HRVATSKO-

TURSKI
SUKOBI DO
BITKO NA
MOHAČKOM
POLJU
 Obrambeni sustav Matijaša Korvina
Matija Korvin bio je hrvatsko-ugarski kralj 1458–90

u prvom razdoblju vlasti Matija je izgradio uspješan obrambeni

sustav protiv Osmanlija
na osvojenim područjima u sjeveroistočnoj Bosni osnovao je
Jajačku i Srebreničku banovinu i tako uspio za gotovo pola stoljeća
zaustaviti osmansko napredovanje preko Save
pošto je slomio otpor hrvatske magnatske obitelji Frankapana,
osnovao je Senjsku kapetaniju sa sjedištem u Senju (1469) za
obranu od Mlečana i Osmanlija
time je bio uspostavljen obrambeni sustav koji se
protezao od Beograda, preko Jajačke i
Srebreničke banovine te Senjske kapetanije, do
kraljevskih gradova u južnoj Hrvatskoj
iz toga je obrambenoga sustava Matija tijekom 1470-
ih i početkom 1480-ih vodio vojne pohode protiv
Osmanlija u Bosni i Srbiji. Njegov posljednji veći
protuosmanski uspjeh bilo je osvojenje utvrde Šabac
iako je imao priličnih uspjeha u zaustavljanju
osmanskog vojnog napredovanja u Hrvatskoj i
Ugarskoj, upravo su dinastičke borbe u koje se bio
upleo u Srednjoj Europi oslabile njegov položaj
prema Osmanskomu Carstvu
nakon njegove smrti obrambeni sustav protiv
Osmanlija počeo je slabjeti, a politički utjecaj
velikaških obitelji u Kraljevstvu ponovno je ojačao
 Bitka na Krbavskom polju
9. rujna 1493. godine, dogodila se je na Krbavskom polju u Lici

u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku

feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina

ova bitka smatra se početkom Stogodišnjeg rata Hrvatskog

Kraljevstva i Osmanskog Carstva
počela je kod Podudbine, a najvjerojatnije završila kod današnjeg
mjesta crkve sv. Marka Groba, kapelice sv. Marka i šumice kroz koju
teče rječica Krbava u kojoj je crkva sv. Marka Groba
• nakon pada Kraljevine Bosne 1463. God. godine, intenzivirali su se iznenadni pljačkaški
napadi Osmanlija na hrvatske zemlje, a dalje i na slavenska područja, ponekad su se tim
upadima, kojih je bilo nekoliko godišnje, suprotstavljale hrvatske obrambene jedinice, po
povratku, kad su, zbog tereta plijena i ropstva, Osmanlije bile mnogo sporije
• tek u ljeto 1493. God. Hadum Jakub-paša krenuo je iz Bosne sa oko 8 000 ljudi u pohod na
sjeverozapad
• na tom putu dočekala ga je hrvatska vojska pod vodstvom bana Mirka Derenčina, koji je u znak
odmazde za slobodno putovanje zahtijevao da Jakub-paša pusti sve kršćanske zarobljenike i
preda sav plijen, nije postignut dogovor i obje su se vojske počele pripremati za okršaj
• Krbavska bitka značila je "istinski raspad Kraljevine Hrvatske", prekretnicu u povijesti
Hrvatske i otvaranje vrata osmanskog prodora prema Srednjoj Europi, bio je to posljednji
pokušaj hrvatskog plemstva da se samostalno odupre Turcima, bez pomoći mađarskog ili
nekog drugog stranog vladara
 Bitka na Mohačkom polju
• bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju
između Hrvatsko-ugarskog kraljevstva i Osmanskog carstva
• Hrvatsko-ugarske snage, predvođene dvadesetogodišnjim kraljem Ludovikom II.,
pobijeđene su od osmanske vojske predvođene
tridesetdvogodišnjim sultanom Sulejmanom I. Veličanstvenim; u bitci je Ludovik II.
- zadnji Hrvatsko-ugarski kralj - smrtno stradao
• iako se odvila na ugarskom teritoriju, možemo ju smatrati dijelom stogodišnjeg
hrvatsko-turskog rata, s obzirom na angažiranost brojnih hrvatskih postrojba i mjesto
bitke, koje je bilo relativno blizu hrvatsko-ugarske granice
 TIJEK BITKE
• kao što nije točno utvrđen broj sudionika bitke u pojedinim vojskama, tako se ne
može sa sigurnošću reći ni koliko je bitka trajala, obično se drži da je počela oko
jedan ili dva poslijepodne, no ne zna se kad je završila
• bitku je s turske strane započela rumelijska vojska, a napale su je s desnog krila
ugarske jedinice koje je predvodio nadbiskup Kaloče Pavao Tomori te unijele
priličnu pometnju u turske redove
• čini se da je bitku ipak odlučila brojna nadmoć Turaka te dugotrajna obuka što
su je primali janjičari, koji su napadali na ugarskom lijevom krilu. Mađari više
nisu mogli održati svoje položaje, a oni koji nisu pobjegli uhvaćeni su i pobijeni
 Posljedice bitke
Češka, kojom je Ludovik II. vladao od 1516. godine, pripala je
njegovom šogoru caru Ferdinandu I. Habsburškom
u Hrvatskoj i Ugarskoj rasplamsale su se dinastičke borbe između
pristalica Habsburgovaca i pristalica Ivana Zapolje
Ugarsku je dodatno razdirala vjerska podjela: Zapolje su sa
znatnim dijelom plemstva su prešli na Kalvinizam
središnjim dijelom Mađarske će zavladati Turci, a zapadnim
dijelom - tu je uključena i Slovačka - Habsbugrovci
Hvala na
pažnji
Izradila: Laura Šimičić 1.f