DEFORMITETI VRATA I GRUDNOG

KOŠA KOD DJECE

AZRA DELALIĆ

1
DRŽANJE GLAVE:
Pravilno je kad je čelo u frontalnoj
ravni, a pogled usmjeren ravno.

DRŽANJE VRATA:
Postoji fiziološka krivina, mogući
pokreti laterofleksije do 45 º,
rotacije do 80º i ekstenzije do 50 º

2
DEFORMITETI VRATA

nastaju uglavnom
zbog promjena
u mekim tkivima
ili vratnom dijelu
kičme
(tortikolis i skalenus sindrom)

.
3
TORTICOLLIS (“torquere“-iskriviti i “collum“-vrat)
ili caput obstipum, krivošijost, krivi vrat
je pojava koja se opisuje kao
nepravilan položaj glave koja
je u različitom stepenu nagnuta
na jednu stranu, sa licem
okrenutim na suprotnu stranu,
odnosno bočna nagnutost glave i
vrata na bolesnu i rotacija na
suprotnu stranu.
Nalazi se na 3.mjestu urođenih tjelesnih deformiteta.
 ETIOLOGIJA
Podjela tortikolisa u odnosu na etiologiju:
1. Tortikolis uzrokovan lokalnim

poremećajima
2. Tortikolis kompenzatorne etiologije

3. Tortikolis centralne etiologije

 1.Tortikolis uzrokovan lokalnim poremećajima

 kongenitalni uzroci
 otolaringološki uzroci (vestibularna disfunkcija,
otitis media, cervikalni adenitis, retrofaringealni
absces i mastoiditis)
 ezofagealni refluks;
 tumor kičmene moždine;
 trauma (porođajna povreda, cervikalna fraktura
ili dislokacija, fraktura klavikule)
 juvenilni reumatoidni artritis.
2. Tortikolis kompenzatorne etiologije:
 strabizam

 kongenitalni nistagmus;

 tumor u zadnjoj lobanjskoj jami.

3. Tortikolis centralne etiologije:

 distonija;

 cerebralna paraliza.
 DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
TORTIKOLISA
 Kod dojenčeta je najčešći uzrok lokalni
poremećaj na mišićima vrata

 Kod starije djece uzrok je najčešće

atlantoaksijalna rotacija uslijed traume i
infekcija orofaringsa

 Kod adolescenata to može biti tumor zadnje

lobanjske jame ili cervikalna distonija
 Kongenitalni uzroci tortikolisa:
 mišićni tortikolis,

 spina bifida,

 hemivertebra

 Arnold-Chiari sindrom,

 atlanto-okcipitalna i atlanto-aksijalna
subluksacija,
 kongenitalna cervikalna skolioza,

 Klippel-Feilov sindrom,
Kongenitalni mišićni tortikolis
nastaje zbog unilateralne fibroze ili
skraćenja m. SCM i drugih struktura
vrata.

Etiološki razlikujemo:

 posturalni ili malpozicioni tortikolis

 Kongenitalni mišićni tortikolis

 POSTURALNI (MALPOZICIONI)
TORTIKOLIS
U kliničkoj slici postoje znaci kongenitalnog
mišićnog tortikolisa, odnosno postoji nagnutost
glave, ali bez napetosti m.SCM ili pojave
otekline (tumefakta).
Neurološki nalaz je uredan.
Prognoza je dobra.
KONGENITALNI MIŠIĆNI TORTIKOLIS
U kliničkoj slici postoji nagnutost glave uz
ograničene aktivne i pasivne pokrete rotacije
glave ka zahvaćenoj strani i lateralne fleksije
na suprotnu stranu. Može biti :

 BEZ tumefakta

 SA tumefaktom
MIŠIĆNI TORTIKOLIS BEZ TUMEFAKTA
Nastaje zbog lošeg položaja tokom trudnoće.
PH nalaz odgovara dugotrajnoj ishemiji mišića

U kliničkoj slici nalazimo nagnutost

glave, ograničene pokrete, napetost
mišića, asimetriju lica
(hemihypotrophio faciei) i
ponekad hipoplazija ramena i
grudnog koša iste strane.
MIŠIĆNI TORTIKOLIS BEZ TUMEFAKTA
-asimetrija lica ( hemiatrophyio faciei)
-laterofleksija glave u desno
-blaga zaležanost okcipitalne regije
MIŠIĆNI TORTIKOLIS SA TUMEFAKTOM
Nastaje uslijed traumatskih ili upalnih promjena na
m. SCM u toku poroda.
PH nalaz odgovara krvarenju u mišiću, a nakon toga
nastaju fibrozne promjene koje skraćuju mišić.

