Ličnost i lične

karakteristike
 U razumijevanju organizacionog ponašanja
treba početi od početka- od ličnosti članova
organizacije.
 Ljudi u organizacijama se ponašaju veoma
različito , što je dijelom uzrokovano razlikama u
njihovim ličnostima. Stoga je vrlo važno
poznavati ličnost ljudi koji čine organizaciju.
Definisanje i osnovne dimenzije
ličnosti
 Jedan od primarnih faktora individualnog
ponašanja u organizacijama je ličnost. Ljudi se
različto ponašaju na poslu jer su različite
ličnosti ( Neko brzo padne u vatru i iznervira se
zbog sitnice , dok je drugi staložen, miran ili
pasivan ;neko brzo donosi odluke , sklon je da
mnogo rizikuje , aktivan je i preduzetan, dok je
neko drugi neodlučan,pasivan, spor,bojažljiv i
ima strah od rizika...)
 Ličnost osobe treba uskladiti sa poslom koji
obavlja.
 Ličnost se najčešće definiše kao jedinstvena kombinacija
karakteristika osobe koja proizilazi iz načina na koji se
pojedinac ponaša i stupa u interakcije sa drugima .
 Sve definicije ličnosti uvažavaju činjenicu da jedinstven
profil ili kombinacija osobina izdvajaju ličnost od ostalih
u njenom okruženju.
 Takođe , svim definicijama ličnosti se ukazuje na
činjenicu da se ličnost formira i iskazuje u interakciji sa
drugim ljudima. Interakcije u koje osoba stupa tokom
svog života oblikuju njenu ličnost ali, isto tako, mi tek na
osnovu tih interakcija možemo vidjeti kakva je neko
zaista ličnost.
 Šta je to što oblikuje ličnost ?
 Veoma stara diskusija se vodi oko pitanja: da li
na ličnost neke osobe više utiče njeno nasleđe ili
njeno okruženje? Dakle, jasno je da se kao dva
osnovna faktora ličnosti uzimaju nasleđe i
okolina u kojoj ličnost sazrijeva i radi. Tome,
neki autori dodaju i situaciju kao korektivan
faktor.
Faktori lčnosti

Nasleđe: Okruženje:
Genetska Porodica
struktura Socijalne grupe
Fizičke Ličnost i lične Kultura
predispozicije karakteristike

Situaciona
ograničenja
• Nasleđe – obuhvata sve uticaje na ličnost
koju čovjek dobija rođenjem.
Tu spadaju različite fizičke
predispozicije : fizička konstitucija, pol i
seksualna orijentacija, temperament,
nivo energije, bioritam itd.
• Okruženje obuhvata niz faktora koji utiču na ličnost.
Kada bi samo nasleđe određivalo ličnost, bilo bi
relativno malo raznovrsnosti u tipovima ličnosti. Jasno
je da na ličnost utiču faktori koji dolaze iz okoline u
kojoj osoba odrasta i razvija se. To je, prije svega,
porodica. Ona je , pojedinačno, najznačajniji faktor koji
oblikuje ličnost. Pored primarne porodice, na ličnost
utiče i proširena porodica (djedovi,babe,ujaci,tetke),
kao i društvo iz škole,iz grada itd. Dalje, pripadnost
određenoj društvenoj grupi :klasi, socijalnom
sloju,profesiji itekako oblikuje ličnost osobe. Najzad,
pripadnost naciji i nacionalnoj kulturi utiče na
oblikovanje pojdinih osobina ličnosti.
• Situacija - nije faktor podjednako značajan kao nasleđe
i okolina , ali se mora priznati da situacija u kojoj se
čovjek nalazi može nekada značajno da utiče na
njegovu ličnost. Uticaj situacije je više korektivan. Ona
rijetko može da stvori određenu osobinu ličnosti ako je
osoba nema ali zato može da potencira neku skrivenu
osobinu za koju osoba nije ni znala da je posjeduje.
Zato se nekada iznenadimo kada vidimo da se neka
osoba u određenoj situaciji ponaša na način koji nikada
ne bismo očekivali od nje. To ne znači da mi tu osobu
nismo dobro poznavali već da ona do tada nije bila u
situaciji koja bi izazvala takvo ponašanje.
 Najviše istraživanja ličnosti bilo je usmjereno na
otkrivanje osobina ili crta ličnosti.
 Osobine ličnosti se definišu kao trajne
karakteristike koje opisuju ponašanje ličnosti.
 Ako poznajemo osobine neke ličnosti, onda
možemo sa sigurnošću da predviđamo (i
kontrolišemo) njeno ponašanje. To je oduvijek
interesovalo menadžere , pa su brojna
istraživanja bila usmjerena na klasifikacije
osobina ličnosti.
 Najznačajnija klasifikacija osobina, karakteristika ili
crta ličnosti rezultirala je modelom pet velikih
dimenzija ličnosti (Big Five Model). Dugotrajnim
istraživanjem je od preko 17000 osobina ili crta ličnosti
izdvojeno pet osnovnih dimenzija po kojima se sve
ličnosti razlikuju:
– Ekstravertnost-introvertnost( društvenost ili
otvorenost)
– Prijatnost ili saglasnost
– Savjesnost
– Emocionalna stabilnost,prilagođenost ili
neurotičnost
– Otvorenost
Pet velikih dimenzija ličnosti
Stabilan, samouvjeren, Nervozan, nepovjerljiv,
efikasan, smiren, Prilagođenost zabrinut, depresivan,
bezbijedan, opušten nesiguran, zbunjen

