Izbor hadisa iz djela

RUADU - S SALIHIN
Jahija ibn ereten -Nevevi
(631. - 676. H. G.)
izbor:
prof. dr. Muhammed Mustafa el - E'azami
Sarajevo, 1998 - 1419. H. G.
Naslov originala
EHADIS MUHTARE MIN RIJADUS - S SALIHIN
Naslov prijevoda
IZBOR HADISA IZ RIJADUS SALIHINA
Autor:
Jahija ibu ereten Nevevi
Izbor:
Prof. dr. Muhammed Mustafa el-E'azami
S arapskog preveli:
Fuad Sedi, Husein Omerspahi
Ibrahim Husi, ukrija Rami,
Zuhdija Adilovi
erijatski recenzent:
Muhamed Mehanovi, Fuad Sedi
Likovno - tehniki urednik:
Nedad Kazi
Lektori:
Sabina Deljkovi Omer Resulovi
DTP.
Kavazovi D & T, Sarajevo
Tira: 15 000
KNJIGA BROJ 2
Tree izdanje
BESPLATAN PRIMJERAK

Izdava:
VISOKI SAUDIJSKI KOMITET ZA POMO BOSNI I HERCEGOVINI
Regionalni ured u Sarajevu
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
UDK 297.1
an - NAWAWI, Yaliya arat
Rijadu - s - salihin: izbor hadisa iz djela / Jahija ibn ereten - Nevevi; izbor Muhammed
Mustafa el - E'azami; preveli Fuad Sedi... (et al.). - 3. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski
komitet za pomo Bosni i Hercegovini, 1998. - 315 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski
komitet za pomo Bosni i Hercegovini; knj. 2) Prijevod djela: Emdis muhtare min rijadus
- salihin.
ISBN 9958 - 880 - 04 - 0
COBISS - ID 450566

1. Iskrenost u nijetu i nephodnost njegove prisutnosti u svim djelima i rijeima i svim

stanjima - javnim ili tajnim
2. Tewba - pokajanje
3. Sabur - strpljivost
4. Iskrenost (sidk)
5. Samokontrola
6. Takvaluk (bogobojaznost)
7. vrsto uvjerenje (jekin) i pouzdanje (tevekkul)
8. Istrajnost na pravom putu - istikame
10. Natjecanje u dobrim djelima, bez oklijevanja
11. Borba sa samim sobom (svojim strastima)
12. Podsticanje na poveanje dobrih djela pri kraju ivota
13. Mnotvo (raznovrsnost) naina injenja dobra
14. Umjerenost u ibadetima
15. uvanje djela (ustrajnost pri njuna)
16. Obaveza (uvanja) sunneta
18. Zabrana uzakonjenja novotarija (bid' ata) i postupaka u vezi s njima u vjeri
19. Onaj ko uvede lijepu ili runu naviku
20. Upuivanje na dobro i pozivanje na uputu ili zabludu
21. Medusobno potpomaganje u dobru i pobonosti
22. Savjetovanje (nasihat)
23. Naredivanje dobra i odvraje od zla
24. Teka kazna za one koji nareduju dobro i odvracaju od zla, a njihovi postupci suprotni
su onome to govore

25. Naredenje vjernog ispunjavanja obaveza (emaneta)

26. Zabrana nasilja i obaveza njegovog sprecavanja
27. Medusobno potivanje i uvaavanje muslimana, njihove dunosti, ljubav i samilost
jednih prema drugima
28. Pokrivanje nedostataka i nepristojnih djela muslimana i zabrana njihovog otkrivanja i
irenja bez potrebe
29. Ispunjenje potreba muslimana
30. Zauzimanje i zalaganje za drugog
31. Uspostavljanje reda i mira medu ljudima
32. Vrijednost nemonih i siromanih muslimana
33. Ljubazno postupanje i dobroinstvo prema jetimima, kerima i svim ostalim:
slabanim, siromanim i razoaranim
34. Preporuka posebne panje prema enama
35. Muevo pravo nad njegovom enom
36. O izdravanju obitelji
38. Obaveza naredivanja svojoj obitelji, svojoj punoljetnoj djeci i ostalima, za koje se
odgovomo da budu pokorni Allahu, d.., i izvravaju Njegova nareenja, a klone se
onoga to je zabranio, i poduzimanje odgojnih mjera protiv njih, ukoliko to odbiju
39. Dunosti prema komiji i Poslanikova oporuka o tome
40. Dobroinstvo prema roditeljima i posebna panja prema rodbini
41. Stroga zabrana neposlunosti prema roditeljima i zapostavljanje rodbine
42. Dobroinstvo prijateljima roditelja, rodbini, eni i ostalima prema kojima se
preporuuje posebna poast
43. Posebna poast obitelji Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i o njenim
fadiletima
44. Potovanje i uvaavanje uleme i velikana i davanje prednosti njima u s vemu
45. Posjeivanje dobrih ljudi, druenje sa njima, potivanje i traenje njihove dove;
posjeivanje odabranih mjesta
46. Vrijednosti ljubavi u ime Allaha i podsticanje na nju. Lijepo je izrei svoju Ljubav
onome ko se voli. Kako tada odgovoriti?
47. Znaci Allahove ljubavi prema Njegovom robu
49. Suenje ljudima prema vanjskim djelima, a Allahu e se odgovarati za ono to im je u
duama
50. Strah od Allaha
51. Nada u Allahovu milost
52. Fadilet (koristi) nade (u Allahovu milost)
53. Prisustvo straha i nade
54. Fadilet plakanja iz straha prema Allahu, d.., i ljubavi i pobonosti prema Njemu
55. Korist skromnosti (zuhda) na dunjaluku
56. Korist (fadilet) gladovanja i skromna ivljenja
57. Skromnost, estitost i umjerenost
59. Podsticanje da se ovjek hrani (izdrava) od rada svojih ruku
60. Velikodunost, dareljivost i troenje u dobrotvorne svrhe
61. Zabrana krtosti i pohlepe
62. Dareljivost i pravinost (eljenje drugom kao i sebi, ili vie nego sebi)

64. Znaaj zahvalnog imunog ovjeka, a to je onaj to zaraduje imetak na dozvoljen

nain i troi ga u ono to mu je naredeno
65. Sjeanje na smrt i kratkoa nade
66. Pohvalnost posjeivanja kabura (mezarluka) mtikarcima, i ta se kae prilikom toga
67. Pokuenost prieljkivanja smrti zbog nedae koja ovjeka zadesi, izuzev kad se
ovjek boji iskuenja u vjeri
68. Stroga pobonost i ostavljanje sumnjivih poslova (ubuhata)
69. Poeljnost povlaenja (osamljivanja) u vrijeme nereda, ili radi bojazni iskuenja u
vjeri, ili padanja u harame i sumnjive poslove
71. Poniznost i ljubaznost (paljivost) prema vjernicima
72. Zabrana oholosti (kibura) i uobraenosti (samodopadanja)
73. Lijep karakter (ud, narav)
74. Dobroudnost, blagost i samilost
75. Opratanje i izbjegavanje nemalica
76. Podnoenje uznemiravanja (ezijeta)
77. Srdba na povredivanje ili omalovaavanje nekog od Allahovih propisa i
potpomaganje vjere Uzvienog Allaha
78. Naredivanje i savjetovanje pretpostavljenih da budu blagi prema svojim podanicima
79. Pravedan namjesnik
80. Obaveza pokornosti namjesnicima (pretpostavljenim) u onome to nije grijeh i
zabrana pokornosti u onome to je grijeh
81. Zabrana traenja namjesnitva i vlasti i pohvalnost neprihvatanja namjesnitva i
vlasti, izuzev ako zaista nije obaveza pala na ovjeka, i ukoliko to nije potreba
82. Podstrekivanje vladara, sudije i drugih pretpostavljenih da sebi uzimaju za savjetnike
i slubenike dobre i potene i njihovo upozoravanje da se klone loeg drutva i
uvaavanja onoga to oni kau
83. Zabrana davanja namjesnitva, sudstva (kadiluka) i drugih oblika vlasti onome koji to
trai, ili za tim udi i tome poklanja veliku panju
KNJIGA O MORALU
84. Stid, njegova korist i podsticanje da se u tom duhu ovjek odgoji
85. uvanje tajne
86. Ispunjavanje zavjeta i izvravanje obeanja
88. Prijatan govor i vedro lice kod susreta je mustehab
89. Mustehab je jasno i razgovijetno govoriti i objasniti govor sluaocu.
91. Savjetovanje i umjerenost u tome!
93. Mendub je dolaziri na namaz, naukovanje i sline ibadete, sa smirenou i
skruenou
94. Poaivanje gosta
95. Mustehab je donositi radosne vijesti i estitati na dobru
96. Ispraanje prijatelja i njegova oporuka pri rastanku, zbog putovanja ili neeg dntgog;
upuivanje dove i traenje da i on ini dovu onom koji ostaje.
97. Istihara namaz i dogovaranje

98. Mustehab je (poeljno) ii jednim putem na Bajram (namaz), u posjetu bolesniku, na

had, u boj, na denazu i tome slino, a vratiti se drugim putem da bi bilo to vie mjesta
na kojim se ini ibadet
99. Mustehab je (poeljno) dati prednost desnoj strani u svemu to je iz domena
plemenitosti i (poaivanja), kao to je abdest, gusul, tejemmum, oblaenje odjee,
obue i vea; ulazak u damiju, upotreba misvaka i surme, odsijecanje nokata,
potkresivanje brkova, upanje dlaka ispod pazuha, brijanje glave, selam nakon namaza,
jela i pia, rukovanje, dodirivanje Haderul-esvea, izlazak iz hamama, uzimanje i
davanje, i svega drugog to je tome slino. A mustehab i poeljno je dati prednost lijevoj
strani u svemu to je suprotno tome, kao to je: osekanje i pljuvanje na lijevu stranu,
ulazak u hamam, izlazak iz damije, izuvanje obue, skidanje vea i odjee, pranje
(poslije nude), u radu u poslovima koji su prljavi, i tome slino.
KNJIGA PROPISA O JELU
100. Izgovaranje "Bismille" na poetku i zahvale na kraju (jela)!
101. Hranu ne treba kuditi, a lijepo ju je pohvaliti
102. Dunost postaa koji se nae na gozbi, a ne omrsi se.
103. Kako treba postupiti onaj ko je pozvan na objed pa mu se u putu pridrui nepozvana
osoba?
104. Treba jesti ispred sebe, a onoga ko se nedostojno ponaa za jelom, treba
posavjetovati i pouiti.
106. ta treba rei i initi onaj ko jede, ali se ne najede?
107. Hranu treba poeti jesti s kraja posude, a ne s njene sredine!
109. Lijepo je (mustehab) jesti sa tri prsta i prste nakon jela oblizati, a pokueno ih je,
prije nego se obliu, obrisati!
110. Zajedniko objedovanje (jelo)!
111. Ponaanje (adabi) pri piu (pijenju)!
112. Pokueno je piti s usta (grlia) mjeine za vodu i slinih, zatvorenih posuda
113. Pokueno je (mekruh) puhati u pie
114. Dozvoljeno je piti stojei, ali je pristojnije i bolje piti sjedei
115. Mustehab je da se onaj ko druge piem slui, posljednji napije!
116. Dozvoljeno je piti iz svih istih posuda, osim zlatnih i srebrnih, a zabranjena je
upotreba zlatnog i srebrnog posuda za pie, jelo, ienje i sve drugo.
ODIJEVANJE
113. Mustehab je nositi bijelu odjeu, ali je dozvoljena i crvena, zelena, uta i cma; bila
ona od pamuka, lana, dlake, vune ili neega drugog, osim od svile
119. Zabranjeno je pustiti da se odjea, iz oholosti, po zemlji vue (zbog njene duine), a
pokueno je ako se ne ini iz oholosti.
121. Lijepo je (mustehab) drati se sredine u odijevanju i ne prelaziti u krajnost, oblaei
ono to izaziva ponienje, bez ikakve potrebe ili erijatske svrhe

122. Mukarcima je zabranjena svilena odjea, sjedenje ili naslanjanje na nju, a enama
je dozvoljena
123. Onome ko boluje od svraba, dozvoljeno je obui svilenu odjeu
125. ta treba rei kada se obue nova odjea, obua i slino?
127. Adabi spavanja i lijeganja
128. Dozvoljeno je leati na ledima prebacivi nogu preko noge, ako nema bojazni od
otkrivanja stidnog mjesta, kao to je dozvoljeno sjediti prekrienih (ala turka) i
podvijenih nogu
129. Adabi (ponaanje) na sijelu i u drutvu
130. Snovi i pitanja u vezi sa snovima
SELAM - ISLAMSKI POZDRAV
131. Odlike i vrijednosti selama i naredba o njegovom irenju
132. Nain nazivanja selama
133. Adabi selama
134. Ponavljanje selama osobi koja se ubrzo ponovo sretne poslije rastanka, kad ue pa
izade pa opet ue odmah, pa makar ih razdvajalo drvo ili neto slino
135. Mustehab je pri ulasku u kuu selam nazvati
136. Nazivanje selama djeci
137. ovjek naziva selam svojoj eni i enama iz rodbine, a i ostalim enama, ukoliko se
ne plai fitneta (smutnje)
138. Zabrana pozdravljanja nevjemika selamom, nain odvraanja njihova pozdrava i
nazivanje selama skupini muslimana i nemuslimana
139. Mustehab je nazvati selam pri ustajanju iz sijela, naputanju drutva ili sagovomika.
140. Traenje izuna (dozvole) za ulazak u kuu i njegovi adabi
141. Sunnet je da onaj ko trai dozvolu za ulazak, pa bude upitan: "Ko si ti?", spomene
ime ili nadimak po kome je poznat, a pokueno je rei samo: "Ja", ili slino.
142. Mustehab je nazdraviti (rei: "jerhamukellah") onome ko kihne,pa se zahvali
Uzvienom Allahu. A pokueno je to initi ako ne kae: "Elhamdu lillahi"(Adabi
nazdravljanja, kihanja i zijevanja).
143. Lijepo je rukovati se pri susretu i biti nasmijana lica, poljubiti ruku dobrom ovjeku,
dijete svoje poljubiti iz samilosti i zagrliti se s musafirom kad se vrati s puta. Pokudeno je
naklanjati se jedan drugom.
144. Obilazak bolesnika, ispraanje umrlog, klanjanje denaze, prisustvovanje ukopu i
zadravanje kod kabura, nakon ukopa
145. ta se ui kod bolesnika?
147. ta treba rei onaj ko izgubi nadu u ivot?
149. Bolesniku je dozvoljeno kazati: ja sam bolestan; jako bolestan; iznuren; ah moja
glava, i sl. i nita od toga nije pokueno,ako nije reeno iz srdbe, straha i nestrpljivosti.
150. Telkin - podsticanje onih koji su na umoru da izgovore kelime i ehadet- "la ilahe
illallah"
151. ta treba rei nakon zatvaranja oiju umrlom?
152. ta se kae kod umrlog i ta kae onaj kome je neko umro?
153. Dozvoljeno je plakanje za umrlim, bez naricanja i jadikovanja.

155. Denaza-namaz, ispraanje umrlog, njegov ukop i pokuenost

praenja denaze za ene
156. Mustehab je da to vie musallija prisustvuje denazi i da se poredaju u tri safa i vie
157. ta se ui na denaza-namazu?
158. Sa denazom treba pouriti!
159. Treba pouriti s vraanjem dugova umrlog, kao i sa njegovim opremanjem, osim ako
je umro iznenada, pa se saeka da se smrt ustanovi.
160. O vazu nasihatu na kaburu
161. Uenje dove umrlom, nakon ukopa, i ostajanje neko vrijeme kod kabura, radi dove,
istigfara i uenja
162. Sadaka i dova za umrlog
163. Pohvala umrle osobe
164. Povlastice onih kojima umru maloljetna djeca
165. Plakanje i strah pri prolasku kraj grobova nasilnika i mjesta njihovog stradanja
POGLAVLJE O ADABIMA PUTOVANJA
166. Mustehab je krenuti na put etvrtkom ujutro
167. Mustehab je da se putuje u drutvu i da se jedan (od putnika) - koji e biti potovan,
odredi za emira - vou puta.
168. Blago ophodenje sa ivotinjama
169. Pruanje pomoi saputniku
170. ta se kae kada se zajae ivotinja (ili prevozno sredstvo) radi putovanja?
171. Musafir donosi tekbir kada se popne na prijevoj (uzviicu), a tesbih (subhanallah)
kada side u dolinu i sl., ne podiui puno glas, jer je to zabranjeno.
172. Mustehab je uiti dove na putu.
174. ta se kae kad se doe u neko mjesto?
175. Mustehab je da musafir, nakon obavljenog posla, pouri kui i porodici.
176. Mustehab je s puta vratiti se obitelji (eni) danju; nou je to - bez nude - pokueno
initi.
177. ta treba rei kad se vrati s puta i ugleda svoje mjesto?
178. Mustehab je pri povratku s puta prvo svratiti u damiju i klanjati dva rekata.
179. eni je zabranjeno da putuje sama.
FADILETI
180. Vrijednosti uenja Kur'ana
181. Dunost je odravati i uvati Kur'an i ne prepustiti ga zaboravu.
182. Lijepo je Kur'an uiti uljepanim glasom!
183. Podsticanje na uenje odredenih ajeta i sura iz Kur' ana
184. Okupljanje radi uenja i prouavanja Kur'ana pohvalno je.
185. Vrijednosti i odlike abdesta
186. Vrijednosti i odlike ezana
187. Vrijednost i odlike namaza

