(POST)MODERNITET, GLOBALIZACIJA, SEKULARIZACIJA,

TRANZICIJA, MIGRACIJA, MEDIJATIZACIJA

(POST)MODERNITET
On August 17, 1998, President Clinton was asked whether
the statement by his lawyer Robert S. Bennett to Judge
Susan Webber Wright that, „there is absolutely no sex of any
kind in any manner, shape or form, with President Clinton
[and Monica Lewinsky]” was truthful, President Clinton
replied, „It depends on what the meaning of the word ‘is’ is.”
Clinton explained that if „is” meant „never has been” that is
one thing; but, if „is” meant „there is none currently” then
the statement by Mr. Bennett was correct.

„Alternativne činjenice” je fraza koju je

upotrijebila savjetnica američkog predsjednika
Trumpa, Kellyanne Conway, tijekom intervjua za
Meet the Press 22. siječnja 2017., u kojem je
branila lažnu izjavu tajnika za tisak Bijele kuće
Seana Spicera o broju prisutnih na inauguraciji
Donalda Trumpa kao predsjednika Sjedinjenih
Država. Kad su je tijekom intervjua pritisnuli da
objasni zašto bi Spicer „izrekao dokazivu
neistinu”, Conway je izjavila da je Spicer iznosio
„alternativne činjenice”. Novinar je odgovorio:
„Gledajte, alternativne činjenice nisu činjenice.
One su neistine.”
• mnogi teoretičari su istaknuli kako je dan kad je Clinton izrekao svoju poznatu
rečenicu, zapravo dan kad je postmodernizam postao mainstream
• ukazuje na ambivalentnost i nesigurnost o temeljnoj prirodi stvarnosti što je
oduvijek bila centralna komponenta života
• postmodernitet ukazuje na pluralističku, međupovezanu i globalnu prirodu svijeta u
kojem živimo; oslanja se na filozofske i teoretske pristupe stvarnosti koje dovode u
pitanje njezinu singularnu narav i našu sposobnost da znamo išta u apsolutnom
smislu
• problem jezika – veza između riječi i stvarnosti na koju se odnose dovodi se u
pitanje, činjenica da je jezik društvena konstrukcija dovodi se u prvi plan  više
nema „teksta” i svaka osoba koja „čita” stvara vlastitu sliku koja ovisi više o „čitaču”
nego „tekstu”

• društveni konsenzus u takvim uvjetima je

tek iluzija koja je moguća samo zato što
oni koji imaju moć mogu nametnuti svoje
definicije stvarnosti drugima
• problemi znanosti u postmodernome
dobu?
NARATIVI I METANARATIVI

• u postmodernom svijetu događa se

eksplozija narativa (osobnih priča
ispričanih iz vlastitih perspektiva)
• svaki ima legitimitet jer dolazi iz
individualnog izvora i njegovog načina
viđenja svijeta

• metanarativi su velike priče koje nam govore o prirodi stvarnosti i koje nam
omogućavaju da nađemo smisao i red u svijetu koji nas okružuje
• modeli stvarnosti koje oni predstavljaju su prihvaćeni od mnogih ljudi
• međutim, u postmodernom svijetu događa se „susret” ili „sukob” različitih
metanarativa
• obzirom da nemamo neku vanjsku referentnu točku iz koje bismo mogli prosuditi
valjanost određenih metanarativa, jedini je izlaz relativizam (svatko bira za sebe)
MEDIJATIZACIJA
• ogroman porast masovnih medija utječe i mijenja druge sfere društva (politiku,
posao, kulturu, zabavu, sport, religiju, obrazovanje)
 • slika često postaje važnija od realnosti i postaje teško odrediti što nam se više sviđa

„Dok plješćemo tvrdom realizmu uvodne scene

‘Spašavanje vojnika Ryana’, grozimo se pomisli da
vidimo isto u večernjim vijestima. Kažu nam da bi
to bilo pornografski. Ne želimo imati realnost u
realnom životu. Zahtijevamo da se rat detaljno do
najsitnijih pojedinosti prikazuje na ekranu, ali da
pravi rat ostane neprikazan” (Robbins, 2003)

