SPECIJALISTIČKI RAD

 
Krizni odnosi s javnošću sa efektima uticaja krize na poslovne
rezultate preduzeća na primjeru firme “Monteput“ D.O.O.
Podgorica - Tunel „Sozina“

Mentor: Doc.dr Nataša Perović

Student: Olga Spičanović
Broj dosijea: S100/18

Bar, 2020 godine.

 Uvod

,,Mediji su istaknuti igrači koji prave značajan uticaj tokom krize.

Iz tog razloga prioritet treba da bude formiranje partnerstva sa medijima
kao najbolja praksa kriznog komuniciranja”

Ovaj rad se sastoji iz sedm poglavlja. U prvom poglavlju je objašnjen predmet i metode
koje su korišćene prilikom istraživanja. Drugi dio rada objašnjava uopšteno odnose s
javnošću, dok treći dio se sužava i objašnjava samo odnose s javnošću u društvima sa
ograničenom odgovornošću. Četvrti dio tiče se odnosa s javnošću u kriznim situacijama,
što je i tema ovog rada, pa se na konkretnom primjru to obrađuje u petom poglavlju.
Šesto poglavlje je namjenjeno efektima uticaja krize na poslovne rezultate preduzeća na
primjeru firme “Monteput” D.O.O – tunel Sozina i u sedmom poglavlju dati su rezultati
istraživanja.
 Odnosi s javnošću
Javnost, TV, Informacija, konferencija za štampu, TV marketing,
elektronski mediji, blogovi i društvene mreže, - veb sajtovi... Sve kao
sredstva komunikacije među ljudima u sebi sadrži osnovnu odrednicu
“Odnosi s javnošću”.
Zbog toga je i veoma teško naći univrzalnu definiciju, jer bilo koja
poruka upućena pojedincu, grupi ili ogromnoj masi ljudi, opet ima istu
odrednicu, “Odnosi s javnošću”.

Jedan od savremenika” Edward L. Bernays, koji se smatra osnivačem

savremenih odnosa s javnošću je rekao da su tri glavna elementa odnosa
s javnošću stara skoro koliko i samo društvo, a to su: informisanje ljudi,
ubjeđivanje ljudi i povezivanje ljudi jednih s drugima.”
 Odnosi s javnošću u D.O.O.
Značaj odnosa s javnošću, njegova svrha i funkcija, zasniva se na
brojnim pokazateljima, koji se manifestuju kroz organizovanje
specijane PR službene na nivou preeduzeća, najčešće to može biti jedno
lice ako se radi o malom preduzeću, to lice sarađuje sa drugim
sektorima poput sektora prodaje, sektora marketinga...

U odnosima s javnošću u D.O.O. najčešće taj posao obavlja menadžer.

Kada neko preduzeće ne naplaćuje svoj medijski prostor da bi sebe

predstavili u najboljem svijetlu, zato što imaju svoj sektor za odnose s
javnošću, da bez nijednog uloženog eura naprave veliku priču i iznesu
je u javnost u pravom trenutku, na pravom mjestu - to sve čini cjelinu
koja se naziva sposobni PR.

Preduzeće koje ne kontaktira sa medijima smatra se da ne postoji.

 Odnosi s javnošću u kriznim situacijama
Kriza predstavlja situaciju koja se vrlo lako može dogoditi nekom
preduzeću ili pak cijeloj privredi iznenada. Pa prema tome kad nastupi
kriza treba je sprovesti u priliku da bi poboljšali svoje strategije, da
smislimo nove planove u igri na tržištu i brješavanje problema koji je
nastupio.

Prije svega treba da se zna kako da se izbjegne kriza a ako je nastupila

kako da se iskoristi.

Kriza dovodi do nemogućnosti normalnog funkcionisanja, u toku krize

se dovode u pitanju cilj kompanije, njegovi efekti rada kao i njen
opstanak. U tim trenucima dolazi do poremećaja odnosa s javnošću.
 Odnosi s javnošću u kriznim situacijama
u “Monteput” D.O.O. Podgorica
Javnost rada “Monteput” obezbjeđuje se putem organizovanja sjednica
organa, press konferencija kao i sredstava javnog informisanja...
 
