Professional Documents
Culture Documents
Seminarski rad
Tema: Elektronski novac
Student:
3. Modeli sistema elektronskog novca - Opsti model U opstem modelu sistema elektronskog novca definisana su tri zasebna domena: -obracunsko- klirinski domen, u kome finansijske institucije klirinske banke I centralne banke izvrsavaju medjubankarske finansijske obaveze koje su rezultat bankarskih vrednosti, -emisiono- operativni domen, u kome se osniva neka struktura za emitovanje I sticanje elektronske vrednosti, kao I za interakciju sa obracunsko-klirinskim domenom, -maloprodajni domen, u kome se odvijaju stvarni transferi vrednosti izmedju korisnika, I to: - prenos: transfer vrednosti sa emitenta na korisnika, - placanje: transfer vrednosti izmedju korisnika, - deposit: transfer vrednosti sa korisnika na emitenta. U ovom funkcionalnom modelu nije izvrseno funkijalno podvajanje izmedju korisnika elektronke vrednosti, elektronska vrednost moze se slobodno prenositi izmedju njih.
- Posebni modeliU sistemu sa jednim emitentom, tokovi vrednosti su slicni onima koji se odvijaju u gotovinskom platnom sistemu, koji se sastoje od jedne emisione institucije bankarskog sistema I maloprodajnog sistema. Medjubankarska placanja, koja rezultiraju iz transfera elektronske vrednosti obradjuju se I izvrsavaju u klirinsko- obracunskom domenu. U sistemu sa vise emitenata, glavni entiteti u emisiono- operativnom domenu su emitentu, poslovne banke razliciti zbog jasnijeg prikaza, cesto ce se desiti da jedna te ista institucija emituje I stice elektronsku vrednost. Svaki od emitenata kreira I emituje elektronski novac svojim klijentima. Trgovci primaju uplate od potrosaca I deponuju ova sredstva kod institucija-ucesnica.
predstavlja slobodu uvodjenja, cirkulisanja I trgovine prenosivih monetarnih instrumenata. Konkretno, Internet omogucava: 1) lakocu velikih emocija I cirkulacija, 2) pristupacnu tehnologiju enkripcije, 3) infrastrukturu za transfer valute koju skoro svako moze priustiti I 4) konverziju izmedju konkurentskih valuta u realnom vremenu.
-SigurnostProtokol transakcije mora da obezbedi odrzavanje visokog nivoa sigurnosti putem sofisticiranih tehnika enkripcije.
-PrenosivostSigurnost I upotreba digitalnog novca nezavisna je od fizicke lokacije. Digitalni novac moze se prenositi kroz racunarske mreze, na nekom drugom uredjaju za uskladistenje.
-DvosmernostDigitalni novac moze da se prenese na druge korisnike. U sustini, direktna placanja su moguca bez potrebe da bilo koja strana mora imati status registrovanog trgovca.
-Offline mogucnostTreba da postoji mogucnost da se protocol iznedju dveju strana koje vrse razmenu izvrsava off-line, sto znaci da nijedna od ovih strana ne mora da bude prikljucena na mrezu.
-DeljivostNekanovcanica digitalnog novca koja glasi na odredjeni iznos treba da bude deljiva na manje komade novca, koji glase na manje iznose.
-Neograniceno trajanjeDigitalnom novcu ne sme da istekne rok trajanja. On odrzava vrednost sve dok se ne izgubi ili unisti, pod uslovom da njegov emitent nije snizio vrednost jedinice na nulu, ili bankrotirao.
-Siroka prihvacenostDigitalni novac treba da bude dobro poznat I prihvacen u nekoj velikoj trgovinskoj oblasti. Ova karakteristika podrazumeva dobo poznatog emitenta, u koga ljudi mogu imati poverenja.
-Jednostavnost upotrebeDigitalni novac mora da bude jednostavan za upotrebu, kako iz aspekta trosenja tako I iz aspekta prijema.
-Sloboda jedinice vrednostiDigitalni novac treba da bude denominovan trzisno determinisanim, nad politickim monetarnim jedinicama.
2) Banka korepodent, koja prihvata I distribuira elektronski novac. 3) Banka isplatilac, koja isplacuje novac sa racuna. 4) Pretplatnici koji korite ovaj monetarni process za smestaj njihovog elektronskog novca, obavljaju on-line transakcije sa bankom ili razmenjuju elektronski novac sa drugim bankama koje nisu u ovom monetarnom procesu.
Finansijske krize
Banka koja emituje elektronski novac u okviru iznosa deponvanog realnog novca moze da odgovori na bilo kakvo, pa I na ukupnu traznju svojih klijenata za realnim novcem. U ovom slucaju ne postoji verovatnoca da ce doci do njenog bankrotstva, pa je lancana rekcija eliminisana. Klijenti mogu pohrliti u svoje banke I zahtevati konverziju elektronskog novca u realni novac. Ako banka nema na raspolaganju dovoljan iznos realnog novca, doci ce do finansijske krize. U odsustvu jedne virtuelne centralne banke veca je mogucnost da se ovakav problem javi.
Medjutim opsti je zakljucak da neki platni mehanizam mora da bude opste prihvacen, troskovno-efikasan I slabo kontrolisan da bi bio aktiviran za ilegalne transakcije.
