HRVATSKI ROMAN U KOLI

1. izdanje knjige HRVATSKI ROMAN U KOLI pojavilo se u ljeto 1989. god. u izdanju Sveuiline
naklade Liber u Zagrebu
- naklada samo 1500 primjeraka
- Profil International jedan od najveih izdavaa udbenike i prirunike literature u Hrvatskoj,
tiskao je drugo, promijenjeno izdanje
- promjenu u drugom izdanju dio su petnaestogodinjeg istraivanja recepcije hrvatskog romana u
srednjim kolama, to e u cjelini biti objavljeno u jednoj drugoj knjizi
- ovdje se nastojalo predstaviti rezultate, spoznaje i zakljuke o recepciji;
enoinog romana ZLATAREVO ZLATO,
Kovaievog romana U REGISTRATURI,
Krleinog romana POVRATAK FILIPA LATINOVICZA,
Bogovieva romana KURLANI i
Marinkovievog romana KIKLOP

HRVATSKA TEORIJA NASTAVE ROMANA 1950. 1980.

-

u dr. pol. 20. st.roman izaziva veliku pozornost romani su najitanija i najprevoenija knjievna djela
u posljednjem desetljeu 20. st. opada zanimanje za knjievnost i zanimanje itatelja za roman
nakon desetljea usmjerenosti na interpretaciju 1961. 1972. u Hrvatskoj se afirmiraju oblici
problemske nastave utjecajem knjievnih, opeestetskih i drugih teorija

POZITIVISTIKO SOCIOLOKA TEORIJA NASTAVE ROMANA

- naglaeno svoenje knjievnosti na socioloke osnove i sugeriranje provjerenih metodikih modela u
kojima bi se socioloka komponenta umjetnikih djela najsvrhovitije ostvarila
- 50-ih i 60-ih godina vie se pozornosti posveivalo lirskom pjesnitvu i krim pripovijednim
oblicima:pripovijesti, novele, bajke, basne
EKSPLIKACIJSKI PRISTUP ROMANU
- uzor je francuska metoda OBRAZLOBA TEKSTOVA
- temeljila se na stupnjevitu objanjavanju teksta od naslova pa nadalje, od poglavlja do poglavlja, pa i
gotovo od reenice do reenice
- u Hrv. je teoriji nastave romana eksplikacijska koncepcija skromno dola do izraaja
- poistovjeivala je pojmove nastavnik i predava, uenik, potencijalni recipijent romana bio je samo
objekt
INTERPRETACIJSKA NASTAVA ROMANA
-

pokretnica u met. nastave knji. i met. nastave romana bio je PRIRUNIK ZA NASTAVNIKA UZ
ITANKU ZA PRVI RAZRED GIMNAZIJE = PRISTUP KNJIEVNOM DJELU, PK, 1962., napisali su
ga IVO FRANGE, MIROSLAV ICEL i DRAGUTIN ROSANDI
asopis UMJETNOST RIJEI poeo je izlaziti 1957. u Zagrebu
podupirao je afirmaciju teorije interpretacije
ulomak kao polazite interpretacije
pristup knji. djelu je interpretativno-analitiki
u sustavnom otkrivanju svijeta Kovaieva romana posebna se pozornost poklanja likovima, naglasak
na lingvistikoj karakterizaciji
interpretacijska je koncepcija nastave romana uskoro dola do izraaja u Rosandievoj knjizi NASTAVA
HRVATSKOSRPSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI u poglavlju SUVREMENA KNJI. U

SREDNJOKOLSKOJ NASTAVI, pie o tematskom prouavanju suvremene hravtske proze, interpretira

hrv. romane s tematikom iz seoskog ivota, s ratnom tematikom, urbanom tematikom i tematikom o
malograanskom svijetu, te roman s univerzalnom tematikom
-

Rosandi: METODIKI PRISTUP ROMANU, Zavod za istraivanje udbenika, Sarajevo, 1972.

Rosandi za anlizu predlae 6 nastavnih sati
utemeljuje interpretaciju romana na lknjievnoteoretskim i knjievnopovijesnim osnovama i kao
zasebnu knjievnu vrstu koja ima svoje integralne zakonitosti
istie da je DOIVLJAJ polazite od kojeg se kree prema spoznaji djela

osnove szvremene teorije nastave romana u osnovnoj koli uspostavlja D.Rosandi u radu
METODIKE OSNOVE ZA INTERPRETACIJU EPSKOG DJELA U O.. u knjizi METODIKI
PRISTUP KNJIEVNOUMJETNIKOM TEKSTU ROMANU, skupina autora, Sarajevo, 1973., a
nakon 3 godine dorauje u knjizi KNJIEVNOST U OSNOVNOJ KOLI

roman Mate Lovraka DRUBA PERE KVRICE metodiki je istraio Ivo Zalar

Zvonimir Dikli bavi se interpretacijom romana u knjigama PEJZA U KNJIEVNOM DJELU I

