Professional Documents
Culture Documents
Po Kotleru upravljanje marketingom sadri: Analizu marketinga (marketing istraivanje), Planiranje marketinga i implementaciju planova i Kontrolu ostvarenja planova.
PLANIRANJE
Planiranje znai ocenu budunosti, odnosno analizu faktora i postavljanje ciljeva od kojih zavisi efikasno i efektivno poslovanje preduzea zavis u budunosti. Planiranje je kontinuelni proces donoenja planskih odluka kojima se unose promene u odnos izmeu preduzea i sredine.
PLANIRANJE
Uspeh preduzeda polazi od definisanih ciljeva poslovanja. Konkretizovanje ciljeva bi trebalo postaviti u osam kljunih oblasti:
1. Marketing 2. Inovacije
3. Ljudski resursi 4. Finansijska sredstva
PLANIRANJE
Sistem stratekog planiranja nastaje iz potrebe da menadment razmilja strateki. Vri se analiza i procena konkurentske situacije i grane u kojoj preduzee posluje, a zatim se predvidjaju novi trendovi i pojave u okruenju i privredi.
PLANIRANJE
Vri se procena vizije i misije preduzea, izbor delatnosti, a zatim dinamika alokacija izvora, zasnovana na njihovom potencijalu u stvaranju vrednosti. Menadment je u veoj meri orijentisan na nove proizvode i nova trita, a akcenat se stavlja na inovacije istraivako-razvojnu aktivnost preduze i produktivnost.
PLANIRANJE
Tri su najbitnija atributa strategijskog planiranja: Prvi je njegova orijentisanost na bazino pitanje efektivnosti preduzea izbor pravog poslovnog podruja. Drugi je njegova orijentisanost na promenu poboljanje strategijske pozicije preduzea. Trei je usmeren na rast i razvoj preduzea na domaem i meunarodnom tritu radi zadovoljstva svih onih koji od konkretnog preduzea zavise.
PLANIRANJE
Strategijsko planiranje ukljuuje tri podruja aktivnosti: strategijsku analizu, strategijski izbor i strategijsku promenu. U strategijskom planiranju jasna procena izvora preduzea igra posebnu ulogu. Potrebna je analiza postojeih i nedostajuih izvora kao i analiza upotrebe raspoloivih izvora, odnosno naina pribavljanja dodatnih izvora.
PLANIRANJE
Takoe su znaajni stavovi o misiji i viziji, konkurentskom poreenju (benmarking), satisfakciji potroaa, strategiji rasta i planiranju performansi efikasnosti i efektivnosti. U ulozi operativnih menadera, lideri imaju zadatak da organizuju tekue poslovne procese, kako bi se ostvarili poslovni rezultati prema zahtevima i oekivanjima kupaca, svih stejkholdera i sredine u kojoj preduzee posluje.Drugaije reeno da imputi daju to vee autpute.
ORGANIZOVANJE
Termin organizacija se koristi da se opie proces organizovanj i organizacionog ponaanja, kako bi se na pravi nain usmerili i iskoristili ljudi i sredstva, na ciljeve preduzea. Problem organizacije je iznalaenje balansa izmeu potrebne decentralizacije i integrisanosti funkcija preduzea. Kao faza procesa menadmenta obuhvata odreivanje posla koji treba da se obavi, podelu rada meu zaposlenima i postavljanje mehanizma koordinacije i motivacije aktivnosti u preduzeu.
ORGANIZOVANJE
etiri su kljune misije odnosno odgovornosti preduzea (Milosavljevi) ekonomska odgovornost, pravna odgovornost, etika odgovornost, filantropska odgovornost.
ORGANIZOVANJE
U trgovinskom menadmentu su znaajni prvenstveno marketing i finansije, koji su usko povezani. U trgovinskom preduzeu organizacija moe biti uspostavljena po: funkcionalnom principu, predmetnom principu, geografskom principu, kupcima, meavini predhodnih principa ili njihovog dela, sloenoj matrici.