Društven, eneregičan,
Stidljiv, povučen,
dramatičan, pričljiv, Društvenost
aktivan, samouvjeren rezervisan, tih, zatvoren

Uredan, odgovoran,
temeljit, Savjesnost Impulsivan, bezbrižan,
organizovan,ambiciozan neodgovoran, neoprezan,
neefikasan
Topao, taktičan, pažljiv,
Nezavistan, hladan,
kooperativan, tolerantan, Saglasnost (prijatnost)
povjerljiv, uslužan, neučtiv, nepristojan,
brižan neprijatan

Maštovit, radoznao,
originalan, inteligentan, Intelektualna Dosadan, nemaštovit,
otvorenost konvencionalan
razuman, kreativan
Pet velikih dimenzija ličnosti
• Ekstravertnost – introvertnost(društvenost ili otvorenost) – stepen
u kome je osoba društvena, odnosno zadovoljna odnosima sa
drugima.
 Ekstravertni ili društveni ili otvoreni ljudi su komunikativni i
prijateljski raspoloženi prema drugima.
 Introvertni, nedruštveni, zatvoreni ljudi su manje skloni da stupaju
u socijalne interakcije, manje uživaju u uspostavljanju odnosa sa
drugima.
 U organizaciji treba očekivati da su ekstravertni ljudi mnogo
zadovoljniji poslom i samom organizacijom i da mnogo lakše
sklapaju kontakte sa kolegama nego introvertni.
 Zato im daleko više odgovaraju poslovi koji zahtijevaju visok
stepen komunikativnih sposobnosti , kao što su prodaja , odnosi s
javnošću i sl.
Pet velikih dimenzija ličnosti
• Prijatnost ili saglasnost - Ova dimenzija ličnosti je u
ekstremima; s jedne strane su kooperativnost,toplina,
povjerenje, a s druge strane antagonizam, hladnoća,
nepovjerenja.
 Ova osobina pokazuje težnju osobe da bude saglasna i u
dobrim odnosima sa ostalim ljudima.
 Obično su to ljudi koji pokazuju visok stepen brige za
druge , povjerljivi su , kolegijalni,pristojni. Odlični su
kao članovi tima .
 Odgovaraju im poslovi koji zahtijevaju razvoj
međuljudskih odnosa.
 S druge strane, neprijatnost je vezana za
antagonizam , nepovjerenje,
nesaosjećajnost , nekolegijalnost i
nepristojnost.
 Neprijatni ljudi su obično dobar izbor za
obavljanje neprijatnih poslova , kakav
je , na primjer , naplata potraživanja.
Pet velikih dimenzija ličnosti
• Savjesnost – ova dimenzija ima na jednom polu
pouzdanost i povjerljivost , a na drugom
nepouzdanost i nepovjerljivost.
 Ona pokazuje stepen u kojem je pojedinac pažljiv,
skrupulozan i istrajan.
 Takve osobe imaju visok stepen organizovanosti,
temeljne su, uredne i samodisciplinovane.
 S druge strane, osobe sa niskim nivoom savjesnosti
obično nemaju osjećaj za pravac aktivnosti i
samokontrolu. One su impulsivne, bezbrižne i često
neefikasne u organizaciji.
Pet velikih dimenzija ličnosti
• Emocionlna stabilnost,prilagođenost ili neurotičnost-
Ova dimenzija ima na jednom polu emocionalnu
stabilnost , sigurnost i smirenost dok su na drugom
nervoza, nesigurnost, depresija.
 Prilagođeni ili emocionalno stabilni ljudi su smireni,
stabilni, opušteni i osjećaju se bezbijedno. Oni su na
poslu često efikasni.
 Na drugoj strani, osobe koje imaju nisku emocionalnu
stabilnost i prilagođenost a visoku neurotičnost biće
nervozni, nepovjerljivi, nesigurni i često zbunjeni, pa
nije čudno što će na poslu biti neefikasni.
 Ljudi koji imaju visok stepen neurotičnosti
najčešće su kritičniji prema sebi i svojim
rezultatima od ljudi koji imaju mali stepen
