ISLAMSKA DUHOVNOST

11111111~

ivot djelo ejha

Mustafe efendije olia (1921. - 2004.) (i)

IsIamska zajednica dobila je novog magistra islamskih nauka. Rije je o Mensuru Valjevcu sa Islamskog pedagokog fakulteta u Zenici. Nlensur je roden /966.godine, od oca rah. Omera i majke Advije, u Maurovi ima kod Visokog. Gazi Husrev-hegovu medresu zavrio je 1986., a 1991. godine diplornirao je na Faku!*. Islarnskih nauka. Na istom fakultetu nastavlia posdiplomski studij. Magistarske tezu "ejh Mustafa efendija oli (1927 .-2004.) ivot djelo" odbranio je, 77. 02. 2009., na Fakultetu humanisti kih nauka Internacionalnog Univerziteta u Novom Pazaru. Nlensur Valjevac trenutno racli na IPF-u u Zenici, kao asistent na predmetu Metodika duhovnog odgoja. Njegov rad predstavalja zna ajan doprinos osvjetljavanu li nosti djela jednog savremenog sufijskog ejha naeg podneblja. Tek.st koji emo objaviti, tri nastavka, predstavlja ukratko sadriaj njegovog magistarskog rada.
U Bosni, od vremena feth-a pa do dananjih dana, djelovao je i radio veriki broj u enjaka relevantnih u cjelini za islannski svijet, me tu kojima je bio i veliki broj ivih sufija u itelja nae duhovnosti. Neki su djelovali usmenom rijeju, a neki i usmenom i pisanom. U skupinu prvih maemo ubrojiti (xv stoljee) ejha Ajni Dedu (p. 866/1461-2.), ejha emsi Dedu (p. 866/1461-2.), (XVI stoljee) ejha Hamzu Balija Orlovi a (p. 981/1573-4.), (X1/11 stoljee) ejha Ibrahima Bistrigiju (p. 1665.), (xvm stoljee) Husejn-babu Zukita (p. 1799.), (xix stoljee) ejha Mejli-babu (p. 1853/4.), ejha Hasan-babu Hadimejlia (p.1898/99.), (xx stoljee) ejha Omera Paloa (p. 1925.), ejha hafiza Husni efendiju Numanagi a (p. 1931.), ejha Demila Numanagi a (p. 1954.), ejha hafiza Muharenna Lemea (p. 1955.), S'ejha Halid efendiju Salihagi a (p. 1993.), ejhove iz porodice Hadinnejli , ejha Sefika Ali a i dr. U proelju druge skupine je (XVI stoljee) Alauddin Ali-dede (p. 1598.), (XVII stoljee) ejh Abdullah Bonjak (p. 1644.), ejh Ahmed Mujezinovi (p. 1686.), ejh Hasan Kaimija (p. 1691.), (XVIII stoljee) ejh Fevzi Mostarac (p. 1747.), ejh Abdullah Salahuddin el-Uaki Salahi (p. 1782.), (XIX stoljee) ejh Abdur-Rahman Sirrija (p. 1846/47.), ejh Ilhanni-baba epak (p. 1821.), i mnogi drugl. Tu su i nai savremenici ejh Fejzullah Hadibajri (p. 1990.), Abdullah efendija elebi (p. 1992.), ejha hafiz Mustafa efendija Muji (p. 1999.), ejh Mustafa efendija oli (p. 2003.), ejh Zakir Bekti (p. 2005.), ejh Salih efendija Ibrievi , Ismail Ahmetagi , hafiz Halid efendija Hadimuli , imam Midhat efendija elebi , hafiz Mehmed Karahodi i dr.

Pored ovih sufijskih u itelja u novije vrijeme i nai intelektualci izu avaju tesavvufsku misao i u enje. Prije svih mislimo na profesora Demala ehaji a, profesora Ismeta Kasumovi a, profesora Rusmira Mahmut ehaji a i profesora Reida Hafizovi a. ejh Mustafa efendija oli je jedna od najblistavijih zvijezda naeg duhovnog neba. Najbolji svjedok toga jeste njegov ivotni put, te njegova djela i

radovi koje je ostavio iza sebe. 2ivotni put uvaenog ejha (u daljem tekstu Sejh oli samo Sejh), na intelektualnom planu, bio je jako plodan. On je iza sebe ostavio veliki broj autorskih djela, prijevoda i komentarisanih prijevoda. Do sada je objavljeno preko dvadeset naslova, a jo skoro toliki broj u rukopisima i priprema eka na objavijivanje. Pored toga Sejh je bio u esnik na nekoliko znanstvenih sku-

52

rebiu-l-evvel/ rebiu-l-ahir 1430.

mart 2009.

pova na kojima je predstavio svoje referate. Do sada, na naenn jeziku, nije objavfjena ak ni jedna studija o njemu i o njegovonn radu. Primarnim nau nim zna ajenn ovog istraivanja smatrann aktueliziranje produbfjivanje interesa za ovu zna ajnu If nost nae duhovnosti, njegove radove 1 prijevocle, a sannim time za njegovu tesavvufsku nnfsao nau avanje. Sto se ti e Sejhovih radova, prenna nainn uvidima, do danas je 31 ugledao svjetlo dana.

gi tre irazred Medrese zavrio za samo jednu godinu. Uo i samog drugog svjetskog rata zavrio je kolovanje u Medresi sa dvadeset 1 est petica i jednonn etvorkom u zavrnom svjedo anstvu. Bio je najbolji u enik svoje generacije. Imamski posao prvi muhadirluk Nakon pavratka ku 1, po babinom naredenju, odlazi sela Rijeka, dernat Podeplje gdje e kod babinog daide klanjati teravih-namaz. Kako je u Padeplju bila sagradena nova damija ostaje da radi kao innam i nnuallim. 26. januara 1941. godine dekretom Ulenna med2ffsa u Sarajevu postavljen je za rnualf1ma-nannjetenika u dematu Pod2eplje (srez Rogatica). Ovaj dekret e nnu biti kasnijf uru en. Tu ostaje osam mjeseci zavrava jednu hatnnu sa etrdesetero djece. Zatim odlazi ku i radi ocInnora. Tu, kod rochtelja, 1941. zati e ga "srpski ustanak". Iste godine, u dvadesetoj godini njegova ivota, u mjesecu julu majka mu urnire od upale plu a. etnici nnu ubijaju oba djeda, oca, dva brata, amide, daide drugu bliu rodbinu. Dvije sestre su mu ive zapaljene u ku 1. Annidinca koja je to posmatrala iz oblinje tale, sa dvije preostale sestre, ostat e u ivotu i to e mu kasnije kazivati. Rahnnetulfahi alejhim ednnein. U intervjuu za Preporod 1996. za svoje najblie srodnike kazat e: "Svi nnoji preci pobijeni su od strane Srba zbog kelimei-ehadeta." Nakon povla enja donnobrana iz Rogatice precf etni ko-partizanskim upadinna odlazi preko Goradar Fo e, Kalinovika Mostara za Sarajevo. Zajedna sa druginn muhadirInna smjeta se u prepune prostorije Gazi Husrev-begove rnedrese, atprilike u rnjesecu oktobru, fste godine. 14. novennbra, 1941. godine, pred Kurban-bajram, otac Abdulaha Konjicije, Ibrahimaga odvodi ga 1z Sarajeva da bude imam u dennatu Ostrunica, kad FojnIce. Pedeset jednu gadinu poslije, 14. novembra, 1992. godine, Sejh e ponovo kao nnuhadir do i na isto podru je. lz tog d2emata javlja se pismeno Ulema nnedlisu u Sarajevo: "fzbjegao sam prije pet nnjeseci od etni ko-kornunisti kfh bandi iz nnjesta slubovanja preko Gorazda, Fo e, Mostara u Sarajevo." Iste godine doblo je dva dekreta o postavfjenju: prvi za clemat u Podeplju, a drugi za demat VoljevacOstrunica. Dekretom Ulenna nnedlisa