SPECIFINI ZADACI SPOLJNOTRGOVINSKIH PREDUZEDA Specifini zadaci spoljnotrgovinskog preduzea se sastoje u sledeem: preventivno delovanje prilagoavanjem delatnosti buduim trinim oekivanjima, robu namenjenu izvozu plasirati pod optimalnim trinim uslovima, potrebnu opremu, repromaterijal i robu iroke potronje iz uvoza nabavljati pod najpovoljnijim uslovima, obavljati i druge spoljnotrgovinske poslove na najrentabilniji, najefikasniji i najefektivniji nain.
VOENJE (LIDERSTVO)
Menadment ljudskih resursa je od najveeg znaaja za uspeh preduzea. Liderstvo ili tzv. top menadment, je znaajno za uspeh svakog preduzea i drutva, pa i trgovinskog. Efektivnost lidera znai da on svojim aktivnostima i ponaanjem poveava vrednost preduzea koje vodi. Kompetentnost lidera se ogleda u sposobnosti da, u situaciji sa brojnim ogranienjima, doprinese da preduzee ostvari dodatnu
VOENJE (LIDERSTVO)
Kod voenja postoje tri tipa ponaanja lidera (Jukl) i to lider: Orijentisan na zadatak-preokupacija obezbeenje stabilnosti; Orijentisan na interpersonalne odnosepreokupacija poboljanje meuljudskih odnosa radi uspenog rada i poslovanja. Orijentisan na promene-preokupacija poboljanje strategijske pozicije preduzea.
KONTROLISANJE
Kontrola omogudava menaderima da prate efikasnost svoga planiranja, organizovanja i liderskih aktivnosti. Da bi kontrola uspela potrebno je poznavati i primenjivati nekoliko tipova standarda:
1. Standardi kvaliteta 2. Fizike standarde 3. Standardi za kapital 4.Standardi prihoda 5. Monetarni standard-trokovi 6. Finansijski raciji 7. Vremenski standardi 8. Neopipljivi standardi 9.Ostvarivanje ciljeva
KONTROLISANJE
Najznaajnija podela kontrole je na: Strateku kontrolu koja se bavi bazinim smerom ostvarivanja strategije razvoja i Taktiku (operativnu) kontrolu koja se bavi aktivnostima preduzea (ostvarivanje tekue proizvodnje i usluga, bilansi poslovanja, pokazatelji uspenosti, ostvarivanje kvaliteta, propaganda, penetracija trita, finansijska likvidnost, motivisanost radnika i slino).
II KONKURENTNOST U TRGOVINI
Od konkurentnosti zavisi stvaranje, zadravanje i povedanje broja kupaca, pobeda nad rivalima i trajno odravanje poslova, te efikasnosti i efektivnosti preduzeda Svodi se na kompentencije menadmenta radi isporuke superiorne vrednosti za kupce i ostvarivanje trajne uspenosti poslovanja preduzeda.
II KONKURENTNOST U TRGOVINI
Konkurentnost predstavlja sposobnost firme, privredne grane i zemlje, da se odri i napreduje, da pobedjuje konkurenciju i da napreduje po principima efikasnosti i efektivnosti. Konkurentnost se analizira na mikro nivou, na nivou drave i integralno.
II KONKURENTNOST U TRGOVINI
Najznaajniji teoretiar konkurentnosti je Porter. Po njemu, konkurentnost zavisi od resursa, tranje, povezanosti privrede i menadmenta, a najvie od inovacija i produktivnosti.
