UKRAJINSKA

IZBJEGLIČKA
KRIZA
Rusko-ukrajinski rat
◦ Dugotrajni rat između Rusije (zajedno s proruskim separatističkim snagama) i Ukrajine.
◦ Započeo 2014. godine
◦ Sukob se značajno proširio 24. veljače 2022. nakon invazije Rusije na Ukrajinu
◦ Jedna od najvećih humanitarnih kriza u novijoj povijesti Europe
◦ Zbog učestalih napada i granatiranja stanovništvo primorano napustiti domove- nastanak izbjegličke
krize
◦ Ukrajina se ubraja među pet zemalja s najviše osoba koje su napustile svoje mjesto boravka
Izbjeglička kriza u brojkama

5.9 milijuna 8 milijuna 17.6 milijuna

U susjednim zemljama i
Otprilike 17,6 milijuna
5,914,000 interno diljem Europe zabilježeno
ljudi treba humanitarnu
raseljenih osoba je 8 milijuna izbjeglica iz
pomoć u 2023. godini.
Ukrajine
o Najveći broj izbjeglica pobjegao je u susjedne zemlje
o Najviše ih je u Poljskoj (1.207.650), Njemačkoj
(867.000), Češkoj (388.097), Turskoj (145.000) i
Italiji (141.562).
o Preko 2,5 milijuna Ukrajinaca vratilo se kući

06.06.2023
Odgovor EU-a na ukrajinsku izbjegličku krizu
◦ EU i njegove države članice snažno osuđuju brutalni agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i nezakonito
pripojenje ukrajinskih regija Donecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona
◦ EU je predan iskazivanju solidarnosti i pružanju potpore izbjeglicama koji bježe od rata u Ukrajini, kao i
zemljama koje su ih primile
Pomoć izbjeglicama uključuje:
◦ privremeni zaštitni mehanizam za ljude koji bježe od rata,
◦ 523 milijuna eura humanitarne pomoći,
◦ potpora civilnoj zaštiti Ukrajini, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Republici Moldaviji i Agenciji UN-a za izbjeglice (UNHCR),
◦ financijsku i tehničku potporu državama članicama koje primaju izbjeglice,
◦ podrška upravljanju granicama za zemlje EU i Moldaviju
◦ hitna pomoć raseljenima i potpora zemljama koje graniče s Ukrajinom.
Direktiva o privremenoj zaštiti
◦ Pokrenuta po prvi puta u povijesti
◦ Iznimna mjera za pružanje trenutne i privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva ili neposrednog
masovnog priljeva raseljenih osoba iz zemalja izvan EU-a koje se ne mogu vratiti u svoju zemlju
podrijetla
◦ Korisnici direktive uživaju razna prava u trajanju od 1 do 3 godine
Stanje u Hrvatskoj
◦ Od 25. veljače do 31. prosinca 2022. godine do 18:00 sati, u Republiku Hrvatsku je ušlo ukupno 22.407 raseljenih
osoba iz Ukrajine od kojih žena 11.162 (49,8%), muškaraca 3.802 (16,9%) i djece 7.443 (33,3%)

06.06.2023
Hrvatski odgovor na izbjegličku krizu
◦ Slijedi direktive EU-a
◦ Hrvatski sabor usvojio „Deklaraciju o Ukrajini” kojom se „najoštrije osuđuje ničim izazvanu agresiju na Ukrajinu
i njezin suverenitet, teritorijalni integritet te neovisnost.”
◦ Osnovana „Međuresorna radna skupina za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva
iz Ukrajine” kojom koordinira Ministarstvo unutarnjih poslova RH- koordinacija svih aktivnosti prihvata i
zbrinjavanja raseljenog stanovništva iz Ukrajine
◦ Od 25. veljače 2022., Ravnateljstvo civilne zaštite stavilo je u upotrebu 46 objekata za zbrinjavanje raseljenih osoba, jednu
tvrtku za pranje rublja te jednu tvrtku za prijevoz.
◦ Mobilizirana su 22 objekta (3 Prihvatna i 19 Kolektivnih smještaja), a na temelju javne nabave osobe su smještene u 24
objekta (Kolektivni smještaj).
◦ Prava sobe pod privremenom zaštitom:
◦ boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite, iskaznicu stranca, rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada,
pravo na zdravstvenu zaštitu, osnovna sredstva za život i smještaj,, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje kao i
hrvatski državljani, spajanje obitelji i informacije o pravima i obvezama.

06.06.2023