Optimizacija prorednih zahvata u nenjegovanim

šumskim kulturama bijelog bora

 UVOD
• Značaj šumskih kultura se ogleda u proizvodnji velike količine
sirovine na lokalnom i globalnom nivou, te proizvodnji biomase.
• Adekvatnim provođenjem mjera njege, te ispravnim
podizanjem šumskih kultura povećava se proizvodna funkcija
šume, ali se također smanjuje deforestracija prirodnih šuma i
degradacija zemljišta.
• Kulture bijelog bora zajedno sa ostalim četinarima
preovladavaju u našoj zemlji.
• Većina kultura se nalazi na staništima drugih vrsta drveća, te su
prepuštene spontanom razvoju i izostanku mjera njege, čime su
osuđene na propadanje.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE VRSTE

Karta 1. Opšti areal bijelog bora (Pinus sylvestris)

( http://www.euforgen.org/ )
OSNOVNE KARAKTERISTIKE VRSTE

Karta 2. Prirodni areala bijelog bora (Pinus sylvestris) u Bosni i Hercegovini

Ekotipovi bijelog bora u Bosni (Stefanović, 1997.)
HABITUS I MORFOLOGIJA VRSTE

Slika 1 . Morfologija bijelog bora (Pinus sylvestris)

( http://www.euforgen.org/ )
 EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE VRSTE
Stanišni uvjeti

• Bijeli bor je vrsta široke ekološke amplitude.

• Staništa bijelog bora su uglavnom suha i plitka,
kiselo-tresetna i oglejna tla, te tla siromašna bazama.
• Optimalne uslovi za rast vrste su umjereno svježa tla
bogata sitnim česticama i hranjivim materijama.
• U Bosni i Hercegovini uglavnom zauzima prosječno
sunčanija, suha ili toplija staništa.
 UZGOJNE KARAKTERISTIKE VRSTE
• Bijeli bor se uzgaja u jednoetažnim i dvoetažnim
sastojinama.
• Dvoetažni uzgoj se odnosi na dvoetažne sastojine sa
jelom i smrčom kao prelazni oblik vegetacija.
• Bijeli bor se uzgaja i u čistim i mješovitim sastojinama
produktivnih tipova zemljišta, dubokih profila.
• Također, može se uzgajati i kao predkultura za
meliorisanje zemljišta i za uzgoj klimatogene zajednice
od nekih drugih vrsta drveća.
 UZGOJNE KARAKTERISTIKE VRSTE
• Bijeli bor se uzgaja vještački u rasadanicima.
• Svrha uzgoja vrste u rasadnicima je dobro
njegovanje sadnica, te bolji i kvalitetniji razvoj
korijenovog sistema kao priprema biljke za
sadnju na terenu.
• Vrsta se unosi sadnjom sadnica na prostrane
planinske platoe produktivnih tipova zemljišta.
 PROIZVODNE KARAKTERISTIKE VRSTE
• Vrsta je brzorastuća i dostiže veliku starost (150-300/600
godina).
• Najveću vrijednost prosječnog zapreminskog prirasta dostiže
pri starosti od 60 godina, gdje prirast iznosi 8 m³ krupne drvne
mase po hektaru.
• Najbolje raste na staništima van svog prirodnog areala na
nekadašnjim bukovim staništima.
 CILJ I ZADACI RADA
• Cilj ovog rada je optimiranja mjera njege u
nenjegovanim šumskim kulturama bijelog
bora, odnosno optimiranje izvođenja
prorednih zahvata, radi povećanja stabilnosti,
vitaliteta i kvaliteta drveta bijelog bora.
 MATERIJAL I METODE RADA
• Pri izradi ovog rada korištena je dostupna literatura iz oblasti
uzgajanja šuma, sa posebnim osvrtom na njegu i prorede
mladih sastojina, a naročito nenjegovanih šumskih kultura
bijelog bora.
• Prikupljena literatura je sistematski razvrstana i analizirana
prema ekološko-uzgojnim i proizvodnim karakteristikama
bijelog bora, te vrstama prorednih zahvata koji se provode u
šumskim kulturama i racionalizaciji uzgojnih zahvata na
prorjeđivanje šumskih kultura.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA

• Osnovni cilj prorede je intenzivno njegovanje

stabala za koja se pretpostavlja da će biti
najvrijednija u doba zrelosti sastojine.
• Proredama se uklanjaju ona stabla koja ometaju
pravilan razvoj najvrijednijih, indiferentna stabla,
te ona čiji opstanak u sastojini nije opravdan.
• Osposobljavanje sastojine da se odupre štetnim
abiotičkim i biotičkim uticajima do doba zrelosti.
• Povećanje prihoda sastojine.
 REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA

• U nenjegovanim sastojinama prve prorede uglavnom

čine prelazni oblik između čišćenja i uzgojnog postupka.
• Naknadno nakon sječe čišćenja primjenjuju se uzgojni
postupci u gornjem vladajućem spratu sastojine, koji
zavise od cilja proizvidnje.
• Provode se jake visoke prorede koje se zasnivaju na
njegovanju određenog broja najboljih jedinki sastojine.
• Iz sastojine se vade odumrla stabla, stabla u procesu
odumiranja, savijena, bolesna kao i sva ona stabla koja
ometaju razvoj odabrnaih.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
Vrsta i tip prorede

• Pri provođenju mjera njege u nenjegovanim

šumskim kulturama bijelog bora kao
najadekvatnija metoda njege pri sagledavanju
biološko-uzgojnih aspekata vrste pokazala se
Schadelinova selektivna proreda jer se vodi
računa o ekološkom, ekonomskom i
tehnološkom momentu, što je u konačnosti
najpogodnije za nenjegovane kulture.
 REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSKIJA
Vrsta i tip prorede

Slika 2. Princip pozitivne selekcija stabala

(https://www.forestresearch.gov.uk/publications/thinning-practice-a-silvicultural-guide)
 REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
Vrsta i tip prorede
• Schadelinova proreda se izdvodi u dobi starijeg
guštika i srednjeg doba sastojine, najčešće u
starosti oko 20 godina. U tom periodu se u sastojini
formiraju tri sprata:
o Gornji sprat;
o Srednji sprat;
o Donji sprat.

• Od kandidata iz gornjeg sloja sastojine, primjenom selektivne

prorede, vremenom se formiraju uglavnom najbolje jedinke
sastojine.
 REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
Vrsta i tip prorede

• Provođenje selektivne prorede u četinarskim

sastojinama ima za cilj pomaganje odabranih
stabala i povećanje stabilnosti sastojine.
• U praksi primjenom Schadelinove prorede
razlikuju se četiri kategorije stabala:
o Vladajuća;
o Suvladajuća;
o Nadvladna;
o Podstojna.
 REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
Vrsta i tip prorede
• Glavni dio prirasta u masi i vrijednosti davat će u
budućnosti stabla glavnog sprata sastojine.
• Cilj seletivne prorede jeste da se potencijalne mogućnosti
staništa najbolje iskoriste što se u konačnici odražava na
maksimalan iznos i kvalitet drvne zapremine.
• Najvažnije pitanje pri provođenju selektivne prorede jeste
odabiranje stabala, odnosno njihov međusobni raspored.
• Odabrana stabla moraju biti zdrava, dobrog kvaliteta i
visokog prirasta.
 REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSAIJA
Vrsta i tip prorede

• Primjenom selektivne prorede u praksi je od interesa:

o Vrijeme izvođenja prve prorede;
o Vrsta i način zahvata;
o Vrijeme izvođenja naredne prorede;
o Jačina zahvata.