II KONKURENTNOST U TRGOVINI
Faktori operativne konkurentnosti su: - kvalitet, -cena, - nadin pladanja, -rokovi isporuke, servisiranje i odravanje, -menadment, marketking i inovacije, -mere drave,
II KONKURENTNOST U TRGOVINI
-razvojno osposobljavanje zemlje kupca -ostali faktori konkurentnosti Merenje konkurentnosti vri se na makro i mikro nivou na bazi egzatnih pokazatelja. Kalkulacije su osnov meranje konkurentnosti u trgovini
CENE I KALKULACIJE
Kod zakljuenja kupoprodajnog posla, cena mora biti predmet sistematske obrade i analize u toku pripremnih radnji. Ugovorena cena predmeta kupoprodaje, u naelu treba da bude odreena u svim njenim pojedinostima (direktna cena). Ako se ugovorne strane, tekstom kupoprodajnog ugovora, pozivaju na neki trei lice izvor koji e na odreeni nain utvrditi cenu robe ili prihvataju cenu vaeu na odreeni dan ili prosenu u toku odreenog vremena vaeu na izvesnom tritu (berza, aukcija), onda je to indirektna cena.
CENE I KALKULACIJE
Konana visina ukupne cene predmeta kupoprodaje zavisi od sledeih faktora: Obim isporuke robe ili usluge odgovarajue poveava ili smanjuje konanu cenu (popust u ceni na koliinu robe). Paritet, znai da ugovorna cena do mesta opredeljenja, pokriva i trokove uobiajene ambalae, transporta, rukovanja robom, rizika, osiguranja, taksa i dabina (klauzule Incoterms).
CENE I KALKULACIJE
Cena zavisi i od uslova plaanja (u gotovom ili na kredit): Cena zavisi i od popusta rabata, ugovorenih ili uobiajenih u trgovakom prometu (rabat na veliko i malo, koliinski rabat, izvozni rabat, rabat na stare kupce), kao i trgovinskih mari. Cena proizvoaa obuhvata trokove proizvodnje, drutvene prihode (doprinosi i druge zakonske obaveze) i ukalkulisanu zaradu.
CENE I KALKULACIJE
Trina cena nastaje pod dejstvom trinih zakona ponude i tranje u odreenom mestu, pokrajini ili nacionalnom tritu to je najnia mogua cena koja se u odreeno vreme postie na tano odreenom tritu za utvrenu vrstu i kvalitet robe i paritet njene isporuke. U kolskom primeru radi se o prodaji po prosenim cenama. Ako, na primer, mogue cene ponude tri isporuioca prema trokovima proizvodnje, iznose:
CENE I KALKULACIJE
Za isporuioca A - 500 dolara; Za isporuioca B - 400 dolara; Za isporuioca C - 600 dolara. Prosena prodajna cena je 500 dolara, pa de isporuilac ije su cene ponude 400 dolara zaraditi 100 dolara, a isporuilac C izgubiti 100 dolara jer su njegovi trokovi vedi od prosenih.
CENE I KALKULACIJE
Svetska cena se, najee, odnosi na berzanske kotacije cena za robu koja je predmet berzanske trgovine i cene na transparentnim medjunarodnim tenderima. Monopolske cene postoje u sluajevima kad monopolske organizacije, na razne naine, utvruju nivo prodajne cene za odreene kategorije robe, koji e vaiti na odredjenom tritu.
CENE I KALKULACIJE
Damping cena je bitno ispod postojee trine cene te robe u zemlji kupca, pa i prodavca, a u nekim sluajevima ak i ispod trokova proizvodnje tih gotovih proizvoda u zemlji porekla.
CENE I KALKULACIJE
Administrativne cene- na cene utie i drava. Drava na nivo cena deluje i indirektno, propisivanjem poreza i doprinosa, uticajem preko kamatnih stopa i deviznog kursa. Nekada drava administrativno propisuje i sam nivo cena i mari.
CENE I KALKULACIJE
Fiksna cena robe ili usluge se utvruje u sluaju kada postoje svi uslovi stabilnosti odnosa na tritu zemlje prodavca u kojima ne preti opasnost da e bilo koja od ugovornih strana biti oteena takvim postupkom. Berzanska cena (kotacija) se primenjuje u razmeni tzv.artikala berzanskog prometa (standardizovana, fungibilna roba).