• prema teoretičarima postmodernizma ljudi više ne dolaze u neposredan dodir ni sa čim  naše
iskustvo realnosti uvijek je posredovano znakovima, simbolima, riječima i slikama pa model
realnosti smatramo važnijim i prihvatljivijim od same realnosti
• HIPERREALNOST – ono što je onkraj, iznad ili izvan stvarnosti; odnosi se na svijet u kojem smo
obasuti slikama za koje ne znamo jesu li realne ili konstrukcija stvarnosti

Jean Baudrillard
• stanje u kojem je realnost zamijenjena
simulakrumom
• Baudrillard daje primjer Las Vegasa i
Disneylanda kao potpunih simulakruma

• ono što mislimo da je stvarno, nije stvarno

• ništa nije stvarno, ako mi tako ne odlučimo,
a kad odlučimo brzo gubimo pojam o
nestvarnosti te stvarnosti
• kako možemo imati realna očekivanja ako
živimo u hiperrealnosti simulakruma?
GLOBALIZACIJA

• ako je modernitet oblikovan procesima kao što su industrijalizacija i urbanizacija,

postmodernitet je oblikovan globalizacijom
• svi dijelovi svijeta povezani su u široki, međusobno isprepleteni društveni,
kulturalni, politički i ekonomski sustav
• javlja se kao posljedica ogromnog napretka u komunikacijama, informacijskoj
tehnologiji i prijevozu

Svijet na policama samoposluživanja – egzotično Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru 2022. je

voće i voće kojemu nije sezona primjer su najgledaniji sportski događaj na Zemlji. FIFA
globaliziranog svijeta; egzotično i rijetko se predviđa da će oko 5 milijardi ljudi pratiti
pretvara u opće i uobičajeno natjecanje putem medijskih prijenosa.
• napredak komunikacijske tehnologije omogućuje „kompresiju” vremena i prostora
• tzv. bestežinska ekonomija u kojoj proizvodi imaju osnovu u informacijama naziva
se još i ekonomija znanja, postindustrijsko društvo i informacijsko doba povezuje se
sa širokom bazom potrošača koji su tehnološki pismeni i u svakodnevnom životu
koriste nove tehnologije
• utjecaj na popularnu kulturu: globalizacija stvara globalnu kulturu koja se širi iz
centara moći pa se može tumačiti i kao oblik kulturnog imperijalizma koji guši
individualne nacionalne i kulturne posebnosti
• neki teoretičari smatraju kako dolazi do diferencijacije pri čemu različite kulture
supostoje jedna uz drugu čime se ljudima nudi na izbor neviđen raspon životnih
načina  hibridni identiteti

Globalizacija i nejednakost?
Globalizacija i rizik?
Globalizacija i identiteti?

HARE KRIŠNA u Zagrebu

MIGRACIJA

• premda migracije nisu nova pojava, u globalnom se svijetu ubrzavaju

• one su odraz promjena u političkim, ekonomskim i kulturnim sferama društava
• jačanje globalne migracije od ll. svj. rata, osobito u ovom stoljeću, transformiralo je
imigraciju u važno političko pitanje u mnogim zemljama
• rastuća imigracija u zapadnim zemljama dovela je u pitanje uobičajene pojmove o
nacionalnom identitetu i prisilila da se preispita koncepcija prava građanstva
• na migracije utječu pull (odnose se na osobine odredišnih zemalja – prosperitetna
tržišta rada, bolji životni uvjeti, sigurnost i sl.) i push faktori (odnose se na dinamiku
u zemlji porijekla – rat, nestabilni životni uvjeti, nesigurnost, politička prisila i sl.) i
procesi na makro i mikro razini
• Četiri razvojna smjera suvremenih migracija:
1. Akceleracija
2. Diverzifikacija (različiti tipovi migranata)
3. Globalizacija (sve više zemalja uključeno)
4. Feminizacija (sve se više ujednačava po spolu) – razlozi?
TRANZICIJA

• tranzicija je pojam koji se može definirati u širem smislu kao proces društvene
promjene, kako društvene strukture tako i društvenih vrijednosti
• uključuje :
a) teoriju ekonomske i političke tranzicije (kao strukturalni pristup kojim se
promatraju promjene u društvenoj, ekonomskoj, političkoj i pravnoj strukturi);
b) teoriju društvene transformacije (koji strukturalni model proširuje analizom
promjena u društvenim vrijednostima); te
c) teoriju modernizacije (koji sve stavlja u konkretan povijesni kontekst, uključujući i
aspekt tehničkog razvoja)