Ovaj kolektiv, na čelu sa Borisom Mašanovićem, kao jednim od glavnih
posrednika sa medijima, je svojim internim aktima uredio oblast
komuniciranja s javnošću, svojim posebnim pravilnikom.

Boris Mašanović uvijek mora da ima tačne informacije – provjerenost

informacije kod više izvora, da pravi poređenja, izbjegava blagost i
dosadnost, da bude direktan i da koristi dokaze u vidu slika ili videa po
mogućnosti, i ono što je najvažnije da ponudi rješenja.
 “Monteput” kao i svi ostali učesnici u privredi Crne Gore pogođen je novonastalom krizom
koja je nastala zbog pandemije COVID 19.

I ako je krizna situacija oni pokušavaju da maksimalno održe odnose s javnošću na najveći
mogući stepen korektnosti.

Odnose s javnošću sveli su na tri glvne funkcije i to svakodnevna aktivnost PR on uključuj

razmjenu informacija i komunikaciju kako sa unutrašnjim tako i sa spoljašnjim faktorima,
zatim krizni menadžment koji ima ulogu da upozori i krizni PR koji se odnosi na
komunikacijsku aktivnost.

Svako preduzeća pa i “Monteput” mogu sanirati posledice krize samo je potrebna volja i da ima više
koristi ako se nastavi sa radom firme nego što će se dobiti ako se firma likvidira.

Želim istaći da je 2020. godina započela sa većim prometom u saobraćaju, u odnosu na 2019. godinu,
kada je riječ o tunelu “Sozina”. U januaru je zabilježen porast za dva posto, u februaru do sedam posto.
Podatak koji je važan jeste da se od prvog januara pa do desetog avgusta opslužilo 1,1 miliona vozila.

Želim istaći da je 2020. godina započela sa većim prometom u saobraćaju, u odnosu na 2019. godinu,
kada je riječ o tunelu “Sozina”. U januaru je zabilježen porast za dva posto, u februaru do sedam posto.
Podatak koji je važan jeste da se od prvog januara pa do desetog avgusta opslužilo 1,1 miliona vozila.
Poslovnje i rezulati postignuti za vrijeme i prije krize izazvanom Covidom 19 u
firmi “Monteput” DOO – Tunel “Sozina”
Takođe je ova kompanija preduzela i preventivne mjere kako bi zaštitili svoje kolege koji su u
direktnom kontaktu sa strankama tako i korisnike tunela “Sozina”. Oni dezinfikuju objekte, kako bi
pojavu virusa sveli na minimum.

Ono što se posebno mora istaći jeste da do zatvaranja tunela nije došlo, cijene putarine su ostale
nepromjenjene, a uvremenu koji je bilo manje saobraćaja iskoristili su kako bi sproveli redovna
održavanja.

Kao što je već navedeno početak godine je obećavao dobre poslovne rezultate. Potom je u našu
državu došlo do pojave Covid 19, i stvari su prestale da idu tim tokom, pa je zbog pandemije
zabilježen znatan pad prometa, najmanji je bio 19. aprila sa 204 prelaza, dok je najviše prometa
zabilježeno 23. maja čak 6.696. U aprilu je zabilježen pad poslovanja za 78%.

Statistika koja će jasno dati uvid u pad poslovanja jeste daje u vremenu od januara pa sve do maja
2020. godine za razliku od istog perioda u 2019. godini promet je bio manji za 31%. Od juna do
avgusta zabilježen je pad prometa za 36%.
 Rezultati istraživanja
U ovom istraživanju je učestvovalo 61% muškaraca i 39% žena.

Rezultati koji su dobijeni ovim istraživanjem pokazuju da 33% ispitanika

provode najviše pola sata u praćenju informacija o kriznoj situaciji koju je
izazvao Covid 19, njih 28% provede sat vremena, njih 15% provede prateći tu
situaciju svega nekoliko minuta.