CENE I KALKULACIJE
Klizajua cena postaje na osnovu injeninog stanja, da su ugovorne strane stavile tzv. rezervu na cenu iz ugovora o kupoprodaji. U savremenim uslovima ostvarivanja akata meunarodne kupoprodaje, primena ovog vida cena i metoda klizne skale vie dobija u znaaju i postaje ea, a u odreenim uslovima i neizbena. To je posebno sluaj kod poslova velike vrednosti, a koji se isporuuju u duem vremenskom periodu kao to je na primer izgradnja graevinskih objekata i izvoz opreme.
SPOLJNOTRGOVINSKE KALKULACIJE
Kalkulacija u privredi, podrazumeva iznalaenje cene, njene strukture i poslovnog rezultata (rentabiliteta) primenom adekvatnih raunskih metoda. Spoljnotrgovinska kalkulacija podrazumeva iznalaenje cene i strukture njenih trokova kod poslova izvoza i uvoza. U strukturi trokova ovde su obuhvaeni i instrumenti reima razmene sa inostranstvom (carine, porezi, takse, devizni kursevi, a prilikom raunanja rentabiliteta i mere podsticaja izvoza).
SPOLJNOTRGOVINSKE KALKULACIJE
Cilj izrade trgovake pretkalkulacije ( predkalkulacija ili planska kalkulacija)u raznim njenim varijantama je da se pronae najpogodnije, optimalno reenje za dati sluaj da bi se posao dobio, a da se iz njega izvuku maksimalno mogue koristi. Kontrolna kalkulacija u osnovi, ima dva cilja primene: uporeivanje trokovnih kategorija (grupa) njihovim presecanjem u raznim varijantama kalkulacije po istom poslu, bilo da se kalkulisalo primenom istog ili razliitih metoda kalkulacije.
SPOLJNOTRGOVINSKE KALKULACIJE
Konana kalkulacija ima poslovno-analitiki cilj i karakter. Radi se po okonanju posla na ugovoreni nain i na osnovu dokumenata o stvarno nastalim trokovima.Radi se posle obrauna svih uesnika u poslu, kupaca, dobavljaa, banaka, osiguranja, pedicije, transporta, carine, kontrolnih organa, poreza prema dravi, znai zaokruenjem svih trokova i njihovim uporeenjem sa ostvarenim prihodima.
SPOLJNOTRGOVINSKE KALKULACIJE
Izvozna kalkulacija je u sutini kategorija prodajne kalkulacije koja, pored ostalog, uklapa i dejstvo odgovarajuih instrumenata reima spoljnotrgovinske razmene. Uvozna kalkulacija po svojoj sutini je kategorija nabavne kalkulacije, koja uz ostale elemente obuhvata i dejstvo odgovarajuih instrumenata reima spoljnotrgovinske razmene u pogledu uvoza robe stranog porekla.
SPOLJNOTRGOVINSKE KALKULACIJE
Kalkulacija specijalnih spoljnotrgovinskih poslova (reeksport, kompenzacije, dorada, prerada, tranzitni poslovi i dr.) pored elemenata praktikovane izvozne ili uvozne kalkulacije, uzima u obzir i posebne okolnosti i ciljeve konkretnog specijalnog spoljnotrgovinskog posla. U posebne karakteristike ove vrste kalkulacija ubrajaju se kao specifini, uslovi, mesto i valuta plaanja, zatim okolnosti sloenijeg rukovanja i transporta robe i pitanja njenog carinskog statusa na putu od mesta nabavke do mesta njene konane potronje.