neurotičnosti. Njihova kritičnost ih obično tjera
ka perfekcionizmu, pa su obično dobar izbor za
poslove kontrole kvaliteta koji zahtijeva
kritičko mišljenje i ocjenjivanje.
 Vrlo često imaju važnu i nezamjenljivu ulogu u grupi i
grupnom odlučivanju zato što obično preuzimaju ulogu
“đavolovog advokata” , čiji je zadatak da kritikuje svaku
predloženu alternativu.
Pet velikih dimenzija ličnosti
• Otvorenost – Ova dimenzija ličnosti s jedne strane ima
osobine kao što su : krativnost, originalnost,
radoznalost, otvorenost za nova iskustva, maštovitost,
nekonvencionalnost i sklonost riziku.
 Na drugom kraju dimenzije se nalaze : zatvorenost,
konvencionalnost, konzervativizam, nemaštovitost,
averzija prema riziku itd. To se smatra dobrom
karakteristikom za poslove koji su podložni stalnim
promjenama, inovacijama ili njihovo obavljanje
podrazumijeva značajan nivo rizika. Preduzetnici koje
karakteriše visok stepen sklonosti ka preuzimanju
rizika obično imaju visok nivo ove karakteristike.
MBTI
 Starija ali i manje prihvaćena u stručnoj javnosti jeste
klasifikacija tipova ličnosti poznat pod imenom Myers –
Briggs indikator tipa ličnosti ( MBTI-Myers Briggs Type
Indicator) . Ta klasifikacija nastala je na osnovu primjene
upitnika od oko 100 pitanja koja su bila usmjerena na
otkrivanje kako se ljudi osjećaju u određenim
situacijama. Na osnovu odgovora , došlo se do samo
četiri osnovne dimanzije po kojima se ličnosti razlikuju:
 Ekstravertnost-introvertnost
 Mišljenje (Thinking)-osječanje (Feeling)
 Razum(Sensation) –intuicija(Intuition)
 Prosuđivanje( Judging)-posmatranje(Perceiving)
MBTI
 Ekstravertnost –Introvertnost – Ekstravertne
osobe će uvijek biti orijentisane ka spoljnom
svijetu , ljudima i objektima , a introvertne osobe
ka unutrašnjem svijetu ideja i osjećanja.
 Mišljenje (Thinking) – osjećanje(Feeling) – Ova
dimenzija pokazuje kako osoba donosi odluke i
procjenjuje druge ljude ili situacije. Mislioci to
rade na osnovu razuma i logike, a osjećajne
osobe se oslanjaju na subjektivnost , intuiciju,
emocije prilikom odlučivanja.
 Razum (Sensation)-Intuicija (Intuiton)- ova dimenzija
pokazuje na koji način ličnost skuplja informacije i
spoznaje svijet oko sebe. Razumna osoba obraća pažnju
na detalje , specifična je i objektivna dok intuitivna osoba
nastoji da pronikne odmah u suštinu , da sagleda “veliku
sliku” i oslanja se na svoju subjektivnost.
 Prosuđivanje (Judging)-posmatranje(Perceiving)-Ova
dimenzija pokazuje način na koji se ličnost odnosi prema
spoljnom svijetu. Prosuđivač će uvijek biti strukturisan i
organizovan, nastojeći da riješi situaciju dok će
posmatrač biti fleksibilniji, spontaniji i otvoren za nove
informacije.
MBTI klasifikacija ličnosti
Ekstravertnost (E) Na šta fokusurate vašu energiju? Introvertnost (I)
Aktivan, otvoren Tih, povučen
Interaktivan Koncentrisan
Govori pa misli Misli pa govori
Društven Reflektivan
Senzacija (S) Na šta obraćate pažnju i odakle Intuicija (N)
Praktičan skupljate informacije? Generalan
Detalji Mogućnosti
Konkretno Teorijsko
Specifično Apstraktno
Mišljenje (T) Kako proocjenjujete i donosite Osećanje (F)
Analitičan odluke? Subjektivan
Glava Srce
Pravila Okolnosti
Pravda Milosrđe
