hodnici svijetloga praha

Vitomir Lukić
1929. – 1991.

iv razred – Adin Hercegovac

 Vitomir Lukić

Vitomir Lukić je bosanskohercegovački

književnik, putopisac i kritičar rođen 1929.
godine u selu Zelenika, Herceg Novi, gdje je
njegov otac bio zaposlen u službi željeznice.
 Osnovnu školu je pohađao u Donjem
Vakufu, nakon čega se preselio na
srednjoškolsko obrazovanje u Slavonski
brod, odakle se kasnije seli na studij
jugoslavistike i književnosti na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
 Vitomir Lukić

Kroz svoju karijeru, pisao je prozne pripovijetke, priče,

romane, eseje, književne i likovne kritike, novinske članke,
poeziju te drugo. Radio je kao profesor hrvatskog jezika i
književnosti u mjestu Konjicu, te Sarajevu i New Delhiju u
Indiji. Iz Indije je od 1964. do 1966. slao sedmične
putopisne reportaže radeći kao dopisnik za novinski list
Oslobođenje.
Svoje prvo djelo objavio je 1965. godine, a radilo se o
zbirci pripovjedaka “Soba za prolaznike” u kojem se
pokazuje kao pisac već definiranog i zrelog stila.
Među njegovim najznačajnijim djelima nalazimo zbirke
pripovjedaka "Sanovnik nasmijane duše" (1976.) i
"Zaustavljeni kalendar" (1970.) te romane "Album"
(1968.) i "Hodnici svijetloga praha" (1989.), za koje je
bio višestruko nagrađivan.
Dobitnik je nagrada izdavačke kuće "Svjetlost" i "Veselin Masleša" te
Lukićeva
nagrade su djela prevedena
Udruženja na pet
književnika jezika,
BiH. Izboruključujući
iz njegovog hindu,
opusaa 1985.
mnogo
godinejejeneobjavljenih tekstova
godine uvršten ostalo
u ediciju u pronađenim
"Književnost rukopisima
naroda -
i narodnosti
poput Lukićeve
BiH nedovršene
u 50 knjiga", u kojojzbirke putopisasakupiti
se nastojalo iz Indije
svanaslovljenih
značajna djela
"Samsara –Tačka vremena"nastala
ili romana radnog naziva
na području Bosne"Djetinjstvo u
i Hercegovine.
Donjem Vakufu".

-Vitomir Lukić
Hodnici svijetloga
praha
„Snatriš li se još o noćima Bombaya“...?

Ovo je roman koji je nasuprot zvanične historije,

koji se odupire svakoj vrsti ideološke utopije.

„Hodnici svijetloga praha“ vedri je i smireni roman

o umiranju,
Osim književnošću, Lukić se bavio i
politikom. Služio je kao potpredsjednik
Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i
Hercegovini, te kao ministar vjera nakon
prvih demokratskih izbora u prvoj vladi BiH,
1991. godine.

Godinu dana kasnije, pri granatiranju Mostara

uništena je štamparija u kojoj su se nalazila
Lukićeva sabrana djela u deset svezaka, te se
neki dijelovi njegova opusa smatraju
izgubljenima. Bio je ujedno I supotpisnik te
glavni urednik Sarajevske deklaracije o
hrvatskom jeziku koja je potpisana u januaru
1971. godine.
Vitomir Lukić

Od 1996. godine radio je u obrazovnom programu Televizije

Sarajevo, kao urednik programa i emisija, prateći kao
nastavak na svoje prijašnje profesorsko zanimanje.

Lukićev je opus najpoznatiji po svojoj karakteristično lirskoj

prozi koja je često lingvistički veoma kompleksna, ritmična te
sklona posuđivanju tuđih riječi i izraza, arhaizama te
novokovanica. Stilski je Lukićev izražaj inspirisan pravcima
modernizma, posebno sanjivosti nadrealizma, koji su od 1920-
ih djelovali na području Europe. Sa svojim centrima u
Francuskoj, Italiji te Rusiji, modernističke su se težnje lako
širile i u naše kulturne prostore.

9
 Lukić
Je umro 1991. godine u Sarajevu, s pune
seždeset i dvije godine, a iza njega ostaje
bogata književna ostavština čija je
tematika često relevantna i danas.
HVALA!
adinbrat225@gmail.com

@herci