POKAZATELJI EFIKASNOSTI
Produktivnost je koliina odnosno vrednost stvorena po radniku ili kvadratnom metru (eventualno radnom asu) u odreenom vremenu (dan, mesec, godina) P=V/R Ekonominost je odnos stvorene vrednosti i ukupnih trokova E=V/T Rentabilnost (profitabilnost) se meri po etiri osnovna pokazatelja
KAPITAL (POVRAAJ INVESTIRANOG KAPITALA) NPf ROCE = prinos na ukupni angaovani kapital ROCE= ------- NPf = neto profit po oporezivanju UK UK = ukupan angaovani kapital
2. MERENJE RENTABILNOSTI PREKO POVRAAJA SOPSTVENOG INVESTIRANOG KAPITALA NPf RONW= -------SK RONW = povradaj kapitala NPf = neto profit pre oporezivanja SK = sopstveni kapital
3. MERENJE RENTABILNOSTI KAO PRINOS NA AKTIVU NPf ROA = -----A ROA = prinos na aktivu NPf = neto profit po oporezivanju A = ukupna aktiva
EFIKASNOST RADA U TRGOVINI MERI SE I PREKO RACIO BROJEVA i to : RACIO AKTIVNOSTI; RACIO LIKVIDNOSTI; RENTABILNOSTI; RACIO LEVERIDA (ZADUENOSTI);
POKAZATELJI EFIKASNOSTI
Pokazatelji aktivnosti se mere kroz produktivnost i ekonominost koji su ve objanjen, kao i kroz: Koeficijent obrta zaliha (OZ) kao odnos ukupnog prometa (UP) i prosenih zaliha (PZ) Obrt potraivanja (OP) kao odnos prosenih potraivanja (PP) i ukupnog prihoda od prodaje (UP).Pokazuje koliko brzo preduzee naplauje svoja potraivanja ( period naplate).
POKAZATELJI EFIKASNOSTI
Indikatori likvidnosti pokazuju sposobnost preduzea da uredno ispunjava svoje obaveze. Meri se kao odnos izmeu tekue aktive i tekuih obaveza, ili realnije odnos izmeu aktive umanjene za zalihe i tekuih obaveza.
POKAZATELJI EFIKASNOSTI
Racio rentabilnosti, kao to je objanjeno, se meri kao neto profit na ukupni angaovani kapital, na angaovani sopstveni kapitalni kapital, na ukupnu aktivu i kao uee ukupnog neto godinjeg profita u ukupnom godinjem prihodu. Racio leverida (zaduenosti)- L - pokazuje koliko je preduzee zadueno odnosno, koliko je ono sposobno da svoje poslovanje finansira sopstvenim sredstvima, bez prezaduenosti, i da li moe iz neto profita da finansira kamatu.. Meri se kao odnos ukupnog duga (UD) i ukupne aktive preduzea (UA). Indikatori deviznih efekata pokazuju da li preduzee sopstvenim izvozom moe pokrivati sopstveni uvoz i kakav je njegov devizni bilans.
EFEKTIVNOST POSLOVANJA
Efektivnost znai viziju razvoja preduzea u duem periodu, a ne samo statiko tekue merenje pokazatelja uspenosti (Draker).
Efektivnost rezultata poslovanja je merilo izbora delatnosti i ostvarivanja postavljenih ciljeva poslovanja. Podrazumeva pribavljanje adekvatnih resursa radi ostvarivanja ciljeva odnosno planiranih proizvodnih i poslovnih zadataka kvalitativno i kvantitativno.
EFEKTIVNOST POSLOVANJA
Efektivnost se moe meriti u odnosu na: globalne ciljeve, izbor delatnosti, na resurse, na trite, na zaposlene, jaanje pregovarake pozicije i konkurentnosti preduzea, sposobnost uklapanja u okruenje. Najznaajnije u ostvarivanju efektivnosti je sposobnost menadmenta.
EFEKTIVNOST POSLOVANJA
Kameron (Cameron, 1984) navodi etiri pristupa merenju efektivnosti preduzea:ostvarivanje ciljeva, sistemski pristup, strategijski konstituenti i konkurentne vrednosti. U privredi se najee akceptira pristup ostvarivanja ciljeva na bazi adekvatnog pribavljanja resursa i upravljanja istim.