Najviše ovih informacija prate putem interneta 40%. Najviše se posječuju

portali koji isključivo pišu o kriznoj situaciji. Njih 37% je navelo da najviše
vjeruju portalu IJZCG.

Kada su u pitanju faktori koji su ključni za odabir medija to su: istinitost 39%,
vjerodostojnost 25%, etičnost 21% i tačnost 15%.

Kada je u pitanju „Monteput“ 5% ispitanika više puta dnevno posjećuju njihov

sajt, facebook i instagram stranice. Njih 10% jednom dnevno, 32% više puta
tokom nedelje a njih 53% jednom u par nedelja.
Ovo istraživanje pokazalo je da 56% ispitanika smatra da je nedovoljno informacija
postavljeno na njihovim stranicama, dok je njih 28% ostalo suzdržano. Ispitanici
njih 63% vjeruju u ono što se plasira u javnosti od strane „Monteputa“. Veliki je
broj onih koji smatraju da se češće trebaju ažurirati facebook i instagram stranica
kao i da se može upotpuniti i njihova web stranica. 40% ispitanika ima primjedbi
na rad „Monteputa“ iz ugla odnosa s javnošću. 52% ispitanika smatra da je javnost
sklona da vjeruje u pozitivne natpise u medijima kada je u pitanju ova kompanija.

Na pitanje koliko puta su često koristili usluge tunela “Sozina” prije pojave
korona virusa, 58% ispitanika je reklo Često, 27% Povremeno i ostatak, tačnije 15%
sa Ne znam.

Njih 39% ispitanika je koristilo tunel „Sozinu“ za vrijeme uvedenih mjera dok
njih 61% nije koristilo usluge tunela „Sozine“.

Pitanje koje im je ostavljeno da slobodno odgovore nosi sledeće rezultate. 48%

ispitanika smatra da bi „Monteput“ trebao da smanji cijene putarine, njih 10%
smatra da bi trebalo da se bolje održavaju putevi i tunel dok je njih 30% napisalo
da bi trebali da nastave istim intezitetom sa radom.
 Zaključak
Iz onoga što se u tekstu iznjelo može se zaključiti da su krize sastavni
okruženja u kojoj preduzeće djeluje i preokret su za samo preduzeće,
pruža mu priliku da ostvari veći ugled.

Nijedno preduzeće pa ni “Monteput” ne smiju da zanemare odnose s

javnošću kako prije tako i za vrijeme krizne situacije, jer ono šta se i na koji
način prenosi javnosti može igrati veliku ulogu na dalje poslovanje i
identitet preduzeća u javnosti.

I u kriznoj situaciji “Monteput” mora da ima širok spektar pojedinaca ali i

grupa sa kojima treba da komunicira. Na način na koji je “Monteput”
nastavio sa odnosima s javnošću u ovoj kriznoj situaciji, smatram da će
ostaviti dugoročan pozitivan utisak kao i ugled. U ovom kriznom vremenu
i kada sagledamo istraživanje, može se predložiti “Monteputu” nakon krize
izvrši analizu proteklih događaja i na osnovu dobijene analize pripremi
buduće planove i da izvrše vrednovanje strategija i treba da izvuču neke
zaključke na osnovu analize onoga što su planirali i ono što su ostvarili.
Grešku bi napravili kada bi krizu odmah zaboravili.
“Monteput” mora češće da ažurira podatke koji se nalaze na
njihovim stranicama na internetu. Prema tabeli koja je postavljena
u radu vidi se razlika i gubitak koji “Monteput” ima zbog Covida19.
Zbog pandemije zabilježen je znatan pad prometa, što smatram da
nisu mogli izbjeći u takvim okolnostima. Od januara do maja 2020.
godine za razliku od istog perioda u 2019. godini promet je bio
manji za 31%. Od juna do avgusta zabilježen je pad prometa za
36%.

Nadam se da će ova pandemija urzo postati prošlost i da će se

“Monteput” vratiti u kolosjek iz kojeg je malo iskočio. Uostalom to
nije problem samo kod “Monteputa” već kod svake kompanije kako
u našoj zemlji tako i širom svijeta.
Hvala na pažnji!