JU OŠ „VASA ČUBRILOVIĆ“

IX2 - TEHNIČKO OBRAZOVANJE

TERMOELEKTRANE

PREDMETNI NASTAVNIK:
SLAĐANA PJANIĆ
UČENIK:
PETAR IVAN DEJANOVIĆ
 TERMOELEKTRANE

Termoelektrane su postrojenja u kojima se hemijska energija
goriva pretvara u električnu energiju višestruko, konverzijom energije:
1. prvo se hemijska energija goriva, sagorijevanjem, pretvara u
toplotnu energiju, taj proces odvija se sa visokim stepenom
iskorišćenja.
2. drugi korak je pretvaranje toplotne energije u mehaničku. Ovaj
proces odvija se sa niskim stepenom iskorišćenja.

3. treća konverzija je pretvaranje mehaničke energije u električnu, koja

se odvija sa visokim stepenom iskorišćenja.

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 2

 
 Termoelektrane su dakle
energetska postrojenja koja
energiju dobijaju
sagorijevanjem goriva, a
glavna primjena i svrha
termoenergetskih postrojenja
je proizvodnja pare koja će
pokrenuti turbinu, a potom i
generatore električne
energije.
PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 3
 
 Osnovna namjena im je proizvodnja i transformacija
primarnih oblika energije u koristan rad, koji se kasnije u
obliku mehaničke energije dalje koristi za proizvodnju
eletrične energije. Mehanička energija je proizvedena uz
pomoć toplotnih mašina koje transformišu toplotnu
energiju. Imamo pretvaranje hemijske energije u toplotnu
koja se različitim procesima predaje nekom radnom
mediju. Radni mediji služe kao prenosnik te energije,
često sagorijevanjem goriva, u energiju koja kruži.

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 4

 ISTORIJAT

 1629. javlja se prva ideja o korišćenju vodene pare za pokretanje
kola sa lopticama. Ideju je izumio Giovanni Branca u svojoj
knjizi „Le machine”. Ideja takve mašine bila je primitivna, sa
parom koja je slobodno strujala prema točku sa lopticama.
 Sama mašina izgledala je kao vodeni mlin, ali bila je pokretana
parom.
 Revolucija je uslijedila kada je James Watt 1765. izumio parnu
mašinu koji je radila sa pritiskom.U proces je bila uključena i
kondezacija te su to i temelji savremenih termoenergetskih
postrojenja.

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 5

 

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 6

 
Parametri postrojenja su se mijenjali kroz istoriju.
Pritisak, posebno temperatura rasli su kroz godine.
Količina pare se povećava, a samim time i snaga
postrojenja. Tako se smanjuje i potrošnja goriva i podiže
iskorišćenost. Javljaju se još i pregrijači i međugrijači koji
još više pridonose povećanju iskorišćenja.
Nova revolucija nastaje razvijanjem takozvanih blok
postrojenja (kotao i turbina su jedan zatvoreni upravljački
krug).
PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 7
 
 Ideje su postojale i postepeno se razvijale kroz istoriju, ali za
termoelektrane kakve danas poznajemo najvažnija je stvar
patentiranje i razvoj parne turbine (1791. godine).
 Plinska turbina dolazi mnogo kasnije početkom 20. vijeka.
 Danas se oko 80% električne energije u industrijski
razvijenim zemljama dobija iz termoenergetskih izvora (tu se
naravno ubrajaju i plinska, ali i nuklearna postrojenja). U
modernom društvu potreba za električnom enregijom raste,
samim tim i raste potrošnja električne energije po stanovniku,
koji svakako ukazuju na stepen razvitka pojedine zemlje.

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 8

 
 Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska
postrojenja služe i za proizvodnju toplotne energije koja je takođe
itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje.
 Važnost ovakvih postojenja raste iz dana u dan bez obzira na
nove izvore i načine proizvodnje električne energije. Naravno u
svemu tome raste i opterećenje na okolinu.
 Na projektovanju, izgradnji, radu i održavanju jedne
termoelektrane učestvuje velika grupa ljudi, inžinjera različitih
struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektar znanja potrebnih da se
obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne termoelektrane.
PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 9
 Podjela termoelektrana
prema vrsti pokretača:

 Prema vrsti pokretača (mašina koja u toku
energetskih transformacija pretvara bilo koji oblik
energije u mehaničku energiju) dijelimo ih na:
 plinsko turbinska postrojenja (kružna postrojenja),
 parna turbinska postrojenja i
 kombinovana postrojenja.