188. Znaaj sabahskog i ikindijskog namaza

189. Vrijednost i znaaj odlaska u damiju
190. Vrijednost iekivanja namaza
191. Znaaj i vrijednost zajednikog namaza
192. Podsticanje na obavljanje sabaha i jacije u dema'atu.
193. O naredbi uvanja propisanih namaza i strogoj zabrani njihovog ostavljanja!
194. Vrijednost prvog safa i naredba o upotpunjavanju prvih safova, njihovom
poravnavanju i zbijanju.
195. Potvreni sunneti sa farzovima, njihov minimalni i potpuni broj, i sredina izmeu
toga dvoga
196. Potvrdenost dva rekata sabahskog sunneta
197. Krae uenje na sabahskom sunnetu; ta se na njemu ui i kada mu je vrijeme?
198. Lijepo (mustehab) je prilei poslije dva rekata sabahskog sunneta naslonjen na
desnu stranu kao i podsticanje na to bez obzira da li se probdjela no u namazu ili ne
199. Podnevski sunneti
200. Ikindijski sunneti
201. Akamski sunneti prije i poslije farza
203. Dumanski sunnet
204. Mustehab je klanjati sve vrste nafila u kui; naredba je da se, prilikom klanjanja
nafile, pomjeri s mjesta na kojem je klanjan farz, ili, pak, da se izmedu njih neto
progovori
205. Podsticanje na obavljanje vitr - namaza, objanjenje njegova vremena, te daje on
potvreni sunnet.
206. Duha (kuluk) - namaz, najmanji, srednji i najvii broj njegovih rekata, te
podsticanje na njegovo redovno obavljanje.
208. Podsticanje na klanjanje dva rekata tahijjetul-mesdida i o tome da je mekruh sjesti
u bilo kojem vaktu, prije nego se klanjaju dva rekata, bila ona tahijjetul - mesdid,
farzovi, potvrdeni sunneti, ili neto drugo.
210. Fadileti (vrijednosti) petka, dunost da se toga dana okupa, namirie, porani na
duma - namaz, da se dova ini toga dana i donosi salavat na Vjerovjesnika, s.a.v.s., te
objanjenje da u tom danu ima as (momenat) kada se dova prima i daje mustehab
(lijepo) to vie spominjati Allaha, d.., poslije duma-namaza.
212. Vrijednosti nonog namaza
213. Mustehab je ramazanski kijam, tj. teravih namaz.
214. Fadilet ibadeta (kijama) u noi Lejletul-kadra i objanjenje kada, najvjerovatnije,
biva ta no.
215. Fadileti upotrebe misvaka, te prirodna, urodena svojstva (fitra)
216. Potvrenost obaveze davanja zekata, njegov fadilet, te ostalo to je s tim vezano.
217. Dunost posta ramazana i objanjenje koristi posta i ostalog, to je za njega vezano.
218. Dareljivost, injenje dobroinstva i to vie dobra u mjesecu ramazanu, a posebno u
njegovih zadnjih deset dana!
219. Zabrana posta prije ramazana, u drugoj polovini a'bana, osim ako je to nastavak (na
post iz prve polovine) ili se podudario s njegovim .obiajem, da post ponedjeljkom i
etvrtkom.
220. ta se kae kada se vidi mladak?
221. Fadilet sehura, te njegovo odgadanje do zadnjeg vremena, ukoliko se ne boji izlaska

zore!
222. Fadilet urbe u vezi s iftarom, ono ime se iftari i to se kae poslije iftara!
223. Naredba postau da uva svoj jezik i druge organe od svih prestupa, vrijedanja, itd.
224. Neka pitanja u vezi sa postom
225. Fadilet (korist) posta muharema, a'bana i E1-ehuril-huruma (zulka'de, zul-hide,
muharem, redeb)
226. Fadilet posta i drugih (dobrih) djela u prvih deset dana zul-hideta
227. Fadilet posta na dan "Arefata", dan "Aure" deseti (dan muharema) i deveti (dan
muharema)
228. Mustehab je postiti est dana evala
229. Mustehab je postiti ponedjeljkom i etvrtkom
230. Mustehab je postiti po tri dana u svakom mjesecu
231. Fadilet davanja iftara postau, fadilet postaa pored koga se jede i dova koju upuuje
onaj koji jede vlasniku sofre.
I'TIKAF
HADD
DIHAD
235. Objanjenje vrsta ehida u pogledu ahiretske nagrade koji se gusule (kupaju) i
kojima se klanja denaza, za razliku od onog koji pogine u borbi protiv nevjernika
236. Koristi oslobadanja roblja
237. Koristi dobroinstva prema robu
239. Koristi ibadeta u vrijeme anarhije, nereda, fitneta i tome slinog
240. Koristi dobrodunosti pri kupoprodaji,uzimanje, davanje, vraanje i traenje duga,
tano vaganje i mjerenje, zabrana zakidanja (na vagi),te koristi za bogatog u saekivanju
siromanog i opratanju njegovog duga.
NAUKA
HVALA I ZAHVALA UZVIENOM ALLAHU
DONOENJE SALAVATA NA ALLAHOVA POSLANIKA, S.A.V.S.
ZIKR
244. Koristi zikra i podstrekivanja na njega
245. Spominjanje Allaha: stojei, sjedei, leei, bez abdesta, dunub i u hajzu
(menstruaciji), osim uenja Kur' ana, jer to nije dozvoljeno onome ko je dunub, ili u
hajzu
246. Poglavlje o tome ta se kae prije i poslije spavanja.
247. O vrijednosti zikr - skupova, pohvalnosti prisustvovanja zikru i zabrani
bezrazlonog naputanja skupova, u kojima se spominje Allah.

248. 0 spominjanju Allaha, ujutro i naveer

249. ta se ui prije spavanja?
POGLAVLJE 0 DOVAMA
251. O vrijednosti dove koja se ui u odsustvu onoga kome se ui.
252. O pitanjima u vezi sa uenjem dove.
253. O kerametima Allahovih odabranika.
POGLAVLJE O ZABRANJENIM DJELIMA
254. O zabrani ogovaranja i naredbi uvanja jezika
255. Zabranjeno je sluati ogovaranje, a onaj ko uje zabranjeno ogovaranje, duan ga je
prekinuti ili ogovaraa sprijeiti. Ako to ne moe uiniti, ili ga ogovara ne poslua,
duan je napustiti takav skup, ako to moe.
256. Kada je ogovaranje dozvoljeno?
257. O zabrani prenoenja tudih rijei s namjerom sijanja razdora meu ljudima
258. Zabranjeno je tude rijei prenijeti vlastima, kada za to nema razloga,a postoji
bojazan da e doi do smutnje i tome slino
259. O prezrenosti licemjerstva
260. O zabrani lai
262. O podsticanju na provjeravanje svega to se govor ili prenosi.
263. Lano svjedoenje je najstroe zabranjeno
264. Zabranjeno je poimenino proklinjati nekog ovjeka, ili ivotinju.
265. Dozvoljeno je uopeno proklinjanje velikih grjenika
266. Bezrazlono vrijedanje muslimana je zabranjeno.
267. Zabranjeno je vrijeati mrtve bez razloga ili vjerskog opravdanja
268. O zabrani uznemiravanja drugih
269. O zabrani medusobne mrnje, prekidanja veza i izbjegavanja
270. O zabrani zavidnosti
271. O zabrani uhodenja i prislukivanja razgovora ljudi koji to ne ele
272. Zabranjeno je loe misliti o muslimanima, bez prihvatljivog opravdanja
273. O zabrani potcjenjivanja muslimana
274. O zabrani iskazivanja zluradosti zbog nesree muslimana
275. O zabrani vrijeanja ljudi zbog njihovog porijekla
276. O zabrani prevare i obmanjivanja
277. O zabrani prevare
278. O zabrani vrijedanja zbog udijeljene sadake
279. Zabrana hvalisanja i ugnjetavanja
280. Zabranjeno je izbjegavati brata muslimana due od tri dana izuzev ako radi bid' ate
ili javno grijei
281. Zabranjeno je dvojici da se bezrazlono saaptavaju u prisustvu treeg, bez njegove
saglasnosti. Isti propis je kada razgovaraju jezikom nerazumljivim za treeg!
282. Zabranjeno je, bez vjerskog razloga, prekomjemo kanjavati enu, dijete, slugu i

ivotinje!
283. O zabrani kanjavanja ivotinja spaljivanjem u vatri, pa ak i kada je rije o mravu i
slino
284. Onome ko moe isplatiti dug, zabranjeno je odugovlaenje isplate duga, kada se to
zatrai.
285. Pokudeno je traiti nazad poklon koji jo nije predan ili poklon namijenjen potomku,
bez obzira bio mu predan ili ne. Pokudeno je darodavcu da otkupi poklon od onoga kome
ga je poklonio, bilo da je rije o sadaki, zekatu ili keffaretu i tome slino, ali je
dozvoljeno otkupiti poklon ako je preao u vlasnitvo nekoga treeg.
286. O strogoj zabrani troenja imetka siroadi
287. O zabrani uzimanja kamate
289. O djelima za koja se moe pomisliti da se ine iz licemjerja, a ne ine.
290. O zabrani gledanja u stranu enu i lijepog djeaka, bez vjerski opravdanog razloga.
291. Zabranjeno je osamiti se sa enom koja nije blia rodbina.
292. Zabranjeno je mukarcima da oponaaju ene, a enama mukarce - u odijevanju,
hodu, i slino.
293. Zabranjeno je oponaati ejtana i nevjernike!
295. Zabranjeno je obrijati samo jedan dio glave, a jedino je mukarcima dozvoljeno
obrijati cijelu glavu
296. O zabrani enama da upliu tudu kosu u svoju; i zabrani tetoviranja i otrenja zuba
297. O zabrani upanja bijelih dlaka iz brade i kose i zabrani upanja brade kada tek
pone nicati.
300. O zabrani ostavljanja otvorene vatre u kui pri spavanju i slino, bilo da je rije o
svjetiljci ili neemu drugom.
302. O zabrani naricanja za umrlim, udaranja po obrazima, deranja odjee, upanja kose,
brijanja glave, jadikovanja i kukanja!
303. O zabrani posjeivanja vraeva, astrologa, gatara, bacaa graha, piljaka, jema, i
tome slino.
304. O zabrani zloslutnje
305. O zabrani slikanja ivotinja na prostirkama, kamenu, odjei, novcu, jastucima i sl., o
zabrani slikanja likova na zidovima, pokrivaima i odjei i o naredbi unitavanja likova.
306. O zabrani dranja pasa, osim za lov, uvanje stoke ili usjeva
309. O zabrani pljuvanja u damiji, i o preporuci ienja damija
310. Pokueno je u damiji prepirati se, bespotrebno dizati glas, raspitivati se za
izgubljene ivotinje ili stvari, kupovati i prodavati
311. Zabranjen je ulazak u damiju, izuzev u nudi, onome ko je jeo luk, prasu ili neto
slino to ima neprijatan miris, prije nego to mirisa potpuno nestane.
313. Kada nastupi prvih deset dana zul-hideta, zabranjeno je onome ko hoe da zakolje
kurban da skrauje svoju kosu, bradu (i ostale dlake) i da obrezuje nokte sve dok ne
zakolje svoj kurban.
314. Zabranjeno je zaklinjati se stvorenjima, kao to su Poslanik, Kaba, meleki, nebesa,
oevi, ivot, dua, glava, vladarev ivot i dobrota, neije turbe i emanet.
315. O strogoj zabrani namjerng krivokletstva
316. Onome ko se zakune zbog neeg, a zatim htjedne uiniti bolje djelo, pohvalno je da
to uini i da iskupi zakletvu koju je prekrio (keffaret).

318. O pokuenosti zaklinjanja u trgovini, pa makar zakletva bila istinita

319. Pokueno je traiti Allahovim imenom neto drugo osim Dennet i pokueno je
odbiti onoga ko zamoli u ime Allaha ili se u Njegovo ime, za nekoga zauzima.
321. Zabranjeno je obraati se grjeniku i onome ko uvodi novotarije u vjeru sa:
gospodine i drugim poasnim nazivima
323. Zabranjeno je psovati vjetar; ta treba prouiti kada vjetar zapue?
326. Zabranjeno je rei muslimanu: "Kafire!" (nevjemie)
327. O zabrani bestidnog i runog govora
328. O pokuenosti usiljenog, izvjetaenog i grubog govora, i nerazumljivog obraanja
obinom svijetu
329. Pokueno je rei: "Zlo mi je!"
331. Zabranjeno je pred mukarcima opisivati ljepotu ena, izuzev iz vjerski opravdanog
razloga, poput braka i slino
333. Pokueno je rei: "ta htjedne Allah i taj i taj!"
334. Pokueno je sijeliti poslije jacija-namaza
335. eni je zabranjeno odbiti dolazak u postelju kada je mu pozove, osim kada za to
ima vjersku zapreku.
336. eni nije doputeno da posti nafilu bez odobrenja mua.
339. Pokueno je gladnom ovjeku klanjati kada se jelo postavi i pokueno je klanjati
onome ko osjea potrebu za obavljenjem nude!
342. Zabranjeno je obavljati namaz okrenut prema kaburu
343. Zabranjeno je prolaziti ispred onoga ko klanja!
344. Pokueno je klanjati nafilu ili sunnete nakon to mujezin pone uiti ikamet!
345. Pokueno je postiti nafilu samo petkom, i no uoi petka provoditi u ibadetu!
346. Zabranjeno je uzastopno postiti dva ili vie dana bez jela ili pia izmeu njih!
347. Zabranjeno je sjediti na kaburu
348. O zabrani ukraavanja kabura i zidanja na njima
350. Zabranjeno je posredovanje kada je u pitanju izvrenje erijatske kazne!
351. Zabranjeno je vriti (veliku) nudu po putevima, hladovima gdje se ljudi odmaraju,
mjestima odakle piju vodu i slino!
352. Zabranjeno je vriti malu nudu u stajaoj vodi
353. Pokueno je privilegirati neku djecu nad drugom kada su u pitanju pokloni
354. eni je zabranjeno da nosi obiljeje alosti za umrlim due od tri dana, osim za
muem, kada to moe nositi etiri mjeseca i deset dana!
355. O zabrani prodaje rezidenta strancima, presretanja trgovaca izvan arije, kupovine
na kupovinu i prosidbe na prosidbu, izuzev uz pristanak prvog kupca ili prosioca.
357. Muslimanu je zabranjeno orujem pokazivati na nekoga, bilo u zbilji ili ali, i
dodavati sablju isukanu iz korica!
358. Pokueno je, bez razloga, napustiti damiju poslije ezana, dok se ne klanja namaz!
359. Pokueno je odbiti ponueni miris
360. Pokueno je u lice hvaliti onoga kome e to izazivati uobraziju, dok je to u
suprotnom - dozvoljeno!
361. Nije dozvoljeno posjeivati ili naputati mjesto u kojem se pojavila neka epidemija!
362. O strogoj zabrani upotrebe sihra (crne magije)
364. Zabranjeno je upotrebljavati zlatno i srebreno posude za jelo, pie, pranje i za druge
svrhe

366. Zabranjeno je utjeti cio dan do noi

367. Zabranjeno je ovjeku tvrditi da mu je otac neko drugi osim roenog oca, ili da je
kao rob pripadao nekom lanom gospodaru!
368. Opomena onima koji kre zabrane Uzvienog Allaha i Njegovog Poslanika, a.s.!
370. O raznovrsnim predanjima i dogajima
371. O istigrafu (traenju oprosta od Allaha)
372. O nagradi koju je Allah pripremio vjernicima u Dennetu

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR
Hvala Allahu Koji pouava peru, Koji ovjeka pouava onome to ne zna. Hvala Allahu
Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio:
"I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega drite i druge puteve ne slijedite, pa da vas
odvoje od puta Njegova." (El-En'am, 153)
Uzvieni Allah takoer veli:
"Reci: 'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?" (Ez-Zumer, 9).
Uzvieni takoer veli:
"Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo." (Et-Tegabun,
8)
Neka je Allahov blagoslov na Uitelja koji upuuje najboljoj uputi: "Reci: 'Meni je,
doista, jasno ko je Gospodar moj"' (El - Enam, 57), naeg Vjerovjesnika Muhammeda,
sallallahu alejhi ve selleme.
Najuzvienija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji naina ispovijedanja
vjere Njemu. to se vie iri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije.
U tradiciji se pominje: "Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobonjaka je kao
vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde." Jer, najvredniji je, najuzvieniji i
najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je usklaen i podudaran s asnm erijatom.
A cilj i svrha egzistencije injenje je ibadeta Allahu: "Dine i ljude stvorio sam samo zato
da Mi se klanjaju."(Ez - Zarijat, 56)
Visoki saudijski komitet raduje i ini mu ast da, po preporuci njegove visosti
predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera
provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih
muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti,

uvrenje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost drutva i njegovu etiku, te

uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i najestitijom zajednicom
ashaba, koji su najbolie razumijevali i primjenjivali islam, nastojei valorizirati na iman,
naa djela i razmiljanje u svjetlu njihovog odnosa, povezujui dunjaluk sa ahiretom,
ivot s onim to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogue zanemariti, pogotovo
uzimajui u obzir injenicu da smo izgubili hiljade nae brae u bosanskoj tragediji. Kuda
bi nas to onda vodilo?
U okrilju asnog tefsira, plemenitog hadisa i iste islamske misli, ivimo s ovom
odabranom skupinom knjiga iz serije 'Biblioteka bosanske porodice', koju nudimo
odraslom i malom, muku i ensku. Svako od njih mo'e zeti iz njih shodno obimu znanja
koje mu je Allah dao,oboruavajui se spoznajom i nalazei pravi put pomou Allahova
svjetla.
"Ostavio sam vas na istoj stazi po kojoj je isto ii nou kao i danju, s nje skree samo
onaj ko je propao"-veli Poslanik, a.s. "Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se
budete pridravali, neete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet" - veli Poslanik,
a.s., takoer.
Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga uini blagoslovljenim i trajnim
dobrim djelom i da nagradi svakog ko je uestvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke,
prevodenju djela, pripremanju za tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi,
najboljom nagradom. On uje dove i odaziva se.
Direktor Regionalnog ureda
Visokog saudijskog komiteta za Evropu

