ROMSKA KNJIŽEVNOST

FARUK KADIĆ VIII-3

 ROMI

► Romi su nomadski narod porijeklom iz

sjeverozapadne Indije koji se klasificira
Indo-iranskoj jezičnoj porodici. U
sjeverozapadnoj Indiji ima jezika kojima je
romski jezik srodan. Njihove migracije
počinju iz Azije možda u 13. stoljeću, i
otuda se počinju širiti Europom, u svakom
slučaju u zapadnoj Europi dolaze negdje u
15. stoljeću, da bi se u 16. stoljeću proširili
cijelom Europom. U vjerskom pogledu
Romi su nejedinstveni, jer ih ima u obliku
pravoslavnih kršćana, muslimana, katolika,
ali i pripadnika drugih religija.
 POVIJEST ROMA

► Romi su tradicionalno nomadski narod. Vjeruje

se da su napustili Indiju oko 1000. godine i da su
prošli kroz zemlje koje su danas obuhvaćene
granicama Afganistana, Irana, Jemena, i Turske.
Dio Roma i danas živi na istoku, čak i u Iranu,
uključujući i neke koji su se selili u Europu i
potom se vratili. Početkom 14. stoljeća, Romi
dolaze na Balkan, a početkom 16. stoljeća se sele
sve do Škotske i Švedske. Neki Romi su se selili
prema jugu kroz Siriju k Sjevernoj Africi,
dolazeći u Europu preko Gibraltara.
 ROMSKA KNJIŽEVNOST

► U romskoj porodici, s koljena na koljeno

prepričavale su se bajke, mitovi i legende
koje su pripovjedači i sami slušali od svojih
starijih. Romska kultura je usmena kultura,
pa se književnost i stvaralaštvo uglavnom
prenosilo usmenim, putem. Romska
književnost formirala se, međutim, tek u XX.
st. u SSSR-u, u Moskvi, gdje je nastao prvi
književni krug u čijem je središtu bio
Aleksandr Germano (1893–1955).
► Dvojica najznačajnijih romologa 20. vijeka bili su
Rade Uhlik i Tihomir Đorđević. Rade Uhlik je
1937. godine objavio prvu zbirku romskih
narodnih pjesama „Romane gilja“, a kasnije još
mnogo značajnih djela, kao što su priče i legende
na romskom i srpskom jeziku „Romane paramiča“
i srpskohrvatsko-romski riječnik „Romane alava“.
Tihomir Đorđević najviše se bavio romskim
proznim stvaralaštvom. On je sakupio i 1933.
godine objavio „Ciganske narodne pripovjetke“.
U toj zbirci pripovedaka Đorđević je zabeležio da
u Aleksincu Romi sa kojima je razgovarao
najradije pripovedaju ove priče tokom zime.
Uloga neroma u očuvanju romske kulture

► Danas ima mnogo istraživača koji se trude da sačuvaju

romske bajke, mitove, legende, pjesme i među Romima
i među neromima. Dragoljub Acković kroz Komisiju za
proučavanje života i običaja Roma SANU i kroz
članstvo u Udruženju književnika Srbije piše i aktivno
prikuplja građu o životu i običajima Roma, dok u Nišu,
kroz Nišku romološku školu sociolozi proučavaju
romski kulturni identitet kroz sve aspekte života
Roma.”.
DŽELEM DŽELEM

► Gelem, Gelem je himna Roma. Poznata je i pod (također čestim) imenima kao što
su Gyelem, Gyelem, Dzelem, Dzelem, Dželem, Dželem, Djelem, Djelem, Ђелем,
Ђелем, Џелем, Џелем, Джелем, джелем (ćirilica), Opré Roma i Romale Shavale.
Skladba je prihvaćena himnom 1971. godine na Svjetskom kongresu Roma u
Londonu. Napisao ju je i uglazbio romski glazbenik Žarko Jovanović 1949.
DŽELEM DŽELEM ROMSKI JEZIK

Gelem, gelem, lungo dromensa

Maladilem bahtale Romensa
A Romale katar tumen aven,
E tsarensa bahtale dromensa?
A Romale, A Chavale
Vi man sas jek bari familiá,
Murdadas la e kali legiya
Aven mansa sa lumniake Roma,
Kai putaile e romane droma
Ake vriama, usti Rom akana,
Men khutasa misto kai kerasa
A Romale, A Chavale
DŽELEM DŽELEM BHS JEZIK

Putovao sam mnogim cestama i sretao sretne Rome

Putovao sam daleko,
širom svijeta i sretao sretne Rome
O romski ljudi, o romska djeco, o Romi gdje god bili
Sa svojim šatorima, duž sretnih putova.
I ja sam jednom imao veliku obitelj,
ali ju je Crna legija umorila
Pođite sa mnom, Romi svijeta,
tamo gdje su romski putovi otvoreni
Sada je vrijeme, ustanite, Romi,
uspjet ćemo u našim naporima
HVALA NA PAŽNJI