od 28. marta 1942. godine postavljen je za imanna muallinna u dematu VoIjevac-Ostrunica. 24. novembra 1945, gadine novirn dekretom produava nnu se rad kao imama i muallinna u istom dennatu. U Ostrunfci ostaje desetak godina. Pared imamskog posla, nakon zavrenog rata, bio je precIsjednik i knjigovada mjesne zadruge. Tu se upoznaje sa mladim intelektualcenn Halid-efendijom Salfhagi em koji te postati njegovim nerazdvojnIm drugonn na putu duhovnog usavravanja. Ulazak u tarikat vrennenskom periodu, izmedu 1945. 1949. godine, Mustafa-efendija postaje dervi. Ispo etka je oklijevao. Metutim, upoznavanje sa mladim intelektualcenn Halidom Salihagf em bilo je presudno, tako da se ova dva tragaoca za istinonn, u najpoletnijinn godinama svoga ivota, u istom mjesecu poderviuju. Prvi kod ejha dervia Rizvan efendije Boclovije, a drugi kod ejha Demif efendije Numanagi a. Pred snnrt ejh Rizvan idazetnannonn e promovisati Mustafa efendiju u ejha svoga halifu - nasljednika. Jednu veer, u isto vrijeme, stiu im pisrnena rjeenja od strane Sreza Fojnica za raspored na administrativne poslove u samom Srezu. Bez prethodnog dogovora, obojica odbijaju rjeenja i vra aju ih po predsjedniku mjesne zajednice. Odnnah nakon toga Mustafa-efendija odlazi u"kova nicu novih ljudi -JNA" na odsluenje vojnog raka u trajnu od dvije godine, a Halid-efendija na prisilni rad od mjesec dana na Romaniju. Po povratku obavija imamsku dunost u dvije gradske damije u Fojnfci. Dekretom Ulema medlisa od 17. januara 1952. godine premjeten je za innanna i hatiba demata Atik-damije u Fojnici. Na fi ni zahtjev 03. juna 1954, godine postavljen je za innama hatiba Sabanefendijine damije, takoder, u Fojnici. U tinn godinama "vru eg i hladnag rata" pored spomenutih ejhova upoznat e i ejha Hadinnejli Abdullatif efendiju ejha hafiza Muharern efendiLennea. Druio se i sa kadijonn Ga o hafiz Muhamedonn, sa Hadimejli hafiz azimonn, kao i sa svim rnjesnim irnannima.

ivotni put ejha Mustafe efendije olia

Rana mladost obrazovanje ejh Mustafa efendija ofi roden je u Isto naj Bosni, I. marta, 1921. godine / 20. dumaciel-uhraa, 1339. hiciretske godine, u selu Plo nik, naselju Sokokod Sokolca, izmedu Romanije i Devetaka. Po tadanjenn teritorijalnonn ustroju ta oblast pripadala je srezu Rogatica. Otac mu se zvao Sa ir, a majka Deviija, rodena Srnaji . Po etno osnovno i vjersko obrazovanje stekao je u rodnonn nnjestu. Za est godina, pred etvoricom muallinna, saviadao je u Mektebu sve limihale koji su se u to vrijeme izu aval1:

Tuhfetui-ihvan, Bidajetu-i-inas i Fikhu-17badat. Znao ih je skoro napamet. U porodi noj ku 1 jo kao dje ak predvodio je dennat u no nim namazima. Osnovnu kolu zavrio je sa Demkom Andeli , medu osamdesetero srpske djece. Zajedno sa njim izjasnio se da je po nacionalnoj prfpadnosti Tur in. U itelj Dubljevi im je kazao da su "Srbi muslimanske vere". Kako je bio najbafji u enik oba u itelja, jednog Srbrjanca drugog Hrvata, osobito su ga pazili. Samo jedan puta je kanjen i to kada je iz bukvara i upao kraljevu sliku. Nakon to je poloio prijernni ispit za erijatsku ginnnaziju, nekako pred po etak nastave ozlijedio se sjekirom. Razbollo se od trovanja krvi ije e 11jeenje potrajati mjesec dana. Nakon ozdravljenja arnida Be iraga upisuje ga u Merherni a nnedresu u Sarajevu. Dva mjeseca poslije, amida, po savjetu travni kog kadije, prebacuje ga u reformisanu El i Ibrahinn-painu nnedresu (Fevziju) u kojoj je bilo jo slobodnih rnjesta. Nakon polaganja specijalnog fspita upfsuje se u nanovoopremljenu Medresu sa dobro uredenfrin internatom. Bio je odli an u enik tako da je dru-

Boravak u Jajcu
17. rannazana, 1955. godine Sejh seli u Jajce gdje je postavljen za imanna, ha-

rebiu-f-evvell rebiu-I-ahir 1430. - mart 2009.

53

tiba i muallima damije Esme-sultanije. Rade i kao imam, u razli itim vrennenskim periodima, bio je sekretar Udruenja ilmijje, glavni imam, predsjecinik Odbora islamske zajednice lan Republi kog i Vrhovnog Sabora IVZ-e u SFRJ. Nakon to je Vrhovno starjeinstvo slubeno zabranilo da imami nose ahmedije i dubbeta osim za vrijeme obavljanja vjerskih obreda Sejh se pismenom molbom obra a reisu-l-ulenni da on bude izuzet. Medutim, 25. juna 1962. godine dobija odbijenicu. Sve vrijerne je bio pod prismotrom organa dr2avne bezbjednosti i njihovih pomaga a. Zbag obavljanja javnih vjerskih obreda osudivan je nov anim giobama i zatvorskim kaznama. Sejh je svjedo enjem znanja produhovljenosti kod imama i obi nih ljudi stekao nazivi "muderris", tj. profesor, u itelj. To je izazvalo ljubomoru i zavist, pa je protiv njega upu ena neosnovana prituba. TrI mjeseca poslije, odgovaraju i na nju predsjednik Starjeinstva Naim-ef. Hadiabdi napisat e podnosiocIma tube:"Mustafa-etspada medu nae najvrjedn)je )nname." 03. februara, 1966. godine unaprijeden je, od strane tadanjih organa islannske zajednice, u vjersko-prosvjetnog referenta (glavni imam) Odbora IVZ Jajce. Tu dunost obavlja do 02. marta, 1977. godine. Sve vrijeme, a nakon toga, obavlja dunost imama, hatiba i nnuallima u damiji Esme-sultanije. Piud o tonn periodu ejhovog rada Muharem ef. Omerdi kae: "Sa Muderrisonn, kako sann ga i sam oslovljavao, poznajenn se od 1965. godine. On je bio ahbab nnoga dede i babe. Tri godine sam zaredom dolazio na rannazansku praksu na njegav teren. To su nezaboravni trenuci maga ivata. U lo me je o onome to do tada nisam uo. Njegovo ponaanje kao hode u enicirna je ulijevala ljubav prema irnamskom pozivu. Bio je ponosan na svoju slubu svoj rad. Onako, dovadli, lijep, ponosit I zdrav postao je slika 1 prilika mnogim softama kakvi bi treball biti sutra u ovoj odgovornoj slubi. Volio je islarn, medresu softe. Prije na desetak godina nego to e Islarnska zajednica pokrenuti akciju za ubiranje zekata i sadeka fitra za medresu on je to aktuelizirao u Jajcu. Njegova objanjenja zasto to tako treba biti i danas su aktuelna. Moji kontakti su ostali sa njim do njegova preseljenja. Uvijek mi je davao podrku i podsticao rnoj rad. Ta je inio I prema druginna."