Prosuđivanje (J) Kako se odnosite prema Posmatranje (P)
Strukturiran spoljnom svijetu? Fleksibilan
Vremenski orijentisan Otvorenost za diskusiju
Odlučnost Istraživanje mogućnosti
Organizovan Spontan
Dimenzije zrelosti ličnosti
 Ardžiris je posmatrao Zrela ličnost Nezrela ličnost
dimnezije ličnosti u kontekstu
njenog razvoja. On je utvrdio Aktivnost Pasivnost
da se ličnost svake osobe
razvija od nezrele do zrele i to Nezavisnost Zavisnost
po određenim dimenzijama.
 Levinson je utvrdio da se taj Raznovrsno ponašanje Jednostrano ponašanje
razvoj kreće u ciklusima , a ne
kontinuelno i postavio Dublje interesovanje Površna interesovanja
hipotezu da su ti ciklusi : do 18
godine, od 18 do 30 godine, od Dugoročna perspektiva Kratkoročna
30 do 45 godine i od 45 godine perspektiva
na dalje. Dimenzije zrele i Nadređena pozicija Podređena pozicija
nezrele ličnosti se mogu vidjeti
u sledećoj tabeli: Samosvijest i kontrola Nedostatak
samosvijesti i kontrole
Neke dimenzije ličnosti značajne
za organizaciono ponašanje
 Osim navedenih , postoje i druge dimenzije ličnosti
koje su od posebne važnosti za ponašanje ljudi u
organizacijama. Poznavanje svake od njih može
pomoći da shatimo razlike između ljudi u
organizacijama i njihovog ponašanja , ali i da utičemo
na njih.
• Lokus kontrole – je stepen do kog čovjek vjeruje da
može da kontroliše sopstvenu sudbinu. Ljudi se
razlikuju prema osjećanju kontrole nad svojim
životom.
 Neki vjeruju da je sve što se dešava rezultat njihovih
(ne) činjenica i da oni sami grade svoj život. Oni imaju
interni lokus kontrole jer smatraju da je kontrola u
njima samima.
 Na drugoj strani, neki ljudi smatraju da oni nemaju
kontrolu nad svojim životom i da je sve što se dešava
rezultat djelovanja drugih ili sudbine. Oni imaju eksterni
lokus kontrole jer osjećaju da je kontrola nad njihovim
životom negdje izvan njih.
 Zato oni u organizacijama doživljavaju manje
zadovoljstvo poslom , više odsustvuju sa posla , manje
su posvećeni poslu i više su skloni da prihvataju
autoritete i njihova naređenja.
 Oni koji imaju interni lokus kontrole uglavnom imaju i
veće zadovoljstvo poslom jer vjeruju da sve sami postižu
svojim radom. Zato su obično više posvećeni poslu,
manje odsustvuju i postižu bolje performanse na
složenim poslovima kakvi su menadžerski i svi stručni
poslovi.
• Makijavelizam - Ova dimenzija ličnosti je ime dobila
po italijanskom piscu iz 16.vijeka Nikolu Makijaveliju
koji je u svome glavnom djelu “Vladalac” razvio
teoriju kako steći i zadržati moć u vladanju ljudima. Ta
teorija je polazila od nekoliko jednostavnih premisa
kao što su : cilj opravdava sredstvo, bolje da te se ljudi
plaše nego da te vole, snaga je izvor moći itd.
 Makijavelizam kao crta ličnost pokazuje do kog
stepena se osoba ponaša na način konzistentan sa
Makijavelijevim principima: pragmatičnost, arogancija,
sila, emocionalna distanca,cilj opravdava sredstvo.
 Ljudi sa visoko izraženim makijavelizmom više
ulaze u političke procese, više pregovaraju i više
pobjeđuju, bolji su u poslovima u kojima ima
pregovaranja i nisu važne emocije. To implicira
da su takvi ljudi u organizacijama dobri na
pozicijama gdje je potrebno pregovarati kao što
je npr. prodaja. Međutim, opasnost vezana za