• Prvu proredu na dobrim staništima (I i II bonitetnog razreda bi

trebalo provoditi 3-4 godine poslije posljednje sječe čišćenja. Na
srednje dobrim staništima, proredu bi trebalo provesti 5-7 godine
nakon sječe čišćenja.
• Kako bi se uspostavilo pravo vrijeme za provođenje prorede
potrebno je pratiti razvoj sastojine.
 REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
Vrsta i tip prorede
• Zasniva se na pronalaženju najboljih jedinki u gornjem spratu
sastojine.
• Svako odabrano stablo sa svim stablima koje ga okružuju Schadelin
je nazvao “prorednom ćelijom” gdje odabrano stablo predstavlja
jezgro ćelije.
• Zadatak prve prorede jeste da se iz postojeće sastojine odaberu
kandidati koji trebaju biti ravnomjerno rasprostranjeni u sastojini,
što predstavlja prvu fazu selekcije.
• Njihov broj treba biti toliki da uklanjanjem jednog ili najviše dva
najjača konkurenta sklop ne bude jače prekinut.
• Uticaj provedene prorede se u sastojini uočava već nareden
godine.
 REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
Vrsta i tip prorede
• Vrijeme izvođenja druge, treće, n-te prorede nastupa onda
kada se prethodnom proredom postigao željeni cilj.
• Vrijeme izvođenja druge prorede nastupa onda kada je prva
na svom boljem dijelu sastojine istovremeno i većem dijelu
dostigla svoj cilj.
• Prorede koje bi se provodile svake godine bi zasigurno bile
štetne.
• Na najpovoljnijim staništima u prosjeku vrijeme između dvije
uzastopne prorede bi trebalo biti između 3-5 godina.
• Na nepovoljnim zemljištima ovo vrijeme je duže, pa čak i do
10 godina.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
Vrsta i tip prorede

• Jačina zahvata i učestalost uzgojnih zahvata u

cjelosti prilagođava se sastojinskim i stanišnim
uslovima, u zavisnosti od cilja proizvodnje.
• Jačina zahvata pri provođenju selektivne
porede treba se kretati od oko polovine
tekućeg zapreminskog prirasta ili 10-15%
temeljnice sastojine prije prorede.
RACIONALIZACIJA PROREDNIH ZAHVATA

