ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Održavanje čini jednu od komponenti terotehnologije

Održavanje podrazumijeva
 sprječavanje kvarova na brodskim sustavima,
 produženje vremena njihova korištenja, te
 otklanjanje nastalih kvarova na najučinkovitiji način.

Brodarska društva teže smanjenju svojih troškova kako bi

mogli ponuditi nižu cijenu prijevoza
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Održavanje se na brodovima provodi:

 poslovima na otklanjanju kvarova,
 prema preporukama proizvođača opreme za pojedine brodske
sustave,
 ustaljenim načinima održavanja kojima se kontrolira ili usporava
propadanje,
 prema zahtjevima klasifikacijskih zavoda i drugih organizacija
koje izvode pregled i nadzor brodova.
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Brodovi različiti po načinu gradnje, namjeni, starosti, ne

postoji opće prihvatljiv model održavanja broda

Potreba održavanja proizlazi prvenstveno iz zahtjeva:

 nadležnih vlasti u pogledu sigurnosti i sposobnosti broda za
plovidbu, i
 vlasnika broda.

Pregled i nadzor brodova izvode za to ovlaštene

organizacije koje djeluje u ime vlade dotične zemlje
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Vlasnik broda održavanje sagledava kroz

zahtjeve :
 očuvanja broda kao sredstva prijevoza tereta i/ili putnika kroz
što duži vremenski period,
 očuvanja vrijednosti kapitala produženjem ekonomske
iskoristivosti broda te postizanjem čim veće vrijednosti rabljenog
broda,
 učinkovitosti zadržavanja što manjih operativnih troškova,
 izbjegavanja štetnog utjecaja na okoliš.

Prioritet gore navedenih zahtjeva ovisi o samoj

strategiji brodovlasnika
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Brodski sustavi
Brod pripada grupi pokretnih transportnih sustava
Kao cjelina brod se dijeli u više sustava koji zajednički
sačinjavaju složenu tehničku cjelinu.
Brodski sustavi su sastavljeni od komponenti i određeni
funkcijama koje izvode.
Komponentom se podrazumijeva fizička cjelina unutar
sustava odnosno podsustav
Svrhovitost podjele broda na sustave očituje se kroz
učinkovitije upravljanje brodom
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Brodski sustavi
Jedna od mogućih raščlamba teretnog broda na osnovne sustave je
sljedeća:
 sustav upravljanja brodom,

 sustav za sigurnosnu i ostalu zaštitu broda i osoba,

 sustav poriva,

 sustav trupa,

 sustav energetskog napajanja i distribucije,

 sustav rukovanja teretom,

 sustav nastambi posade i putnika.

Navedena podjela učinjena je s gledišta iskorištavanja

broda kao njegove osnovne namjene.
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA
Analiza pristupa i metode održavanja
Pristup održavanju broda može se sagledati sa stanovišta
troškova i pouzdanosti
Cilj pristupa sa stanovišta troškova je postići najmanje
troškove održavanja broda, ne uzimajući pritom u obzir
mogućnost kvarova takvim načinom održavanja
Pristup sa stajališta pouzdanosti nastoji u potpunosti
spriječiti kvar i njegove posljedice pri čemu se
troškovima ne pridaje značaj.
Različiti pristupi imaju za posljedicu:
 različitu učestalost kvarova,
 potrebu za pričuvnim dijelovima,
 troškove nastale zbog zastoja broda, it
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Analiza pristupa i metode održavanja

Općenito gledajući održavanje se može sagledavati kroz
planirano i neplanirano održavanje.
Brod je složena jedinica od više sustava koji se razlikuju po
svome značenju sa stanovišta sigurnosti te u
komercijalnom smislu
Pristupi održavanja broda
Preventivnim održavanjem se nastoji spriječiti kvar na
način da se komponente sustava, odnosno njeni elementi
zamjene na vrijeme.
Troškovi će biti najmanji ako se komponenta zamjeni
novom neposredno prije kraja njena korisnog vijeka koji se
kreće unutar 60% prosječnog vijeka trajanja komponente
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Analiza pristupa i metode održavanja

