MEDIJSKA

PISMENOST
PRIPREMILA: MARINA BUHIN, PROF.
ŠKOLA ZA UMJETNOST, DIZAJN,
GRAFIKU I ODJEĆU ZABOK

Izvor: www.pixabay.com
I Z V O R : H T T P S : / / W W W. P I N T E R E S T. C O M / P I N / 2 5 4 3 1 2 7 1 0 1 7 9 0 9 9 2 0 6 /
Dragi učenici i drage učenice,

kako bismo vam olakšali učenje za vas smo pripremili materijale za samostalni rad.

Prezentacija sadrži i poveznice koje se odnose na medijsku pismenost:

https://www.youtube.com/watch?v=dOTen2DhP0k&feature=emb_title
https://www.medijskapismenost.hr/fake%E2%89%A0fact-uvodenje-kritickog-vrednovanja-izvora
-u-ucioinicu/

Također, prezentacija sadrži i zadatake za vježbu.

•Na kraju prezentacije nalaze se pitanja za ponavljanje.
•Vaši nastavnici će vam također pružati podršku u učenju na daljinu.
•Želimo vam sretno i ugodno učenje.
Put u svijet
medijske
pismenosti
Izvor:
https://www.youtube.com/watch?v=
dOTen2DhP0k&feature=emb_title
 ŠTO JE MEDIJSKA PISMENOST?

•"sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija”

•Važno je naglasiti da se ekspanzijom medija pojavljuju brojni portali i društvene mreže, na kojima je teško ili
gotovo nemoguće pratiti dinamiku objavljivanja, kao i izvore iz kojih ti sadržaji dolaze. Stoga medijska
pismenost ima ključnu ulogu u odgoju mladih koji će na kritički način znati pristupiti određenom sadržaju.
•Možemo reći da naš um radi automatski, a jedini razlog zbog kojeg smo i dalje u pogonu je taj što je naša
kultura toliko zasićena informacijama da se jedino tako naš um može zaštititi od pristizanja neprestano novih
informacija

•Kada je riječ o medijskoj pismenosti, većina korisnika smatra da zna dovoljno.

•Upoznati smo s većinom web stranica, aplikacija, glazbenika i umjetnika. Ako znamo dovoljno da bismo
pristupili bilo informacijama bilo sadržajima zabavnog karaktera, čemu se truditi i učiti o medijima?
ŠTO JE MEDIJSKA PISMENOST?

•Hollywood distribuira više od 700 sati filmova godišnje

•Na video platforme poput You Tubea dnevno se uploada više od 100,000 sati videa

•Svake godine u svijetu se emitira više od 48 milijuna sati video materijala na komercijalnim
televizijama, dok radio postaje emitiraju 65,8 milijuna sati radijskog programa.

•Možemo birati između 140 milijuna raznovrsnih knjiga dok nam svakodnevno diljem svijeta niče
novih 1500 naslova.
•Internet je postao toliko golem da ni sami ne vidimo njegov kraj.
ŠTO JE MEDIJSKA PISMENOST?

•Informacijska pismenost i sposobnost razlučivanja između pouzdanih i nepouzdanih informacija stoga

su od sve veće važnosti, a zahtijevaju i znanje i pristup odgovarajućim alatima za provjeru činjenica.

•Kako bismo uopće držali korak sa svim pruženim informacijama, procesuiramo ih istovremeno (termin
poznat kao multitasking)

•Multitasking, primjerice, znači razgovarati na mobitel s prijateljem, dok istovremeno pratimo vijesti i
pretražujemo ponudu internet trgovine.
•Na taj smo način samo još više izloženi medijskim informacijama.
KRITIČKO VREDNOVANJE IZVORA

•Kako bi razvili mogućnost kritičkog vrednovanja izvora, prvo moramo znati objasniti te termine.

•Izvor je internetska stranica ili materijal iz kojega preuzimate informacije. Prema tradicionalnom
pristupu kritičkom vrednovanju izvora razlikujemo pisane, usmene i fizičke izvore.
•Kritičko vrednovanje izvora označava sustavno provjeravanje izvora i procjenjivanje njihove
vjerodostojnosti.