U kliničkoj slici nalazimo oteklinu ili tumefakt u

sredini ili donjoj trećini mišića (hematom), koja je
posebno izražena u 3. nedjelji po rođenju, češći kod
karlične prezentacije, a posljedica je prsnuća mišića
što kasnije ožiljno zarasta uz skraćenje i
povlaćenje u jednu stranu.
 PRISUSTVO DRUGIH DEFORMITETA
KOD DJECE SA KONGENITALNIM
TORTIKOLISOM

 Posturalna okcipitalna plagiocefalija

 Posturalna skolioza
 Razvojni poremećaj kuka (RPK)
 Posturalni deformiteti stopala :
-Pes calcaneovalgus
-Metatarsus adductus
-Pes equinovarus
POSTURALNA OKCIPITALNA
PLAGIOCEFALIJA
Predstavlja spljošten
okcipitalni dio lobanje sa
jedne strane, sa iste strane
se nalazi izbočenje čela, dok
je sa druge strane čelo
zaravnjeno.
POSTURALNA SKOLIOZA
Fenomen “kifle” konkavitet trupa je okrenut
na stranu tortikolisa

 Negativan desno

 Pozitivan lijevo
 MALPOZICIONI DEFORMITETI
STOPALA

Pes calcaneovalgus
obostrano

Pes metatarsovarus Pes equinovarus

KRATAK VRAT
(Klippel Feilov deformitet)

 urođeno manji broj vratnih

pršljenova,
 rub kose se približava nivou
ramena
 ograničena pokretljivost vrata.
 nisu sposobni za aktivnosti
koje zahtijevaju veću
angažovanost vratne kičme
(kolut naprijed i nazad)
TORTIKOLIS KOD ODOJČADI U SKLOPU
DISTONIČNE FAZE RAZVOJA
 Normalna faza razvoja u prva 3 mjeseca
 Na leđima nesiguran položaj, na stomaku prisutna
stabilnost
 Pasivno uredan obim pokreta u vratu.
 Spontana motorika i posturalne reakcije po
Vojti mogu odstupati od uobičajenog za
uzrast, ali ne ukazuju na mogućnost
abnormalnog razvoja
 Potrebno kontinuirano praćenje!
 TORTIKOLIS KOD SIMPTOMATSKI RIZIČNOG
DOJENČETA
•Pasivno uredan obim pokreta u vratu.

•Nema znakova malpozicije.

•Spontana motorika odstupa od uzrasta,

posturalne reakcije po Vojti abnormalne.

•Neurološki nalaz ukazuje na oštećenje centralnog motornog

neurona.

•Potrebno je kontinuirano praćenje dojenčadi

•Važan izbor terapije

 BENIGNI PAROKSIZMALNI TORTIKOLIS

o Prvi opisao Snyder 1969 godine.

o Javlja se u ranom uzrastu dece i spontano nestaje
bez terapije.
o Ataci tortikolisa javljaju se iznenada.
o Prelaze sa jedne na drugu stranu vrata.
o Može biti praćeno povraćanjem, razdražljivošću.
o Patogeneza nije razjašnjena.
o EMG-tortikolis distoničnog karaktera.
o Diferencijalna dijagnoza- Tumor zadnje lobanjske
jame, cervikalne dislokacije, očne paralize ...
o Spontano nestaje obično u uzrastu od 5 godina
 NEUROGENI TORTIKOLIS

Kod intermitentnih tortikolisa koji su udruženi

sa glavoboljom, povraćanjem ili neurološkim
simptomima koji nekada ne moraju biti
dominantni, u kliničkoj slici u diferencijalnoj
dijagnozi mogućeg uzroka tortikolisa treba
razmatrati i tumore zadnje lobanjske jame.
Tip tortikolisa Karakteristike
mišićni Napetost i zadebljanje m. SCM-a sa ili bez
tumefakta

koštani Kongenitalne koštane malformacije

cervikalnog dijela kičmenog stuba

posturalni Nema napetosti niti tumefakta na m. SCM

Ponavljane epizode nagnutosti glave, mogu

biti praćene povraćanjem,
paroksizmalni razdražljivošću,ataksijom, pospanošću...

Iznenadni napadi, položaj glave normalan

prije javljanja tortikolisa, može biti praćen
neurogeni neurološkim ispadima, češći kod starije djece
 DIJAGNOZA

POSTAVLJA SE NA OSNOVU:
- Kliničkog pregleda

- UZ mišića vrata.