Ibrahim efendija Babi svjedo i da je rahmed Sejh blo jako tolerantan, da nije provadia nikakve represije narnetao neke stege bilo porodici, bilo svojim kolegama kao glavni Imam. S druge strane bio je jako principijelan prema sebi. Prije putanja brade svaki dan se brijao, brkovi su mu uvijek bili uredni, svake sedmice se podiavao, nikada iz kute nije izaao bez svijetle kosulje skop ane do pod vrat, sa kaponn i u sakou, ak i Ijeti.Zadnju paru koju je imao davao bi prosjaku, nikad se ne obaziru i na to ko je i ta je taj prosjak. Kasnije je pustIo bradu i nosio je ejhovski tac12. Volio je da se ali, ali nikada vulgarno i uvijek bi, iz sale, izvla io neku pouku. U svojim nastupinna i svome predstavljanju islama bio je jako irok, tako da je odstupao od stereotipa toga vremena. Nastajao je da ljudima olakava, da im u ini lijepim vjeru i omili Dragog Boga. Inname je voli bezrezervno, sa puninn srcem, i to nije nirnalo skrivao. ak je govorio, prenna hadisu, da ako su iko evlije (Allahovi odabranici) toga vremena onda su to imami, jer svojom javnom pajavom na clenazama, u dubanna i ahnnedijama, podsje ali su na snnrt, na ahiret, a saminn time na Allaha. Svi koji su ivjeli u tom periodu znaju ta zna i moralna podrka nekome ko je tretiran kao gradanin drugog reda. Jednorn je savjetovao IbrahIm efendiju:"Svaki haclis kojeg pro ita uje, ako moe da izvri njegavu poruku obavi je makar jedan puta u ivotu, zbog Pejgambera, sallallahu alejhi ve selleme" Pored velike irokogrudnosti, ejh je bio Izuzetno hrabar kada je to potrebno. Jedne prilike dok je bio glavni Imam kacla su doli policijski inspektori ejh se na njih izvikao tako da su to uli svi na hodniku, prisje a se Ibrahim efendija. Vikao je: "Vi od mene pravite neprIjatelja ovog naroda i ave drave, od mene kome su etnici poklali pobili svu najblIu porodicu. Vi ste neprijateIji ave drave I medu vam e se pojaviti oni koji e je sruiti" Penzionisanje i drugi muhadirIuk ejh je penzionisan 31. rnarta 1987. godine, nakon vie od 45 godIna provedenih u mihrobu. Od penzionIsanja pa do rata ejh je odlazio jedan dva puta mjese no u Carevo Polje, rnjesto u blizini Jajca, gdje se u jednoj privatnoj ku i odravao sednni ni halka-zikr. One sedmice kada bi dolazio ejh iza ikindije se u ila Evradi-

fethijja, sura el-Feth, Jasin i el-Mulk. Poslije akarn nannaza u io bI se zajedni ki zikr, a poshje toga ejh bi se obra ao prisutnima. 1992. godine, nakon etni ke okupacije, naputa sa svojim dematIijama Jajce. Ljudi su kupiIi ono najnunije, a on je ponio sa sobom nekoliko kartonskih kutija svojih rukopisa i nesto knjIga. 14. novembra stie u Ka une kod Busova e. Boravak u Visokom i povratak Najve em Dostu (Er-Refikul-E'ala) 1995. godine Sejh se presello u VIsoko gdje e ostati sve do povrataka Najveem Dostu. Od dolaska u Visoko, skoro cla nije bilo dana, kada neko nije bio u pasjeti kod ejha. Od politI ara, privrednIka, muftija, imama, dervia, bivih demathja obi nih ljudi. Sanna ejhova pojava bila je clogadaj za ljude koji ga prvi put vide. Do pred krajivota ejh je neumorno I satima govorio sa svojim sabesjednicinna. Svi su ostajali intelektualno duhovno razoruani, a ujedno bogatiji novim zakiju cima i spoznajama. Ostatak vrennena, u ovom periodu, provodio je u redigovanju svojih rukopisa i njihovoj pripremi za tampu. Prije tampanja neke knjige Sejh je imao obi aj, u krugu sinnpatizera, i posjetioca itati tekstove koje je sprennao za tampu. 5. nnaja, 2004. godine/16. rebiulevvela, 1425. hidretske godine, u 84. godini ivota Sejh je preselio na bolji svjjet. Rahmetullahi `alejhi rahmeten vasi'aten. LlVisokonn Sejhu su hiznnetIli,ponnagall dall veliki doprinos objavIjivanju i prornocIji rezultata ejhovog duhavnog puta i intelektualnog rada sin Ahmeci, snaha Jasnninka, Sejid efendija ozi , Jasna Skopljak I dr. Takoder, zna ajan doprinos dali su i brojni sponzon, ejh je stupio u brak sa Belkisa-hanunnom, rad. Babi , iz Rogatice 1948. godine. Njihovi potonnci su sin Mehmedalija (r. 1954.), kderka Fatinna (r. 1955.), I sin Ahmed (r. 1956.), zatInn petero unu adi: od Mehmedalije Vedad, ad Fatime Lejla Husejn i ad Ahmeda SeInna i Selman. Danas se, u Jajcu graclu u kojem je Sejh oli proveo skoro svoj cijeli radni vijek nalazi ulica sa imenom Sejh Mustafe ef. a a

Mensur Valjevac

54

rebiu-I-evveli rebiu-l-ahir 1430. - mart 2009.

