OD KOLONIJALIZMA DO

IMPERIJALIZMA: UZROCI I
TIJEK PRVOG SVJETSKOG
RATA.
KOLONIJALNA CARSTVA I GLAVNE
KOLONIJALNE SILE
A Thing Well Begun Is Half Done,
karikatura
• kraj 19. i početak 20.st – prevlast velikih
europskih država nad ostatkom svijeta
• višestruki razlozi za pokoravanje
izvaneuropskih naroda
• novi izvori sirovina i nova tržišta
• preduvjeti za stjecanje kolonija
• jačanje nacionalnih osjećaja
• politika imperijalizma
• sustav podjele moći i suparništva velikih sila
 KOLONIZACIJA AFRIKE
• do 1875. malobrojna europska trgovačka naselja na istočnoj i
zapadnoj obali Afrike
• Francuzi – transsaharska pruga (od posjeda u sjevernoj Africi do rijeke
Niger i jezera Čad)
• Britanci povezali Rt dobre nade s Kairom
• Sueski kanal – Egipat postao središte sukoba Velike Britanije i
Francuske
• nakon 1890. – imperijalistička podjela Afrike (u idućih 15-ak godina
kolonizirana cijela Afrika osim Liberije i Etipije)

Tako koloniziraju
Europljani, karikatura
 KOLONIZACIJA AZIJE
• formirane države
• trgovački ugovori europskih država s vladama azijskih zemalja
– omogućavaju Europljanima poslovanje po povlaštenim
uvjetima
• ugovori često sadržavali i odredbe o pravu eksteritorijalnosti
(na određenom području ne vrijede zakoni tamošnje države ili
tek u smanjenom opsegu) – najizrazitije u Kini

Velike sile u borbi oko

Kine, karikatura
GOSPODARSKA EKSPLOATACIJA –
ZONE UTJECAJA
• gospodarska eksploatacija kolonija
• ugovori o koncesiji – eksploatacija posebno rudnih bogatstava (jeftina radna snaga)
• većina dobiti završavala u rukama europskih poduzetnika
• borbe za dobivanje ugovora o koncesiji nad željeznicama
• stvaranje zona utjecaja

Europske tvornice
u Guangzhou
NEZADOVOLJSTVO I USTANCI U
KOLONIJAMA
• nezadovoljstvo lokalnog stanovništva na
područjima koja kontroliraju Europljani
• pobune u svim koloniziranim područjima
• Indija 1857. – pobuna sepoya
• Kina – dva opijumska rata (prije sredine 19.st.);
boksački pokret (1899.)

Boksački ustanak u Kini, karikatura

 EUROPSKI SUSTAVI SAVEZA
• Otto von Bismarck pokrenuo sustave političkih saveza
• Dvojni savez – Njemačka i Austro-Ugarska (1879.)
• 1882. priključila im se Italija – Trojni savez
• 1887. Ugovor o uzajamnom osiguranju (Njemačka i Rusija)
• 1904. Antanta – Velika Britanija i Francuska
• 1907. priključila im se Rusija
• razdoblje pojačane napetosti među velikim silama

Bismarck kao skretničar, karikatura

MAROKANSKE KRIZE
• 1905. Prva marokanska kriza
• Francuska od Maroka nastojala stvoriti svoj protektorat
• njemački car podržao neovisnost Maroka
• kompromisno rješenje – Maroko formalno neovisan, ali u
zoni utjecaja Francuske
• 1911. Druga marokanska kriza
• nemiri u Maroku – vojna intervencija Francuske
• Nijemci poslali ratni brod u marokansku luku – intervencija
Britanije u korist Francuza
Prizor iz Prve
• Njemačka priznala francuski utjecaj u Maroku u zamjenu za
marokanske krize dijelove Konga
ANEKSIJSKA (BOSANSKA) KRIZA