ljude sa izraženim makijavelizmom jeste da,
ukoliko sve ne bude onako kako su predvidjeli ,
ne prezaju od neetičkog ponašanja kako bi
zadovoljili svoj interese.
• Autoritarizam/dogmatizam- To je osobina ličnosti
povezana ali ne i identična sa makijavelizmom.
Autoritarizam i dogmatizam pokazuju stepen
rigidnosti ličnih uvjerenja.
 Autoritarne osobe vrlo teško mijenjaju svoja uvjerenja ,
vrlo su konvencionalne i visoko poštuju moć, silu i
autoritet(svoj i tuđi). Autoritarne osobe sve druge
posmatraju iz ugla posjedovanja moći i autoriteta tako
da izuzetno cijene osobe koje ih imaju i odnose se
veoma loše prema onima koji ih nemaju.
 Dogmatske ličnosti posjeduju sve osobine kao i
autoritarne ali u još većem stepenu.
 Autoritarne ličnosti su, kao rukovodioci , vrlo skloni
autoritarnom stilu vođstva a kao podređeni poštuju
autoritet rukovodioca , ali zahtijevaju od njega
izvjesnost , jasnoću i strukturu.
• Samopoštovanje (self-esteem) je stepen do
koga čovjek poštuje i uvažava samog sebe i
svoje sposobnosti. Povezana sa time je i
samoefikasnost ( self-efficacy) koja pokazuje
stepen do koga osoba cijeni svoje individualne
sposobnosti.
 Osoba sa visokom samoefikasnošću visoko
cijeni svoje sposobnosti i logično je da ima i
visoko samopoštovanje. Takve osobe vjeruju
da su sposobne da rješavaju teške probleme i
ostvaruju teške zadatke.
 Oni su zato i više motivisani , skloniji su
da preuzimaju rizik, ali i više zadovoljni
poslom. Ukoliko u organizaciji treba
obaviti neki težak i rizičan posao , treba
izabrati ljude sa visokim
samopoštovanjem i samoefikasnošću.
Osobe sa manjim nivoom tih osobina
pokazivaće sklonost da zavise od drugih
ljudi i biće manje zadovoljni poslom.
• Samoposmatranje (self-monitoring) je stepen
do koga je pojedinac svjestan svojih osobina i
sposoban da svoje osobine i svoje ponašanje
prilagođava situaciji.
 Osobe koje imaju viši stepen samoposmatranja
su svjesnije sebe i svoje okoline. Takve osobe
više obraćaju pažnju na ponašanje drugih u
organizaciji. Budući da su svjesnije šta se oko
njih dešava ali i da imaju veću sposobnost da
prilagode svoje ponašanje okolini, takve osobe
dobijaju više promocija i više mijenjaju radna
mjesta.
• Sklonost riziku je stepen do koga
pojedinac prihvata rizik.
 Ljudi se razlikuju međusobno prema
sklonosti riziku. U istoj situaciji dva
čovjeka će prihvatiti različiti stepen
rizika. Osobe više sklone riziku donose
odluke brže, na osnovu manje
informacija.
Slaganje ličnosti i vrste posla
 U organizaciji je neophodno uskladiti osobine ličnosti sa
tipom posla koji čovjek obavlja. Iako su sve osobine
ličnosti ravnopravne, nisu sve podjednako pogodne za
sve pozicije u organizaciji.
 Slaganje ličnih osobina sa zahtjevima posla ne samo da
će povećati produktivnost zaposlenog nego će povećati i
njegovo zadovoljstvo poslom. Ukoliko neko obavlja
posao koji zahtijeva ličnost potpuno drugačiju od
njegove ličnosti, on će se osjećati nezadovoljno i
frustrirano ma kako taj posao nekom sa strane izgledao
atraktivan.
 Prema ovom konceptu postoji 6 glavnih tipova ličnosti
sa karakteristikama koje su pogodne za određena
zanimanja.
Ličnost i tip posla
Tip ličnosti Lične karakteristike Pogodno zanimanje