ISLAMSKA DUHOVNOST

ivot i djelo ejha Mustafe efendije olia (1921.-2004.) (2)

Duhovniput (sejri-suluk)
U 1zvorinna koji govore o ejhovann ivotopisu ne nalazinno skoro nfkavih podataka o njegovom duhovnom putu, kao i o fazanna kroz koje je prolazio. Isto tako, u njegovim djelima prijevoclima nalaze se tek neke naznake u vezi s tiim. Tako da je vrio teko predestaviti njegovu duhovnu biografiju u svijetlu tesavvufske misli, kao i njegove halove i mekamel u svijetlu tesavvufske literature. Kako snno ranije kazali, boravak u okolini Fajnice, druenje sa tannonjim ejhovima i upoznavanje sa nnfadinn intelektualcenn Halid-efendijorn Safihagi enn bilo je presudno za dalju orfjentaciju ejha oli a prenna tesavvufu. Nainne, mlaciog Mustafa-efendiju ejhovi su poticali da se podervii, ali je on oklijevao. I tek, kada se upoznao i sprijateljio sa Haliciefendijom oba su se u jednom mjesecu poderviilf. Halid-efendija se predao (resiim) i povezao (intisab) sa ejhom Demil-efend1jom Numanagi em,2 a Mustafa-efendija sa ejh Rizvanom Bodovijom (1887-1954.).3 Piud o duhovnom putu ejha oli a Sejid-efendija ozi kae: "ejh Dervi Rizvan-efendija ga je okupirao svojfm ruhanijjetom toliko da je postao pravi mistik rahib (asketa). Ova dva mlacia prijatefja, nisu se zadovofjili samo misti nim (de.zbijskim) tarikatorn, pa su otpo eli studije sulukskog (gnosti kog) tarikata. Poto je tesawwuf tarikatska teorija, i poto su oba mlacia dervia bila nakionjena iimi-kelamu filozofiji, otpo eli su sistematski studirati i itavati tesawwufska i druga cfjela. Sve to je interpretirao miadi dervi (mutesawwif) Hal id efendija, a na pisac ga je ponnno pratio i stekao uvjerenje da mu je ostala jo samo ta kombinovana naobrazba, kao i da nnu je to ivot1. Zvani ini ejh, koji nosi ejhovsku oclje u; 2. Zikirski ejh, koji podu ava nnuride ezkarima; 3. Sohbetski ejh koji rukovodi uliumirna erijata i ta ri kata, ma'nfeta 1 hakikata islamskog." Sej1d efendija Dozi , pored ostalog, isti e: "Glavni posao mu je bio zikr i fikr, tezekkur i re-

fekkur, mutale'a'2 muzakera,"

a zatim pisanje i prevoclenje tesawwufskih kitaba. To nnu je 'bi inajetilfahi' blo sevep da bude svestrani hoda i ejh. Njegove dematlije u Jajcu su ga pronnovisali za svoga muderrisa, a ejhovi i dervii su ga promovisali za ejha, erijatskog muallima i tarikatskog murida."14 ejh bi ponekad govorio:"Ja sam hoda

na sucfbina.Staini fikrz i zikr,' tefekkuti) i tezekkur,7 su obojicu opili u tolikoj mjeri da su postali bili dennetlije usred boljevi kog pakla."6 Ulazak najboljeg softe svoje generacije, nnladog perspektivnog imama Mustafa-efendije oli a u tarikat bilo je vrlo zna ajno za o uvanje sufijskog miijenja i tradicije u naim krajev1rna jer e, vrio brzo, tadanja Islarnska zajednica, pod pritiskom dravnih organa, po 'etkom pedesetih godina prologa vijeka, staviti tekije van svojih okvira time marginalizirati tesavvuf i sve to je u vezf sa njime.g Sann ejh kae: "to se ti e mojih prvih ejhova, to su bfli: Hadimejli ejh Abdullatif-efendija, Numanagi ejh Demil-efencfija, Bodovija ejh Dervi Rizvan-efendija, a onda Hadimejli ejh hafiz Kjazinn-efendija, rahmetullahi alejhim ve kuddiset esraruhum."' On isti e da su ga ova etiri ejha podu avala kao svoje vlastito dijete. Nije bio nf zagovornik vezivanja iskiju ivo samo za jedhog ejha. On je smatrao da jecian dervi moe imati vie ejhova. I to:

i dervi."15
lako je bio, formalno, pripadnik nakibendijskog tarikatal6 i prevodio djela koja se ti u postulata tog tarikata, ejh ga nikada nije preferirao. On je govorio da je sifjedbenik univerzalnog tarikata, tzv. tarlkati-muhamme-

dWe-isiamile.
ejh je bio izuzetan poznavalac arapskog jezika, a poznavao je turski jezik. "Ja sam se tacia dobro uputio u arapski jezik, dodue samo o ni, poto nisam sluao govorni arapski jezik, nisam nnogao razumjeti kad se tim jezikom govori. Napisani arapski tekst sam clobro razumio, te sam se osposobio da mogu prevoditi klasi na arapska djela o islannu. Bavio sam se, ugfavnom, studijom tesavvufa."17 Rezuftat takvog ivotnog iskustva jeste, do danas, preko dvadeset objavijenih autorskih knjiga, prijevocfa i drugih radova i jo toliki broj koji eka u rukopisima i priprennama. To svrstava rahmetli ejha u najplodnije autore sufijske provenijencije naeg pacineblja. Medutim, ejh je, zbog svoje vefike skromnosti, govorio: "Ja sam dervi svakonne ko sebe smatra ejhom,

rebiu-l-ahir/dumade-i-ula 1430. - april 2009.

41

a ejh sam svakonne ko mene smatra i prihvata za ejha:'18 ejh jezvani no promovisao i clao idazetnamu Ibrahim-efendiji Babi u, Ranniz-efendiji Be irevi u, Nijazu i Dervi-efendiji imannovi u. Ako bismo posnnatrali ukupno ejhovo ivotno iskustvo, nnogli bismo re 1 da su zna enja kur'anskih rije i:

stvaranju nebesa i Zemije razmis' ljaju. `Gospodaru na Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi I sa uvaj nas patnje u vatril:'" bila ocislikana u njegovom
svakodnevnom ivotu. Prije preseljenja, na upit jednog od u enika: "ta eimo mi poslije Vas?" odgovorio je:"1rnate nnoje knjige. Ko se bude sa njirna druio druit

sana osobno") imam Midhat-efendija elebi je kazao: "Toliki je obim ejhovog rada da nni u pedeset narednih godIna ne emo biti u stanju dose 1 njegove spoznaje i duhovne horizonte i obzorja." ejh hadi Halid-efendija Salihagi (1916-1993.) Li nost koja je, moemo slobodno re i, formativno obiljeila najznaajniji dio ejhovog ivota bio je hadHarld-efendija Salihagi . On je sa ejhom zajedno preao cluhovni put i prostudirao sve to je ejh prevoclio i na ennu je radio. ejh o1i ga je vrio esto spominjao u svojim sijelima, a o njemu govori u svojirn knj1gama. Rahmetli ejh, piu i o njemu, isti e da je on bio: "Moj posebni tarikatski i marifetski joldija,2 rahmetullahi alejhi."21 Muharem-ef. Omerdi , piu i o odnosu ove dvojice velikana, kae: "Jedan od njegovih ivothih saputnika ejh Hafid-ef. Salihagi bio je njegov korektiv kakvog bi poelio svaki uimni ovjek.Takva dva ahbaba bilo je teko na 1 u Bosni. Oni su b1li sija i plodnog sjemena koje je svoje ile pustilo u tio mnogih mjesta ove