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 10

 Plinsko turbinska
postrojenja

 Plinsko turbinsko postrojenje koristi dinamički pritisak od
protoka plinova za direktno upravljanje turbinom. Svako
plinsko-turbinsko postrojenje sastoji se od kompresora,
komore za sagorijevanje i plinske turbine.
 Kompresor služi za usisavanje vazduha koji usisava iz
okoline, koji zatim kompresuje do nekog određenog pritiska.
Vazduh pod pritiskom dovodi se do komore sagorijevanja
gdje se zagrijava sagorijevanjem goriva. Smjesa koja nastaje
(zagrijan vazduh i sagorit plin) u plinskoj turbini iskorištava
se u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora.

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 11

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 12
Parna turbinska postrojenja

 Proizvedena para uz pomoć topline, dobijena
sagorijevanjem goriva, odvodi se u turbinu gdje
na razne načine ekspandira stvarajući momente
koji služe za proizvodnju eletrične energije u
generatoru. Koristi dinamički pritisak
generatora trošenjem vodene pare za okretanje
lopatica turbine.

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 13

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 14
 Generator pare

 Za generator pare mogli
bismo reći da čini središnji
dio svake termoelektrane.
Ukratko generator pare, što
mu i samo ime kaže, služi za
proizvodnju pare s
određenim parametrima
(temperature i pritiska) koja
će se kasnije u turbini
iskoristiti za proizvodnju
električne energije.
PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 15
 Kondenzator

 Kondenzator je klasični izmjenjivač topline
koji ,,vraća“ paru nazad u vodeno agregatno
stanje. Kondenzat se pumpama vraća nazad u
proces. Pritisak u klasičnom kondenzatoru je
izuzetno mali (podpritisak - oko 0,045 bara).
Pošto je kondenzator izmjenjivač topline potrebno
je osigurati i medij kojem će se ta topline predati
kako bi se para ohladila do temperature
kondenzata. Upravo zbog toga su termoelektrane
smještene na rijekama, moru..., kako bi se
osigurao medij koji će preuzimati svu tu toplinu.
Naravno postoji mogućnost da termoelektrana radi
dvofazno,odnosno kao i toplana. Tada se ta para
može odvoditi vrelovodima i služiti kao grijanje.

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 16

Kombinovana postrojenja

Kombinovano postrojenje ima i plinske
turbine ložene prirodnim plinom i parni
kotao koji pokreće parnu turbinu koja
koristi iscrpljeni plin iz plinske turbine
kako bi se proizveo elektricitet, tj. to je
ciklus koji se sastoji od plinsko-
turbinskog i parno-turbinskog dijela.

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 17

Dijelovi termoenergetskog
postrojenja

Dijelovi termoenergetskog postrojenja su:

 generator pare,  napojna pumpa,

 turbina ,  rashladni toranj,
 generator električne  spremnik napojne vode,
energije,  pregrijači pare,
 kondezator,  međugrijači,
 kondezatorska pumpa,  ekonomajzeri.

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 18

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 19
 Pregrijači
Kotao
Međugrijači

Grijači vazduha

Vodene cijevi

Vazdušne cijevi

Presjek dijela termoelektrane

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 20

 Rashladni tornjevi

U nekim velikim termoelektranama postoje veliki hiperbolički dimnjaci
poput struktura, koji oslobađaju otpadnu toplinu u ambijent atmosfere
isparavanjem vode, a nazivaju se rashladni tornjevi. Rafinerije petroleja,
petrohemijska postrojenja, geotermalna postrojenja koriste ventilatore kako
bi omogućila kretanje zraka prema gore kroz vodu koja se dolazi u smjeru
prema dolje i nemaju hiperboličnu konstrukciju sličnu dimnjacima.
Indukovani ili rashladni tornjevi na pritisak su pravougaone konstrukcije
slične kutiji, ispunjene s materijalima koji pojačavaju dodirivanje zraka koji
struji u vis i vodu koja teče prema dolje. U pustinjskim područjima rashladni
toranj mogao bi biti neizbježan od kada će trošak uređivanja vode za hladno
isparavanje biti zabranjen. Ovi imaju nižu efikasnost i višu energetsku
potrošnju u ventilatorima od mokrih i isparavajućih rashladnih tornjeva.