KNJIEVNI LIK U NASTAVI

Dikli uz Kovaiev roman U REGISTRATURI uspostavlja sustav pitanja i zadataka za etiku

interpretaciju lika

naznauje i polazita socioloke vulgarizacije i potrebu kombiniranja pristupa

za ilustraciju lingvistike karakterizacije Dikli se ponovo vraa na Kovaiev roman U

REGISTRATURI

Dikli razotkriva i mogunost oblikovanja lika stavralakim tehnikama na Kalebovu romanu DIVOTA
PRAINE

Dikli na romanu POVRATAK F.L. razmatra moderan pristup u oblikovanju lika

RENATA ANDRUN odluila se za cjelovit pristup Kafkinom romanu PROCES, istie ne razumljivost
prianja, oekuje stvaranje specifine atmosfrere nakon gledanja slike KRIK norvekog slikara Edvarda
Muncha

interpretacija je imenovana uspjenom reformom metodike nastave romana

najvea je zasluga interpretacije to je usmjerila nastavu knjievnosti na knjievno djelo

PROBLEMSKI PRISTUP ROMANU

1.
2.
3.
4.
-

Rosandiev pristup Novakovom romanu POSLJEDNJI STIPANII temeljen na

socijalna i nacionalno politika okosnica romana
likovi senjskih particija
poloaj ene u obitelji i drutvu
problem otuenih linosti u romanu
nova strujanja se odraavaju i u Rosandievoj knjizi METODIKE OSNOVE NASTAVE HRVATSKOG
ILI SRPSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI U SREDNJOJ KOLI
Rosandi u knjizi PROBLEMSKA, STVARALAKA I IZBORNA NASTAVA KNJIEVNOSTI istrauje
knjievne interese uenika

ENOIN ROMAN ZLATAROVO ZLATO U SPLETU MODERNIH METODIKIH KONCEPCIJA I

TEORIJE RECEPCIJE
POVIJEST RECEPCIJE ZLATAROVOG ZLATA
- najitaniji hrv. roman u posljednjih 125 godina u koli gotovo od prvog tiskanja

3 vrste recipijenta: uenici, studenti, odrasli itatelji

88% knjievnih kritiara i povjesniara knjievnosti u razdoblju dugom 25. godina prihvaalo je taj
roman kao znaajno, veliko, vrhunsko, reprezentativno umjetniko djelo
prije su mnogi uenici znali naizust pojedine dijelove romana, a vleika je veina mogla opirno sloiti
fabularni tijek
uenici su poznavanje romana usmjeravali na etike karakterizacije likova, zanimao ih je dijalog, a
opisi oduevljavali
Zlatarovo zlato nerijetko su recipirali kao povijesno djelo
mnogo kolskih uradaka
u 20-im i 30-im 20.st. godinama taj je roman bio svojevrsni povijesni udbenik
recipirajui ga kao povijesni roman desetljeima su recipijenti rekonstruirali vrijeme i prostor, ali i
recipirali veinu likova u romanu kao povijesne osobe upravo s karakterizacijom kakvu nalazimo u
romanu
80 % mladih itatelja recipiralo ga je do 60-ih god.
60 % odraslih
85 % mladih recipijenata, srednjokolaca u 1995. izdvaja kao najzanimjljivije likove Doru i Pavla
15 % istie kao posebno zanimljiv i najbolje motiviran lik Grgu oklina
oko 70 % recipijenata vidi utemeljenost romana na vrstim idejama kao vaan strukturni element
enoin jezik navoen je kao uzoran jezik, posebno u hrv. gimnazijama i dr. srednjim kolama
u dr. pol. 20. st. fragmenti romana Z.Z. u udbenicima su gotovo redovito sluili za ilustraciju
dinamina, jezgrovita, ali i slikovita pripovijedanja
uestalost imena Dora, Doroteja
proitali su ga svi sveenici
nije imao neoekivanih oscilacija u broju recipijenata tijekom tih 125 god., najvie ih imao u 60-im i
70-im god 20. st
tada je najvie uenika i studenata motivirano za itanje
ukupno je oko 3100000 recipijenata romana Z.Z. u 125 godina najitaniji hrvatski roman
slijede ga Kovai: U REGISTRATURI
enoa: SELJAKA BUNA
Lovrak: DRUBA PERE KVRICE
Lovrak: DJECA VELIKOG SELA, VLAK U SNIJEGU
puno manje Boi: KURLANI
Krlea: POVRATAK F.L.
u stalnom opadanju broj itatelja koji nisu bili ni uenici ni studenti