•Na taj način svjesno biramo izvore kojima ćemo se služiti.

•Jedan od razloga zbog kojih je teško kritički vrednovati izvore na internetu je taj što ne postoji
služba koja određuje tko može objaviti informacije na internetu.
 Kriteriji za kritičko vrednovanje izvora

•1. Izvornost - Je li izvor uistinu onaj koji tvrdi da jest? Je li sadržaj original ili kopija? Je li
vjerodostojan ili lažan?

•2. Aktualnost - Jesu li informacije aktualne ili postoje i novija saznanja? Koliko nakon određene
pojave ili događaja je sadržaj nastao?

•3. Nezavisnost - Je li izvor nezavisan ili podaci ovise o drugim izvorima? Na koji način?

•4. Objektivnost - Jesu li informacije prikupljene od izvora pristrane? Koje interese zastupa izvor?
Postoje li proturječne informacije koje potječu iz drugih izvora? Koliko su vjerodostojne te proturječne
informacije?
PRIMJERI
VREDNOVANJA IZVORA

• Prilikom pretraživanja određene

informacije, potrebno je provjeriti
iz kojeg izvora dolazi, koliko je
mjerodavna te prije koliko je sati
objavljena, pogotovo ako se radi o
informaciji koja je od velike
važnosti ili je određena prijetnja
populaciji na nekoj lokaciji.

• PRIMJER: rezultati koji se prvi

pojavljuju u Google tražilici
prilikom unosa pojma
KORONAVIRUS, 16. 3.2020. u
18:00
PRIMJERI
VREDNOVANJA
IZVORA
IZVOR:
https://www.hzjz.hr/priopcenja-med
iji/koronavirus-najnoviji-podatci/

PRIMJER VJERODOSTOJNOG
IZVORA: mjerodavna institucija
ovlaštena za davanje informacija
PRIMJERI
VREDNOVANJA
IZVORA
IZVOR:
https://www.dioptrija.hr/zdravlje/za
stita-od-korona-virusa-uloga-ociju-
u-zarazi/

PRIMJER IZVORA: portal koji se

bavi bolestima oka te liječenjem
istih, objavljuje informacije o
korona virusu te savjete kako
zaštititi oči
PRIMJERI
VREDNOVANJA
IZVORA
IZVOR:
https://www.jabuka.tv/koronavirus-
najnovije-vijesti-iz-minute-u-minut
u/

PRIMJER IZVORA: veliki broj

portala objavljuje informacije “iz
minute u minutu”, iako je
vremenski razmak između
informacija najmanje PET minuta.
K tome, ne navode izvore od kojih
prikupljaju podatke.
PRIMJERI
VREDNOVANJA
IZVORA
IZVOR:https://www.index.hr/

PRIMJER IZVORA: Na portalu

index.hr objavljuju se podatci o
oboljelima, izliječenima te
umrlima, paralelno s vremenom
kada su podatci objavljeni
PRIMJERI
VREDNOVANJA
IZVORA
IZVOR:https://www.vecernji.hr/

PRIMJER IZVORA: portal dnevnih

novina Večernjeg lista, gdje se osim
vijesti povezanih s korona virusom,
objavljuju i ostale informacije koje
su bitne tog dana
 Kako kritički vrednovati izvore u četiri laka koraka

•Za tekstove: Možete kopirati naslov ili cijelu rečenicu iz izvornika na određenoj internetskoj stranici i
zalijepiti ih u tražilicu uz navodnike na početku i kraju rečenice.
•Za slike: Možete se poslužiti značajkom Google pretraživanje slika (images.google.com). Desnom tipkom
miša kliknite na sliku i odaberite opciju Search Google for Image kako biste saznali više o njoj. Pomoću web
usluge TinEye (www.tineye.com) možete učitati sliku u digitalnom obliku ili unijeti točan URL pojedine slike
kako biste saznali gdje je korištena.
•Zvučni zapisi: Kod zvučnih zapisa teško je odrediti je li digitalni zapis koji ste pronašli na internetu
autentičan, no pretraga prema nazivu datoteke može vas navesti na pravi trag.
•Pri kritičkom vrednovanju video materijala važno je obratiti pažnju na kvalitetu isječka i osobu odgovornu za
njegovo učitavanje. Komentari vezani uz dotični video isječak također mogu poslužiti kao dodatni tragovi.
Internetski alati za kritičko vrednovanje izvora