EFEKTIVNOST POSLOVANJA
Sistemski pristup zasniva se na kompleksnom setu kriterijuma, u kojima je ostvarivanje ciljeva jedan od elemenata.Znai da preduzee kao sistem dugorono opstaje i uspeno deluje.
EFEKTIVNOST POSLOVANJA
Pristup strategijskih konstituenata polazi od pretpostavke da je efektivno ono preduzee koje zadovoljava osnovne zahteve konstituenata sredine (potroaa, dobavljaa, distributera, kooperanata, banaka i slino).Najvanije je zadovoljstvo kupaca radi proirenja njihovog broja kroz zadravanje postojeih i osvajanje novih kupaca.
EFEKTIVNOST POSLOVANJA
Pristup konkurentskih vrednosti podrazumeva da preduzee konkurentno posluje i da se efektivnost vrednuje na osnovu vie kriterijuma kao to su prinos na investicije, inovacije novih proizvoda ,rast produktivnosti, rentabilnost, fleksibilnost, sigurnost zaposlenih, adaptiranje na promene.Dobit, kao razlika izmeu prihoda i trokova u kratkom roku ili kao prinos na vlasnitvo u dugom roku, je najsvodniji ekonomski pokazatelj rezultata poslovanja preduzea u trinoj privredi.
EFEKTIVNOST POSLOVANJA
Rast i razvoj, uee na tritu i ukupan prihod su samo naini da se ostvari primarni cilj-dobit. Uee na tritu je u velikom broju sluajeva kritian faktor uspeha preduzea, a posebno na odreenim trinim segmentima. Konkurentnost predstavlja sposobnost firme, privredne grane i zemlje, da se odri i napreduje u smislu ekonomske efikasnosti i efektivnosti, u odnosu na druge.
EFEKTIVNOST POSLOVANJA
Za postizanje efektivnosti najvaniji su ljudski resursi i kvalitet menadmenta. Kompetentnost lidera se ogleda u sposobnosti da u situaciji sa brojnim ogranienjima doprinese da preduzee ostvari dodatnu vrednost.Efektivni lider ne trudi se da donese mnogo odluka, nego prave i strateke.
EFEKTIVNOST POSLOVANJA
Za uspehe u ukupnom poslovanju nije dovoljno voditi rauna samo o prihodima i trokovima, nego i o moguim rizicima. Pravu preduzetniku linost karakterie sklonost ka preduzimanju rizika, ali samo toliko koliko organizacija moe da nosi iz postojeih i buduih rezervi. Rizici mogu nastati usled nepovoljnih konjunkturnih kretanja u proizvodnji i na tritu, loeg upravljanja poslovima (operativni rizici), nepovoljnog dejstva mera ekonomske politike (cene, porezi, krediti, kamate, devizni kursevi, nepovoljni izvori kapitala) i usled iznenadne i vie sile.
- Menader u trgovini mora biti sposoban da putem numerike analize i injenica reava probleme; - Trgovinski menader reava upravljake probleme svakodnevno; - Neophodno je dobro poznavanje prolih i sadanjih indikatora produktivnosti i efikasnosti objekta, linije asortimana i odeljenja; - Menader nabavke mora biti sposoban da analizira finansijske podatke pre nego to krene na trite.
73
KREATIVNOST
- Sposobnost da se generiu i ouoe nove ideje i solucije, ilustruju kreativnost ; - Ne postoje standardni recepti za trgovinu i maloprodaju; - Trgovinski menaderi treba da budu ljudi od ideja i dobri analitiari; - Uspeh u maloprodaji je rezultat osetljivih i opaajuih odluka koje su bazirane na matovitim i inovativnim tehnikama; - Nabavlja, na primer, mora biti u mogunosti da to efikasnije povezuje promene u okruenju sa promenama u potrebama i zahtevima potroaa.