• 1908. Austro-Ugarska proglasila aneksiju

Bosne i Hercegovine
• protivljenje Srbije i Osmanskog Carstva
• Aneksijska (Bosanska) kriza
• tijekom krize Srbiji se priklonila Rusija
• intervencija Njemačke – povlačenje
Rusije
• proljeće 1909. i Srbija priznala aneksiju
Bosanska kriza, naslovnica časopisa
BALKANSKI RATOVI
• ožujak 1912. – obrambeni sporazum balkanskih država (Srbija,
Bugarska, Grčka i Crna Gora) – Balkanski savez
• mobilizacija pod geslom Balkan balkanskim narodima
• listopad 1912. – Prvi balkanski rat – poraz Osmanskog Carstva
• Londonski ugovor – Osmansko Carstvo moralo se odreći
europskih posjeda
• nesuglasice Bugarske i Srbije oko podjele Makedonije
• 1913. – Drugi balkanski rat – saveznice novog balkanskog saveza
(Srbija, Crna Gora, Rumunjska i Osmansko Carstvo) porazile
Bugarsku (morala se odreći područja Makedonije)
Balkanska bačva
baruta, ilustracija
POVOD I POČETAK PRVOG SVJETSKOG
RATA (VELIKOG RATA)
• velikosrpski krugovi vrše velikosrpsku
agitaciju na području BiH
• dolazak austrougarskog
prijestolonasljednika u BiH
• 28. lipnja 1914. – Gavrilo Princip izvršio
atentat na Franju Ferdinanda i Sofiju
• Srpanjska kriza – austrougarski ultimatum
Gavrilo Princip da im se omogući istraga na području Srbije
• 28. srpnja 1914. – Austro-Ugarska objavila
rat Srbiji
Sarajevski atentat
• Italija proglasila neutralnost
KRAJ DIPLOMACIJE – RAT NA ZAPADU
Njemački vojnici odlaze u rat
na zapadno bojište
• napadački planovi temeljili su se na brzom i
munjevitom ratu
• Nijemci – Schlieffenov plan – 2 etape ratovanja:
preko neutralne Belgije sa sjevera upasti u
Francusku, prebacivanje vojske na istok za obračun
s Rusijom)
• rujan 1914. Bitka na Marni – zaustavljeno
napredovanje Nijemaca – prva prekretnica rata na
zapadu
• početak pozicijskog ili rovovskog rata
 MOĆ ILI SLABOST ZARAĆENIH STRANA
• ruske postrojbe u istočnom dijelu Pruske – Nijemci dio postrojbi morali sa
zapadnog prebaciti na istočno bojište
• kolovoz/rujan 1914. – Bitka kod Tannenberga – poraz Rusa
• pristupanje Osmanskog Carstva Središnjim silama
• veljača 1915. - Dardanelska operacija (Galipoljska ekspedicija) - neuspješna
• 1916. formirano Solunsko bojište
VELIKE BITKE I OBOSTRANO
ISCRPLJIVANJE
• najveće bitke tijekom 1916. godine
• njemačka opsada Verduna – ogromni gubitci
• Bitka kod Somme – najkrvavija bitka rata; prvi
put u povijesti upotrijebljeni tenkovi (Britanci)
• Brusilovljeva ofenziva – Rusi zauzeli znatne
dijelove teritorija i izbili na Karpate

Detalj iz Bitke kod Somme

 NOVA PREKRETNICA
Njemačka podmornica
• od veljače 1917. Nijemci intenzivirali
podmornički rat
• podmornicama blokiraju pristup britanskim i
francuskim obalama – cilj: spriječiti opskrbu
• najveće gubitke trpi SAD (prikriveno
pomagao države Antante) – raste uvjerenje
o potrebi uključivanja u rat na strani Antante
• travanj 1917. – SAD proglasio rat
Njemačkoj

Američki ratni plakat

REVOLUCIJE U RUSIJI I MIR U BREST-
LITOVSKU
• porast siromaštva i nezadovoljstva
• ožujak 1917. – Veljačka revolucija – abdikacija carske obitelji
Romanov
• Rusija proglašena republikom
• uspostavljena privremena vlada
• jačanje boljševika – vođa Vladimir Iljič Lenjin (oružani odredi –
Crvena armija)
Vladimir
• studeni 1917. – Listopadska revolucija – svrgnuta privremena vlada
Iljič i uspostavljen komunistički oblik vladavine
Lenjin
• ožujak 1918. Mir u Brest-Litovsku – izlazak Rusije iz rata
• razdoblje građanskog rata (do 1922.) između crvenih (boljševika) i
bijelih (pristaše cara)
 POZICIJSKI ILI ROVOVSKI RAT
• nakon Bitke kod Marne rat postaje pozicijski ili rovovski
• izgrađeni kompleksni rovovski sustavi zaštićeni minskim poljima, bodljikavom
žicom i zašiljenim kolcima

Rov iz Prvog svjetskog rata,

presjek, ilustracija
ZAVRŠNE BORBE I KRAJ RATA
• prebacivanje njemačkih snaga s istoka na zapadno bojište
• nekoliko navalnih djelovanja, ali i veliki gubitci
• rujan 1918. prodor francusko-srpskih snaga na solunskom
bojištu – uskoro raspad Austro-Ugarske
• sve veće nezadovoljstvo u njemačkoj vojsci (pobuna mornara u
Kielu, radnika u tvornicama)
• abdikacija cara Vilima III.
• 11. studenog 1918. Njemačka potpisala kapitulaciju

Revolucionarna
razglednica koja slavi
pobunu mornara u
Kielu
 PONAVLJANJE
1. Odredi uzroke i povod Prvog svjetskog rata
2. Zašto se Italija na početku rata odlučila na neutralnost?
3. Navedi najveća bojišta?
4. Kakav je bio položaj Rusije u Prvom svjetskom ratu i zašto se povukla iz rata?
5. Koje su vodeće kolonijalne sile u svijetu?
6. Koja je europska država naglo ojačala vojnu industriju?
7. Aneksijska kriza?
8. I. i II. Marokanska kriza?
9. Koje države su ušle u I. Balkanski savez?
10. Koji je uzrok I. Balkanskog rata?
11. Koje države su zaratile u II. Balkanskom ratu protiv Bugarske?