El-Gazali

Biografija

 El-Gazali je rođen 450. hidžretske godine, jednom od dva grada Tusa, u oblasti
Horasan. Otac mu je bio pobožan i siromašan.
 Bio je islamski teolog, filozof, psiholog i mistik, do danas poznat kao jedan od
najslavnijih ljudi u povijesti sufijske misli.
 Bavio se predenjem vune. Volio je posjećivati skupove fekiha i sufija i učestvovati
u njihovim halkama. Bio je pod uticajem njihovih kazivanja.
 Molio je Uzvišenog Allaha da mu podari sina koji će biti poput njih dobar i
pobožan, te da bude fekih i vaiz.
Život

 El-Gazali je rođen u Tusu, u iranskoj regiji Horasanu. Predavao je u Bagdadu, kao

učitelj prava, dijalektičke teologije (kalam) i filozofije. 1095. godine, nakon sloma
živaca, napustio je akademski rad i postao sufija, posvetivši se kontemplaciji.
Gazali je kasnije svojim autoritetom branio mističko sufijsko učenje od progona u
islamskim teološkim krugovima.
 Kontemplacija-u prvom redu znači razmišljanje, promatranje, razmatranje,
duboko poniranje mislima u nešto. Misaoni proces koji nema potrebe za
praktičnom realizacijom. Grčki taj izraza znači “gledati neki prizor” ili religijski
događaj.
 El-Gazali je značajno doprinio razvoju pogleda na sufizam i njegovu integraciju i
prihvaćanje u glavni tok islama. Kao učenjak sunitskog islama, pripadao je
šafijskoj školi islamske jurisprudencije i ašaritskoj školi teologije. El-Gazali je
dobio mnoge titule kao što su Sharaf-ul-Aʾimma ,Zayn-ud-dīn,Ḥujjat-ul-Islām.
 Smatra se ključnim članom utjecajne ašaritske škole rane muslimanske filozofije i
najvažnijim pobijačem mutezilija . Međutim, on je odabrao malo drugačiji položaj
u odnosu na Ašarit. Njegova uvjerenja i misli se u nekim aspektima razlikuju od
ortodoksne ašaritske škole.
Učenja

 El-Gazali je uvid usvojen mističkim doživljajem postavljao iznad uvida

usvojenim putem logike. Zastupao je također prevlast otkrivenja nad
razmišljanjem. El-Gazali kritizira opseg znanja na koji filozofi polažu pravo,
naročito kroz kritiku znanja o uzročnosti i nasuprot tome staje u obranu
okazionalizma. Njegovo radikalno odbacivanje uzročnosti i tvrdnja o nepostojanju
nužne veze između uzroka i posljedice preteča je kasnijim skeptičkim i
okazionalističkim filozofskim sustavima.

 U filozofiji, povezivao je spoznajno-teorijski skepticizam i novoplatonske

elemente s islamskim teološkim učenjem, na temelju kojeg kritizira cjelokupnu
filozofiju. Njegova djela zagovaraju pravovjernost islama i neophodnost
misticizma.
Djela

 Tahafut al-Falasifa (Nedosljednost filozofa)-koje predstavlja kritiku

aristotelovskih učenja Al Farabija i Ibn Sine
 Maqasid al falasifa (Ciljevi filozofa)-Napisano na početku njegove karijere u
slavu filozofije i kao prikaz osnovnih teorija filozofije; većinom pod utjecajem
Avicenne
 Ihya'ul ulum al-din ("Oživljavanje vjerskih znanosti")-Gazalijevo najznačajnije
djelo koje je značajno utjecalo na sunitski islam.
 Hujjat al-Haq (Dokazi istine)
 al-Qistas al-mustaqim (Pravilna ravnoteža)…
Hvala na pažnji ♡