KOLSKA RECEPCIJA KOVAIEVA ROMANA U REGISTRATURI U OKRUENJU STARIH I

NOVIH UMJETNOSTI
-

od 1978. 1992. roman U REGISTRATURI i Z.Z. interpretirali su esnaestogodinjaci u 2. razredu tzv.

usmjerenog obrazovanja
Nemec na poetku svoje knjige POVIJEST HRVATSKOG ROMANA od 1900 1945, Zagreb, 1998..
kae: od svih knjievnih vrsta roman se u novijoj hrv. knji. najsporije modernizirao
Z.Z. je odmah stekao popularnost, a U REGISTRATURI se pojavio u novinskim nastavcima, bio je
napadnut iako je bilo iznimno pohvalnih kritika
od 1911. kada se pojavio kao knjiga poeo je stjecati itateljstvo, da bi u 30-im god. 20.st. bio privlaan
povelikom broju itatelja
prof. V.Ljubibradi iz zadra imao je zasluga za ukorieno izdanje romana 1972., pie u Nastavnom
vjesniku pod naslovom KOJE BI KNJIGE MORALE, A KOJE NE BI SMJELE BITI U UENIKIM
KNJINICAMA, odnosno predlae za lektiru roman U REGISTRATURI
zabrana itanja tog romana postojala je u mnogim gimnazijama, posebno u isusovakim,
nadbiskupijskim te franjevakim sve do 40-ih god. 20.st.
50-ih god. 20.st. roman je postao jedan od najpopularnijih hrv.romana
70-ih godina 20.st snimljen je TV film u nastavcima koji je udeseterostruio zanimanje odraslih itatelja
vrhunac popularnosti
redatelj JOAKIM MARUI, prikazivala ga je TV Zagreb u 9 epizoda na poetku 1974.
u razdoblju 1980. 1995. smanivao se broj itatelja, ali je rastao svakim repriziranjem
kao motivaciju dobro je iskoristiti inserte koji razbuuju matu i nameu pitanja postupak
provociranja ( postupak se danas ustalio u asopisima ilustriranog karaktera, a metodika ga je
prilagodila svojim ciljevima prema doivljajno-spoznajnim, odnosno odgojno-izibrazbenim naelima

1.
2.
3.
4.
5.
-

najpoticajniji kadrovi za itanje romana: djeak Ivica odlazi u grad, Laurin dolazak, 1989. uenike ja
najvie izazvao kadar Ivica u Laurinoj sobi
priprema za interpretaciju romana: kritiari o piscu, kritiari o romanu, uenici o romanu
upute:
biljeite svoja zapaanja
recenzija
pet osnovnih interpretacijskih problema
prouiti tri knjievnokritika teksta
recenziju i popis problema predajte za 5 tjedana; roman e se interpretirati za 6
s vrnjakim zapaanjima o romanu uenici se hrabrije konfrontiraju mego s tekstovima istaknutih
knji. kritiara

PRIHOLOKA POLAZITE KOLSKE RECEPCIJE MODERNOG ROMANA M.KRLEE:

POVRATAK FILIPA LATINOVICZA
-

30 god. nakon 1. objavljivanja dobio je znaajno mjesto u kolskom programu

sporo se probijao do brojnijeg itateljstva ( prvi dokazi o neizazovnosti romana iz 1979., zadnji iz 1996.
)
zamjetno je da iz godine u godinu itetelja bive sve manje, samo gimnazijalci i dr. srednjokolci
posuuju taj roman
povelik broj kritiara utrkivalo se u izricanju hvala, ali ni one nisu mogle potaknuti itanje
vizualna sredstva bila bi najprikladnija za poticanje uenika na itanje ( jedino filmovi kojima su
poticaji Krleina djela, ili snimke kazalinih predstava )
jedini se izlaz vidi u usustavljivanju mogunosti vizualizacije nekih dijelova romana
uenicima moemo dati i uobiajene listie s poticajima i uputama kako e se pripremati za istraivanje
romana na listiima se nalaze probrane, afimativne izjave uenika zavrnog razreda srednjih kola o
romanu i recepciji tog romana koje smo prikupili 1978. 1989., 1995.

UPUTE ZA ITANJE
- biljeiti u dnevnik itanja zapaanja o djelu
- ocjena romana
- ljestvica interpretacijskih problema
- proitati neke knjievnokritike tekstove o romanu
- ocjenu romana i ljestvicu inter.problema predati u roku 5 tjedana
PITANJE
- koliko bi najmanje godina trebali imati uenici da bi uspjeno istraivali taj roman ?
- u 17. ili 18. god. vrlo su uspjeni
- vana je i uenikova senzibilnost
- najvea slabost tradicionalne nastave knjievnosti to je profesor sebi dodjeljivao ulogu osobe koja u
kolskoj uionici mora prva izraziti svoju recepciju jer je najuspjenija