Redje koristimo:
- RTG snimak i

- NMR pregled cervikalnog dela.

 KLINIČKI PREGLED:
 analiza držanja glave u supinaciji i procjena facijalne
asimetrije (hipotrofija obraza, uži otvor oka )
 palpacija i inspekcija m. SCM i ako postoji oteklina opisati

lokalizaciju, konzistenzciju, veličinu i palpatornu bolnost

 procjeniti aktivne pokrete glave vidnim, slušnim i taktilnim

stimulacijama
 procjena pasivnih pokreta rotacije glave prema bolesnoj i

laterofleksije prema zdravoj strani

 analiza držanja u pronaciji: položaj glave, položaj ušne

školjke u odnosu na rame, simetričnost i broj nabora na

zdravoj i bolesnoj strani, kranijalnu plagiocefaliju
 kompletan neurološki pregled djeteta ( tortikolis kao mogući

simptom oštećenja mozga) te

 pregled vida i sluha 27
CILJ TERAPIJSKIH POSTUPAKA:

 poboljšati i održavati fiziološku dužinu

m. SCM i pokretljivost vratne kičme
 ubrzati resorpciju hematoma
 zaustaviti stvaranje ožiljnog tkiva
 poboljšati cirkulaciju, tonus i elastičnost
mišića
 korigovati nepravilne položaje glave u toku
aktivnosti svakodnevnog života
28
 METODE KOJIMA OSTVARUJEMO
POSTAVLJENE CILJEVE U TRETMANU
TORTIKOLISA
 Pozicioniranje u pronaciji i supinaciji
 Kineziterapija
 Elektroterapija (EF KJ –fibrinolitičko dejstvo)
 Masaža ( masaža i štipkanje hipotrofičnog obraza ili
masaža mišića)
 Termoterapija (parafin, toplo-vlažni oblozi..)
 Ortoze (improvizovani okovratnik od kartona i vate
kod dojenčadi i Šancov okovratnik kod djece starije od
godinu dana) 
 Edukacija roditelja
 POZICIONIRANJE

 postavljanje glave u funkcionalni

ili hiperkorigirajući položaj
 KINEZITERAPIJA
 Pasivnim vježbama istežemo skraćene mišiće
(istezanje laterofleksora)

Istezanje skraćenih
mišića naginjanjem
glave na suprotnu
stranu. Dojenče leži na
boku, jednom rukom
fiksiramo rame , a
drugom naginjemo glavu
prema drugom ramenu.
 KINEZITERAPIJA
Pasivne vježbe istezanja skraćenih mišića rotatora glave
Okretanje lica na istu
stranu na kojoj je skraćeni
mišić postižemo postavljanjem
djeteta u potrbušni položaj
tako što jednom rukom fiksiramo
rame, a drugom spustimo glavu
tako da brada ide ka ramenu.
Ovo je položaj u kome može i da
spava što znači da se sve vrijeme skraćeni mišić isteže.
isteže
 KINEZITERAPIJA
 Aktivne vežbe za poboljšanje rotacije glave ( taktilnim
podražajima, Rooting refleksom, igračkom....)

Ležeći položaj na stomaku sa

osloncem na rukama
omogućava podizanje glave i
gornjeg dela tela što jača
mišiće vrata i leđa. Taktilnim,
vidnim i slušnim podražajima
stimulisati dijete da okreće
glavu na stranu skraćenog
mišića.
 KINEZITERAPIJA
 Aktivne vežbe za poboljšanje lateralne fleksije
(vježbe na lopti, Vojtina neurorefleksana
stimulacija..)

Pomjeranjem trupa
dovodimo je u položaj
na boku kada ona
treba da podigne
glavu kao da hoće da
se okrene na stomak.
 TERAPIJA zavisi od tipa tortikolisa

 Kongenitalni mišićni tortikolis- indikovan fizikalni

tretman.
 Tortikolis u odojčadskom periodu praćen
oštećenjem CNS-a- habilitacioni tretman (Bobat,
Vojta).
 Benigni paroksizmalni tortikolis nije indikovan
fizikalni tretman
 Koštani tortikolis-konsultacija ortopeda
 Neurogeni tortikolis- uputiti dječijem neurologu
 PROGNOZA
 Ranom primjenom terapijskih postupaka
dolazi do potpunog oporavka tortikolisa (od 1
do 6 mj. zavisno od postojanja hematoma).
 Operativno liječenje ( tenotomija m.scm) ako
nema oporavka nakon 6 mj. do 1 godine
  Ne preporučuju se forsirane simetrične
vježbe vrata (kolut naprijed i nazad) kao i
vježbi na spravama (vratilo, krugovi).
 Preporučuje se plivanje.