Novac na internetu
Masovna primena racunara dovela je do automatizovanja poslova koji su kroz vekove bili iskljucivo vezani za licni rad I licnu komunikaciju. Sistemi placanja, koji su vec dva milenijuma ili vise ustaljeni I dostigli su svoj maksimum, dobili su konkurenciju u elektronskom novcu izumu kraja 20. veka. Sam internet je stvoren kao akademska mreza sa ciljem da omoguci razmenu informacija, da bude koristan I pouzdan ali ne I da bude zasticen I siguran na nacin kako je to potrebno za obavljanje poslovnih transakcija na njemu. Sve ovo uz naglo sirenje I ekspanziju stvorili su mnoge probleme I potrebu za razvojem tehnologije placanja koja bi omogucila sigurno obavljanje poslova na otvorenim mrezama. Cinjenica stoji da digitalni novac ima citav niz korisnih osobina kao I da jedino takav novac moze da funkcionise preko interneta. Najveci problem sigurnosti I zastite poslovanja na internetu u hodu se prilagodjava I adaptira na nove uslove poslovanja. Veliki broj prevara na internetu je pocinjen jer se u mnogim slucajevima ne primenjuju ni minimalni sistemi zastite. Tako kod veceg broja trgovackih mesta dovoljno je samo dati broj kartice I kupovina je obavljena. Za siguran rad digitalnog novca putem Interneta potrebno je striktno postovanje procedura I sistema zastite.
Jedan primerak uplatnice dostavlja trgovcu ili ga e-mail-om obavesti da je uplatio novac, a ovaj proveri uplatu, a zatim mu robu dostavlja na naznacenu adresu. Ovaj nacin placanja je nepovoljan za kupca jer mora da ide u banku, ceka u redu I plati, a sve to trazi dosta napora I vremena za obavljanje transakcije. Placanje putem platne kartice: je najpogodniji metod ali uz odredjenu dozu rizika kako za kupca tako I za trgovca. Za ovakav nacin poslovanja potrebno je obezbediti kvalitetne sigurnosne metode placanja. Dobra strana ovog nacina placanja je sto korisnik u trenutku kad pronadje ono sto je trazio moze odmah da plati a da za kratko vreme na naznacenu adresu dobije poricenu I placenu robu. Celokupan proces placanja roba I usluga platnim karticama preko Interneta moze se podeliti u nekoliko faza: Faza informisanja Pregled elrktronskog kataloga ponudjenih proizvoda Faza dogovora I ugovaranja Registracija na strain trgovca Provera I potvrda autentifikacije Izbor servisa I slanje porudzbine Provera stanja na racunu I kreditne sposobnosti Potvrda narudzbine Faza placanja Slanje kriptovanih podataka Provera I potvrda kriptovanih podataka Slanje kljuca za dekriptovanje I debitnog racuna Dekriptovanje I potvrda servisa Slanje potvrde Faza bankarskog postprocesiranja Prijem podataka o izvrsenim transakcijama Zaduzivanje racuna korisnika Formiranje zbirnih naloga po trgovcima Izvrsenje placanja trgovcima
Elektronsko placanje
Elektronsko placanje pripada finansijskim transakcijama koje se rade bez upotrebe papirnih dokumenata kao sto su cekovi ili nalozi. Posto nema papira pitanje potpisa dokumenata postaje prioritetno. Elektronsko kretanje novaca zahtava odgovore na sledeca pitanja: -na koji nacin je predstavljen -na koji nacin se izvodi transfer -odnos sa centralnom bankom -sigurnost, provera, neporicanje
-brzina -mala cena -atomske transakcije -uopstenost transakcije -prihvacenost od korisnika -zakonska regulative -fizicka podrska -vrednosna reprezentacija -lokacija gde je fizicki smestena vrednost -metod upotrebe -metod placanja -autenticnost -anonimnost I privatnost -skalabilnost
Metode placanja
Savremeno finansijsko poslovanje ima na raspolaganju sirok spektar sistema placanja. U zavisnosti od toga sta se placa I koliko I ko placa korisnicima na raspolaganju stoje sledeca sredstva: -kes -cek -ziro; klirniske kuce ACH -platne kartice -kartice sa unapred unetom vrednoscu -agregacija -PEYPAL -mikroplacanja MILICENT -zetoni -elektronski kes
-rizik servis provajdera -zastarelost sistema -poricanje transakcija od strane korisnika 2. Rizici gubljenja ugleda I reputacije -negativno javno misljenje je gubitak posla -manjkavost sistema deficit postojanja greske -prodor u system -greske u slicnim sistemima 3. Sistemski rizici -rizici gubljenja informacija izazivaju nepoverenje u sistem I sprecavaju sirenje poslova 4. Zakonski rizici -narusavanje zakona-dvomislenost, legalne sankcije -pranje novca -neadekvatno razotkrivanje -narusavanje privatnosti -narusavanje od strane povezanih sajtova -rizici sertifikat autoriteta -strani zakoni 5. Bankarski rizici -kredit -likvidnost -kamatne stope -trgovina -socijalni, politicki, ekonomski 6. Rizici kriminalnih napada -prevara, falsifikat -lopovluci, kradje -ilegalno koriscenje, navodjenje. Svi rizici kostaju: -dopustanje gubitka kosta -zastita protiv gubitka kosta Prenosenje rizika: -osiguranje -hedging