KOLSKA RECEPCIJA ROMANA S RURALNOM TEMATIKOM U RAZDOBLJU OPE

URABNIZACIJE, M.BOI: KURLANI
-

suvremeni su romani u posljednjih 30-ak godina znaajno ukljueni u nastavu knji.

nije ukljuen u obvezatne srednjokolske nastavne programe iz 1995. ali se u izbornom dijelu programa
za 4.r.gimanzije
svako je knjievno djelo neponovljivo, kao to je nemogue zamisliti potpuno istu recepciju knji. djela
poetak motiviranja uenika moe protei u razgovoru o zemljopisnom smjetaju romana
prije 20 godina istraivanje je porvrdilo da ne moe istraiti vie o 6 romana tijekom kolske godine
u meuvremenu uenici bi iugubili zanimanje za neke druge knji. vrste
projekcije pozorno izabranih razglednica, filmskih i TV zapisa, predstavlaju uenicim Cetinsku karjinu
smjetanje radnje u vrijeme i prostor svrhovito je za recepciju pripovijednog djela
u nastavku motiviranja profesor ita kratke ulomke

1.
2.
-

na motivacijskim listiima nalazi se tekst Miroslava icela

UPUTE:
tijekom ianja biljeiti zapaanja o romanu
izdvojiti jedan od interpretacijskih problema i samostalno ga interpretirati u roku 4 tjedna
vrlo vano je odreivanje upute za poslove koje uenici obavljaju prije kolske interpretacije

SUVREMENI ROMAN ZA NOVI KNJIEVNI ODGOJ I IZOBRAZBU,

RANKO MARINKOVI: KIKLOP
1.
2.
3.
1.
2.
3.
-

u hrv. je nastavi knjievnosti gotovo od 1. izdanja 1965.god.

u prvim dvjema godinama nakon tiskanja objavljeno je nekoliko knjievnokritikih tekstova
profesori su ga ukljuivali u nastavu prije slubenih nastavnih programa i to se smatralo uzornom
aktualizacijom, ali nametnula su se pitanja o svrhovitosti i prikladnosti uenikih susreta s tim romanom
u koli te mogunostima uenike recepcije
bitno ukljuenje romana KIKLOP u nastavu knji. zbog potpore koju su mu davali politiki monici,
ideoloki brinici podoban romanopisac, podoban roman
u kolskom pristupu bilo je obilje neprihvatljivih i kontraproduktivnih postupaka, ponajvie ih j
eproizlazilo iz tradicionalnih koncepcija nastave
neprikladna nastva romana KIKLOP samo je odbila veinu uenika te ga nisu recipirali niti ostavili u
svojim sjeanjima
30 god. kolske recepcije
1965. 1977. predavako-reprodukcijska i interpretativno-analitika nastava
1978. 1988. problemsko-recepcijski pristup
1989. 1995. smanjeno zanimanje za itanje
izmeu 1980. 1991. bilo je ukljuivanja tog romana u nastavu srednjokolskih razreda, to je bilo
nepromiljeno
1979. 3. razredi ( 17.g. ) su mogli uspjeno recipirati roman Kiklop, ali to se vie ne moe potkrijepiti
rezultatima najnovijh istraivanja u. Recepcije
1998. gimnazijski maturanti uspjeno mogu recipirati taj roman, ali ostaju dvojbe oko recepcije
maturanata etverogodinjih strukovnih kola
pripreme poinju na kolskom satu motiviranja, nakon najave i nekoliko nezaobilaznih rijei o
R.Marinkoviu
zapoinje razgovor o naslovu, tj. imenu Kiklop, potencijalnim asocijacijama, simbolika imena promatra
se u knji. kontekstu
slijedi 15 min prikazivanja snimke prilagoene kazaline izvedba Kiklopa uz komentar
rezultati anketiranja itatelja utjeu na potencijalne itatelje u ulozi motivacije, ova tri pitanja
postavljena su u ZG knjinicama 1978., pa 1995.
Zato elite itati roman Kiklop?
Jeste li zadovoljni romanom Kiklop?
Hoete li i drugima preporuiti itanje romana Kiklop i zato?
nekolicini se uenika moe zaduiti za komentiranje odgovora, te na kraju oblikovanje odgovarajuih
zakljuaka
nakon toga razgovor
u okviru motivacije mogu se predstaviti i zasieni poticajima fragmenata knjievnokritikih tekstova o
romanu
uenici biljee svoja razmiljanja
zatim u 10 reenica izraavaju svoja oekivanja od romana, predstavljaju svoj vidik oekivanja

UPUTE ZA RAD KOD KUE

- rok inter. Romana je 6 tjedana, biljeiti u dnevnik itanja
- na kraju 5. tjedna podnesite pismeno izvjee
- podatke o uenikim razgovorima prof. pozorno prouava prije kolske interpretacije romana te prema
njima konano usklauje planiranu interpretaciju