Realističan: preferira fizičke akitvnosti Stabilan, uporan, stidljiv, Radnik na liniji, farmer,
koje traže snagu, vještinu i koordinaciju praktičan mehaničar

Istraživač: preferira aktivnosti koje traže Analitičan, originalan, Ekonomist, novinar,

razmišljanje, razumijevanje i istraživanje radoznao, nezavistan matematičar

Socijalni: preferira akitvnosti pomaganja Prijateljski, druželjubiv, Socijalni radnik, učitelj

i razvoja drugih empatičan

Konvencionalan: preferira red, pravila, Efikasan, praktičan, Računovo]a, menadžer,

jasne aktivnosti nefleksibilan šalter. radnik

Preduzetnički: preferira verbalne Samopouzdan, Pravnik, preduzetnik,

akitvnosti u kojima može a ube]uje ambiciozan, dominantan prodavac nekretnina
druge i stiče moć

Umjetnički: preferira nejasne, Imaginativan, Slikar, muzičar, pisac,

nesistematičke aktivnosti i kreativnost emocionalna, nepraktičan dekorater
Biografske karakteristike
 Osim ličnosti, na ponašanje pojedinaca u organizacijama
utiču i njegove biografske karakteristike: starost, pol,
bračno stanje i sl. Ove karakteristike, kao i ličnost, unose
razlike u ponašanje ljudi u organizacijama. Zato moramo
znati i kako one utiču na ponašanje da bismo mogli
efikasno da upravljamo organizacijom i njenim
zaposlenim.
 Starost
 Pol
 Bračno stanje
 Radni staž
Biografske karakteristike
 Starost – ima određene posledice po ponašanje
zaposlenog. Prije svega, starost utiče na sposobnost
zaposlenih a preko njih i na njegove radne performanse.
Međutim, starost donosi i iskustvo koje takođe utiče na
radne performanse. Tako nije sasvim jasna relacija
starosti i produktivnosti zaposlenih.
 S jedne strane, jasno je da produktivnost opada
starenjem jer opadaju i fizičke i intelektualne sposobnosti
. Starenjem opadaju snaga, brzina, koordinacija pokreta ,
koncentracija i sl.
 No, s druge strane , starenjem osoba stiče iskustvo i
može neke rutinske poslove da obavi znatno efikasnije
nego neka mlađa osoba. Starost takođe utiče na
smanjenu vjerovatnoću odlaska iz organizacije.
 Stariji ljudi manje napuštaju organizaciju iz više
razloga:
 imaju bolje pozicije u organizaciji,
 navikli su se na posao i kolege,
 imaju manje šansi da nađu novi posao i
 teže se prilagođavaju na novi posao.
 Na drugoj strani, starost utiče na zadovoljstvo poslom ali
je priroda tog uticaja neizvjesna. Prema većini istraživača
, starost i zadovoljstvo poslom imaju odnos tipa “U”, što
znači da su ljudi po pravilu vrlo zadovoljni poslom na
početku karijere kada još uče, razvijaju se i napreduju,
zatim zadovoljstvo poslom opada u srednjim godinama
kada osoba dostiže zenit u svome poslu da bi ponovo
počelo da raste u starijim godinama , kako se približava
penziji.
 Starost utiče i na odsustvovanje sa posla- starenjem se
povećava opravdano a smanjuje neopravdano
odsustvovanje sa posla.
Biografske karakteristike
 Pol- ima dosta stereotipnih zaključaka o tome
kako se žene i muškarci razlikuju na poslu.
Istraživanja su, međutim, potvrdila tek mali dio
tih razlika. Prije svega , pol ne utiče na
performanse i produktivnost na poslu.
Otkriveno je da su žene sklonije da se povinuju
autoritetu od muškaraca, ali i da su muškarci
agresivniji i da postavljaju veća očekivanja od
žena. Sasvim je razumljivo da žene više
odsustvuju sa posla , imajući u vidu njihovu
ulogu u porodici. Međutim, istraživanja nisu
potvrdila pretpostavku da žene više napuštaju
posao , odnosno da je njihova fluktuacija veća
nego muškaraca.
Biografske karakteristike