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 21

 
Kompanije za elektriku preferišu upotrebljavanje rashladne vode iz
okeana, rijeka, jezera, rashladnih umjetnih jezera u zamjenu za rashladni
toranj, na području gdje je ekonomičnije i ambijentalno moguće. Ovaj
tip rashlađivanja može sačuvati trošak rashladnog tornja i može imati
nižu energetsku cijenu za pumpanje rashladne vode kroz izmjenjivač
topline postrojenja. Uglavnom, otpadna toplina može uzrokovati da
temperatura vode primjetno poraste. Pogonska postrojenja koja
upotrebljavaju prirodne sastojke vode za rashlađivanje, moraju biti
konstruisana da preduhitre ulazak organizama u rashladni krug, inače će
se stvoriti organizmi koji se prilagođavaju toplijim vodenim
postrojenjima i utiču tako da nanesu štetu ako se postrojenje ugasi za
hladna vremena.
PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 22
PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 23
Termoelektrana Kakanj
PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 24
Termoelektrana Tuzla
PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 25
Uticaj termoelektrane na
okolinu


PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 26

 
 Danas je sve manje termoelektrana sa obzirom da su veliki
zagađivači prirode.
 Kod termoelektrana dva su osnovna efekta koji utiču na
zegađenje okoline. Prvi i osnovni je efekat koji nastaje zbog
sagorijevanja fosilnih goriva.
 Drugi i manje bitan jeste toplinsko zagađenje rijeka ili jezera.
 Sagorijevanje je proces u kojem se hemijska energija
sadržana u gorivu transformiše u unutrašnju energiju koja
se opet dalje iskorištava u raznim procesima. Kod izgaranja
u atmosferu se ispuštaju plinovi kao što su CO (ugljen-
oksid), H2O (voda), NOX, različiti ugljovodonici, itd.

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 27

 
 Od svih navedenih ugljen-dioksid i voda nisu direktno otrovni
za ljude. Ali oni direktno utiču svojom koncentracijom na
zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplotnog zračenja u
atmosferi).
 Vrsta i sastav gasova nastalih uslijed sagorijevanja zavisi od
sastava goriva koje sagorijeva u procesu. Elementi koji čine
većinu fosilnih goriva su ugljenik, vodonik i sumpor. Ugljenik
može sagorijevati potpuno i djelomično. U potpunom
sagorijevanju imamo CO2 kao produkt dok kod djelomičnog
sagorijevanja kao produkt imamo CO.
 Upravo zbog toga veći udio CO imamo u termoelektranama na
ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i vazduha.

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 28

 
Sagorijevanjem vodonika dobijamo vodu, a sagorijevanjem
sumpora SO2. Kod sagorijevanja težimo što potpunijem
sagorijevanju. Da bismo to ostvarili cilj je imati što bolje miješanje
vazduha i goriva. Naravno da je to najjednostavnije ostvariti kod
gasovitih goriva, a najteže kod čvrstog. Za sagorijevanje potrebno
je osigurati minimalnu količinu vazduha. O količini sumpora u
produktima sagorijevanja najviše zavisi udio sumpora u samom
gorivu.
Dakle težimo ugljenu i nafti sa što manje sumpora. Kod
vodonika i njegovih oksida gorivo ne utiče toliko na produkciju
NOx-a. Isto tako treba spomenuti i izuzetno veliku količinu pepela
kojeg jedna prosječna termoelektrana izbaci u okolinu.
PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 29
 
U svrhu zaštite okoline u posljednjih desetak godina donijelo
se mnoštvo zakona i odredaba koje bi trebale pridonijeti
smanjenju zagađenja okoline iz termoelektrana. Jedan od
glavnih parametara je kontrola i smanjenje sumpornik osida.
Postupak odsumporavanja može se vršiti tako da se odvaja već
iz goriva ili iz produkata sagorijevanja. Veći efekat se postiže
ukoliko sumporove okside uklanjamo iz produkata
sagorijevanja. Ovakvi postupci zahtijevaju dodatna ulaganja
koja poskupljuju i krajnju cijenu električne energije. Vodonikove
spojeve je najjednostavnije redukovati postepenim
sagorijevanjem. Na taj način možemo smanjiti emisiju
vodonikovih oksida za oko 50%.
PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 30
Pogonska goriva za
termoelektrane


PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 31

 

KRAJ

PETAR IVAN DEJANOVIĆ, IX-2 32