"U stvaranju nebesa I Zemlje u izmjeni noi dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene, za one koje stojei sjedei leei Allaha spominju I o

e se i sa mnom."
Pola godine nakon njegova preseljena, na tevhidu za ejhovu duu (iI1 kazano ejhovim jezikom, za "1n-

~047,9));04000)07,w74:(

zemije.,22

Pisani biografski podaci o ivotu hadzi Halid-efencfije Salihagi a su oskudni. Daieko su obirnnije usmene predaje njegovih duhovnih potomaka, njegovih prijatelja i pp enito ljudi koji su ga poznavali. Ta kazivanja su, uglavnom, u vezi s njegovim duhovniinn putem, spoznajom, zakiju cinna stavovima o pojedinim pitanjinria problemima koji su se javijali u tom vremenu. ejh hadi Halid-efenclija posebno je bio oduevijen prijevodima ibn Arebijevih djela koje je sadnio ejh olk, a sam je bio je okean znanja, spoznaja i otkrovenja. Pored toga, ejh Halid-efendija analizirao je drutvena kretanja u s\djetu i u domovini. Deset godina prije posljednjeg rata govorio je o nunosti iroke platfornne djelovanja Bonjaka muslimana. Kada je osnovana SDA, podrao je aktivno ukiju ivanje u njen rad i djelovanje. ejh Mustafaefendija uop e vrio rijetko se doficao takvih pitanja." lako je bio izraziti duhovnjak, Ha-

42

rebiu-l-ahirkfzunnade-I-ula 1430. - aprii 2009.

lid-efendija je, kako to isti e i sam ejh oli u svojim djelinna, bio par exellence intelektualac: "Imao sann sre u da sa sobom imam jednog intelektualca, pa smo dobro konnbinirali, ja svoje vjeronau no znanje, a on nau 'no znanje, pa smo zajedni ki studirali. Ja bih svakom hodi preporu io da sebi u drutvo nade jednog nau nog intelektualca, da se drue, da jedan drugonn pomogne."24 Jako je ilustrativna slijede a anegdota. Naime, gvardijan samostan u Fojnici jednom prilikom, na misi, javno je upozorio svoje upljane na Halida Salihagi a rekavi da se strogo paze da stupaju u kontakt s tim ovjekom jer on ita vie knjiga od cijele njegove upe zajedno. Hadi Halid-efendija redovno je iao u biblioteku samostana i iznajmIjivao desetine knjiga.25 Profesor Cehaji , na dva mjesta, u knjizi Derviki redovi u jugoslovenskim zemijama26 spominje Halid efendiju. Na prvom, u nakibendijskoj koja ide preko Vukelji a na drugom, govore i o nakibendijama u Fojnici. Nakon to je spomenuo ejha Demila Numanagi a, on kae: "Njega je naslijedio ejh Halid Salinagi , koji i sada djeluje i propagira ideje nakibendija."28 Ljudi na koje je hadi Halid efendija imao presudan utjecaj, pored ejha Mustafa-efendije Coli a, prema naim saznanjima su: Ibrahinn Numanagi , Muhamed Sarajli , hadi Salih Meki, ejh Salih efendija Ibrievi , doktor Alija - sin Fahri-efendije Iljazija iz akovice, rahmetli Abdullah efendija elebi , imann Midhat-efendija Celebi , Sulejman-efendija Celikovi , ejh efik Ali , ejn Halil Brzina, amil Medar i Adil Lozo. Kada razmiljamo o ovoj dvojici velikana prisjeamo se hadisa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve alihi ve selleme: "Ostavljam vann ono ega, ako se budete drali, ne ete poslije mene zalutati. Jedno od toga je uzvienije od drugog: Allahova knjiga koja je isprueno ue sa Neba do Zemlje i nnoje potomstvo - porodica moje ku e. Njih dvoje se ne e razdvojiti dok ne stignu do moga vrela, pa gledajte kako e te me naslijediti u pogledu njih."29 0 jednom svjedo e njegove knji-

ge i radovi, a o drugom njegovo duhovno potomstvo. Nadamo se da e u skoroj budu nosti biti sakupljena grada o ivotu i duhovnonn putu hadi Halid efendije Salihagi a od ljudi koji su jo uvijek ivi, koji uvaju uspomene na njega i nose i razvijaju njegove spoznaje.
Biljeke: 1. Imam el-Kuejri daje slijede e definicije hala JU.1, i mekama: "(
jj-,91 ro.d1 Yg g 3,-`'9/ ..,-3-Log .944.1 C-1--.191 4-agl j.,;-* J1-4.1
>t.)

10.ejh Coli hadi Mustafa efendija, El ezkaru vel evradu - evidencije i definicije osnovnih ideolokih i religiolokih u enja, str. 8. 11. Hullasatul-evlijail-arifin ejh Taduddin Usmanija Hindija, kaddesafEahu sirrehu, Miftahul-meljje fi tarikatin-nakibendijje - Klju na spoznaja islamskog tarikatskog u enja - uvod u misti ki gnostiki tarikat, prijevod i komentar: Sejh Coli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekijski odbor ejh Husejn-Babine tekije - iv i i, Visoko, 1999., str, 28:0 vezivanju za vie ejhova ejh, ehid, Medduddin el-Bagdadi kae: "Sto je vie posrednika u ilm-i batinu, odnosno, to je ve i broj onih od kojih salik uzima fejz, utoliko je i on vrijedniji bolji.To je zbog injenice da se umnoavanjem hakikatskih nureva, koji sijaju u srcima meaiha, a koje oni crpe sa kandilja vjerovjesnitva (nubuvvet), omogu ava muridu da njegov put postane jo svjetliji." Muhamrned Parsa, Muhammed Bahaeddin hazretleri'nin sohbetleri (RISALE-I-KUDSIJJE), tercUrne: Necdet Tosun, Erkam yayinlan, Istanbul, 1998., str,26-7. 2.Iitavanje, studiranje. 13.Ponavljanje, redigovanje. 14. Sejid ef. Dozi , Kratka biografija pisca ovog kitaba, op. cit., str. 449. 15. Muharem Omerdi , op. cit. 16. 0 nakibendijskom tarikatu vie vidjeti: Dr. Reid Hafizovi , Temeljni tokovi sufizma, Bemust, Sarajevo, 1999., str. 425-430. 17.Coli, h. Mustafa ef,Tarikat je, zapravo erijatski erijat, str. 12. 18. lz nedatiranih intervjua sa Ibrahim efendijom Babi em. 19.Sura Ali Imran, 190-191. 20. Saputnik. 21. Sejh Coli hadi Mustafa efendija, El Ezkaru vel evradu - evidenclje i definicije osnovnih ideolokih i religiolokih u enja, str. 8.