•Domenski sustav imena (Domain Name System; DNS) može vam pomoći zaključiti tko stoji iza
pojedine web adrese. Skratite poveznicu s desna na lijevo i tako ćete dobiti glavnu adresu na kojoj bi
se mogle nalaziti informacije o tome tko je tvorac sadržaja (nakon www, a prije vršne domene, kao
primjerice .com). Cjelokupan popis vršnih domena, uključujući i one različitih zemalja pronaći ćete na:
www.iana.org/domains/root/db/

•Tko stoji iza određenog sadržaja?

•Ako želite saznati tko je vlasnik domene, možete se poslužiti bazom podataka whois.com koja pruža
informacije o registriranim domenama.
Što učiniti prilikom pretraživanja?

Prema najnovijim procjenama, na svijetu trenutačno postoje dvije milijarde registriranih internetskih
stranica.

Prije no što upotrijebite informacije s određenih internetskih stranica, svakako ih procijenite na temelju
sljedećih pitanja:

• Tko je pošiljatelj? Postoji li stranica s informacijama ili stranica za kontakt? Kako to utječe na vašu
procjenu sadržaja?

• Koju svrhu imaju dotične internetske stranice i na koji način njihova svrha utječe na sadržaj? Želi li
stranica informirati, iznositi činjenice, zagovarati određeno mišljenje, nešto prodati ili zabaviti?
Što učiniti prilikom pretraživanja?

• Tko je ciljna publika? Je li sadržaj kompliciran ili lako razumljiv? Jesu li navedene tvrdnje istinite?
Navodi li stranica podatke o izvorima?

• Možete li dobiti informacije i iz drugih izvora? Koje su još stranice povezane sa stranicom koju
pregledavate?
PRIMJER VIDEO
MATERIJALA NA
TEMU KRITIČKOG
PROMIŠLJANJA
IZVORA
IZVOR:
https://www.medijskapismenost.hr/f
ake%E2%89%A0fact-uvodenje-krit
ickog-vrednovanja-izvora-u-ucioini
cu/
 PRISTRANE INFORMACIJE – ONLINE RIZICI
•U suštini, sve su informacije u određenoj mjeri pristrane. Uvijek vodite računa o tome na koji je način određena
informacija pristrana i zbog čega.
•Obmanjujući sadržaj.  Lažne vijesti i svjedočanstva mogu se proširiti s društvenih medija na etablirane medije.

•Viralna zabava. Zabava se stvara iz dva razloga: kao razonoda za primatelja (koji će je proslijediti drugima) te za
stjecanje prihoda od oglašavanja.
•Prikriveno oglašavanje. Uobičajena je praksa oglašavanje zamaskirati u novinarstvo; to se naziva marketingom sadržaja.

•Lažno poslovanje. Većina osoba koje redovito koriste internet u nekom su se trenutku susrele s nepouzdanim trgovačkim
posrednicima i prodavačima.
•Glasine i klevete. Ako ih se dovoljno puta iznese, laži na koncu mogu biti prihvaćene kao istine. Baš kao i u stvarnom
životu, dobro je ostati neutralan u vezi izjava koje ne možete dokazati.
LAŽNE VIJESTI
•Lažne su vijesti zapravo puno uži pojam od koncepta dezinformacija.

•Cilj je lažnih vijesti, koje se zapravo zasnivaju na nepostojećim ili iskrivljenim „činjenicama“,
zavaravanje i manipuliranje publikom.
•Čak 85% građana u Europskoj uniji prepoznaje lažne vijesti kao problem u njihovim državama,
pokazalo je istraživanje EUROBAROMETRA koje je provedeno među 25.576 ispitanika u 28 država
članica u veljači 2018.
• Hrvatska je uz Portugal država u kojoj se u cijeloj EU najviše vjeruje vijestima i informacijama
koje dobijemo preko društvenih mreža i programa za dopisivanje.
LAŽNE VIJESTI
Zbog toga je vrlo važno naučiti prepoznati lažne vijesti jer ponekad i mi sami – ne provjeravajući
takvu „vijest“ koja zapravo nije vijest – postajemo dio kruga prenošenja lažnih vijesti u javnome
prostoru, osobito preko društvenih mreža na kojima gotovo svi imamo otvorene svoje osobne profile.
 CLICKBAIT varke – NEĆETE VJEROVATI KAKO ĆETE SE
OSJEĆATI KADA PROČITATE OVO!!!