74
ODLUNOST
- Sposobnost da se donose veoma brze odluke, da se brzo prosuuje i da se preduzimaju akcije pre akcija direktnih konkurenata; - Trgovinski menader mora biti osoba od akcije; - Bolje odluke se donose ukoliko postoji vie raspoloivog vremena; - S obzirom na brze promene mode i potreba potroaa, menader u trgovini mora da donosi odluke brzo, sigurno i korektno.
75
FLEKSIBILNOST
- Sposobnost da se prilagoava stalno promenljivim potrebama, naziva se fleksibilnost; - Trgovinski menader mora da ima elju i entuzijazam da radi sve to je neophodno da bi kompletirao posao; - Uspean trgovinski menader mora biti fleksibilan, budui da se stalno mora prilagoavati brzim promenama u trendovima, stilovima i sklonostima potroaa.
76
INICIJATIVNOST
- Trgovinski menader je stvaralac; - Trgovinski menader bi trebalo da ima sposobnost da preduzima originalne akcije, a ne da eka predloge kako da neto uradi; - Moderni trgovinski menader mora da uvaava veliki broj elemenata, kao to su: novi poslovi, obim prometa, profit, nivo zaliha, prilike za preduzimanje akcija i slino.
77
LIDERSTVO
- Sposobnost da se inspiriu ostali saradnici da vam veruju i da respektuju vae procene, kao i sposobnost da opunomoite, vodite i ubedite ostale, naziva se liderstvo; - Uspeno obavljanje poslova u trgovini pretpostavlja oslanjanje na veliki broj saradnika; - Jedno lice u velikim trgovinskim kompanijama ne moe izolovano delovati, niti moe u tim uslovima biti uspean menader.
78
ORGANIZOVANOST
- Kvalitet trgovinskog menadera ogleda se i u njegovoj sposobnosti da uoava prioritete i osnovne pravce za sprovoenje akcija; - Uslov za postojanje uspenog trgovinskog menadera je visok nivo organizovanosti; - Trgovinski menader je veoma esto prinuen da deluje uz istovremeno uvaavanje veeg broja faktora, promena, funkcija i projekata; - Da bi aktivirao ciljeve, uspean trgovinski menader mora da postavi prioritete i da organizuje personal i sredstva.
79
- Trgovinski menader treba da bude spreman da ulazi u ukalkulisane rizike; - Trgovinski menader, takoe, treba da bude spreman da preuzima odgovornost za ostvarene rezultate; - Menader nabavke i ostali menaderi u trgovini treba da budu spremni da snose rizik; - Da prave i neizbene greke i da ponekad budu i gubitnici.
80
VII LITERATURA
1. Dr Milorad Unkovi, Meunarodna ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2008. 2. Dr Stipe Lovreta i drugi autori, Kanali marketinga, Ekonomski fakultet-CID, Beograd, 2009. 3. Dr Branislav Mai, Strategijski menadment, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009. 4. Dr Danilo Golijanin, Menadment trgovine, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009. 5. Dr Stipe Lovreta, Trgovinski menadment, Ekonomski fakultet-CID Beograd, 2007.
LITERATURA
6. Dezvald Salakjuz, Svetski pregovara, prevod FEFA, Beograd, 2006. 7. David J. Bloomberg, Stephen Le May, Joe B. Hanna, Logistika, MATE, Zagreb, 2006. 8. Vlada Republike Srbije, Ekonomski fakultet Beograd, Strategija razvoja trgovine Republike Srbije, Beograd, 2009. 9. Besmay B. And Evans J.R. Retail Management, A Strategic Approach, Prentice Hall, Upper Saddle River, Englewoods Cliffs, New Jersey, 2004. 10. Dawson J. Findlays and Sparks L., The Retailing Reader, Routledge, London, 2008.