Hrvatski kasni srednji vijek

II.
Hrvatska povijest u srednjem vijeku
Matijaš Korvin (1443, 1458-1485)
• izbor aklamacijom ugarskog plemstva
na saboru
• oslonac Ivan „Vitez” od Sredne –
ostrogonski nadbiskup i kancelar
kraljevstva
• protivnici se okupljaju oko
protukandidata cara Fridrika III. 1459.
• sporazum s carem Fridrikom u Bečkom
Novom Mjestu – car posinio Matijaša i
priznao za nasljednika – ugovor o
nasljeđivanju – temelj kasnijeg dolaska
Habsburgovaca na prijestolje
Drugi protuosmanski obrambeni sustav Matijaša Korvina

• 1459. kongres u Mantovi – papa Pio II. – ideja

pokretanja europskog križarskog pohoda
• 1463. pad Bosne – osmanlijski upadi na
teritorij Slavonije, Hrvatske i zaleđa
dalmatinskih gradova
• Matijaševi pohodi u Bosnu 1463. i 1464. –
uspostava vlasti sjevernih prostora Bosne –
dvije linije obrane 1. centri obrane banati
Jajce i Srebrenik; 2. Pounje i Senj (oduzet
1469. Frankapanima)
• sustav manje djelotvoran zbog terena na
hrvatskom dijelu prostora nego prema
Slavoniji
Prva faza osmanske ugroze hrvatskih zemalja 1463.-1482.
• pustošenja bez zauzimanja teritorija – napadi
manjih jedinica martologa i akindžija (razlog:
primarna orijentiranost Osmanlija na Hercegovinu)
• pljačkaški pohodi na Hrvatsku (15 puta),Kranjsku
(10), Štajersku (9), Istru (6), Korušku (4), Mletačku
Dalmaciju (2)
• prva zona opasnosti – stalni prepadi, gospodarsko
uništavanje, masovno iseljavanje
• druga zona opasnosti – vrlo ugrožena, ali
iseljavanje domaćeg stanovništva se nadoknađuje
izbjeglicama
• sigurna zona – rijetko izložena napadima
• slaba suradnja ugarsko-hrvatskih, mletačkih i
austrijskih vlasti
Matijaševa politika
• oslonac na niže i srednje plemstvo, veća
uloga sabora, izgradnja administracije –
značajna uloga kraljevske kancelarije,
profesionalizacija sudstva
• porezne reforme 1467. – zbog mnogih
izuzeća od starih poreza novi kraljevski
porezi – tributum fisci regalis i vectigal
coronae nema izuzeća
• prisilni otkup rudnika plemenitih kovina
• prihodi povećani 500% - na kraju vladavine
800-900 000 zlatnih florena godišnje
• profesionalna vojska
• nakon stjecanja krune orijentiran više na
sjever i zapad – ratovi s češkim kraljem
Jurjem Podjebradskim, Fridrikom III.
Habsburgovcem – pokušaj stjecanja
carske krune
• nezadovoljstvo i pobune velikaša - 1467.
u Transilvaniji i 1471./72. u Ugarskoj i
Slavoniji – vodstvo Ivan „Vitez” od Sredne
i Jan Panonije
• obnova veze s Napuljskim Kraljevstvom –
vjenčanje s Beatricom Aragonskom
• 1480-1490. sukobi s Fridrikom III. – 1485.
osvajanje Beča
 Renesansni vladar
• humanistički krug – Ivan „Vitez”
od Srednje, Jan Panonije, Nikola
Modruški
• Bibliotheca Corviniana, pokušaji
organizacije sveulilišta
Jagelovići
Vladislav II.
• kandidati za prijestolje: Ivaniš Korvin, Jagelović
Maksimilijan Habsburgovac, poljski kraljević (1456., 1490.-
Ivan Albert – konačan izbor češki kralj 1516.)
Vladislav II. Jagelović (1490.-1516.)
• poništenje svih Matijaševih poreznih i vojnih
reformi – kralj vlada u suradnji s velikašima i
saborom oslabljena obrana južnih granica Portret mladog Ivaniša
Korvina (1473-1504)
• 1491. ugovor Vladislava II. Jagelovića s Slavonski herceg, 1495.
Maksimilijanom Habsburgovcem o ban Hrvatske, Slavonije
međusobnom nasljeđivanju, ponovni ugovor i Dalmacije (od 1498.
1515. – brakovi unuka Maksimilijana doživotno). Oženjen Ludovik II.
Habsburškog Marije i Ferdinanda s djecom Beatricom Frankopan, (1506.,
Vladislava II. Ludovikom i Anom kćeri Bernardina (1516.-1526.)
Modruškog.
Druga faza osmanske ugroze hrvatskih
zemalja 1482.-1513.
•pad Srebrničkog banata - uspostava granice na Savi
•gubitak Poljica, dijelova Cetinske i isktočnog
distrikta Kninske županije
•Krbavska bitka 9.9.1493. – veliki gubici hrvatskog
plemstva
•1499./1501.-1503. rat Venecije/Ugarske s
Osmanskim Carstvom
•ofenzive Ivaniša Korvina (1501-1503)
•pohodi na Hrvatsku (13), Mletačku Dalmaciju (12),
Kranjsku (8), Slavoniju (4), Štajerska (3), Istra (2),
Koruška (1)
•uspostava sustava za praćenje pokreta Osmanlija
na hrvatskim, mletačkih i habsburškim posjedima
•inicijativa za obranu sve više u rukama hrvatskih
velikaša, početak traženja inozemne pomoći i
kondotijerskih odnosa s Mlečanima i
Habsburgovcima
Politika kralja i hrvatskih velikaša
• kralj bez sredstava za obranu
• uključenje u Cambraisku ligu
1510. protiv Venecije za povratak
Dalmacije – većina hrvatskih
velikaša ne želi se uključiti
• hrvatske vojskovođe: Petar
Berislavić (hrvatski ban 1513-
1520), Ivan Torkvat Karlović
(1481-1531, ban 1521-1523),
Krsto Frankopan (1482-1527) Prikaz Krste Frankopan sa
suprugom Apoloniom Lang u
brevijaru
Treća faza osmanske ugroze hrvatskih
zemalja 1513.-1529.
• raspad obrambenog sustava – gubitak
važnih tvrđava – Beograda i Šapca 1521.,
Knina i Skradina 1522., Ostrovice 1523.,
Sinja 1524., Obrovca 1527., Jajca 1528.
• pohodi na Hrvatsku (16), Kransku (8),
Slavoniju (3), Mletačka Dalmacija (2),
Istra (1)
• pohod sultana Sulejmana Veličanstvenog
• 29.8. 1526. bitka na Mohačkom polju –
poraz i pogibija Ludovika II.
• početak kreiranja habsburškog vojnog
sustava 1520-ih, nove postrojbe uskoka
Izbor novog
vladara

• na saboru dijela
hrvatskog plemstva u
Cetingradu 1.1.1527.
izbor Ferdinanda
Habsburškog za vladara
• obveze novog vladara:
držanje 1000 konjanika i
200 pješaka u Hrvatskoj
• na saboru u Dubravi kod
Čazme 6.1.1527.
slavonsko plemstvo bira
Ivana Zapolju

Ferdinand Habsburški Ivan Zapolja

Četvrta faza osmanske ugroze hrvatskih
zemalja 1529.-1545.
• osvajanja u Slavoniji i južnoj i
središnjoj Ugarskoj, ostataka
Lučke i Kliške županije (utvrda
Nadin i Klis)
• građanski rat između pristalica
Ferdinanda I. Habsburškog i
Ivana Zapolje