Slika 4. Shema podjele površine na radna polja u cilju racionalizacije sječa njege
(Jurča, J. i dr. 1973)
 ZAKLJUČAK
• Cilj njegovanja je ostvarivanje etapnog cilja
gazdovanja, odnosno postizanja maksimalne količine
drvne mase koja zadovoljava po količini i kvalitetu.
• U nenjegovanim šumskim kulturama potrebno je
provoditi Schadelinovu selektivnu proredu jer vodi
računa o ekološkom, ekonomskom i tehnološkom
momentu.
• Pravilnim i blagovremenim provođenjem proreda
potpomažemo razvoj sastojine i neposredno utičemo
na ostale sektore šumarstva.
 ZAKLJUČCI
• Schadelinovoj selektivnoj proredi treba da prethodi
niska proreda sa negativnim odabiranjem, niskog do
umjerenim intenzitetom.
• U šumskim kulturama bijelog bora treba otpočeti sa
proredama u fazi tanjeg letvenjaka te do kraja faze
letvenjaka oblikovati širinu i dužinu krošnje, te dobiti
mladu sastojinu sastavljenu od kvalitetnih stabala.
• Najvrijednija stabla selektivnom proredom treba
oslobađati od konkurenata da bi razvila širu krošnju
koja omogućava bolji prirast.
 ZAKLJUČCI
• Prilikom podizanja šumskih kultura bijelog bora treba
saditi 2000 do 2500 sadnica po hektaru, čime bi se
sadnice u prvih 20 godina pravilno razvijale.
• U mladosti zahvati u sastojini trebaju biti jači, umjereni
u srednjodobnoj šumskoj kulturi, a kasnije sve slabiji.
• Radi racionalizacije sječa kulturu treba podjeliti na
radna polja dužine 100-150 metara.
• Unutar radnih polja osigurati prosjeke za izvlačenje sa
međusobnim razmakom od 20-30 metara, sa širinom
od 3-4 metra.
 LITERATURA
• Del Río, M., Calama, R., Cañellas, I., Roig, S., Montero, G. (2008): Thinning intensity and growth response in SW-
European Scots pine stands, INRA, EDP Sciences, Madrid.
• Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (2021): Informacije o gospodarenju šumama u
2020. godini i planovi gospodarenja šumama za 2021. godinu, Sarajevo.
• Gačić A., Govedar Z. (2019): Šumske kulture kao obnovljivi izvor energije, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
• Karry G., Haufe J. (2011): Thinning practice a silvicultural guide, Forestry Commission; Landwirtschaftskammer
Österreich – Holzinformationsfonds (2015): Durchforstung in Laub und Nadelwaldbeständen, Universitätsdruckerei
Klampfer GmbH.
• Koričić, Š. (2000): Istraživanja negativnog uticaja i posljedica izostalih mjera njege na rast i razvoj bijelog bora u
zasadu “Dubrave” kod Cazina te mogućnosti korekcije istih. Magistarski rad. Šumarski fakultet Univerziteta u
Sarajevu.
• Koričić, Š. (2002): Uticaj prorede na prirašćivanje drvne mase po količini i kakvoći na plantaži običnog bora (Pinus
sylvestris L.).
• Mekić F., Višnjić Ć. (2005): Provođenje mjera njege u nenjegovanim kulturama, Sarajevo.
• Mekić F. (1998): Rasadnici i nasadi, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Svjetlost Fojnica, Fojnica.
• Mekić F. (1998): Sjemenarstvo u šumarstvu, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Svjetlost Fojnica, Fojnica.
• Mekić F. (1998): Uzgajanje šuma, ekološki osnovni, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Svjetlost Fojnica,
Fojnica.
• Musić J. (2005): Asortiman proizvoda u prorednoj drvnoj masi šumskih kultura bijelog bora (Pinus sylvestris L.),
Šumarski fakultet Univerzitet u Sarajevu, Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu (67-75).
• Orlić, S. (1990): Njega mladih borovih sastojina proredom, Šumarski fakultet u Sarajevu (67-75).
 LITERATURA
• Orlić, S. (1990): Njega mladih borovih sastojina proredom, Šumarski list CXIV, 369.
• Orlić, S., Dokuš, A. (1979): Rezultati proređivanja mladih sastojina običnog bora.Rad. šumar. inst. br.37:1-38,
Zagreb.
• Pintarić K. (2002): Šumsko-uzgojna svojstva i život važnijih vrsta šumskog drveća, Udruženje šumarskih inžinjera i
tehničara Federacije Bosne i Hercegovine (UŠIT), Sarajevo.
• Pintarić K. (2002): Šumsko-uzgojna svojstva i život važnijih vrsta šumskog drveća; Udruženje šumarskih inžinjera i
tehničara FBIH; Štamparija “NS” Turbe.
• Primicia, I., Artázcoz, R., Imbert, J.B., Puertas, F., Traver, M.C., Castillo, F.J. (2016): Influence of thinning intensity
and canopy type on Scots pine stand and growth dynamics in a mixed managed forest. Forest Systems, Volume
25, Issue 2, e057.
• Radovanović Ž. (1976): Uzgajanje šuma; NIP Zadrugar Sarajevo, Sarajevo.
• Stefanović V., Milanović S., Međedović S., Pintarić K., Rončević S., Sisojević D., (1980): Ekotipovi bijelog bora (Pinus
sylvestris L.) u Bosni, Sarajevo.
• Stefanović V. (1977): Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije, IGKO “Svjetlost”, OOUR Zavod za
udzbenike, Sarajevo.
• Stojanović Lj., Krstić M. (2008): Gajenje šuma I – metodi prirodnog obnavljanja i njegovanja šuma, Šumarski
fakultet Univerzitet u Beogradu, Beograd.
• Šiljić Č (1990): Atlas drveća i grmlja, Svjetlost Sarajevo, Sarajevo.
• Tuzlak M. (2018): Efekti provedenih proreda na prirašćivanje i kvalitet stabala bijelog bora u šumskoj kulturi
“Dubrave” kod Cazina, Magistarski rad, Šumarski fakultet Sarajevo.