NAPOMENA:
U ovom izdanju dodali smo 133 hadisa koji su preuzeti iz izdanja Organizacije islamskih
vakufa nakon korekcije njihovog prevoda. Radi lakeg raspoznavanja dopunjenih hadisa,
ispred rednog broja svakog od ovih hadisa stavili smo sljedei znak: (*). Na kraju svakog
hadisa dodali smo ime zbirke iz koje prenosi se i njegov stepen. Redni brojevi ostali su
podudarni originalu kojeg je pregledao uveni muhaddis u'aje el - Arnaut, tako da se
veoma lahko mogu provjeriti.
Allaha, d.., molimo da naa djela budu iskljuivo radi Njega, i da ova knjiga bude od
koristi islamu i muslimanima.
Izdava

1. Iskrenost u nijetu i nephodnost njegove prisutnosti u svim djelima i rijeima i

svim stanjima - javnim ili tajnim
'a nareeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru
ispovijedaju, i da molitvu obavljaju, i da milostinju udjeljuju; a to je - ispravna vjera.' (ElBejjine, 5)
'Do Allaha nee doprijeti meso njihovo i krv njihova, Ali e Mu stii iskreno uinjena
dobra djela vaa; tako vam ih je potinio da biste Allaha veliali zato to vas je uputio. I
obraduj one koji dobra djela ine!' (El-Hadd, 37)
'Reci: "Skrivali vi ono to je u srcima vaim ili to javno pokazivali, Allah to zna. On zna
sve to je na nebesima i to je na Zemlji - Allah je svemoan.' (Ali Imran, 29)
1. Prenosi se od vladara pravovijernih, Ebu Hafsa Omera ibn El- Hattaba ibn Nufejla ibn
Abduluzza ibn Rijaha ibn Abdullaha ibn Kurta ibn Rezah ibn Adijja ibn kaba ibn Luejja
ibn Galiba El-Qurejija El-Adevija r.a. da je rekao: "uo sam Allahovog Poslanika savs
da je kazao: "Zaista se djela cijene prema namjerama i zaista e svaki ovjek dobiti ono
sto je naumio u svojim djelom, pa ko bude hidzru uinio u ime Allaha i Njegovog
Poslanika, njegova hidzra je hidzra Allahu i Poslaniku; a ko bude hidzru uinio zbog neke
matrijalne dobiti ili zbog zene da bi je ozenio njegova hidzra je za ono za sta ju je
naumio."
(Muttefekun alejhi)
4. Prenosi se od Ebu Abdullaha Dzabira ibn Abdullaha ra da je rekao: "Bili smo uz
Allahovog Poslanika savs u jednoj vojni kada je rekao: "Zaista u Medini ima ljudi koji su
cijelo vrijeme bili sa vama (po nagradi), kud god vi makli i koliko god doina prokstarili,
jer ih je samo bolest omela da stvrno budu sa vama." A u drugom rivajetu stoji: "Oni
imaju nagradu zajedno sa vama."
(Muslim)
Isti ovaj hadis prenosi i Buhari, od Enesa ra.: "Bili smo s Allahovim Poslanikom savs na
povratku iz bitke na Tebuku, kada je rekao: "Zaista je u Medini iza nas ostalo ljudi koji
su, kud god mi prosli, kroz bilo koju dolinu ili preko bilo koje uzbrdice stalno su sa nama
(u nagradi kod Allaha dzs), jer ih je bolest sprijecila da podu."
5. Prenosi se od Ebu Jezida Ma'na ibn jezida ibn Ahnesa ra (Ma'an njegov otac i djed su
bili ashabi): "Jedne prilike je moj otac Jezid da podijeli kao sadaku nekliko zlatnika, te ih
je stavio pored jednog ovjeka, u dzamiji, a ja sam ih uzeo i dosao kui. On mi ree:
"Tako mi Allaha, nisam ih imao namjeru dati tebi", nasto sam se ja pozalio Allahovom
Poslaniku savs, a on ree: "Tebi, o Jezide, ono sto si naumio, a tebi, Ma'ne ono sto si
uzeo."
(Buhari)
7. Ebu Hurejre ra prenosi da je Allahov Posalnik savs rekao: "Zaista Allah ne gleda u
vasa tijela niti u vase likove, nego gleda u vasa srca."
(Muslim)

8. Prenosi se da je Ebu Musa El-Es'ari rekao: "Allahov Poslanik savs upitan je o ovjeku
koji se bori da bi pokazao hrabrost, koji se bori radi slave svoga plemena, koji se bori da
biga drugi vidjeli - koji od njih je na Allahovom putu? Na to je Allahov Poslanik savs
odgovorio: "Ko se bude borio za to da Allahova Rijec (Zakon) bude iznad svega - taj je
na Allahovom putu."
(Muttefekun alejhi)
9. Ebu Bekre Nufej' ibn Haris Es-Sekafi ra prenosi da je Allahov Poslanik savs rekao:
"Kada se sukobe dva muslimana sa svojim sabljama, i ubica i ubijeni e u Dzehennem.
Tada sam ja rekao: - Allahov Poslanie, za ubicu nam je jasno, ali zasto ubijeni? Poslanik
savs ree: "Jer je i on nastijao ubiti onog drugog."
(Muttefekun alejhi)
10. Ebu Hurejre ra prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi we seleme rekao:
"vjekov namaz u dzematu vrijedniji je od njegovog namaza u njegovoj privatnoj kui,
ili u ducanu kojem radi za dvadeset i nekoliko stupnjeva. To je zbog toga sto, kada ovjek
lijepo uzme abdest, i krene u dzamiju sa iskljuivom namjerom da klanja namaz u
dzematu, svakim njegovim korakom povecava mu se po jedan stepen i brise po jedna
pogreska, sve dok ne ue u dzamiju, a od momenta kada ue u nju on je u namazu sve
dok je u dzamiji zbog namaza. Svakog od vas meleki blagosiljaju dok god se nalazi na
mjestu na kome je klanjao, govoreci: "Smiluj mu se, Allahu, oprosti mu i primi njegovo
kajanje! Meleki to cine sve dok ovjek ne izgubi abdest i time uznemiri meleke."
(Muttefekun alejhi)
11. 'Abdullah ibn Abbas radijellahu anhu prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi
we seleme rekao: "Allah dzs je odredio dobra i losa djela zatim to objasnio; pa ko bude
odluio uiniti dobro djelo, zatim ga ne uini (bude sprijecen), Allah dzs mu to djelo
upisuje u cijelosti kao da ga je i uinio, a ako odlui uiniti dobro djelo, pa ga i uini
Allah dzs mu ga upisuje deset do sedam stotina puta pa cak i vise. A ako zazeli uiniti
neko lose dijelo, pa ga ne uini, Allah dzs mu upisuje jedno dobro djelo, ako zazeli uiniti
neko lose djelo pa ga i uini, Allah dzs mu upisuje samo jedno lose djelo."
(Muttefekun alejhi)
12. Prenosi se da je 'Abdullah ibn 'Umer radijellahu anhu rekao: "uo sam Allahovog
Poslanika sallallahu alejhi we seleme kada je ispricao sljedece: "Zaputila su se trojica
ljudi - od prijasnjih naroda - na dalek put te ih zatece no pored jedne pecine, u koju
udose da bi u njoj prenoili. Medutim jedna stijena se zakotrlja i potpuno zatvori ulaz u
pecinu. Oni tada jedni drugima rekose: - Jedini nacin da se spasimo iz ove situacije je da
zamolimo Allaha dzs da ukloni ovu stijenu zbog naih dobrih djela koja smo uinili."
Jedan od njih tada ree: - Allahu dragi, ja sam imao stare i iznemogle roditelje i nikada
nisam prije njih nahranio niti napojio svoju djecu niti svoje robove i sluge. Jednoga dana
traio sam bolju pasu svome stadu, pa im nisam dosao na vrijeme, te sam ih, nakon sto
sam namuzao mlijeka i donio, nasao da spavaju. Nezgodno mi je bilo da ih probudim, ali
i da prje njih nahranim svoju porodicu i svoje robove, pa sam ekao - sa sudom u svojoj
ruci - igledao kad ace se sami probuditi i tako ostao sve do zore, a djeca su u neposrednoj

mojoj blizini plakala od gladi. Zatim su se probudili i popili svoj dio mlijeka. Dragi
Allahu, ako sam ja to uinio iskljuivo radi Tebe, a ni radi ega drugog, onda nam
odmakni ovu stijenu sa vrata ove peine u kojoj smo mi!"
Stijena se malo maknu, ali ne toliko dabi mogli izai pored nje.
Drugi od njih ree:- Allahu dragi, ja sam imao jednu blinju rodicu, koju voljeh vie od
cijeloga svijeta, koju voljeh,-kae se u jednoj drugoj predaji tako jako, kako to ljudi samo
vole ene, pa sam je poelio imati, ali mi ona to ne dopusti. Jedne godine, zavladala je
jaka glad, te mi ona doe i zatrai pomo. Ja joj dadoh 120 zlatnika, ali pod uslovom da
mi se dopusti. Onana to pristade, i kad sam joj se pribliio (u drugom rivajetu: kad sam je
zagrlio, onako kako mu zagrli svoju enu u postelji), ona zplaka i ree: "Boj se Allaha; i
ne raskidaj prsten moje nevnosti bespravno!" Na to sam se ja odmakao od nje, iako mi je
bila najdraa na svijetu, i otav joj zlato koje sam joj bio dao. Allahu dragi, ako sam ja to
uradio iskljuivo radi Tebe, spasi nas ove nedae u kojoj se nalazimo!"
Stijena se ponovo malo pomjeri, ali ne toliko da bi mogli izai.
Trei od njih ree: "Allahu dragi, ja sam drao najamnike i svima sam odmah zasluenu
nagradu palaao, osim jednom ovjeku, koji je pobjegao sa posla i otiao prije prijema
svoje plae. Ja sam tu njegovu plau poteno uloio , tako da se njegov imetak namnoio.
Nakon izvjesnog vremena mi je doao i zatrio svoju plau koja je kod mene ostala. Ja
sam mu na to odgovorio: "Sve to ispred sebe vidi od ovog balga: deva, stoke, ovaca i
robova, tvoje je!" On mi tada ree: "Robe Boiji, ne izigravaje se sa mnom!" "Ne
izigravam se sa tobom," rekoh mu ja, na to je on uzeo sav taj imetak i otjerao ga, a da
meni nije nita ostavio. Allahu dragi ako sam je to iskljuivo radi tebe uinio, spasi na
sove nae nevolje u kojoj se nalazimo!"
Stijena se tada potpuno pomjeri, te oni izioe iz peine i odoe dalje."
(Muttfekun alejhi)
2. Tewba - pokajanje
Sva islamska ulema je saglasna je da je pokajanje od svakog uinjenog grijeha stroga
dunost. Ako se uinjeni grijeh odnosi samo na Allahov hakk, a ne povezuje se sa pravom
nekog ovjeka, onda tevba ima tri uvjeta. Prvi je da odmah prestane sa injenem tog
grijeha, drugi, da se srcem kaje zbog njegovog izvrenja, i trei, da vrsto odlui da se
nee vratiti tom grijehu. Ako jedan od ova tri arta izostane, tevba nije ispravna. A ako je,
pak, grijeh uinjen nekom ovjeku, onda tevba ima etiri uvjeta: tri gore navedena i da se
dug vrati onome kome se duno. Ako je dug imovinske prirode, onda se oteenom mora
vratiti njegov dug, a ako je prestup takav da povlai veu sudsku kaznu, kao sto je
bievanje za potvoru nevinog, onda je duan omoguiti ispunjenje kazne nad njim, ili
zatraiti oprost od dotine osobe, a ako se radi o uvredi jezikom (gibetu), duan je
zatraiti halal od osobe koju je uvrijedio.
Pokajanje je stroga dunost od svih uinjenih grijeha, te ako se pokaje samo od pojedinih
grijeha, njegova tevba kod sunija (pristalica Pravog puta) vai za te grijehe, a ostli ostaju
na njemu.
O obaveznosti pokajanja i klonjenja od grijeha postoje mnogi dokazi u Kuranu, Sunetu i
saglasnosti cjelokupne islamske uleme (idma).

Allah,d.., kae:
"... I pokajte se Allahu svi, o vjernici, da bi ste bili spaeni!" (En-Nur, 31)
"I zatraite oprost od svoga Gospodara, zatim mu se vratite! (pokajte se)" (Hud,3)
"O vjernici, iskreno se pokajte Allahu..." (Et-Tahrim,8)
13. Ebu-Hurejre,r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. da je rekao: Tako mi
Allaha, ja zatraim od Allaha,d.., i obrazim Mu se tevbim vie od sedamdeset puta
dnevno."
14. El-Egarr ibn Jesar el-Muzeni, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "O
ljudi, obraajte se Allahu tevbom i traenjem oprosta! Zaista, ja tevbu inim stotinu puta
na dan."
15. Enes ibn Malik, omiljeni sluga Poslanikov, pripovjeda da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi we selem, rekao: "Allah se vie obraduje pokajanju Njegova roba, nego
to bi se neko od vas obrasdovao pronalasku svoje izgubljene deve u pustinji bez vode i
plodova."
(Muttefekun alejhi)
U drugom Muslimovom rivajetu, stoji: "Allah se vie obraduje tewbi Svoga roba, koji se
pokaje, prije nego to bi to uinio neko od vas kada bi putovao na devi kroz pustinju i ona
mu pobjegne, a na njoj musva hrana i voda, pa je dugo traio i, izgubivi nadu da e je
pronai, legao u hlad jednoga drveta da se odmori, i utakvom stanju oaja, odjedanput,
ugledao svoju devu u neposrednoj blizini njegovoj kako mirno stoji, te odmah skoio i
uhvatio je za povodac, i od silne radosti, uzviknuo: "Boe moj, Ti si moj rob, a je sam
Tvoj gospodar!", pogreno se izrazivi od silne radosti."
16. Ebu-Musa el-E ari, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we
selem, rekao: "Zaista, Allah,d., dri Svoju ruku ispruenom tokom cijele noi, primajui
pokajanja onih koji su danju grijeili, a danju prua ruku, primajui pokajanja onih koji
su nou grijeili, sve dok sunce ne izae sa zapada (kao jedan od predznaka kraja ovoga
svijeta)."
(Muslim)
17. Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi we selem,
rekao: "Ko se pokaje prije nego to sunce izae sa zapada, Allah e primiti njegovo
pokajanje."
(Muslim)
18. Abdullah ibn Umer, r.a., prenosi da jeAllahov Poslanik sallallahu alejhi we selem,
rekao: "Zaista, Allah prima pokajanje Svoga roba, sve dok mu dua ne stigne u njegovo
grlo (do posljednjeg daha)."
(Tirmizi, hasen)

20. Ebu Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi we selem,
rekao: "Davno prije vas, bio je jedan ovjek koji je ubio 99 osoba, pa je upitao za
najuenijeg ovjeka na svijetu, te su ga uputili na jednog rahiba (isposnika). On ode do
spomenutog rahiba i kae mu da je ubio 99 osoba, pa ga onda upita, ima li za njega
oprosta kod Allaha, d.. Na to mu rahib ree da za njega nema oprosta. ovjek se na to
podie i ubi i rahiba i napuni stotinu ubijenih.
Zatim je ponovo upitao za najuenijeg ovjeka na svijetu, pa ga uputie na jednog
uenjaka, kome je on ispriao da je ubio 100 osoba, a zatim ga upitao ima li za njega
takvog tevbe? Uenjak mu na to ree:Svakako. Ko te spreava da uini tevbu? Idi u tu i
tu zemlju, u njoj stanuju ljudi koji iskreno Allahu robuju, pa im se i ti pridrui u njihovom
robovanju, i nipoto se ne vraaj u svoju sredinu, jer je ona pokvarena.
ovjek se uputi ka toj zemlji, ali ga negdje na pola puta zadesi smrt. Oko njega nastade
spor izmeu meleka milosti i meleka kazne. Meleci milosti rekoe:On je doao kao
pokajnik od grijeha i srcem svojim okrenut prema Allahu!
Meleki kazne rekoe: "On nikada nije uinio ni jedno dobro djelo!" Tada melecima stie
jedan drugi melek, u ljudskom liku, koga oni uzee za sudiju da im presudi. Melek-sudija
im ree: "Izmjerite rastojanje izmeu jednog i drugog mjesta, pa kojem od njih bude
blii, njemu i pripada." Meleki izmjerie rastojanje i ustanovie da je blii zemlji kojoj je
bio krenuo, te ga uzee meleki milosti."
U Buharijinom rivajetu, stoji: "Bio je blii zemlji dobra samo za jedan pedalj, te je zbog
toga postao njen." A u sljedeem od Buharijinih rivajeta stoji: "Pa je Allah d naredio
zemlji dobra da se priblii a zemlji grijeha da se udalji; zatim je naredio melecima da
izmjere rastojanje i zmeu njih. Meleki to uradie i naoe da je blii zemlji dobra samo
za jedan pedalj, te mu Allah d oprosti njegove grijehe." A u jedno rivajetu se kae da se
on umirui pokuao pribliiti zamlji dobra, tako to se posljenjom snagom nageo prema
zemlji dobra, te je to bio uzrok da je bio blii.
(Muttefekun alejhi)
23. Ibn Abbas prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi we selem, rekao: "Kada bi
ovjek imao punu dolinu zlata, zaelio bi da ima dvije doline, a njegova usta nee nita
npuniti do praina, a Allah prima pokanje od onoga ko se pokaje."
(Muttefekun alejhi)
24. Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi we selem, rekao:
"Allah d se smije dvojici ljudi koji se meusobno bore, pa jedan drugog ubiju, a obojica
uu u Dennet. Jedan od njih se borio na Allahovom putu i poginuo, pa uao u Dennet, a
njegovom ubici se Allah smiluje, pa primi islam; zatim i sam pogine kao ehid, na
Allahovom putu"
(Muttefekun alejhi)
3. Sabur - strpljivost
Kae Allah d:

'O vjernici, budite strpljivi i izdrljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste
postigli ono to elite!' (Ali Imran, 200),
'Mi emo vas dovoditi u iskuenje malo sa strahom i gladovanjem, i time to ete gubiti
imanja i ivote, i ljetine. A ti obraduj izdrljive,' (El-Beqara, 155),
Reci: "O robovi moji koji vjerujete, bojte se Gospodara svoga! One koji na ovome svijetu
dobra djela budu inili eka nagrada, a Allahova zemlja je prostrana; samo oni koji budu
strpljivi bie bez rauna nagraeni." (Ez-Zumer, 10),
'Strpljivo podnostiti i pratati - tako treba svaki pametan postupiti.' (E-ura, 43),
'O vjernici, traite sebi pomoi u strpljivosti i obavljanju molitve! Allah je doista na strani
strpljivih.' (El-Beqara, 153),
'Mi emo vas provjeravati sve dok ne ukaemo na borce i postojane meu vama, a i
vijesti o vama provjeravaemo. '(Muhammed, 31).
Jo je mnogo drugih ajeta koji govore o potrebi sabura i njegovoj vanosti.
25. Ebu Malik El-Haris El-E`ari, pripovijeda da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi we
selem, rekao: "istota (tjelesna i moralna) polovica je imana, zahvalaAllahu (el-hamdu
lillahi) puni vjerniku mjerilo njegovih dobrih djela, velianje Allaha (subhanellahi) puni
sve izmeu nebesa i Zemlje, namaz je nur (svjetlost), sadaka je dokaz (vjere), sabur je
sjaj, a Kur`an je dokaz za ili protiv tebe. Svaki ovjek, kada osvane, svojui duu prodaje,
pa je otkupi (od kazne), ili je upropasti."
(Muslim)
26. Ebu Se`id El-Hudri, r.a., prenosi da je dna grupa ensarija, traila od Allahog
Poslanika, sallallahu alejhi we selem, milostinju, pa imaje on dao, zatim su ponovo
traili, a on im opet dao to su traili, dok im nije podijelo ono to je imao, a zatim im
rekao: "Sve to budem imao od dobra, ja u vam podijeliti i nita do vas neu sakriti, ali
ko trai i eli ednost, Allah e mu je podariti; ako trai eli neovisnost, Allah e ga
uiniti neovisnim (bogatim). Ko god se puno suzdrava i trpi, Allah e mu pomoi da
bude strpljiv; nije nikome dat bolji dar od sabura."
(Muttefekun alejhi)
27. Suhejb bin Sinan r.a., pripovijeda da je uo da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
we selem, rekao: "udan li je primjer vjernika! Usvakoj situaciji on dobija a takvo stanje
nije ni s kim drugim nego samo sa vjernikom; ako ga zadesi kakva radost, on zahvaljuje
Allahu, d, tom udonosi korist, a ako ga, oak, pogodi kakvo zlo i teta, on se strpi, i
postojano se dri, pa mu i ot donosi nagradu od Allaha, d."
(Muslim)
28. Enes, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selem, poeo
osjeati veoma jake bolove, te je h. Fatima, primijetivi to na njemu, povikala: "O muko
oeva!" Alejhiselam joj na to ree" `Tvoj otac poslije ove dananje muke vie nikad nee
imati nikakve muke.``` A kada je Alejhiselam preselio na Ahiret, h. Fatima ree:``O moj
oe, koji se odazva pozivu Gospodara svoga, o oe moj, neka ti u Denetu El-Firdevs
bude boravite, o oe moj, vijest o tvojoj smrti Dibrilu prenosimo.`` A kada je pokopan
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selem, ona je upitala ashabe:``Zar ste mogli sebi

dopustiti da na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi we selem, pospete prainu?``

(Buhari)
29. Usame, sin Zejdov, kojeg je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selem, kao i
njegovog oca, izuzetno volio, pripovijeda: Ker Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
we selem, poruila je Alejhiselamu da joj je dijete na umoru, te da doe kod nje.
Alejhiselam ju je posalamio i poruio joj: Zaista Allahu pripada sve to uzme i sve to
podari, i kod Njega je svakoj stvari rok odreen, pa neka se strpi imajui na umu da e i
za to biti nagraena." Zatim je ponovo poslala po njega, zaklinjui ga da doe. Tada je
Alejhisselam poao, a snjime su krenuli Sead ibn Ubade, Muaz ibn Debel, Ubej ibn Kab,
Zejd ibn Sabit i jo nekoliko ashaba, r.a. Dijete je dato Allahovovom Poslaniku, sallallahu
alejhi we selem, koji ga uze u naruije dok mu je dua hroptala i tada Poslanik zaplaka
kada ga ugleda u takvom stanju. Sead ibn Ubade mu na to ree: "ta je to o Allahov
Poslanie? Ovo je rahmet (samilst) koju je Allah usadio u srca robova Svojih A po
jednom drugom rivajetu:..u srca onih Svojih robova koje je On odabrao; zaista je Allah
milostiv prema onim Svojim robovima koji su samilosni prema drugima." (Mutekefun
alejhi)
30. Suhejb, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selem,rekao: ivio
je u davna vremena jedan kralj koji je imao vraara. Kada je vraar ostario, ree kralju:
"Ja sam ostario, zato mi nai djeaka da ga poduim sihru (Vraanju)." Poslao mu je
djeaka da ga pouava, ali je djeak na putu sreo jednog pobonog uenjaka, kod koga je
odsjeo i uo od njega govor, koji ga je zadivio. Tako je to inio uvijek kada je odlazio
vraaru. Kada bi doao kod vraara, on bi ga udario na to se on alio uenjaku pa mu
ovaj ree: "Kada se poboji vraara kai mu da te zadrala porodica, a kada se poboji
porodice reci - zadrao me vraar." Tako je redovno inio dok ne srete na putu veliku
ivotinju koja se isprijeila da ljudi ne mogu prolaziti, pa ree: "Danas u znati je li bolji
vraar ili pobonjak. Uzeo je kamen i rekao: Allahu moj, ako je uenjak drai Tebi od
vraara, ubij ovu ivotinju kako bi ljudi mogli prolaziti." On se baci na nju i ubi je, a tada
ljudi prooe. On ode kod pobonjaka i obavijesti ga ta je uinio, pa mu pobonjak ree:
"Moj sinko ti si danas bolji od mene. Dostigao si ono to vidim, ti e zasigurno biti
iskuavan, zato ako te budu muili nemoj me otkriti." Djeak je iscljijevao slijepe i
gubave i lijeio svijet od razliitih bolesti. Za njegovu nadarenost uo je kraljev savjetnik,
inae slijepac te ode kod njega sa brojnim darovima (hedijama) i ree: "Ovo to je ovdje
tebi pripada ako me izlijei." Mladi ree: "Ja ne lijeim nikoga nego Allah, pa ako
povjeruje u Uzvienog Allaha, uputit u Mu dovu i izlijeit e te." Povjerova kraljev
savjetnik u Allaha , pa ga Allah izlijei. Zatim je doao kod kralja i sjeo pored njega, kako
je to inio i ranije a kralj ga upita: "Ko ti povrati vid?" Ree: "Moj Gospodar." On upita:
"Zar ti ima gospodara osim mene?" Ree: "Moj i tvoj Gospodar je Allah." Potom ga je
kralj uhapsio i nije prestao da ga mui dok mu nije rekao za djeaka. Zatim su mu doveli
djeaka, pa mu kralj ree: "Siniu tvoja vjetina u vraarstvu (sihru) dostigla je visok
nivo. Ti lijei slijepe i gubave i ini jo mnogo toga." Djeak ree: "Ja ne lijeim
nikoga, nego Uzvieni Allah lijei." Vladar je i njega uhapsio i nije ga prestajao muiti
sve dok mu nije otkrio pobonjaka. Doveden je pobonjak pa mu je reeno: "Napusti
svoju vjeru", a on odbi, pa vladar zatrai da se donese testera, zatim je stavljena na
sredinu njegove glave, i on je raspili dok ne padoe obje polovine. Zatim je doveden

kraljev savjetnik i bi mu reeno: "Napusti svoju vjeru", ali on odbi; i njemu je stavljena
testera na sredinu glave i raspilie je njome dok ne padoe obje polutke. Zatim je doveden
djeak i bi mu reeno: "Napusti svoju vjeru", ali on odbi, pa ga predade skupini svojih
slugi, i ree: "Idite sa njim na to i to brdo i popnite se s njim na vrh. Kada stignete gore
traite da napusti svoju vjeru. Ako prihvati, u redu je, ali ako odbije, bacite ga sa vrha!"
Otisli su i popeli se sa njim na brdo, pa djeak ree: "Allahu moj zatiti me odnjih ime
hoe." Pod njim se zatrse brdo i popadae u provaliju. On se vrati kralju , a on ga upita:
"ta je bilo sa tvojom druinom?" Djeak ree: "Allah me zatitio od njih." Predao ga je
drugoj grupi i rekao: "Idite sa njim i ukrcajte ga u lau. Otplovite s njim na sred mora.
Ako napusti svoju vjeru, dobro i jeste, a ako ne, bacite ga." Otplovili su s njim i on ree:
"Allahu moj zastitime od njih ime hoe." Prevrnu se laa, pa se potopie, a on se vreti
kralju, pa ga kralj upita: "ta se desilo sa mojim slugama?" Ree: "Uzvieni Allah me od
njih zatitio." Zatim se on obrati kralju: "Ti me nee moi ubiti dok ne urafi to u ti
narediti." On upita: "ta je to?" Ree: "Skupi ljude u jednu dolinu, zatim me razapni na
jedno stablo, potom uzmi jednu strijelu iz mog tobolca, pa stavi strijelu na tetivu i reci:
"U ime Allaha, Gospodara mladia", pa odapni strijelu na mene. Ako tako uradi, moi
e me ubiti." Sakupio je ljude u jednu dolinu, razapeo djeaka na jedno stablo, uzeo
strijelu iz njegovog tobolca, zatim je stavi na tetivu i ree: "U ime Allaha, Gospodara
mladia", i odape strijelu koja ga pogodi u sljepoonicu. Djeak stavi ruku na svoju
sljepoonicu i umrije, a ljudi povikae: "Vjerujemo u Gospodara djeakova." Doli su
kralju i rekoe mu: "Vidi, onoega si se ti pribojavao, tako nam Allaha, desi se."
Povjerova narod u Allaha. On naredi da se iskopaju rovovi (jarkovi) du puta, pa su
iskopani. Naloi se vatra, a on ree: "Ko ne odustane od svoje vjere, bacite ga u nju." Pa,
uinie tako. Kada na red doe jedna enasa svojim djeakom, zastadebojei se da u vatru
padne. Djeak joj ree: "Majice, budi strpljiva, jer ti si zaista u pravu."
(Muslim)
31. Enes r.a. pripovijeda da je Allahov Poslanik sallallahu `alejhi we sellem, naiao pored
jedne ene koja plakae nad neijim mezarom pa joj je rekao: "Boj se Allaha i strpi se!"
Na to mu ona odgovori: "Idi od mene ti nisi pogoen mojom nesreom." Ona nije
prepoznala Allahovog Poslanika sallallahu `alejhi we sellem, te je, kad su joj rekli da je to
bio Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi we sellem, otila do vrata njegove kue i, ne
zatekavi nikoga od njegovih vratara, rekla mu, izvinjavajui se: Nisam te
prepoznala." "Pravi sabur je onaj pri prvom udarcu (jer se tada najtee strpiti)", odgovori
on.
(Muttefekun alejhi)
A u muslimovom rivajetu se prenosi da je plakala za svojim umrlim djetetom.
32. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi we sellem, rekao:
"Allah, d.. veli: "Nema druge nagrade za Mog roba mu`mina kojem Ja usmrtim
njegovu voljenu osobu na ovome svijetu (njegovo dijete), pa se on - nadajui se nagradi strpi na tom gubitku, osim Denneta."
(Buhari)
33. Aia r.a. pripovijeda da je upitala Allahovog Poslanika sallallahu alejhi we selem, za
kugu (koleru), pa joj je on odgovorio da je to Allahova kazna koju On alje na onoga

koga hoe, a da ju je uinio rahmetom za mu'mine. Zato, koji se god rob Allahov zadesi u
mjestu u kome se pojavila kolera, te se strpi, nadajui se nagradi od Allaha, d.., za to, i
ostane u njemu, vjerujui da ga nee zadesiti nego ono to mu je Allah d.., ve oderdio,
a sa time on svakako on mora biti zadovoljan, imat e nagradu eiha (onoga koji je
poginuo na Allahobom putu).
(Buhari)
34. Enes r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi we selem, da je Allah
d.., rekao: "Ukoliko Ja nekog od Svojih robova iskuam oduimanjem njegovog vida,
pa se strpi (i ne rekne radi toga nita loe) , to u mu nadokanditi Dennetom."
(Buhari)
35. 'Ata ibn Ebi Rebiah r.a. pripovijeda da mu je ibn-Abbas, r.a. rekao: "Hoe li da ti
pokaem enu koja e ui u Dennet?" A on mu na to odgovori: Svakako." Ibn-Abbas
ree: Vidi li onu crnkinju tamo; doal je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi we
selem, i rekla: Ja ponekad dobijem padavicu (epilepsiju), pa se bojim da se nesvjesno
otkrijem (svoja stidna mjesta) pred svijetom, pa te molim da uputi dovu Allahu d.. da
me izlijei." On joj je na to odgovori: Ako hoe strpi se na toj bolesti, dobit e
Dennet, a ako hoe, ja u dovu uputiti Allahu d.. da ozdravi?" "Strpit u se",
odgovori ona "samo zamoli Allaha d.. da se ne otkrivam prilikom napada", to Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi we selem, i uini.
(Muttefekun alejhi)
36. Abdullah ibn Mes'ud r.a. pripovijeda: Kao da sada gledam Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi we selem, kako pria o jednom od Allahovih poslanika, salavatullahi
alejhim, kako ga je njegov narod toliko pretukao da mu je tekla krv niz lice, a on je,
briui krv sa lica samo rekao: "Allahu dragi, Ti oprosti narodu mome jer oni zaista ne
znaju."
(Muttefekun alejhi)
37. Ebu Se'id i Ebu Hurejre r.a., prenose da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we
selem, rekao: "Muslimana (vijernika) ne pogodi nikakva nesrea ili bolest, niti tuga ili
alost, niti bilo kakva nezgoda, ak ni obini ubod trna, a da mu zbog tiga Allah d.. ne
oprosti dio njegovih grijeha."
(Muttefekun alejhi)
38. Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selem, rekao:
"Kome Allah d.., eli dobro, stavi ga na kunju (belaj)."
(Buhari)
39. Enes r.a. prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selem, rekao: "Neka
niko od vas nipoto ne zaeli smrt zbog nevolje koja ga je pogodila, a ako ve mora, onda
neka kae: Allahu moj , odri me u ivotu dokle god mi je ivot hairniji, a usmrti me
kada mi smrt bude bolja od ivota."
(Muttefekun alejhi)

40. Habbab ibn Erett r.a. pripovijeda: Mi smo se poalili Allahovom Poslaniku,
sallallahu alejhi we selem, naprogone idolopoklonika, a on bijae u hladu Ka'be,
naslonjen na svoj ogrta, pa mu rekosmo: 'Zar namnee traiti pomo od Allaha d.. zar
za nas nee uiti dovu?' On nam na to odgovori: 'Znajte da je meu narodima prije vas
bilo ljudi kojima bi iskopali rupu u zemlji, zatim ga stavili u nju, donijeli pilu kojom bi
prepilili njegovu glavu (odozgo) na dva dijela, ili bi mu eljeznim bodljama meso i kou
od kostiju odvajali, ali sve to ga ne bi natjeralo da ostavi svoju vjeru. Tako mi Allaha,
uistinu e Allah d.., upotpuniti ovu vjeru dotle da e konjanik putovati sam iz San'a do
Hadremevta (sa kraja do nakraj Arapskog poluotoka), nikoga se ne plaei, osim Allaha
d.., i vuka za svoje stado, meutim vi to pourujete (nestrpljivi ste)." A po jednom
drugom rijvajetu: "On je mirno leao na svom ogrtau pod glavom, pored svega to smo
trpili od idolopoklonika."
43. Enes r.a. prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selem, rekao: "Ako Allah
d.. eli Svome robu hajr, onda mu pouri sa njegovom kaznom na ovome svijetu. A ako
Allah d.., eli Svome robu zlo, onda mu odgodi kaznu za njegove grijhe, kako bi je u
potpunosti iskusio na ahiretu." Zatim je rekao: "Zaista je veliina nagrade prema veliini
iskuenja, zato Allah d.., kada zavoli jedan narod, postavi ga na razne kunje, pa ako
bude zadovoljan time, Allah bit e zadovoljan njime, a ako se srdi zbog toga, njemu
pripada Allahova srdba."
(Tirmizi, hasen, Buhari)
45. Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selem, rekao:
"Nije junatvo u hrvanju (dvobojima), nego je junak onaj koji se strpi pri svojoj srdbi"
(Muttefekun alejhi)
46. Sulejman ibn Sured, r.a., pripovijeda: "Siedio sam s Allahovim Poslanikom, sallallahu
alejhi ve selleme, a dvojica ljudi su se meusobno svadali. Jedan od njih je bio sav
pocrvenjeo, a vratne ile mu se napele od srdbe. Allahov Poslanik, 'alejhi-s-selam, ree:
Zaista ja znam jednu rije; kada bi je on izgovorio, otilo bi od njega ono to ga je
snalo. Kada bi rekao: 'Utjeem se Allahu od prokletog ejtana, popustilo bi ga ono to ga
je snalo." Prisutni tom ovjeku tada rekoe: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, ti rekao je da zatrai utoite kod Allaha, d.., od prokletog ejtana."'
(Muttefekun alejhi)
47. Mu'az ibn Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Ko savlada svoju srdbu i onda kada bude u stanju daje ispolji, Allah, d.., e ga
pozvati na kijametskom danu pred cijelim svijetom da sebi izabere koju god hoe od
denetskih hurija."
(Ebu-Davudi Timzi, hasen)
48. Ebu-Hurejre, r.a., pria da je jedan ovjek doao Allahovom Poslaniku, sallallahu
'alejhi ve selleme, i rekao: "Posavjetuj me, preporui mi netol" Na to mu on ree:
"Nemoj se srditi!" ovjek nekoliko puta ponovi isto pitanje, i svaki put mu je
Alejhisselam odgovorio: "Nemoj se srditi."
(Buhmi)

49. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Mu'mina i mu'minku ne prestaju pogadati razne nedae iskuenja u njima samima, ili
njihovoj djeci i imetku, sve dok im se ne izbriu svi njihovi grijesi, tako da se susretnu sa
Allahom, d.., bez ijednog grijeha."
(Trmizi, hasen, sahih)
53. Abdullah ibn Ebi-Evfa, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, za vrijeme jedne od bitaka, saekao dok se sunce nagelo ka zapadu, zatim je
ustao i rekao prisutnim: "O ljudi, nemojte prieljkivati sukob s neprijateljem, i od Allaha
traite selamet, a kada se sukobite s neprijateljem, onda budite strpljivi, i znajte da je
Dennet pod sjenama sablji." Zatim je dodao: "Allahu na, Objavitelju Knjige, Pokretau
oblaka, Pobjednie svih eta, porazi ih (nae neprijatelje) i nama pomozi protiv njih."
(Muttefekun alejhi)
4. Iskrenost (sidk)
Allah, d.., ka:
"O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su iskreni " (Et-Tewba, 19)
':.. i iskrenim mukarcima i iskrenim enama.... " (El-Ahzab, 35)
'... bolje bi lm bilo da su prema Allahu iskreni. " (Muhammed, 21)
to se hadisa na ovu temu tie, evo nekih:
54. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao
"Iskrenost vodi dobroti, a dobrota vodi u Dennet. Zaista, ovjek iskreno govori (i radi)
sve dok kod Allaha konano ne bude upisan "siddikom" (potpuno iskrenim vjernikom). A
la zaista vodi u pokvarenost, a pokvarenost i grijeenje vode u Dehennem. ovjek koj
stalno lae, kod Allaha bude upisan tekim laljivcem."
(Muttefekun alejhi)
55. Hasan, sin h. Alije, Alejhisselamov unuk, r.a., pripovijeda: "Od Allahovog Poslanika
sallallahu alejhi ve selleme, zapamtio sam slijedee rijei: "Ostavi sve ono to ti je
sumnjivo (nisi siguran da li je halal ili haram), a dri se onog to ti nije sumnjivo. Zaista
je iskrenos sigurnost, a la je sumnjiavost."
(Trmizl, sahih)
56. Od Ebu-Sufjana Sahr b. Harba, r.a., prenosi se u dugom hadisu pria o Herakliju
"Herakle upita: 'ta vam nareduje"' (tj. Allahov Poslanik, s.a.v.s.)?, kae Ebu-Sufjar
"Govori nam: Oboavajte Allaha, Jednog Jedinog, druge Mu ravnim ne smatrajte, a
ostavit( ono to vam govore oevi vai. Nareduje nam namaz, iskrenost, ednost, potenje
i panju prema rodbini."'
(Muttefekun alejhi)

57. Ebu-Sabit, ili Ebu-Seid, ili Ebu el-Velid (razilaze se u njegovom nadimku), Sehl ibr
Hunejf, koji bijae uesnik Bitke na Bedru, prenosi da je Allahov Poslanik,
sallallahu'alejh ve selleme, rekao: "Ko iskreno od Allaha trai ehadet (da pogine kao
ehid), Allah e mu
podariti stepen ehida, pa makar umro i u svojoj postelji (a ne na bojnom polju)."
(Muslim)
59. Ebu-Halid Hakib b. Hizam, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kupac i
prodava imaju slobodu izbora dok se ne rastanu, pa ako budu iskreni i ispolje stvarno
stanje (robe), bit de im bereket u pazaru, a ako zataje i slau, onda de im nestati bereket, u
onome to su pazarili."
(Muttefekun alejhi)
5. Samokontrola
Allah, d.., kae:
"Koji te vidi kada ustaje (na namaz), i tvoje pregibanje meu onima koji ine seddu. "
(E-u'ara, 218-219)
"On je s vama gdje god vi bili."(El-Hadid, 4)
"Allahu nije nita tajna ni na Zemlji ni na nebu."(Ali - Imran, 5)
"Zaista tvoj Gospodar stalno motri. " (EL-Fedr, 14)
"On zna poglede koji kriomice u ono to je zabranjeno gledaju, a i ono
to grudi kriju. " (El-Mu'min = El Gafir, 19)
Jo je mnogo drugih ajeta na ovu temu, a evo i nekoliko hadisa:
60. Omer ibn Hattab, r.a., pripovijeda: "Jednog dana sjedili smo kod Allahovog
Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme, te se iznenada pojavi jedan ovjek izuzetno bijele
odjee, jako crne kose, bez ikakvih znakova putovanja na sebi, a niko od nas ga nije
poznavao. Priblii se Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i sjede pored
njega, tako to je prislonio svoja koljena uz njegova i svoje ruke stavio na natkoljenice, a
potom ree: 'O Muhammede, obavijesti me o islamu!' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve selleme, ree mu: 'Islam je da posvjedoi da nema drugog boga, osim Allaha, i da je
Muhammed Allahov poslanik, da obavlja namaz, daje zekat, posti ramazan i da
hodoasti Bejtullah, ako si u mogunosti.' On tada ree: 'Istinu si kazao.' Mi smo mu se
udili (veli Omer); pita ga, zatim mu potvruje.
ovjek ponovo ree: 'Obavijesti me o imanu!' Alejhisselam kaza: Iman je da vjeruje
Allaha, Njegove meleke, Njegove Knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i da vjeruje da
je sve odredeno, bilo dobro, bilo zlo.' ovjek opet ree: "Istinu si kazao.'
Zatim ree: Obavijesti me o ihsanu (savrenstvu u vjeri)!' Alejhisselam mu kaza: 'Ihsan
je da robuje Allahu kao da ga vidi, jer ako ti Njega ne vidi, On tebe, zaista, vidi.'
Zatim ree: Obavijesti me o Kijamteskom danu?'Alejhisselam odgovori: 'Upitani o tome
ne zna nita vie od onoga koji ga je upitao.'

'Obavijesti me o niegovim predznacima', ree ovjek. Alejhisselam ree: Da robinja rodi

sebi gospodaricu, da vidi gole i bose obane, uvare stada kako se nadmeu u gradnji
visokih palaa.'
Poslije toga je onaj ovjek otiao, a nakon izvjesnog vremena, Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve selleme, mi ree: 'O Omere, zna li ko je bio onaj ovjek?' Ja mu
odgovorih: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' On mi tada ree: 'To je bio Dibril,
doao je da vas podui vaoj vjeri."'
(Muslim)
O znaenju Poslanikovih rijei "da e robinja roditi sebi gospodaricu" ima vie miljenja.
Jedno od njih je da e se svijet toliko pokvariti da e djeca postupati sa svojim
roditeljima, kao to gospodar postupa sa svojim robom.
(Muslim)
61. Ebu-Zerr Dundub ibn Dunade i Muaz ibn Debel, r.a., prenose da je Allahov
Posianik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Boj se Allaha, d.., gdje god se nalazio;
ukoliko uradi loe djelo, obavezno iza njega uini dobro koje e ga izbrisati, i lijepo se
ponaaj prema ljudima."
(Tirmizi, hasen)
62. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda da je jednoga dana sjedio iza Allahovog Poslanika,
saliallahu'alejhi ve selleme, i da mu je rekao: "Mladiu, ja u te pouiti nekoliko veoma
bitnih rijei: pazi na Allaha, i On e na tebe paziti, pazi na Allaha, pa e Ga nai uvijek u
svojoj blizini (kako te pomae). Ako bude od koga neto traio, trai samo od Allaha, a
ako trai pomo, onda je samo od Allaha trai. Znaj da, kada bi se cijeli svijet sakupio da
ti koristi neim, nee ti koristiti nimalo vie nego to ti je Allah ve propisao i odredio, a
isto tako kada bi se sakupili da ti neim naude, ne bi ti naudili nita vie nego to ti je
Allah yea bio propisao i odredio; pera (za pisanje odredbi) podignuta su, a tinta se osuila
(odredeno se vie ne mijenja)."
(Trmizi, hasen, sahih)
A po rivajetu drugih: "Pazi na Allaha, nai e Ga uvijek uz sebe (na pomoi), ne
zaboravi na Allaha u bogatstvu, On te nee zaboraviti u siromatvu, i znaj da, to god te
mimoide, nije ni moglo da te zadesi (bilo od dobra ill zla), a to god te zadesi, nikako te
nije ni mogio mimoii, i znaj da je uspjeh sa saburom, da je olakanje poslije tegobe, i da
je s tekoom i olakica."
63. Prenosi se da je Enes, r.a., rekao: "Vi, zaista, radite poslove koji su u vaim oima (po
vaem miljenju) manji od dlake, a mi smo ih u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu
'alejhi ve selleme, smatrali upropaujuim (velikim) grijesima."
(Buhari)
64. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Zaista, Uzvieni Allah ni u emu ne trpi drugoga. Ovo se ogleda u onome to ovjek radi
od zabranjenih (haram) stvari." (Jer tada ovjek uporeduje elju Allahovih stvorenja sa
eljom Allaha, a ta uporedba nije dozvoljena.)

(Muttefekun alejhi)
65. Ebu-Hurejre, r.a., pria da je uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
kada je rekao: "Allah, d.., htio je da iskua trojicu ljudi od Benu-israila (lzraelana);
jedan je bio gubavac, drugi bez kose, a trei slijep, pa im je posao jednog meleka. Melek
je doao gubavcu i upitao ga: 'ta bi ti najvie elio?''Najvie bih elio imati lijepu boju
koe, i da se oslobodim ovog zbog ega se svijet zgraava na mene', odgovori on. Melek
prede rukom preko njegova tijela, te sa njega sva guba spade, i dobi lijepu boju koe.
Zatim ga melek upita: 'Kakav ti je imetak najdrai?' 'Deve ili krave' (prenosilac se ne
sjea tano), ree on. Allah mu tada dade jednu lijepu devu, koja je u stomaku nosila
mladune, a melek mu ree: Allah ti dao berieta u njoj!'
Zatim je melek doao onome bez kose i upitao ga: 'ta bi ti najvie volio?' 'Lijepu kosu, i
da se oslobodim ovog zbog ega se svijet zgraa na mene', odgovorio je on. Melek ga
pomilova po glavi, te mu bolest prode i dobi lijepu kosu. Melek ga upita: 'Kakav bi
imetak najvie volio?' 'Krave', odgovori on. Allah mu tada dade jednu lijepu steonu
kravu, a melek mu ree: 'Allah ti dao berieta u njoj!'
Zatim melek dode slijepcu i ree mu: 'ta bi ti najvie elio imati?''Da mi Allah vrati moj
vid, kako bih ljude mogao gledati', odgovori on. Melek ga pomilova po oima i Allah mu
vrati vid. Zatim ga upita: 'Kakav bi imetak najvie volio?''Ovce', odgovori on. Allah mu
dade jednu ovcu.U sve trojice se mal plodio i mnoio, pa je bivi gubavac imao punu
dolinu deva, bivi elavac punu dolinu krava, a bivi slijepac punu dolinu ovaca.
Zatim melek dode gubavcu u njegovom prijanjem liku i obliku te mu ree: 'Ja sam
ovjek bijednik, i jedino mi ti, poslije Allaha, moe pomoi, zato te molim, tako ti
Onoga koji ti je dao tako lijepu boju koe i koji ti je dao tolike deve, da mi dadne jednu
devu, kako bih mogao nastaviti put.' On mu na to ree: 'Ja imam mnogo obaveza.' Melek
mu ree: Kao da te ja odnekud znam, da ti nisi bio onaj gubavac to se svijet zgraavao
na njegov izgled i bijedu, pa ti je Allah podario (zdravlje i bogatstvo)?!' On mu tada
odgovori: 'Naprotiv, ja sam ovo naslijedio od svojih predaka.' Melek mu tada ree: 'Ako
si mi slagao, neka te Allah povrati u ono stanje u kojem si bio.'
Zatim je melek doao elavcu u njegovom prijanjem liku i obliku, i rekao kao to rekao
je gubavcu, a ovaj mu uzvratio kao i prvi. Melek mu ree: Ako si mi slagao, neka te
Allah vrati u ono stanje u kom si bio.'
Potom je doao slijepcu u njegovom prijanjem liku i obliku, i rekao mu: 'Ja sam
siromaan ovjek i na putu sam. Meni danas ne moe niko poslije Allaha pomoi do ti, pa
te molim Onim koji ti je podario tvoj vid da mi da jednu ovcu, kako bih se njom
pomogao na svome putu.' On mu odgovori: 'I ja sam bio slijep, pa mi je Allah, d..,
povratio vid uzmi koliko hoe, a ostavi koliko hoe. Tako mi Allaha, nita ti neu danas
zabraniti da uzme, radi Monog i Velikog Allaha.' Melek mu tada ree: Zadri sav svoj
imetak, vi ste bili samo iskuani. Allah je zadovoljan tobom, a rasrdio se na tvoja dva
druga."'
(Muttefekun alejhi)
U Buhariji, umiesto rijei: "Neu te sprijeiti da danas uzme to god hoe, u ime
Velikog Allaha", stoji: "Neu ti zahvaliti ako ita ostavi to ti treba!"
66. eddad ibn Evs, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme

rekao: "Pametan je onaj koji strogo vodi rauna o svojim postupcima, i radi za ivot
poslije
smrti, a slabi je onaj koji slijedi svoje strasti i bezrazlono se nada i pouzdava u Allaha.
(Trmizl, hasen)
67. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme
rekao: "Od ljepote islama - vjere jednog ovjeka jeste da se kloni onoga to ga se ne tie.
(Tirmizl, hasen)
6. Takvaluk (bogobojaznost)
Allah, d.., kae:
"O vjernici! Bojte se Allaha istinskom bogobojaznou. "(Ali-Imran, 102, "Allaha se
bojte koliko god moete. " (Et- Tegabun, 16) "O viernici, bojte se Allaha i govorite samo
istinu. " (El-Ahzab, 70) "Onome koji se Allaha boji, On e izlaz nai i opskrbit e ga
odakle se
ne nada. " (Et- Talak, 2-3)
"Ako se budete Allaha bojali, On e vam sposobnost darovati, pa eto Istinu od neistine
moil rastaviti, i preko runih postupaka vaih e prei oprostiti vam. A Allahova dobrota
je nilzmierna. " (El-Enfal, 29)
Ovo su samo neki od mnogih ajeta koji upuuju na bogobojaznosti. to se hadisa tie evo
nekih:
69. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da su upitali Allahovog Poslanika, saliallahu'alejhi vi
selleme,: "Ko je najasniji ovjek?" Alejhisselam ree: "Najasniji je onaj ko ji
najbogobojazniji." Prisutni rekoe: "Nismo te o tome pitali!" Alejhisselam ree: "Onda
(najasniji ovjek je) Jusuf, sin Allahovog poslanika, koji je isto tako sin Allahovog
poslanika, koji je sin Allahovog prijatelja (halila)." Prisutni ponovo rekoe: "Nismo te o
tome pitali." On tada ree: "Onda me pitate o porijeklu Arapa i njihovim rodovima. Oni
koji su bili najboiji od njih u dahilijetu, oni su najboiji i u islamu, samo ako se podue
vjerskim propisima."
(Muttefekun alejhi)
70. Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Zaista je ovaj svijet sladak i privlaan, i zaista vas je Allah postavio namjesnicima
na njemu, samo da bi vidio kako ete postupati. Zato se bojte dunjaluka i bojte se ena,
jer je prvi nered (fitneluk) meu lzraelianima bio zbog ene."
(Muslim)
71. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, imao
obiaj esto uiti slijedeu dovu: "Allahu dragi, ja Te molim da mi podari pravu uputu,
istinsku bogobojaznost, pravu ednost i neovisnost od tvojih roboval"
(Musirn)

