HRAST

Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih
vrsta;[1] sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Hrastovi su važno drveće u sjevernom umjerenom području. Većinom rastu kao krupno
drveće. Muški su im cvjetovi u dugim i rijetkim resama, sa 6 – 10 prašnika. Ženski su cvjetovi
pojedinačno u kupuli. Plodnicu čine 3 plodna lista. Za cvatnje, kupula je sitna i nalik na pup.
Kasnije se razvije u naboranu, veću ili manju čašicu, koja je obrasla kratkim i većinom
prileglim ili duguljastim i čekinjavim ljuskama. U čašici je po jedan plod, žir, koji je jajolik.
Supke ostaju podzemno.
Motiv hrasta lužnjaka nalazi se na kovanici od 5 lipa hrvatske kune. Najpoznatije vrste
hrastova u Hrvatskoj su: hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast medunac, hrast crnika, hrast cer,
hrast sladun itd.
Plod hrasta je žir.
LISTOPADNA DRVEĆA
• DRVEĆA KOJIMA U JESEN OTPADA LIŠĆE.

• NEKE OD NJIH SU: HRAST,BUKVA I KESTEN.

VAZDAZELENA DRVEĆA
• DRVEĆA KOJIMA NE OTPADAJU IGLICE (DOK SE OBNAVLJAJU ONDA IM PADNU)

• NEKE OD NJIH SU BOR,JELA I SMREKA.

BUKVA
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća
rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Ime roda dolazi od grčkog phagein (jesti; zbog jestivih plodova), od čega je nastalo latinski
fagus. Plodovi obične bukve su jestivi i u prošlosti su se konzumirali, dok danas služe kao hrana
jedino šumskoj divljači, dok su za domaću stoku u većim količinama otrovni.[1]

Plod joj je bukvica.