Kvarovi nastali uslijed dotrajalosti bi trebali biti u
potpunosti izbjegnuti preventivnim održavanjem
Neke od prednosti preventivnog održavanja su sljedeće:
 bolje udovoljavanje postavljenim uvjetima sigurnosti i
pouzdanosti te bolja ekonomska iskoristivost broda,
 smanjeni broj zastoja broda zbog kvara,
 moguće je usklađivanje poslova održavanja temeljenih na planu
s ekonomskim uvjetima pod kojima brod posluje,
 posada broda izvodi održavanje na osnovu plana i ravnomjernije
je uposlena,

općenito sustavi imaju manji broj kvarova.
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Analiza pristupa i metode održavanja

Neki od nedostataka koje povlači pristup preventivnog
održavanja su sljedeći:
 veća učestalost zahvata održavanja na sustavima,
 veći utrošak pričuvnih dijelova,
 veća cijena troškova održavanja
Preventivno održavanje daje bolje rezultate kod
brodskih sustava koji utječu na zastoj broda.
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA
Analiza pristupa i metode održavanja
Korektivni pristup podrazumijeva poduzimanje zahvata tek
kada se kvar dogodi, odnosno kada komponenta sustava
zakaže
Neke od prednosti korektivnog održavanja su:
 iskoristivost komponenti sustava je u cijelosti,
 manji troškovi pričuvnih dijelova,
 nema troškova održavanja dok komponenta sustava ne zakaže.
o Neki od nedostataka korektivnog održavanja su sljedeći:
 povećani broj zastoja broda,
 slabija ekonomska iskoristivost broda, manja razina pouzdanosti i
sigurnosti,
 posada broda može biti izložena zahtjevima prilikom otklanjanja
kvara koji nadilaze njihove radne mogućnosti,
 vrijeme zastoja broda je uobičajeno duže.
Korektivno održavanje pogodno je za brodske sustave koji
nemaju značajniji utjecaj na sigurnost broda i njegovo
ekonomsko iskorištavanje.
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Analiza pristupa i metode održavanja

Metode održavanja
Zastupljenost pojedine metode ovisi o vrsti brodskog
sustava u čijem se održavanju primjenjuje
Metode koje se najčešće upotrebljavaju su:
 metoda održavanja na osnovu kalendarskog roka,
 metoda održavanja na osnovu stanja i performansi,
 metoda održavanja na osnovi sati rada,
 metoda održavanja nakon kvara,
 metoda održavanja obnovom.
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Udio pojedine metode u ukupnom održavanju broda

prikazan je na priloženoj slici.

36%
46%

7%
na osnovu 8% na osnovu
3%
kalendarskog na nakon stanja i
obnovom
roka osnovu kvara perfomansi
sati rada
ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Analiza pristupa i metode održavanja

Metoda održavanja na osnovu kalendarskog roka temelji
se na preventivnom pristupu održavanju broda.
Zahvati održavanja provode se u određenim vremenskim
intervalima bez obzira na stupanj korištenja sustava.
Uobičajeno se primjenjuje na sustave čija se pouzdanost
smanjuje protekom vremena
Primjenjuje se na održavanje sredstava za spašavanje,
većinu palubnih uređaja, električne i hidraulične uređaje
te protupožarnu opremu broda
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA
Analiza pristupa i metode održavanja
Metoda na osnovu stanja i performansi temelji se na
planiranom korektivnom održavanju.
Zahvati održavanja se poduzimaju kad rezultati provjere
stanja i performansi na to upućuju
Tehnološkim razvojem sve je više komponenti čiji se korisni
vijek može pratiti upotrebom ove metode
Poduzimanjem potrebnih radnji održavanja kojima se
sprečava zastoj pridonose održavanju zahtijevane razine
sigurnost i ekonomske iskoristivosti.
Praćenje sustava prema metodi stanja i performansi najčešće
se koristi na porivnom stroju, pomoćnim strojevima i
generatorima, te na svim ostalim komponentama sustava
gdje je to prihvatljivo
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Analiza pristupa i metode održavanja

Metoda održavanja na osnovi sati rada spada također u
preventivni pristup održavanja brodskih sustava.
Zahvat održavanja se provodi planirano na osnovu sati
rada uređaja.
Primjenjuje se na komponente porivnog stroja, pomoćnih
strojeva, brodske generatore, razne pumpe i sl.
Sati rada nakon kojeg treba poduzeti zahvat definiran je
preporukama proizvođača opreme i uređaja, a ujedno i
klasifikacijskih zavoda koji izvode nadzor.
ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Analiza pristupa i metode održavanja