72. Adijj ibn Hatim et-Tai, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
selleme, rekao: "Ko se zakune da e neto uraditi, zatim poslije uvidi neto to je
bogobojaznije (ispravnije od toga), neka uradi ono to je bogobojaznije."
(Muslim)
73. Ebu-Umame el-Bahili, r.a., pripovijeda da je uo Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve selleme, kako je za vrijeme hutbe (vaza), na Oprosnom hadu, rekao: "Bojte se
Allaha, klanjajte pet dnevnih namaza, postite mjesec dana, dajite zekat na svoj imetak,
pokoravajte se vaim zapovjednicima, pa ete ui u Dennet vaeg Gospodara."
(Tltmnizl, hasen, sahih)
7. vrsto uvjerenje (jekin) i pouzdanje (tevekkul)
Allah, d.., kae:
"A kada su vjernici saveznike ugledall, rekil su. 'Ovo je ono to su nam
Allah i Poslanik Njegov obeall; i Allah i Poslanik Njegov su Istinu govorili!"
- i to im je samo uvrstilo vierovanje i predanost."(El-Ahzab, 22)
"One, kojima je, kad su ljudi rekii, 'Neprilatelji se okupljaju zbog vas, trebate ih se
priuvati!, To uvrstilo vjerovanje, pa su rekli: 'Dovoljnama Allah i divan je On
Gospodar!' i onu su se povratili obasuti Allahovim blagodatima i obiliem, nikakvo ih zlo
nije zadesilo i postigll su da bude njlma zadovoljan, a Allah je neizmjerno dobar. "(AliImran, 17.)
"Ti se pouzdaj u ivog, Koji ne umire. " (El-Furkan, S8)
"i samo u Allaha neka se pouzdaju vjemicl!" (Ali-'Imran, 160)
"A kada se odlul, onda se pouzdaj u Allaha. " (All-'Imran, 159)
"Onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta (niko mu drugi ne treba) (Et-Talak, 3)
"Pravi vjernici su samo oni ija se srca strahom ispune kada se Allah spomene, a kad im
se ajeti Njegovi ue, vjerovanje im uvruju i samo se na Gospodara svoga oslaniaju. "
to se tide hadisa u vezi s ovom temom, evo nekih:
74. Prenosi se od lbn-Abbasa, r.a., koji kae: "Rekao je Allahov Poslanik, s. 'Predoeni su
mi narodi pa sam vidio Poslanika i sa njim grupicu sljedbenika (reht. od 3-10) i vidio sam
Poslanika i sa njim jednog ovjeka ili dva i Poslanika sa kojim nema niko. Zatim mi bi
predoena brojna skupina, pa pomislih da je to moj ummet. Tad mi bi reeno: 'Ovo je
Musa i njegov narod, ali pogledaj na taj kraj', pa pogledah i vidjeh ogromnu skupinu, pa
mi bi reeno: 'Pogledaj na drugi kraj', kad tamo opet velika skupina reeno: 'Ovo je tvoj
ummet i sa njima sedamdeset hiljada, koji e ui u Dennet bez polaganja rauna i bez
prethodne kazne.' Potom je ustao i otiao u svoj stan, poee razgovarati o onima koji e
ui u Dennet bez obrauna i iskuane kazne jedni s drugima. Rekoe: 'Moda su to
ashabi Poslanika, s.a.v.s.' Neki rekoe: 'Moda su koji su rodeni u islamu i nisu inili
Allahu irk', a spominjali su i druge, pa im je izaao Poslanik, s.a.v.s., i upitao ih: 'Oko

ega se to raspravljate?' Obavijestie ga, a on ree 'To su oni koji ne budu (inili rukje)
lijeili od bolesti uenjem ajeta i dova i ne budu traili da se njima to ini. To su oni koji
nisu sujevjerni, a na svoga se Gospodara oslnjaju.' Ustao je Ukae b. Muhsin i rekao:
'Moli Allaha da me uini jednim od njih.' Na to mu Resullullah, a.s.. 'Ti si jedan od njih.'
Iza njega ustade drugi ovjek i ree: 'Moli Allaha i mene uini jednim od njih.' Poslanik
mu ree: 'Pretekao te u tome Uka."'
(Muttefekun alejhi)
75. Ibn-'Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, imao
obiaj uiti slijedeu dovu: "Allahu dragi, Tebi se pokoravam, Tebe vjerujem, u Tebe se
uzdam, Tebi se smjerno obraam i samo se u ime Tvoje borim i parniim (prepirem)
Allahu moj, utjeem se Tvome dostojanstvu, nema drugog boga osim tebe, da me sauva
od zablude; Ti si vjeno ivi, Besmrtni, a svi dini i ljudi (nevidljiva i vidijiva stvorenja)
jesu smrtnici."
(Muttefekun alejhi)
76. Prenosi se da je Ibn-'Abbas, r.a., rekao: "Allah nam je dosta, i divan li je On
Gospodar." (Hasbunallahu ve ni'me-l-vekil) reenica je koju je Ibrahim, alejhisselam,
izgovorio kad je baen u vatru, a i Muhammed, sallallahu alejhi ve selleme, kad su mu
rekli: "Neprijatelji se okupljaju zbog vas, treba da ih se priuvate", pa im je to uvrstilo
vjerovanje, te su rekli: "Dovoljan je nama Allah; divan je On Gospodar." U jednom
drugom juharijinom rivajetu stoji da je to bila posljednja rije koju je izgovorio Ibrahim,
a.s., prije nego to je baen u vatru.
(Buhari)
77. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ui e u Dennet
ljudi ija su srca poput ptijih srca"
(Muslim).
(Znaenje: oslanjaju se na Allaha, a kae se: "srca su im njena i mehka".)
(Muslim)
78. Dabir, r.a., pripovijeda, da je izaao u borbu sa Poslanikom, s.a.v.s., prema Neddu,
pa kada se vratio Poslanik, s.a.v.s., vratio se on sa njima. Popodnevni odmor ih zadesi u
dolini Kaktusove ume. Zaustavi se tu Poslanik, s.a.v.s., ljudi se razidoe po hladovini
kaktusa, a Resullullah se smjesti pod hlad drveta (semura), objesivi o njega svoju sablju.
Svi nakratko zaspasmo. Tada nas probudi Poslanik, s.a.v.s. Kraj njega je bio neki beduin.
Ree nam: "Ovaj ovdje je zgrabio moju sablju dok sam spavao. Ja se probudih, a ona u
njegovoj ruci, isukana. Upita me: "Ko e te odbraniti od mene?"
Rekoh: "Allah", i to tri puta ponovih. Resullullah, a.s., ga nije kaznio i beduin je sjeo."
(Muttefekun alejhi)
U drugom predanju kazuje Dabir, r.a.: "Bili smo sa Poslanikom, s.a.v.s., u Bitki
Zaturrika'i (noge su im bile izbodene trnjem pa su ih smotali krpama), gdje smo nali
jedno kronjasto stablo, te smo ga ostavili za Poslanika, s.a.v.s. U meuvremenu je doao
murik, a Poslanikova sablja bila je objeena na drvo. Murik je zgrabi i ree: Boji li me
se?' Ree: 'Ne.' Ree: 'Ko e te odbraniti od mene.' Ree: 'Allah."' A u rivajetu Ebu- Bekr

el-Ismailija u njegovom sahihu: ree: "Ko e te odbraniti od mene." Ree: "Allah", pa

ispade sablja iz niegove ruke, pa je Poslanik, s.a.v.s., uze i ree: "Ko e tebe odbraniti od
mene?" Ree: "Postupi dobro." Ree: "Svjedoi li da nema boga sem Allaha i da sam ja
Allahov Poslanik?" Ree: "Ne, all ti obeavam da se neu boriti protiv tebe niti biti sa
narodom, koji se bude protiv tebe borio", na to ga pusti. Murik se vrati svom narodu pa
ree: "Dolazim vam od najboljeg ovjeka."
79. Omer, r.a., pripovijeda da je uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
kada je rekao: "Kada biste se vi istinski uzdali i oslanjali na Allaha, d.., On bi vas
opskrbljivao kao to opskrbljuje ptice.Ujutru krenu letjeti praznih stomaka, a vraaju se
punih."
(Tirmizi, hasen)
80. Bera' ibn'Azib, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, saliallahu'alejhi ve selleme, rekao:
"O, ovjee, kada legne u svoju postelju reci: 'Allahu moj, predajem Tebi duu svoju,
okreem Tebi lice svoje, preputam Tebi probleme svoje, pa na Tebe se oslanjam,
nadajui se Tebi i strahujui od Tebe; nema sigurnog sklonita i pribjeita osim Tebe. Ja
vjerujem u Tvoju Knjigu koju Si objavio, i Tvog Poslanika kojeg si poslao.'
Ako to proui i te noi umre, umro si u potpunoj istoi (fitretu), a ako osvane, uradio
si hajr - dobro."
(Muttefekun alejhi)
U jednom drugom rivajetu, stoji: "Kada bude poao na spavanje, uzmi abdest, kao to ga
uzima za namaz, zatim lezi na svoju desnu stranu i to reci... I neka ti to budu zadnje
rijei pred spavanje."
81. Prenosi se od Ebu-Bekra es-Sidika, r.a., da je rekao: "Pogledao sam u stopala murika
kad smo bili u peini. Oni su bili nama nad glavama, pa upitah: "O Allahov Poslanie, da
neko od njih pogleda pod svoja stopala, vidio bi nas." On mi ree: "ta misli, o EbuBekre, o dvojici sa kojima je Allah trei?"
(Muttefekun alejhi)
82. Majka pravovjernih, Ummu Seleme, r.a., pripovijeda da bi Allahov Poslanik,
sallallahu 'aleihi ve selleme, kad bi iziazio iz kue, govorio: "U ime Allaha, u Allaha se
uzdam i na Njega se oslanjam. Allahu dragi, ja se Tebi utjeem od svoje line zablude, i
da me neko drugi u zabludu ne zavede, da ne zgrijeim i da me drugi na grijeh ne navede,
da kome zlo ne uinim, ill da ko meni ne uini zio, da iz neznanja pogrijeim, ill da me
neko drugi zbog svoga neznanja u grijeh ne odvede."
(Tirmizi hasen, sahih)
83. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi ve selleme, rekao: "Ko pri
izlasku iz svoje kue rekne: 'U ime Allaha, u Allaha se uzdam i na Njega se oslanjam,
nema nikakve moi niti snage, osim sa Allahom, d..', njemu se rekne: 'Upuen si,
zatien si, sauvan si, i od njega se ejtan udalji."'
(Ebu-Davud, Nesal Tirmizl hasen, sahih)

Ebu-Davud dodaje: "Jedan ejtan govori drugom: Kako e sa ovjekom koji je upuen,
zatien i sauvan?"'
84. Prenosi se od Enesa, r.a., da je rekao: "Bila su dva brata, u doba Poslanika, s.a.v.s.
Jedan bi dolazio kod Poslanika, s.a.v.s., a drugi bi privreivao. Tuio se ovaj to
privreuje Poslaniku, s.a.v.s., na svoga brata, pa mu Poslanik, s.a.v.s., ree: "Moda ti
zbog njega stie opskrba."'
(Tirmizi sa sahih senedom)
8. Istrajnost na pravom putu - istikame
Allah, d.., kae:
"Ti Idi pravim putem, kao to ti je nareeno. " (Hud, 112)
"Onima koji govore. 'Gospodar na je Allah; pa poslije ostanu pri tome, dolaze melek!:
Ne bojte se i ne alostlte se, i radujte se Dennetu koji vam je obean. Mi smo zatitnici
vai u ivotu na ovome svijetu, a i na onom; u njemu ete imati sve ono to due vae
zaele, i to god zatraite imat ete, bit ete poaeni od Onoga Koji prata i koji je
Milostiv. " (Fussilet, 30-32)
"Oni koji govore. 'Na Gospodar je Allah!'- i lstraju na pravom putu,
tneka se nieg ne boje i ni za im nek ne tuguju! Oni e stanovnici Denneta biti, u njemu
e vjeno boraviti, i to e im biti nagrada za ono to su uradili. " (El Ahkaaf, 13-14)
85. Sufjan ibn Abdullah, r.a., kae da je rekao: "O Allahov Poslanie, reci mi neto o
islamu, da poslije tebe vie nikog ne pitam." Alejhisselam ree: "Reci: 'Ja vjerujem u
Allaha', i na tome vrsto ustraj."
(Muslim)
10. Natjecanje u dobrim djelima, bez oklijevanja
Allah, d.., kae:
"A vi se potrudite da druge, lnei dobra djela, preteete!" (El-Bekara, 148)
"Pourite prema oprotenju vaeg Gospodara i Dennetu, lja je lrina kao nebesa i
Zemlja, pripremljenom za bogobolazne. " (All-'Imran, 133)
87. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Pourite sa dobrim
jelima, jer e se pojavljivati smutnje koje e nastupati kao dijelovi mrkle noi; ovjek e
osvanuti kao vjernik, a omrknuti kao nevjernik, ill e omrknuti kao vjernik, a osvanuti
kao nevjernik - prodavat e svoju vjeru za dunjaluke stvari."
(Muslim)

88. Prenosi se od Ukbet lbn el-Harisa, r.a., da je rekao: "Klanjao sam za Allahovim
Poslanikom, s.a.v.s. ikindiju u Medini pa predade selam, a zatim urno ustade, pa izmeu
svijeta ode u sobu jedne od njegovih ena. Ljudi su se prepali zbog njegove urbe. Poto
on izade, primijeti da su se ljudi zaudili njegovoj urbi i ree: 'Sjetio sam se da imam
neto zlata kod kue, pa nisam elio da budem okupiran njime, pa sam pourio da
naredim njegovu diobu."'
(Buhari)
U drugom rivajetu ovaj hadis citira se ovako: "Ostavio sam u kui neto zlata od sadake,
pa no elim da obnoi kod mene."
89. Prenosi se od Dabira, r.a., koji kae: 'Pitao je neki ovjek, na dan Uhuda Allahova
Poslanika, s.a.v.s.: 'ta misli ako ja poginem, gdje u?' Ree: 'U Dennet,' pa on baci
hurme koje je drao u ruci, a zatim stupi u borbu protiv neprijatelja dok ne poginu."
(Muttefekun alejhi)
90. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je jedan ovjek doao Allahovom Poslaniku,
saliallahu 'alejhi ve selleme, i upitao: "O Boiji Poslanie, za koju sadaku ovjek ima
najveu nagradu?" Alejhisselam odgovori: "Da udijeli sadaku kada si zdrav i krt, bojei
se siromatva, a nadajui se bogatstvu. I nemoj odugoviaiti (sa sadakom) dok ti doi
dua u grlo, pa da onda povie: 'Podajte tome toliko, a tome toliko, kad je to ve postalo
njihovo."'
(Muttefekun alejhi)
91. Od Enesa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., na dan Uhuda, uzeo jednu
sablju i upitao: "Ko de ovo uzeti od mene?" Svi su ljudi pruili ruke i svaki je govorio:
"Ja, ja." Poslanik, s.a.v.s., upita: "A ko je u stanju da se odui za nju?" Odustae ljudi, a
Ebu-Dudanet, r.a., ree: "Ja u je oduiti." On je uzeo i njome sjekao giave nevjernika.
(Muslim)
92. Prenosi se od Zubejra b. Adijja da je rekao: "Doli smo kod Enesa b. Malika, r.a., i
alili se njemu na ono to nas je snalo od Hadada, pa ree: 'Strpite se, jer, uistinu, nee
doi ni jedno vrijeme a da ono poslije njega nije gore od njega. Sve bit e tako dok ne
sretnete svoga Gospodara.' To sam uo od vaeg Poslanika, s.a.v.s."
(Buhari)
93. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Pourite s dobrim djelima da preteknete sedam stvari! Zar oekujete ita drugo osim:
velikog siromatva, ili zabludujueg bogatstva, ili smrtne bolesti, ili upropaujue
starosti, ili iznenadne smrti, ili prokletog Dedala, a on je najstranije to oekujete; ili
Kijametski dan, koji je jo ei i gori."
(Tirmizi, hasen)
94. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Posianik, s.a.v.s., rekao na dan
Hajbera: "Ovu u zastavu zasigumo predati ovjeku koji voli Allaha i Njegovog
Poslanika. S njegovim rukama e Allah, d.., dati pobjedu." Omer, r.a., veli: "Nisam

poelio biti predvodnik do tada. Stao sam oekujui da me pozove i da meni preda
zastavu. Allahov Poslanik pozva Aliju, sina Ebu-Talibova, pa mu predade zastavu i ree:
"Idi i ne osvri se, dok ti Allah ne dadne pobjedu." Alija je krenuo malo, a zatim ne
obazirui se, uzviknu: "Allahov Poslanie, dokle i zato u se boriti protiv neprijatelja."
Allahov Poslanik mu tada ree: "Bori se protiv njih sve dotle dok ne posvjedoe da nema
drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov Poslanik, pa kada to uine, onda ti je
zabranjena njihova krv i ( imetak, osim kada to bude obavezno (kisar i zekat), a raun e
polagati pred Allahom."
(Muslim)
11. Borba sa samim sobom (svojim strastima)
Allah, d.., kae:
"One koji se budu zbog nas borili, Mi emo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti, a
Allah je, zaista, na strani onih koji dobra djrla ine!" (Ankebut, 69) I sve dok si iv,
Gospodaru svome se klanjaj!" (El-Hidr, 99)
"I spominji ime Gospodara svoga i Njemu se potpuno posveti. "(El-Muzzemmil, 8)
"Onaj ko bude uradlo koliko trun dobra, vidjet e ga. " (Ez-Zelzela, 7)
"A dobro koje za sebe unaprijed osigurate, nai ete kod Allaha jo veim i dobit ete jo
veu nagradu. " (El-Muzzemmil, 20)
"A ono to od imetka drugima date, Allah, sigumo, za to zna. " (El-Bekara, 273)
Mnogo je ajeta na ovu temu, a evo i nekoliko hadisa:
95. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Allah, d., kae: 'Ko se neprijateljski ponaa prema Mome evliji (pravom robu), Ja u
mu najaviti rat. Najdrae ime Mi se Moj rob pribliava jeste ono ime sam ga zaduio
(farzovi), a zatim Mi se on pribliava nafilama sve dok ga ne zavolim, a kad ga zavolim,
onda Ja budem njegov sluh, kojim on slua, njegov vid, kojim on gleda, njegove ruke,
kojima on radi, njegove noge; kojima on putuje (u svemu tome pazi da se ne ogrijei o
Allahov Zakon). Ako ta zatrai, to mu dadnem, a ako zatrai Moju zatitu, Ja ga odmah
zatitim."
(Buhari)
96. Enes, r.a., pripovijeda da je uo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme,
kako prenosi od Allaha, d.., slijedee: "Kada se Moj rob Meni priblii za jedan pedalj,
Ja se njemu pribliim zajedan arin (podlakticu), a ako se on Meni priblii zajedan arin,
Ja se njemu pribliim za jedan runi hvat (rairenih ruku), a kad on Meni ide hodom, Ja
njemu idem trei."
(Buhari)