•Je li vam se ikada dogodilo da ste na portalima kliknuli na neki zanimljiv, nevjerojatan, senzacionalan,
ekskluzivan naslov? Poput ovog u naslovu?

•No, kada ste vidjeli sadržaj iznenadili ste se jer to uopće nije imalo veze s onim što je najavljeno već je
bila riječ o reklami za neki proizvod.

•U klasičnim medijima je vrlo teško pronaći ovakav primjer jer si ni jedne novine to nisu mogle
priuštiti.
•Provjerite izvore prije no što kliknete na link!

•Pripazite i razmislite prije no što podijelite isti sadržaj!

HEJT ZA
KLIKBEJT
Facebook grupa koja otvara
sadržaje ipiše o čemu se radi u
“člancima”, bez da otvarate link.
 MEDIJSKA PISMENOST I KORONAVIRUS:
•Savjete o tome kako koristiti vještine medijske pismenosti u ovoj situaciji, objavio je i znanstveni internetski portal 
Massive Science:
•Informirajte se izravno iz relevantnih izvora, kao što su vaše lokalne i međunarodne zdravstvene organizacije. To uključuje 
Svjetsku zdravstvenu organizaciju i američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (te kod nas 
Hrvatski zavod za javno zdravstvo).
•Ako na nekoj internetskoj stranici naiđete na tvrdnju koja vam djeluje čudno – provjerite njihove izvore! Ako citiraju stariju
verziju vlastitog članka, to je dobar razlog za sumnju.
•Budite kritični prema informacijama koje vidite i uvijek provjerite konzistentnost činjenica tražeći iste informacije i u
drugim izvorima vijesti.
•Imajte na umu dobro staro pravilo da korelacija nije isto što i uzročno-posljedična veza. Da, postoji videozapis na kojem se
vidi kako netko jede kuhanog šišmiša. I da, poznato je da se šišmiši mogu zaraziti koronavirusom. Znači li to da ovaj video
prikazuje primjer incidenta koji je izazvao infekciju koronavirusom? Ne nužno.
MEDIJSKA PISMENOST I KORONAVIRUS:

IZVOR: www.medijskapismenost.hr/kakve-veze-imaju-koronavirus-i-medijska-pismenost/
DOBRO JE
ZNATI:

IZVOR: www.medijskapismenost.hr
 1. Što je medijska pismenost?

2. Kako bi razvili mogućnost kritičkog vrednovanja izvora?

3. Koji su kriteriji za kritičko vrednovanje izvora?

PONAVLJANJE 4. Kako kritički vrednovati izvore u četiri laka koraka ?

5. Što učiniti prilikom pretraživanja?

6. Što su pristrane informacije i kako ih prepoznati?

7. Što su lažne vijesti i koji je njihov cilj?

8. Što su CLICKBAIT varke?

ZADATAK (Kritičko vrednovanje izvora, slide 9) :
Istražite sektorska tema na internetu, provjerite izvore, predložite koje izvore za navedenu temu treba
koristiti.

Na temelju dostupnih informacija, napišite kratak pisani uradak o zadanoj temi (pet najčitanijih
članaka i njihove linkove kopirati u tekst i staviti u komentar zajedno sa snimkom zaslona naslovnice).
Ispunjeni zadatak predat ćete nastavniku prema prethodnom dogovoru.
LITERATURA:

•https://www.medijskapismenost.hr/djeca/

•https://pixabay.com/vectors/social-justice-media-literacy-4168731/

•https://dkmk.hr/

•http://www.djecamedija.org/wp-content/uploads/2018/04/prirucnik-obitelj-i-izazovi165x240mm-v3-w
eb.pdf

•https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2018/04/lazne-vijesti.pdf