Metoda održavanja nakon kvara temelji se na
korektivnom pristupu održavanju.
Zahvat se poduzima tek nakon što je došlo do zastoja u
sustavu.
Održavanje se izvodi i na način da se komponenta
odnosno komponente sustava zamjene s onima u pričuvi
i time sustav dovede u operativno stanje.
Ova metoda se primjenjuje na uređaje koji nisu od
bitnog značenja za sigurnost broda i njegovo ekonomsko
iskorištavanje.
ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Analiza pristupa i metode održavanja

Metoda održavanja obnovom također spada u
korektivni pristup održavanja.
Komponente sustava se obnavljaju tek kad dođe do
zastoja.
Sustav se nadopunjuje novim komponentama, a
zamijenjene komponente se ne popravljaju.
Navedenom metodom održavaju se uređaji
svakodnevne primjene čiji popravak nije isplativ.
ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Troškovi održavanja broda

Brodarska društva slobodno odlučuju o visini troškova
održavanja svoje flote imajući prvenstveno u vidu
 postavljene zahtjeve sigurnosti broda i
 očuvanje morskog okoliša.
Visina utrošenih sredstava za održavanje nije temeljena
na međunarodnim normama i često je povezana sa
stanjem na tržištu brodskog prostora
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Promatrajući planirane i neplanirane troškove održavanja

brodovlja može se utvrditi da je njihova promjena zavisna
o starosti brodova
200 200 200
180 175
160
160
140 135
indeks 120 125
troškova
100 100 100
održavanja 80
80
60 40
planinarni troškovi 40
održavanja / popravaka 20
neplanirani troškovi 0
održavanja / popravaka
-4 -9 4
0 5 -1 0
10 -2 20
15 n ad
dobne skupine brodova i z
( po godinama starosti )
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Troškovi održavanja broda

Izravni troškovi održavanja su svi troškovi vezani uz održavanje
brodskih sustava
Pod izravnim troškovima se podrazumijevaju:
 troškovi potrošnog materijala kojeg sačinjavaju razne zaštitne

prevlake, alati, kemikalije, razni plinovi, maziva,

 dio troškova za plaće i ostale izdatke posade koji su obračunati na

ime održavanja,
 opći i zajednički troškovi u koje se ubrajaju dio cijene rada ljudi iz

službi brodara na kopnu, usluge trećih lica na radovima

održavanja te trošak pregleda od strane klasifikacijskih zavoda.
 troškovi održavanja u koje se svrstavaju popravci, dokovanja i

pričuvni dijelovi,
ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Troškovi održavanja broda

Neizravni troškovi promatraju se kroz izmaklu dobit
broda zbog nastalog zastoja uslijed neprimjerenog
održavanja njegovih sustava.
Takav trošak mora biti povezan s održavanjem
Izmakla dobit se računa na osnovu gubitka kojeg ima
brodar, odnosno unajmitelj ako se brod nalazi u najmu.
Veći fiksni troškovi pojedinog broda povlačit će
razmjerno i veću izmaklu dobit
Kod neplaniranih radova održavanja utrošeno vrijeme
za korektivnu radnju je uobičajeno veće
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA

Troškovi održavanja broda

Zbroj direktnih i indirektnih troškova održavanja
sačinjava ukupne troškove održavanja
Uku p n i tro ško vi

1
tro ško vi o d rža va nja

A 2

Tro ško vi za h va ta

Tro ško vi za sto ja

BA In te zite t o d rža va n ja
 ODRŽAVANJE BRODSKIH SUSTAVA
Troškovi održavanja broda
Udio pojedinih troškova u ukupnim troškovima ovisit će o
pristupu održavanju i primjenjivanim metodama.
Primjena sljedećih principa održavanja brodskih sustava
rezultira smanjenju ukupnih troškova održavanja:
 prilikom projektiranja i gradnje broda treba voditi računa o njegovom
održavanju u eksploataciji,
 potrebna je temeljita razrada plana održavanja za sve brodske sustave,
 dosljedna primjena plana održavanja pridržavajući se pri tome uputa
proizvođača opreme,
 stalna edukacija usmjeravanje posade u cilju poboljšanja njezine
učinkovitosti,
 organizacija logističke potpore na kopnu,
 na osnovu unutrašnjih i vanjskih prosudbi poboljšavati planiranje
održavanja i njegovu primjenu.