97. lbn-'Abbas, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Dvije blagodati (Allahove) neiskoritene su od veine ljudi: zdravlje i slobodno
vrijeme."
(Buhari)
98. Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, toliko dugo
stajao na nonom (nafila) namazu, da bi mu noge znale otei, pa mu je ona rekla: "Zato
to ini, Boiji Poslanie, kad ti je Allah oprostio sve prole, a i budue grijehe?" On joj
na to odgovori: "Zar ne treba da se trudim i budem zahvalan rob?"
(Muttefekun alejhi)
99. Aia, r.a., veli: "Kada bi nastupilo zadnjih deset dana ramazana, Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, te bi noi provodio u ibadetu, eljad bi svoju budio na
namaz, neobino bi se trudio u ibadetu i kionio bi se branog odnosa (posveujui se
iskljuivo ibadetu)."
(Muttefekun alejhi)
100. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Jak vjernik bolji je i Allahu drai od nejaka vjernika, a u obojici je hajr (dokle god su
vjernici). udi za onim to e ti koristiti, od Allaha pomo trai i nemoj biti kukavica.
Ako te ta neprijatno zadesi, nemoj rei: 'Da sam uradio drugaije, ne bi do ovoga dolo,'
nego reci: 'Allah je odredio ono to je htio, i to i uradio, jer rije "da" (sam) otvara
ejtanska vrata."
(Muslim)
101. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Dehennem je opkoljen (ograen) (ovosvjetskim) uicima, a Dennet je opkoljen
(ograden) neprijatnostima."
(Muttefekun alejhi)
102. Prenosi se od Ebu-Abdi Huzejfe b.el-Jamana, r.a., da je rekao: "Klanjao sam jedne
noi sa Poslanikom, s.a.v.s. On otpoe namaz uenjem sure el-Bekare, pa rekoh (pomislih
u sebi) uinit e ruku poslije sto ajeta, ali nastavi, pa rekoh, klanjat e prvi rekat sa ElBekara, ali nastavi, pa rekoh obavit e ruku na kraju, ali zatim zapoe sa uenjem sure
En-Nisa i proui je, pa zapoe sa uenjem sure Ali - Imran i proui je, a uio je
razgovjetno. I kada bi uio ajet u kome je tesbih (slavljenje Allaha, d..), slavio bi Ga,
govorei "Subhanellah". Kada bi naiao na ajet u kome se spominje molba Allahu, molio
bi, a kada bi naiao na ajet u kome se spominje utjecanje Allaha od neega, utjecao bi se.
Poslije toga je otiao na ruku i govorio "subhane Rabbijel azim".
Tako mu je ruku potrajao koliko i stajanje, potom ree: "semiallahu limen hamideh,
Rabbena rekel hamd" i ostade da stoji dugo, priblino koliko je bio na rukuu. Zatim je
uinio seddu, govorei: "subhane Rabbijele ala", pa mu je bila sedda duga priblino
stajanju."
(Muslim)
103. Od Ibn-Mes'uda, r.a., prenosi se da je rekao: "Klanjao sam sa Allahovim
Poslanikom, s.a.v.s., jedne noi, pa je oduljio kijam, stajanje u namazu, pa sam pomislio

neto loe. Prisutni mu rekoe: "A ta si to pomislio?" "Pomislio sam da sjednem i da ga

ostavim sama na Kijamu."
(Muttefekun alejhi)
104. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, reka "Mejjita
(mrtvaca) prati troje: njegova porodica, njegov imetak i njegova djela. Dvoje se vraa, a
jedno ostaje s njim. Vraaju se njegova porodica i njegov imetak sa njim ostaju njegova
djela."
(Muttefekun alejhi)
105. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellerm rekao:
"Zaista je Dennet svakome od vas blii od (sveze) njegove obue, a i Dehennem isto
tako."
(Buhari)
106. Prenosi se od Ebu- Firasa Rebia b. Kaba el-Eslemija, r.a., sluge Allahov Poslanika,
s.a.v.s., koji je bio pripadao siromanoj skupini "sufa" Poslanikove damije, je rekao:
"Zanoio sam sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s. Donosio sam mu vodu za abdest i druge
usluge mu inio, pa mi ree: 'Trai od mene to hoe.' Rekoh: 'Traim da budem u tvom
drutvu u Dennetu', ree: 'A osim toga?' Rekoh: 'Samo to.' Ree: 'Pomozi me u tome,
estim padanjem na seddu pred Allaha."'
(Muslim)
107. Sevban, r.a., pripovijeda da je uo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi selleme,
kada je rekao: "Preporuujem ti da esto seddu ini, jer ti Allah za svaku seddu povea
jednu deredu i izbrie jedan od tvojih grijeha."
(Muslim)
108. Abdullah ibn Busr el-Eslemi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu'ale ve
selleme, rekao: "Najbolji ovjekje onaj koji dugo ivi i stalno dobra djela radi."
(Tirmizi, hasen)
109. Enes, r.a., prenosi: "Moj amida, Enes, b. Nadr, r.a., nije prisustvovao Bici Bedru, pa
je rekao: 'Allahov Poslanie, izostao sam od prve borbe u kojoj si se borio protiv murika.
Ako mi Allah omogui izlazak na bojno polje protiv murika, zaista e pokazati Allah
ljudima ta mogu uiniti.' Poto je doao dan Uhuda (Bitka na Uhudu), muslimani su
pokolebali, a on ree: 'Allahu moj, izvinjavam Ti se zbog ina ovih (ti. muslimana) perem
se i odriem od djela onih (murika)', a zatim je krenuo naprijed. Sreo ga je Sad ibn Muaz
pa mu on ree: 'O Sad ibn Muaze, Dennet elim. Gospodara mi Kabe, ja osjeam njegov
miris mimo Uhuda.' Sad pria: 'O Allahov Poslanie, ja ne bih mogao uiniti ono to je
on uinio.' Enes, r.a., dalje veli: 'Nali smo ga sa osamdeset i nekoliko rana od sablje,
proboda kopliem i rana od strijela.
Nali smo ga poginulog, murici su ga svega unakazili da ga niko nije mogao poznati
osim njegove sestre. Poznala ga je po vrhovima jagodica na prstima."' Enes, r.a., veli:
"Mislili smo i pretpostavljali da je o njemu objavljen ajet koji glasi:

'Meu mu'minima, ima ljudi koji su iskreni na onom to su Allahu obeali"', pa do kraja
ajeta.
(Muttefekun alejhi)
110. Ukbe ibn 'Amr el-Ensari, r.a., pripovijeda: "Kada je objavljen ajet kojim se nareduje
dijeljenje sadake, mnogi od nas je zaradivao nosei na svojim ledima, da bi udijelio
sadaku. Jedan ovjek dode i podijeli dosta imetka kao sadaku, na to neki (munafici)
rekoe: 'Hoe samo da se pokae!' Zatim je doao drugi ovjek i dao za sadaku samo
nekoliko pregrta (penice), nato opet neki rekoe: 'Zaista je Allah neovisan od ovakve
sadake!' To je bio povod objave ajeta: 'On koji viernike ogovaraju, zato to sadaku daju, a
rugaju se i onima koji je s mukom daju Allah e kazniti za izrugivanje njihovo, i njih eka
patnja nesnosna." (Tevba, 79)
(Muttefekun alejhi)
111. Ebu-Zerr Dundub ibn Dunade, r.a., pripovijeda daje uo od Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, slijedei hadis - kudsi: "O Moji robovi, Ja sam Sebi zabranio
nasilje (zulum), a i vama sam ga uinio zabranjenim, pa nemojte jedan drugom nepravdu
initi! O robovi Moji, svako koga Ja nisam uputio je u zabludi, pa od Mene uputu traite,
a Ja u vas uputiti! O robovi Moji, svi ste vi gladni, dok vas Ja ne nahranim, pa traite od
Mene hranu da bih vas nahranio!
O robovi Moji, svi ste vi neodjeveni, dok vas Ja ne obuem, pa traite od mene odjeu,
kako bih vas obukao! O robovi Moji, vi grijeite nou i danju, a Ja opratam sve grijehe,
pa traite od Mene oprost da bih vam Ja oprostio! O robovi Moji, ta god vi uradili, niste
u stanju Meni tetu nanijeti, niti mi kakvu korist uiniti! O robovi Moji, kada bi svi ljudi i
dini, od prvog do posljednjeg, bill toliko poboni kao to je najbogobojazniji meu
vama, sve to nimalo ne bi uvelialo Allahovo carstvo! O robovi Moji, kada bi svi ljudi i
dini, od prvog do posljednjeg, bili toliko pokvareni, kao to je najpokvareniji meu
vama, to nita ne bi umanjilo Allahovu vlast!
O robovi Moji, kada bi se svi ljudi i dini, od prvog do posljednjeg, iskupili na jednom
mjestu, i od Mene zatraili sve to ele, zatim Ja svakom od njih dao ono to je traio, to
ne bi umanjilo ono to Ja posjedujem ni onoliko koliko bi umoena igla u more umanjila
vodu! O robovi Moji, samo se radi o vaim djelima; Ja u ih sva zabiljeiti, a zatim u
svakom dati ono to je zasluio, pa ko nae dobro (hajr), neka bude zahvalan Allahu,
d.., a ko nae loe (err), neka ne kori nikog drugog, osim sebe."
(Muslim)
12. Podsticanje na poveanje dobrih djela pri kraju ivota
Allah, d.., kae:
"A zar vas nismo ostavili da ivite dovolino dugo da bi onaj koji je trebao da razmlsli,
imao vremena da razmisil, a bio vam je doao i onaj koji opominje. " (Fatir, 37)
Muslimanska ulema razila se o broju godina spomenutih u ovom ajetu; jedni kau 18,
drugi 40, trei 60, a za ovaj posljednji navode jedan hadis koji spominje 60 godina. Kau

da bi Medinlije (stanovnici Medine), kada bi neko od njih napunio 40 godina, potpuno se

posvetio ibadetu.
to se tie hadisa o ovoj temi, evo nekih:
112. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Nikakva opravdanja kod Allaha nee imati onaj kog je Allah, d.., poivio 60
godina." (Nee moi kazati: "Da sam jo koju godinu ivio, ja bih radio bolje", jer je
ivot dug 60 godina dovoljan za svako pokajanje.)
(Buhari)
113. Ob Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: "Uvodio me Omer, r.a., u krug
odgovornih prvaka Bedra." Kao da se neki nelagodno osjeae, a jedan ree: 'Zato ovaj
ulazi meu nas, mlad je. Mi imamo sinove kao to je on. 'Na to ree Omer, r.a.: 'On je kao
to vam je poznato iz kue poslanstva, izvor je znanja i ispravnog miljenja. 'Jednog dana
me pozvao i uveo kod njih, tako da mi je bilo jasno da me pozvao kako bi im pokazao.
Ree: 'ta vi mislite za Allahove rijei: - Kada Allahova pomo i pobjeda doe'. - Rekoe
neki: 'Naredeno nam je da slavimo Allaha i traimo oprost i kada nam da pomo i
pobjedu. 'Ostali su utjeli nita ne govorei. Zatim ree meni: 'Je li i ti tako misli, Ibn
Abbase?' Rekoh: 'Ne.''Nego ta kae?' Rekoh: 'To je edel (vrijeme smrti) Allahova
Poslanika, s.a.v.s., o kome ga je Allah obavijestio govorei: 'Ti veliaj Gospodara svoga
hvalei Ga i moli Ga da ti oprosti. On je uvijek pokajanje primao. 'Ree Omer, r.a.: 'Ne
znam ni ja drugo znaenje ove sure, osim koje si rekao."'
(Buhari)
114. Aia, r.a., pripovijeda: "Poslije objave sure ("Iza dae nasrullahi ve-l-feth") Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, nije klanjao ni jedan namaz, a da u njemu nije
rekao je: Slava Tebi, na Gospodaru, i neka ti je hvala, Allahu dragi, Ti mi oprosti moje
grijehe!"'
(Muttefekun alejhi)
U drugom rivajetu Buharije i Muslima, navodi se da bi Allahov Poslanik, sallallahu
'alejhi ve selleme, te rijei (subhanekellahumme rabbena ve bi hamdik, Allahummagfir li)
puno ponavljao na ruku'u i seddi, postupajui kako mu je Kur'an naredio: "I Gospodara
svoga veliaj, Njemu se zahvaljuj i od Njega oprost trail"
A po jednom od Muslimovih rivajeta, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
esto je ove rijei izgovarao u posljednjim danima svoga ivota, pa ga je Aia, r.a., upitala
zato ponavlja ove rijei tako esto, a prije to nije radio? On joj odgovori: "Allah mi je
dao jedan znak u mome Ummetu koji kada dode, trebam to vie izgovarati ove rijei, a
taj znak sam ja vidio u suri "Iza dae", "Kada Allahova pomo i pobjeda dodu...", a
pobjeda spomenuta u ovoj suri odnosi se na pobjedu muslimana prilikom osvajanja Meke
(nakon koje je veliki dio arapskih plemena grupno uao u islam). "... i vidi ljude kako u
skupinama u Allahovu vjeru ulaze ti veliaj Gospodara svoga, hvalei Ga i moli Ga da ti
oprosti, On je uvijek pokajanje primao."

116. Dabir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Svaki e ovjek biti proivljen u stanju u kome je i preselio, umro."
(Muslim)
13. Mnotvo (raznovrsnost) naina injenja dobra
Allah, d.., kae:
"A za dobro koje uinite, Allah sigurno zna. " (El-Bekara, 215)
"A za dobro koje uinite, Allah zna. " (El-Bekara, 197)
"Onaj ko bude uradio koliko trun dobra vldjet e ga. " (Ez-Zelzele, 7)
"Onaj koji ini dobro sebi ga 1ni. " (El-Dasije, 15)
Jo je mnogo ajeta na ovu temu, a evo i nekoliko hadisa:
117. Dundub ibn Dunade Ebu-Zerr, r.a., pripovijeda da je rekao: "O Allahov Poslanie,
koji je posao najbolji?" On mi ree: "Vjerovanje Allaha i borba na Njegovom putu."
Zatim sam ga upitao: "Kakav (koji) je rob najbolji?" (za kojeg bih imao najveu nagradu
ako ga oslobodim.) "Najbolji rob je onaj koji je najcjenjeniji kod svoga gospodara i
najskuplji po procjeni", odgovori on. Zatim sam mu rekao: "A ako ne uradim (nita od
toga)?" "Onda pomozi drugoga u njegovom poslu, ili uradi onome koji nije u stanju
uraditi to je zapoeo", ree on. Zatim mu rekoh: " O Allahov Poslanie, ta ako ja ne
mognem ni neki posao obaviti?" On mi ree: "uvaj se da nekome zlo ne uini, pa e ti
se i to raunati kao sadaka od tebe."
(Muttefekun alejhi)
118. Ebu-Zerr, r.a., takoer prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme,
rekao: "Svaki dan ovjek osvane duan podijeliti sadaku za svaki zglob i svaku kost
svoga tijela: svaki tesbih (izgovor rijei subhanallah) jeste sadaka, svako izgovoreno
"elhamdulillah"je sadaka, svako "la liahe illallah"je sadaka, svaki tekbir je sadaka,
naredivanje na dobro je sadaka i spreavanje zla je sadaka.
Sve to nadoknaduje klanjanje dva rek'ata duha namaza (nafila-namaz, koji se klanja
nakon to sunce odskoi, pa do pred podne na izvjesno vrijeme)."
(Muslim)
119. Ebu-Zerr, r.a., takoer prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Meni su izloena djela mojih sljedbenika, dobra i loa, pa sam vidio da u njihova
dobra djela spada i uklanjanje s puta onoga to smeta prolaznicima, a da u njihova loa
djela spada i neuklonjena pljuvaka iz mesdida."
(Muslim)
120. Ebu-Zerr, r.a., takoer pripovijeda da su neki ljudi rekli: " O Allahov Poslanie,
imuni ljudi odnesoe (Allahove) nagrade, klanjaju se kao i mi, poste kao i mi, i pored
toga od vika svoga imetka udjeljuju sadaku." On im tada ree: "Zar Allah, d.., nije i
vama omoguio da sadaku djelite? Svaki tesbih je sadaka, svaki tekbir je sadaka, svako
"elhamdu lillahi" je sadaka, svaki izgovoren ehadet je sadaka, naredivanje na dobro je
sadaka i spreavanje zla je sadaka, pa ak i brani odnos je sadaka." Oni tada rekoe:

"Allahov Poslanie, zar i za zadovoljavanje svoje strasti ovjek ima nagradu?"