Hal kod sufija se ocInosi na neko zna enje-stanje koje dolazi na srce, bez njihove namjere, privla enja i sticanja, kao to su: ushi enje, tuga, rasploenje, zatvorenost, udnja, uzrujanost, strah potrebnost za ne im. Halovi su darovani, a mekami su zara eni. Halovi dolaze bez prethodnog postojanja, a mekami proizilaze iz ulaganja napora. Posjednik mekama je postojan na svome mekamu, a posjednik hala narasta u svome halu1" Ebul-Kasim Abdul-Kerim ibn Hevazin el-Kuejri, Er-Risaletul-Kuejrijjetu, eriketu mektebeti ve matbe'ati Mustafa el-Bali el-Halebi ve evladihi bi. M isr, izdanje, Kairo, 1959., str. 34. 2. Profesor Cehaji dva puta spominje ejh Demil efendiju Numanagia u nakibendijskoj silsili, ne iznose i nikakve detalje o njemu_ Vidjeti: Demal Cehajid, op. cit., str. 55. i 59. lz vie intervjua smo saznali da je bio dervi ejh Hasan-babe Hadimejli a (p. 1898/99), a poslije je on bio ejh AbduIlatifu (p. 1951.), sinu svoga ejha Hasan-babe, On je, takoder, ejh hadi Halid efendije Sallhagi a (p. 1993.). Preselio je 1954. godine. 52 godine bio je mujezin u Carijskoj damiji u Fojnici u ijem dvo-ritu se nalazi njegov mezar. 3. 0 ejh Rizvan Bodoviji Sarajli u (1887-1954.) nismo pronali pisane tragove. lz razli itih intervjua smo saznafi da je bio visokog rasta, oglava ki murid i dervi ejha Hamdi efendije Sikiri a koji je vodia tekiju na Mlinirna od 1907. do 1917. godine kada preuzima tekiju na Oglavku. Bio je, kako se to onda zvalo, cimerman (tesar). Bavio se izgradnjom ku a. Medutim, to nije smetalo Sejhu Coli u da ga okabuli kao svoga murida, jer je u njemu prepoznao vrijednost. ejh Coli ga je opisivao kao duhovnog gorostasa. Njegov mezar danas se nalazi u Fojnici, a ejh Coli mu je obnovio niane poslije zadnjeg rata. 4. Razmiljanje, meditacija, logika. 5. Jezi ki rije zikr zna i spominjanje, sjeanje i ima suprotno zna enje od zaborava. Za terminoloko zna enje ove rijei islamski u enjaci dali su vie defincija. 6. Domiljanje, promiljanje. 7. Dosjetanje. 8. Sejid ef ozi, Kratka biografija pisca ovog kitaba, iz djela Briljanti mudrosti (Tekstovi mudrosti, biti sutine), Sejhul-Ekber Muhjuddin ibn Arebi, kaddesallahu sirrehu, prevodilac i komentator: Sejh Coli hadi Mustafa efendija, izdava: Tekija Sejh Husejn-baba Zuki , Hukelji i-Ziv i i (Fojnica), Visoko, 2005., str. 448. Negdje u tom periodu od strane dravnih organa bit e zabranjen 1 rad mekteba. Cak i u Gazi Husrevbegovoj medresi tri godine nisu primani novi u enici. Znaajan doprinos vra anju tekija u okvire Islamske zajednice dati ejh Fejzulah Hadibajri . Vidjeti: Samir Beglerovi , op. cit., str. 10-39.

22: Muharem Omerdi , op. cit.

23. Uzimajui ovaj intervju od Ibrahim ef. Babi a prisjetili smo se uloga imama Horneinija i allame Tabatabija. 24. Coli , h. Mustafa ef,Tarikat je, zapravo erijatski erijat, str. 12. 25.1z nedatiranih intervjua sa ejhom Sefikom Aliem, vekilom Halid efendije. 26. Dfemal Cehaji , op. cit., str. 55. i 59. 27."Lanac po kome se prenosi tarikatsko znanje u neprekidnom redoslijedu c)d Allahovog poslanika Muhammeda a.s. pa sve cio ejha (murida) naeg vremena." Fejzulah Hadibajri , op. cit., str. 209. 28. Demal Cehaji , op. cit., str. 59. 29. Ovaj hadis izreen je na povratku s oprosnog hada u oazi Humm. Vidjeti: Tefsir Ibni Kesir, Skraeno izdanje, Sarajevo 2000., str. 1206, Drugi hadis koji je daleko prisutniji u Iiteraturi:"Ostavljam vam Knjigu Bo'lju i sunnet Njegovog Poslanika, Ako ih se budete pridravali, nikada ne ete zalutati:' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve alihi ve selleme, izrekao je prilikom poznatog govora koji je odrao na Arefatu, za vrijeme oprosnog hadda. Vidjeti: Malik ibn Enes, El-Muvetta: Daru ihjait-turasil'arebijj, Kairo, bez gociine, 2/899., hadis br. 1594.; Muhammed Husejn Hejkel, ivot Muhammeda, a. s., El-Kalem, Sarajevo, 2004., str. 531.

Mensur Valjevat

rebiu-l-ahir/dumade-I-ula 1430. - april 2009.

43

ISLAMSKA DUHOVNOST

ivot djelo ejha Mustafe efendije olia (1921.-2004.) (3)

EJHOV INTELEKTULANI RAD

ivotni put i rad uvaenog ejha na intelektuaInom planu, kako je ve istaknuto, bio je jako plodan. On je ostavio veliki broj autorskih djela, prijevoda komentarisanih prijevoda. Do sada je objavQeno preko dvadeset naslova, a jo skoro tolik ih je u rukopisima i pripremi i eka se njhovo objavIjivanje. Pored toga, ejh je bio u esnik i nekoliko znanstvenih skupova na kojima je bio iziaga .
Autorski radovi Ve smo istakli da je rezultat tog neponovljenog ivotnog iskustva, do danas, preko dvadeset objavljenih autorskih knjiga, prijevoda i drugih radova i jo toliko radova koji ekaju u rukopisima su spremni za tampu. To ejha olia svrstava u najplodnije autore sufijske provenijencije naeg podneblja. Skoro je nevjerovatno da je toliko intelektualno pregnu e mogao pokazati jedan imam, to, nedvojbeno, govori da je ivot ejha Mustafa-efendije olia bio ispunjen do posljednjeg dana. On je, jednostavno, bio izuzetan pregalac i istraiva koji je znao rasporediti svoje vrijeme i obaveze ustrajati u svemu to je bilo predmet njegova intelektualnog i duhovnog zanimanja. Pored toga to je mnogo prevodio, ejh je pisao i vlastita djela. Sva njegova djela izraz su li ne tesavvufske misli i usmjerenja. Lepeza tema i pitanja kojima se ejh bavi u svojinn autorskim djelima, kako e se u nastavku vidjeti, jako je iroka. Glavna karakteristika njegovog autorskog rada je originalnost i autenti nost. Pored toga, on je razvio i vlastitu leksiku koja izvire iz duha kur'ansko-haciiskih iskaza i zna enja i koja, vrlo esto, izgleda nestandardizirano. ejh je razvio veoma osebujan stil izraavanja, s veoma suptilnim nadasve, vrlo preciznim zna enjima. Do danas je objavljeno devet autorskih djela ejha oli a. I to: 1. oli Mustafa (El-Fekirul-hakir),

DU - EVIDENCIJE I DEFINICUE OSNOVNIH IDEOLOKIH I RELIGIOLOKIH UENJA, autor:

ejh oli hadi Mustafa efendija, izdava : Sejh oli hadi Mustafa efendija Visoko, 1998., broj stranica 386.

