Hrvatska u razvijenom i

kasnom srednjom vijeku

Doba Matije Korvina i
dinastije Jagelovića
-Nakon smrti Ladislava V. Habsburga za kralja
Hrvatske i Ugarske izabran je Matija Korvin
(1458.-1490.).
-Želeći suzbiti moć velikaša, kralj je tražio
oslonac u staležu iz kojeg je sam potekao.
-Matija Korvin uveo je poreznu reformu,
prema kojoj su poreze morali plaćati svi
staleži.
-Uveo je i stajaću vojsku, što je pojačalo
njegov otpor osmanlijskoj vojsci jer mu je
vojska bila stalno na raspolaganju.
-Kada je Bosna pala pod vlast Osmanlija,
okrenuo se toj opasnosti. Osvojio je sjevernu
Bosnu do Jajca, osnovao je Jajačku i
Srebreničku banovinu i sagradio je sustav
utvrda. To su bili začetci Vojne krajine.
-Izbila je pobuna u kojoj su velikaši u Slavoniji i
Ugarskoj stali uz Habsburgovce, a velikaši u
Hrvatskoj uz Veneciju.
-Ugarska je osvojila Senj, koji je bio u posjedu
Frankapana.
-Na tom području Matija je osnovao Senjsku
kapetaniju,
-Frankapani su pozvali u pomoć Mlečane, koji
su zauzeli otok Krk, čime je Hrvatska izgubila i
posljednji otok koji je bio u njezinoj vlasti.
-problema koje je Matija imao u svojoj državi,
ali i zbog upletanja u prilike drugih država, nije
se mogao potpuno posvetiti obra- ni od
Osmanlija. Osim toga, ostale europske zemlje
nisu htjele pružiti vojnu pomoć.
-Godine 1480. Matijina vojska još je jedanput
prodrla do Bosne i dospjela do Sarajeva.
-Nakon toga prodora Osmanlije kreću u
protunapad. Zauzeli su dolinu Neretve i izbili
na more. Godine 1482. cijela Hercegovina pala
je pod njihovu vlast.
-1482. cijela Hercegovina pala je pod njihovu
vlast.
-Osmanlijske provale u Hrvatsku, Slavoniju i
kopne- no zaleđe mletačke Dalmacije trajale
su petnaest godina, do primirja između Matije
i sultana Bajazida II.
-Matijini nasljednici imali goleme teritorijalne
gubitke.
-Nakon smrti Matije Korvina za kralja je
izabran Vladislav il, Jagelović jer su velikaši
smatrali da će on najmanje ugrožavati njihove
povlastice.
-Vladislav se obvezao da će ukinuti odredbe
Matije Korvina, posebice poreze.
-Kralj više nije smio pozivati vojsku u rat izvan
granica države, a unutar države smio je
ratovati samo ako se njegova plaćenička
vojska nije mogla oduprijeti neprijatelju.
-Hrvatski ban Emerik Dernenčin zapovijedao je
vojskom, a nje- mu su se pridružili Frankapani,
iskusni borci protiv Osmanlija.
-Oni su predlagali banu da dočekaju Osmanlije
u klancima, oda- kle bi ih hrvatska vojska
mogla lakše napadati. No ban je htio
Osmanlije dočekati na otvorenom polju. Bitka
na Krbavskom polju odigrala se 1493. godine.
-Hrvati su se pripremili za borbu s lakom
konjicom, kao što su do tada bili naviknuti, ali
u toj su bitci Osmanlije prvi put nosili oklope.
Hrvatska vojska bila je teško poražena.
-Nekoliko dana nakon bitke papin je poslanik
uputio papi izvještaj u kojemu navodi kako je
na Krbavskom polju ,zarobljeno i pogubljeno
čitavo hrvatsko plemstvo“
-Bez obzira na poraz protiv Osmanlija na
Krbavskom polju, hrvatska se vojska nastavila
boriti. Pojedini velikaši imali su veliku ulogu u
tome. Ivaniš Korvin, sin Matije Korvina, nije se
uspio izboriti za prijestolje, ali je sporazumom
od Vladislava Jagelovi- ća dobio naslov
slavonskog hercega. Njegova glavna zadaća
bila je obrana od Osmanlija.
-Ivaniš je umro, a obrana prelazi u ruke
istaknu- tih pojedinaca poput Petra
Berislavića, Ivana Karlovića, Krste Frankapana.
Petra Kružića i drugih.
-Godine 1514. hrvatskim banom postao je
Petar Berislavić.
-Vladislava Jagelovića na prijestolju je na-
slijedio njegov sin Ludovik II.,
-koji je trošio novac na dvorske zabave i
raskoš, ne shvaćajući pritom u kakvoj je teškoj
situaciji njegova zemlja.
-Ban je molio europske vladare za pomoć, ali
bez većeg uspjeha.
-Ban Petar Berislavić poginuo je 1520. godine
pokraj Korenice u borbi s Osmanlijama.
-Nakon pogibije Petra Berislavića bansko
mjesto godinu je dana bilo prazno. Novim
banom postao je Ivan Karlović,
-Zbog nedostatka novca nije mogao opremiti
hrvatsku vojsku te se nije mogao oduprijeti
Osmanlijama, koji su u nekoliko sljedećih
godina osvojili Knin. Skradin, Ostrovicu i
Obrovac.
-Nakon Ivana Karlovića obranu Hrvatske
preuzeo je knez Krsto Frankapan. Godine
1520. osmanskim sultanom postao je
Sulejman I. Veličanstveni,
-Do odlučne je bitke došlo 1526. godine na
Mohačkom polju. Ugar- ska je vojska doživjela
težak poraz, a kralj je poginuo u bijegu.