 Bračno stanje- Interesantno je da bračno stanje ima nekih
uticaja na ponašanje zaposlenih u preduzećima . Naime,
otkriveno je da su oženjeni/udate više zadovoljni
poslom od neoženjenih i neudatih.
 Objašnjenje je da bračno stanje povoljno utiče na
zadovoljstvo ukupnim životom koje se onda preliva i na
zadovoljstvo poslom.
 Nije isključeno, međutim, da je kauzalna veza i
obrnuta:da oni više zadovoljni poslom lakše pronađu
bračnog partnera. Budući da bračno stanje nameće više
obaveza (pogotovo u vezi djece), jasno je zašto
oženjeni /udate manje odsustvuju sa posla i rjeđe odlaze
iz preduzeća nego neoženjeni /neudate.
 Radni staž- pod radnim stažom
podrazumijevamo vrijeme koje je neko proveo
na određenom radnom mjestu, odnosno u
određenoj organizaciji.
 Istraživanja jasno pokazuju da što je to vrijeme
duže , veća je vjerovatnoća da će biti
produktivniji , zadovoljniji poslom, da će manje
odsustvovati i da će biti manje vjerovatno da
napusti posao.
Sposobnosti
 Sposobnost se može definisati kao mentalni ili
fizički kapacitet osobe da obavi neki zadatak ili
posao.
 Sposobnosti ljudi su izuzetno važne za
razumijevanje ponašanja u organizacijama jer
utiču na performanse pojedinaca a tako i samih
organizacija. Sposobnosti se dijele na dvije
osnovne grupe :
 Intelektualne i
 fizičke
 Intelektualne sposobnosti čine opštu
inteligenciju i obuhvataju sledeće
sposobnosti : verbalna , numerička, sposobnost
rezonovanja, dedukcije, uočavanja relacija ,
pamćenja, snalaženja u prostoru i sposobnost
percepcije.
Intelektualne sposobnosti
VRSTA OBJAŠNJENJE POGODNI POSLOVI
SPOSOBNOSTI
Verbalna sposobnost Sposobnost razumijevanja i korišćenja Nastavnici
pisanog i govornog jezika Advokati
Pisci
Numerička sposobnost Sposobnost rešavanja aritmetičkih problema Konobari
i korišćenja brojeva Investicioni bankari
Inženjeri
Računovođe
Sposobnost Sposobnost da se nađu rješenja za probleme Terapeuti
rezonovanja i razumiju principi na bazi kojih se Dizajneri enterijera
različiti problemi mogu rješavati. Mehaničari
Dizajneri kompjuterskih
softvera
Sposobnost dedukcije Sposobnost da se izvedu odgovarajući Istraživači u medicinskim
zaključci na osnovu niza posmatranja ili naukama
da se ocjenjuju implikacije serije Detektivi
činjenica Naučnici
Novinari - istraživači
Intelektualne sposobnosti
Sposobnost Sposobnost da se vidi kako su dvije Antropolozi
uočavanja relacija stvari povezane jedna s drugom i da se Turistički agenti
onda to znanje primjeni na druge Konsultanti
odnose i alternative. Planeri vjenčanja
Sposobnost Sposobnost da se “prizovu” stvari od Prevodioci
pamćenja običnih asocijacija do složenih grupa Prodajno osoblje
tvrđenja ili rečenica. Menadžeri
Istraživači
Sposobnost Sposobnost da se odredi lociranost Astronauti
snalaženja u određenog objekta u odnosu na Arhitekte
prostoru sopstvenu poziciju ili da se zamisli Kontrolori leta
kako bi neki objekat izgledao iz druge Dizajneri odeće
perspektive.
Sposobnost Sposobnost da se vidi ispod površine i Profesionalni fotografi
percepcije da se uoče odnosi Piloti
Kapetani brodova
Fizičke sposobnosti
 Fizičke sposobnosti- obuhvataju dvije grupe
sposobnosti :
 Motorne i
 Fizičke
 Motorne sposobnosti se odnose na sposobnost
da se fizički manipuliše stvarima u okruženju i u
njih se ubrajaju sledeće : reakcija, brzina
pomjeranja ruku itd.
 Fizičke sposobnosti se odnose na individualnu
fizičku formu i snagu kao što je : statička snaga –
sposobnost dizanja određene težine.