36
 ZAKLJUČAK
 Utvrditi uzrok tortikolisa prije odluke o terapiji.
 Treba biti siguran u postavljenu dijagnozu, kako
bi odabrali pravilnu terapiju tortikolisa.
 Sprovodjenje vežbi "za svaki slučaj“ je
kontraindikovano.
 Tortikolis je samo simptom
DEFORMITETI GRUDNOG KOŠA

pectus carinatum
pactus infundibuliforme
IZGLED GRUDNOG KOŠA:
Posmatramo oblik ( bačvast, zvonast, pravilno sveden,
izbočen, udubljen), simetričnost, pravilnost rebarnih
lukova, respiratornu pokretljivost rebara i mišićni reljef.
Posebno je važno pratiti rebra na stražnjoj strani trupa
(simetrično izbočena kod kifoze ili asimetrično
«rebarna grba» kod skolioze).

Ugao grbe
rebara

39
PECTUS CARINATUM (kokošja prsa,izbočene
grudi) je deformitet prednje stijenke grudnog koša
najčešče je posljedica poremećenog metabolizma Ca
(rahitis.) , disajnih problema ili je genetski uslovljen.

U kliničkoj slici pored izbočenja

sternuma i parasternalnog dijela
rebara u distalnom postraničnom
dijelu grudnog koša nalazimo
udubljenje rebara sa uzignutim
rebarnim lukovima

40
Kod ove djece su česta
oboljenja disajnog trakta
na bazi redukovane
plućne ventilacije jer je
respiratorna
pokretljivost grudnog
koša redukovana zbog
nepravilne usmjerenosti
rebara.
41
TERAPIJSKI POSTUPCI
•liječenje rahitisa ( vitamin D, sunčanje, Ca )
•vježbe disanja (duboki udisaj i spori izdisaj)
•vježbe jačanja mišića ramenog pojasa,
pectoralnih, ekstenzora trupa i trbušnihmišića
• pravilno pozicioniranje ( ležanje na stomaku)
• plivanje
•nošenje midera koji vrši pritisak na sternum
( tokom 4 do 5 godina)
•operativni zahvati kod težih deformiteta
( osteotomija strenuma)

42
PECTUS INFUNDIBULIFORME, EXCAVATUS
(udubljene grudi, ljevkaste grudi) je čest deformitet u
predjelu prsnog koša koji se odlikuje udubljenjem
prednje stijenke prsnog koša osobito izraženim u
trupu prsne kosti dok manubrium prsne kosti ostaje
u većine bolesnika u nivou grudnog koša.
Veličina udubljenja može
da se kreće od diskretno
izraženog do jako upadnog,
pri čemu je prsna kost svega
za nekoliko cm odvojena
od kičme.
43
 ETIOLOGIJA je rijetko
rahitična,a najčešće je
kongenitalna.
U funkcionalnom pogledu
dolazi do smetnji respiratornih
organa,a direktna kompresija
može pomjeriti velike krvne
sudove grudnog koša i srce.
TERAPIJSKI POSTUPCI
 jačanje mišića ramenog pojasa, prednjeg zida grudnog koša i
ekstenzora trupa
 vježbe disanja (dubok udisaj, zadržati i polako izdisaj)
 pravilo pozicioniranje ( nošenje ortoze ili školske torbe na
leđima, spavanje bez jastuka)
 sportske aktivnosti (leđno i prsno plivanje, odbojka, košarka)
 gimnastika (vježbe u visu, na krugovima, u ležećem stavu uz
podmetanje jastuka ispod torakalne kičme , vježbe po metodi
dubokog puzanja)
 operativni tretman kod težih deformiteta
 ne preporučuje se trčanje, nogomet, kao i
sve druge aktivnosti koje opterećuju disanje.
Zaključak:

• Deformiteti grudnog koša su posljedica neodrovarajuće

ishrane ili se javljaju kongenitalno
• Kineziterapija u oblasti fizičkog odgoja može bitno
uticati na pojavu i razvoj deformitea grudnog koša
• Pojedini sportovi kao što je plivanje mogu prevenirati ili
značajno uticati na progresiju deformiteta .
• Pokretom, sunčanjem, sportskim aktivnostima možemo
uticati na zdravstveno stanje naše djece i mladih
• Neophodni su pregledi lokomotornog sistema školske
djece i blagovremeno započinjanje odgovarajućeg
tretmana kod onih gdje je to neophodno