3. ISA, alejhisselam, U SVJETLU 1SLAMSKE TRADICIJE, autor: ejh oli hadi

Mustafa efendija, izdava : Grafi ko izdava ko preduze e "Bosnagraf'; Visoko, 2000., broj stranica 264. 4. SA BISMILOM A BEZ BISMILE, autor: ejh oli hadi Mustafa efendija, izdava: Tekija ejh Husejnbaba Zuki , (Fojnica), Visoko, 2000., broj stranica 179. 5. p5L' ,

stafa efendija, dematski imam u Jajcu,

ZBIRNI iLMIHAL 1SLAMIZACIONIH STANJA 1 PITANJA ZA ODRASLE 1 DORASLE, autor: Sejh

NEKOL1K0 RECEPATA DUHOVN11-1 GOZB1 I L1JEKOVA (ramazanski podsjetnik i

upute pobonim dematlijanna), Jajce, ramazan, 1400. h. g. (1980.) 2. oli , h. Mustafa emsi dervi tarikati muhammedijje-i-kur'anijje, ANA-

oli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekija ejh Husejn-baba Zuki , HukeIji i-iv i i (Fojnica), Visoko, 2001., broj stranica 445. 6. SROEN1 ILMIHALSK1 TEKSTOV1, sastavio sro io: ejh oli hadi Mustafa efendija, izdava :Tekija Sejh Husejnbaba Zuki , Hukelji i-iv i i (Fojnica), Visoko, 2001., broj stranica 169.

7. BOANSKE OBJAVE - KITABSKE I EKVANSKE, autor: ejh oli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekija Sejh Hu(Fojsejn-baba Zuki , nica), Visoko, 2003., broj stranica 141.
p7I-S" BOANSK1 8. GOVOR l'NSANSK1 JEZIK, autor: ejh

LIZA I ANALITIKA EV1DENTNOG BOANSKOG OBZNANBENOG UN1VERZUMA 1 NJEGOVO1H FAKULTIVITETA: INSANA, KUR'ANA I ALEMSKOG UNIVERZUMA, Zbornik radova, 1. seminar o asnom Kur'anu, Zenica, 31.03, - 01.04.,1996. 3. oli , Mustafa, TRAEI NOVINU SEBE, BLAGAJ - islamsko predanje i bonja ko naslijede,1/1/1997. 4. OL1 hadi Mustafa. Semsi ve Ruhi, EVIDENCIONA ANALIZA FIZIKOG 1 METAFIZIKOG OVJEKA, referat sa 6th
International Congress of the WIAMH, Tuzla, Bosnia and Herzegovina, August 13 - 15, 1999., objavljen u zborniku: Duhovnost mentalno zdravlje, uredili: Osman Sinanovi , Reid Hafizovi i Izet Pajevi,"SVJETLOST", Sarajevo, 2002. 5. oli , ejh Mustafa, MOGUCNOST

oli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekija ejh Husejn-baba Zuki , HukeIji i-iv i i (Fojnica), Visoko, 2006., broj stranica 124.

9. EL-MEKTUBATU - OSOBNE PROMOCIJE 1 VLASITE EMOCIJE, autor: ejh

oli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekija ejh Husejn-baba Zuki , (Fojnica), Visoko, 2007., broj stranica 398. Podvrsta autorskih djela ejha olia su i njegovi nau ni radovi: 1. oli , ejh i muderis hadi Mu-

OBNOVE RAZRUENOG BRAM IZMEDU NAUKE I VJERONAUKE, (Isa-begova tekija u Sarajevu), Zbornik radova Udruenja Obnova Isa-begove tekije, Sarajevo, 2006. 6. oli , h. Mustafa ef., TAR1MT JE,

ZB1RKA KRATKIH MINBERSKIH HUT81

(,;,,.L411

Jajce, 1960., broj stranica 120. EL EZKARU VEL EVRA2. .,1,9`gig

ZAPRAVO ERLIATSKI ERIJAT (intervju), dumade-1-ula/clumade-1-uhra 1430. - maj 2009.

48

Preporod - islamske informativne novine, br., 13/596, 15. septennbar, 1996. Prijevodi Pored velikog broja autorskih djela ejh je ostavio i zna ajan broj prijevoda. Ve ranije je istaknuto da je ejh bio izuzetan poznavalac arapskog jezika, a poznavao je i turski jezik. Njegovi prijevodi nekada su daslovni, nekada prilago eni i prepri ani, a nekada prokomentarisani dodatno objanjeni. Konnentari su mu autenti ni i odraz su njegovog tesavvufskog miljenja i halova. Neke prijevode ejh oli je dva tri puta radio i doradivao. Skoro da je nepoznato, u naoj petstogodinjoj historiji, da je jedan imam uloio toliko truda i energije na prevo enje djela nae religijske i duhovne tradicije. ejh nije prevodio samo jednostavna djela. On je preveo npr., dva puta, najsloenije djelo sufijske gnose Fususul-hikem. Njegovi prijevodi mogu se kategorisati kao doslovni, prepjevani, komentarisani i kra i. Do sada ih je objavljeno esnaest: 1. Imam hafiz fakih Ebu Zekrijja Muhjuddin Jahja Nevevi, r.a., VRTOV1 F'080-

Numanagi r.a. i Hazinn ef. Numanagi , izdava : "NABA" V1SOKO, suizdava : PGD "BOSNAGRAF" VISOKO, u Visokom, maja 1995. godine, broj stranica 231. (prvi prijevod) 4. Prijevod Risale "TA JE TARIKAT, HAK1KAT I MA'RIFET", od Velike Dinske Zvijezde ejha Muhjuddina el-Arebi, k.s., prijevod sa arapskog: ejh Mustafa ef. oli , objavljeno u zborniku Ibni Arebi - ejh Ekber -Tesavvufski prikaz, izdava : Kadirijsko-bedevijska Tekija eljigovid - Sarajevo, Sarajevo, 1997. 5. Allannetul-nnuhakkik ejhul-alim

kije - iv i i, Visoko, 1999. godine, broj stranica 208. 7. ejhul-ekber ibn Arebi, kaddesallahu sirrehu, APSO-

LUTNA 1 EVIDENC1ONA, DE FA TNA 1 DE 1URNA EGZISTENCIJA - OPSTOJANJE 1 POSTOJANJE; OSOBNA SPOZNAJA svoga

i svjetskoga subjekata njegove egzistenaje, prevodilac i komentator: ejh

oli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekija ejh Husejn-baba Zuki , HukeIji i-iv i i (Fojnica), Visoko, 2000., broj stranica 47. 8. Allame ejh Muhammed Ibni Su-

NJAKA - IZRAZA BOUEG

POSLANIKA, za potrebe Novosagradena damija lanova Udruenja ilmije Esme-Sultanije nakon u Jajcu i Bugojnu, sa arap etni kog ruSenja skog preveo oli Mustafa, dennatski imam i rukoMuhammed efendija Rumija Bergivija vodilac seminara u Jajcu, a po nalogu hanefija, ET TAR1KATUL MUHAMMEDUUdruenja ilmije izradio Omerdi MuJETUL ISLAMUJETU - EVIDENC1JE I DEFIharem rukovodilac seminara u BugojNICUE 1SLAMSKIH ERUATSKIH UENJA nu i dann. innam u Pruscu, bez mjesta 1 VJEROVANJA, prevodilac i komentaizdanja, 1974., broj stran ica 396. 2. IBLISOVA ISPOVIJEST ALLAHOVOM tor: ejh oli hadi Mustafa efendija, POSLANIKU MUHAMMEDU A. S., s arapizdava : ejh oli hadi Mustafa efenskog Mustafa ef. oli , Kadirisko-bedija Visoko, 1998., broj stranica 413. devijska Tekija eijigovi i - Sarajevo, 6. Hullasatul-evlijail-arifin ejh 1993. Taduddin Usnnanija Hindija, kadde3. Imam Ebu Abdullah Muhammed sallahu sirrehu, MIFTAHUL-MEWE Fl TARIKATIN-NAKIBENDLUE - KLJU NA ibni Sulejman EI-Dezuli, DELA1LUL SPOZNAJA ISLAMSKOG TAR1KATSKOG HAJRAT (Zbirka satata i se1ama), preveo sa arapskog i sro io: ejh hadi oli UENJA - UVOD U MISTI KI I GNOSTIK1 TAR1KAT, prijevod i komentar: ejh ef. Mustafa - dam. imam Esme-sultanije damije u gradu Jajce, u redili: sejjid oli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekijski odbor ejh Husejn-babine teejh h. Halid ef. Salihagi , Ibrahim ef. dumade-I-ulaidumade-I-uhra 1430. - maj 2009.

lejman El-Bagdadi, El-Halidi, En-Nakibendi, kaddesallahu sirrehu, ,;-LL11 ZNAN-

STVENI TARIKATSKI PR1RU NIK I VASPITNI SUFIJSKI UDBENIK, prevodilac i

komentator: ejh oli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekija ejh Husejnbaba Zuki , Hukelji 1-iv iai (Fojnica), Visoko, 2000., broj stranica 152. 9. Muhannmed Ebu Hamid EI-Gazali, rahmetullahi te'ala alejhi,

ZAGONETNOSTI :r4 1 NEPOZNAdICE METAF1ZIKOG SRCA (METAFIZI KOG OVJEKA), prevodioc i

komentator: Sejh oli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekija ejh Husejnbaba Zuki , Hukelji i-iv i i (Fojnica),

49

Visoko, 2000., braj stranica 203. 10. Kutub, Gavs, Pir, ejh Abdul-Kadir el-Gejlani, kaddesallahu sirrehulaziz, SPASONOSNA POSLANICA (saop enje, objava, rasprava), prevodilac i komentator: Sejh Coli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekija Sejh Husejn-baba Zuki , Hukelji i-iv i i (Fojnica), Visoko, 2000., broj stranica 98. 11. ejh Abdul-Kadir ibni Ahmed Kehevani,

ALLAHOVA POSLAN1KA MUHAMMEDA,

sallallahu alejhi ve selieme, preveo i prevod sro io: ejh oli hadi Mustafa efendija, izdava :Tekija ejh Husejnbaba Zuki , Hukeljid-iv i i (Fojnica), Visoko, 2002., broj stranica 260+91. (drugi prijevod) 14. Et-Taduddinijju ve-ejhus-Sufijju Ahmed b. Muhammed b. Ataullaha EI-Iskenderijju radijallahu anhu,

SVEVISNJI ALLAH 1 NJEGOV Z1KRULLAH, prevodilac i komentator: Sejh oli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekija ejh Husejn-baba Zuki , H ukelji i-iv i i (Fojnica), Visoko, 2003., broj stranica 358. 15. ejhuI-Ekber Muhjuddin ibn Arebi, kaddesallahu sirrehu,

S1NTAKSA NAUCNOG I VJERONAUNOG JEZ1KA ZNATIELJA SVAKOG "MUR1DA" I POTREBA SVAKOG "FER1DA", preveo komentarisao: ejh oli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekija ejh Husejn-baba Zuki , Hukelji i-iv i i (Fojnica), Visoko, 2001., broj stranica 345.

BRILIANTIMUDROSTI (Tekstovi mudrosti, biti sutine), prevodilac i komentator:

Sejh Coli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekija ejh Husejn-baba Zuki , Hukelji i-iv i i (Fojnica), Visoko, 2005., broj stranica 455. 16. Sejjid hafiz Muhammed hadi Husejn-zade, rahmetullahi alejhi, KAJ-

12. TARIKATSK1 PIROV1 - D1NSKI ISLAMSK1 REALIZATOR1 (kaddesallahu

esrarehunn), sabrao i evidentirao: Sejh oli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekija ejh Husejn-baba Zuki , HukeIji i-iv id(Fojnica), Visoko, 2001., broj stranica 269. 13. Imam Ebu Abdillah Muhammed ibni Sulejman EI-Dezulijju - rahmetuIlahi alejhi, ,rL.c
1

MAK MUDROSTI - Zubljo istInitosti o Velikom i Malom svijetu, prevodilac i

komentator: ejh oli hadi Mustafa efendija, izdava : Tekija ejh Husejnbaba Zuki , Hukelji i-iv i i (Fojnica), Visoka, 2006., broj stranica 266.

DELA1LUL-HAJRAT - SALAVATI I SELAM1

U Zakijuku rada iji kra i prikaz smo dali u ovom serijalu, iznne u ostalog je re eno: 1. ejhov ivotni put je obrazac na koji se mogu ugledati imami, daije sufije kako bi portvovan trebalo da bude islamski pregalac koji ne ali ni vremena, ni truda, ni samoga sebe da bi bio u slubi svoje plemenite i asne misije. 2. Sejh je, svojonn usmenom i pisanom rijeju, dao zna ajan doprinas u izu avanju, o uvanju prenoenju sufijske misli i prakse u naim krajevima. 3. Do danas je objavljeno preko dvadeset autorskih knjiga, prijevoda i drugih radova ejha oli a, a jo toliko ih eka u rukopisima i pripremi. Glavna karakteristika njegovog autorskog rada i komentarisanih prijevoda je originalnost i autenti nost. 4. U ejhovim autorskim djelinna i prijevodima obra ena su najzna ajnija pitanja kojih se doticao muslimanski genij tokom povijesti, posebice onaj sufijske provenijencije, kao to su pitanja: egzIstencije, njene kategorizacije, Obzn Allaha Uzvienog, Savrenog Covjeka, Svijeta, sistematizacije ideologija i religija i dr., kao i ejhova posve nova i originalna razumijevanja i tuma enja tih tenna pitanja.

Ul. Sarajevska 364, 72 000 Zenica Bosna Hercegovina E-rnail: metaLts@bih.net.ba Tei: ++ 387 32 421 794, Fax: ++ 387 32 421 796 www.metalno.com