Alejhisselam ree: 'ta mislite, kada bi tu svoju strast ovjek udovoljio na nedozvoljen
nain, bi li zasluio kaznu? Isto tako, ako to uradi na dozvoljen (halal) nain, zasluuje
nagradu."
(Muslim)
121. Ebu-Zerr, r.a., takoer pripovijeda da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: "Nipoto ne potcjenjuj (ne omalovaavaj) nita od dobrih djela, pa i da se
sretne radosna lica sa svojim bratom (prijateljem)."
(Muslim)
122. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Svakog dana je ovjek duan podijeliti sadaku za svaki djeli svoga tijela: da
pravedno presudi izmeu dvojice je sadaka, pomoi ovjeku da se uspne na konja, ili
pomoi mu da na njega natovari teret je sadaka, lijepa rije je sadaka, svaki korak prema
damiji ti je sadaka i uklanjanje sa puta onoga to smeta prolaznicima je sadaka."
(Muttefekun alejhi)
Ovaj hadis Muslim biljei i od Aie, r.a., u slijedeem obliku: "Svaki ovjek je stvoren
tako da u svom tijelu ima 360 zglobova (diielova), pa ko tekbir izgovori, Allahu se
zahvali, ehadet donese, kae "subhanallahi", zatrai oprost od Allaha, ukloni kamen, ili
trn, ili kost sa puta kojim ljudi prolaze, ili naredi na dobro, ili odvrati od zla ukupno 360
puta toga dana, taj je sebe sauvao od Dehennema tog dana."
123. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Ko god ode u damiju (radi namaza) i vrati se iz nje, Allah mu za svaki njegov
odlazak i dolazak pripremi doek u Dennetu."
(Muttefekun alejhi)
124. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"O ene muslimanke, neka ni jedna od vas ne potcjenjuje ono to joj donese njena
kominka, pa makar to bila obina koica s veoma malo mesa! (noga ovce)."
(Muttefekun alejhi)
125. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ili ezdeset i nekoliko dijelova. Najbolji njegov
dio je izgovoriti "la ilahe iliallah", a najmanji je uklanjanje sa puta neega to smeta
prolaznicima, a i stid je jedan dio imana."
(Muttefekun alejhi)
126. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, saliallahu'alejhi ve selleme, rekao:
"Neki ovjek je putovao, pa je jako oednio. Na putu je naiao na bunar te se spustio i
napio se vode. Kada je izaao iz bunara, ugledao je jednog psa kako plazi jezik i jede
blato od edi. ovjek tada ree: 'Ovog psa je snala ed kao to je i mene bila snala. '
Zatim je ponovo siao u bunar i zagrabio vode svojom mestvom (obuom), koju je drao
u zubima, dok se ponovo popeo i napojio psa. Allah, d., mu je, zahvaljujui tome,

oprostio njegove grijehe. Ashabi tada upitae: 'Allahov Poslanie, zar mi i u usluzi
ivotinjama imamo nagradu?' 'U svemu to ima ivu jetru je nagrada."' U jednom
Buharijinom rivajetu stoji: "Allah, d.., mu je, zahvaljujui tome, oprostio njegove
grijehe i u Dennet ga uveo." A po jednom drugom rivajetu, Buharije i Muslima: "Jednog
dana je jedan pas kruio oko bunara, e ga je bila gotovo usmrtila. Kada ga je ugledala
jedna bludnica od Beni - Israila (Izraeliana), skinula je svoju cipelu, njome zagrabila
vode i napojila psa, na to joj Allah, d.., oprosti njene grijehe."
(Muttefekun alejhi)
127. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Uistinu sam vidio jednog ovjeka kako etka po Dennetu zbog jednog drveta
koje je posjekao i uklonio s puta, jer je smetalo muslimanima."
(Muslim)
U drugom rivajetu stoji: "Jedan ovjek naiao je putem i ugledao granu velikog drveta
kako se preprijeila preko puta te je rekao: 'Tako mi Allaha, ja u ovu granu skioniti s
puta, da ne smeta prolaznicima', pa ga zbog toga Allah, d.., uvede u Dennet."U
drugom rivajetu, opet, stoji: "Jedan je ovjek iao putem, i naiao na jednu trnovu granu,
te je uklonio s puta, pa mu se Allah, d.., zahvalio tako to mu je oprostio njegove
grijehe."
128. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Ko god propisno i lijepo uzme abdest, zatim ode na duma-namaz, i utei
saslua hutbu, oproteni su mu grijesi izmeu dvije dume (za sedmicu dana) i jo plus tri
dana, ali ko samo obini kameni bez potrebe dotakne (za vrijeme hutbe), obezvrijedio
je dumansku nagradu."
(Muslim)
129. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu'aleihi ve selleme, rekao:
"Kada ovjek-musliman, ili mu'min, uzima abdest pa opere svoje lice, spadnu sa njega
svi grijesi njegovih oiju, zajedno s vodom, ili s posljednjom kapi vode; a kada sapere
svoje ruke, s njih spadnu svi njegovi grijesi koje je svojim rukama poinio, zajedno s
vodom, ili posljednjom kapi vode; a kada opere svoje noge, s njih spadnu svi grijesi koje
je poinio hodajui na njima, zajedno s vodom, ili posljednjom kapi vode, tako da ostane
posve ist od grijeha."
(Muslim)
130. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Pet namaza, duma do dume i ramazan do ramazana iskupnici su grijeha izmeu njih,
ako se izuzmu veliki grijesi."
(Muslim)
131. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje rekao: "Pitao je Poslanik, s.a.v.s.: 'Hoete li da
vas uputim na ono ime e vam Allah izbrisati grijehe i poveati va stupanj? 'Rekoe:
'Hoemo, o Allahov Poslanie.' On ree: 'Temeljno uzimanje abdesta u najteim

uslovima, mnogo koraka do mesdida i iekivanje namaza poslije namaza, vam je kao
pripravnost za dihad."'
(Muslim)
132. Od Ebu-Musa el-Earija r.a., prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik,
s.a.v.s.: 'Ko klanja sabah i ikindiju (berdejn) ui e u Dennet."
(Muttefekun alejhi)
133. Ebu-Musa el-E'ari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme,
rekao: "Ako se ovjek (musliman) razboli, ili bude na putu, njemu se pie nagrada za sve
ono to je radio dok je bio zdrav i kod svoje kue (zato to bi on to i dalje radio, ali je
sprijeen)."
(Buhari)
134. Dabir, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Svako dobro djelo je sadaka."
(Buhari)
135. Dabir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Nijedan musliman ne zasadi nijednu sadnicu, a da sve to se sa nje pojede njemu ne
bude sadaka; i ono to se sa nje ukrade je njemu sadaka, i ono to se od nje odlomi je
njemu sadaka."
(Muslim)
U drugom njegovom rivajetu stoji: "Nijedan musliman ne zasadi sadnicu, sa koje pojede
ovjek, ili ivotinja, ili ptica, a da to njemu ne bude sadaka, sve do Kijametskog dana." A
u jednom rivajetu stoji: "Nijedan musliman ne posadi sadnicu niti posije itaricu, sa koje
pojede ovjek, ili ivotinja, ili bilo ta, a da to njemu ne bude sadaka."
Ovaj hadis obojica prenose i od Enesa, r.a.
136. Od Dabira, r.a., prenosi se da je rekao: "Htjelo je pleme Benu-Seleme (medinsko
pleme) da se preseli u blizinu mesdida, pa je to uo Poslanik, s.a.v.s., i rekao im:
'Obavijeten sam da se elite preseliti u blizinu mesdida. 'Rekoe: 'Da, Poslanie, htjeli
smo to', pa on ree: 'Benu-Seleme, ostanite u vaim kuama, za vae pjeaenje do
damije pisat e vam se nagrada."' U drugom predanju stoji: "Za svaki korak (do
mesdida) bit ete odlikovani."
(Muslim)
137. Od Ebu-Munzira Ubejja b. Kab, r.a., prenosi se: "Bio je jedan ovjek, nisam znao da
iko stanuje dalje od mesdida od njega. Nikada nije izostavio namaz (demata), pa mu je
kazano, ili sam mu kazao ta misli da kupi magarca pa da ga jae po mraku i po
vrelom danu. 'On ree: 'Ne volim da mi je kua blizu mesdida. Ja elim da mi se piu
sevapi hoda u odlasku do damije i u povratku porodici. 'Poslanik, s.a.v.s., ree: 'Allah ti
je sve to dodijelio."'
(Muslim)
A u drugom predanju stoji: "Zaista e dobiti onako kako vjeruje."

139. Adijj ibn Hatim, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Zatitite se od (dehenemske) vatre, pa makar sa pola hurme (koju udijelite)."
(Muttefekun alejhi)
U drugom rivajetu stoji: "Nema nikog od vas a da mu se njegov Gospodar nee direktno,
bez posrednika, obratiti pitanjem o njegovim grijesima, pa e pogledati desno do sebe, i
nee nita drugo vidjeti osim svojih djela; zatim e pogledati lijevo do sebe i opet nee
ugledati nita drugo osim svojih djela; zatim e pogledati ispred sebe i nee vidjeti nita
osim vatre usmjerene prema njemu. Zato se uvajte vatre, pa makar dijelei pola hurme, a
ko ne nae ni to, onda lijepom rijeju."
140. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Zaista
je Allah, d.., zadovoljan ovjekom koji, kada neto pojede, zahvali Allahu, d.., na
tome ili kada neto (od dozvoljenih pia) popije, zahvali Allahu, d.., na tome."
(Muslim)
141. Ebu-Musa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Svaki je musliman duan podijeliti sadaku." Neko ree: "A ta ako je nema?" "Zaraivat
e svojim rukama, i tako sebi privredivati, a i sadaku dijeliti", odgovori on. "A ta ako ne
bude mogao?" "Pomoi e nevoljniku koji je u nudi." "A ta ako ne bude mogao?"
"Naredivat e na dobro i korisno." "A ta ako ni to ne bude radio?" "Suzdravat e se od
zla, jer mu je i to sadaka."
(Muttefekun alejhi)

14. Umjerenost u ibadetima

Allah, d.., kae:
"Taha, ne objavljujemo ti Kur'an da se mui " (Taha, 1-2)
"Allah iell da vam olakia, a ne da potekoe imate. " (El-Bekara, 185)
142. Aia, r.a., pripovijeda daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, jedne
prilike uao u njenu kuu i kod nje zatekao jednu enu, te je upitao: "Ko je ova ena?"
Ona mu je na to odgovorila da je ovo ta i ta ena pa je pomenula kako ona puno klanja
(nafilu) namaz. On tada ree: "Neka svako od vas obavlja nafilu onoliko koliko je u
stanju (da ustraje u njoj). Tako mi Allaha, Allahu nee dosaditi dok vama samima ne
dosadi, a Allahu su najdraa djela u kojima ovjek ustraje."
lzraz: "Allahu nee dosaditi" znai: Allah vas nee prestati nagradivati za vaa djela, i to
mu nee dosaditi, sve dok vama ne dosadi, pa prestanete s ibadetom. Zato trebate uzeti
samo onoliko vanrednih ibadeta koliko ste u stanju stalno i bez prestanka obavljati, kako
bi vam bila trajna nagrada od Allaha.

(Muftefekun alejhi)
143. Enes, r.a., pripovijeda da su dola tri ovjeka kui Allahovog Poslanika, sallallahu
'alejhi ve selleme, i kod njegovih ena (majki svih vjernika) raspitivali se o njegovim
ibadetima. Dobivi od njih odgovor, uini im se kao da ono to oni rade nije dovoljno, te
rekoe: "Gdje smo mi u odnosu na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme?"
Njemu su oproteni svi njegovi grijesi, proli i budui. Jedan od njih ree: "to se mene
tie, ja u od sada cijele noi provoditi u ibadetu." Drugi ree: "A ja u od sada svaki dan
postiti, i nikako neu mrsiti." Trei ree: "A ja u se kloniti ena i nikako se vie neu
eniti." Zatim im je doao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, i rekao: "Vi ste
oni to su rekli to i to? Tako mi Allaha, ja sam poboniji i strahopotovanja veeg od vas,
ali ja postim i mrsim, klanjam i spavam, a i ivim branim ivotomi Ko god se udalji od
mog sunneta (naina ivota i rada), on ne pripada meni."
(Muttefekun alejhi)
144. Ibn Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Propali i stradali su cjepidlake!" (Oni koji bez razloga sebi i drugima oteavaju poslove i
ibadete.) Rekao je to tri puta.
(Muslim)
145. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Zaista je vjera lagana, bez tegoba. Ko god u vjeri navaljuje s dodacima, vjera ga savlada.
Zato se drite umjerenosti (sredine), a ako neko od vas ne bude u stanju neki posao
obaviti u potpunosti, neka ga bar priblino obavi. Budite radosni, i pomaite se jutrom,
krajem dana i jednim dijelom noi."
(Buhari)
U jednom drugom njegovom rivajetu stoji: "Budite umjereni, budite umjereni, inite
ibadet jutrom i veeri i krajem noi, postici ete ciljeve." Opce znacenje ovog hadisa:
Olakajte sebi obavljanje (vanrednih) ibadeta i dobrih djela, tako to ete ih obavljati u
vremenu kad ste raspoloeni i za njih horni, tako da vam budu dragi i ugodni, a ne teki i
odvratni, da biste postigli va cilj. Budite kao iskusni putnik koji koristi vrijeme svoje
aktivnosti (rano ujutro, kraj dana i jedan dio noi) za putovanje, a ostali dio vremena
provodi u odmaranju, zajedno sa svojom jahalicom, i tako stie do cilja, bez puno umora.
146. Enes, r.a., pripovijeda da je jednog dana Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, uao u damiju i ugledao ue zategnuto izmeu dva stupa, pa je upitao:
"Kakvo je ovo ue?" Prisutni rekoe: "Ovo je ue Zejnebe; kada klanja, pa se umori,
pridri se za njega." "Sklonite ga, neka svako od vas klanja dok je odmoran, a kada se
umori, neka ostavi namaz i legne da se odmori", odgovori on.
(Muttefekun alejhi)
147. Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Ako
se nekome od vas zadrijema za vrijeme (nafile) namaza, neka odspava dok ga drijem ne

prode. Jer, uistinu, taj nije siguran da nee umjesto traenja oprosta sam sebe grditi." (Ne
znajui ta radi, zbog nesanice.)
(Muftefekun alejhi)
149. Ebu-Duhajfe Vehb ibn Abdullah, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu
'alejhi ve selleme, pobratio Selmana i Ebu-Derdaa, r.a., pa je Selman posjetio Ebu-Derdaa
i vidio njegovu enu neurednu (slabo odjevenu i nesredenu), te joj rekao: 'to si takva?"
Ona mu odgovori: 'Tvoj brat Ebu- Derda nema nikakve elje za dunjalukom!" Zatim
dode Ebu-Derda, nosei mu hranu i ree: "Ti jedi, a ja postim." On mu na to odgovori:
"Ja necu jesti sve dok i ti ne bude jeo sa mnom", pa su obojica jeli. Kada je dola no,
Ebu-Derda je htio klanjati (nafilu), pa mu je Selman rekao: "Spavaj", te je on legao
spavati, zatim nakon kraceg vremena ustao je, a Selman mu ponovo ree: "Spavaj." Kada
je dola zadnja trecina noi, Selman mu ree: "Sada ustani na namaz", pa su zajedno
klanjali, a nakon toga mu Selman ree: "Ti, uistinu, ima obaveze prema svome
Gospodaru, prema samome sebi i prema svojoj eni i djeci. Zato prema svakome od njih
izvravaj svoje obaveze, nikoga ne zapostavljajui."
Ebu-Derda sutradan je otiao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i to mu
ispricao, a Alajhisselam mu kaza: "Selman je istinu rekao." (On je u pravu.)
(Buhari)
151. Jedan od pisara Allahovog Poslanika, sallallahu `alejhi ve selleme, po imenu
Hanzale ibn er-Rebi el-Esedi, r.a., pripovijeda da ga je jedne prilike sreo Ebu-Bekr, r.a., i
upitao: "Kako si, o Hanzale?" Ja mu tada rekoh: "Hanzala je dvolicnjak (postao
munafik)l" Ebu-Bekr ree: "Subhanallah, ta govori?!" Rekoh mu: "Kada smo kod
Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme, i sluamo kako nam prica o Dennetu i
Dehennemu, toliko nam je sve jasno kao da sve to gledamo svojim ocima, ali kada
odemo od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme, i pozabavimo se svojom
porodicom i svojim imecima, vecinu toga zaboravimol" Ebu- Bekr ree: " Tako mi
Allaha, i ja osjecam isto tako!" Zatim smo se nas dvojica uputili do Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, pa ja opet rekoh: "O Allahov Poslanie, Hanzala je postao
munafik!" Alejhisselam upita: "A kako to?" Ja mu rekoh: "Allahov Poslanie, dok smo
kod tebe i dok te sluamo kako nam prica o Dennetu i Dehennemu, to na nas utice kao
da sve to gledamo svojim ocima. Ali kad odemo od tebe i pozabavimo se svojim
porodicama i imecima, zaboravimo vecinu od toga." Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve selleme, tada ree: "Tako mi Onoga u cijoj ruci je moja dua, kada biste vi stalno bili u
stanju u kome se nalazite dok ste sa mnom, prisjecajui se svega, meleci bi se s vama
rukovali u vaim kucama i cak na putevima kojima prolazite. Ali, o Hanzala, as po as!"
(as za ibadet, a as za dunjalucke potrebe.) Ovu je rijec izgovorio tri puta.
(Muslim)
152. Ibn-'Abbas, r.a., pripovijeda: "Dok nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, hutbu kazivao, ugledao je jednog ovjeka kako stoji, pa je upitao za njega, a
prisutni mu odgovorie: 'Toje Ebu-Israil, zavjetovao se da e stajati na suncu i da nee
nikako sjesti, niti e se skloniti u hlad, niti e govoriti, a da e postitil' Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, ree: 'Naredite mu da govori, da se sklanja u hladovinu, da
sjedi, a i da dopuni svoj post!"'

(Buhari)
15. uvanje djela (ustrajnost pri njuna)
153. Omer b. Hattab, r.a., prenosi i kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko zaspi
i ne proui svoje uenje koje praktikuje svaku vecer ili samo jednog njegovog dijela, pa
ga proui izmeu sabaha i podne-namaza, pie mu se kao da ga je prouio nou."
(Muslim)
154. Abdullah b. Amr b. As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Abdullahu, Allahov robe, nemoj biti kao onaj koji pone klanjati noni namaz (salatullejl), pa ga ostavi."
(Muliefekun alejhi)
155. Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla: "Kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., propustio
noni namaz zbog bolesti ili zbog ega drugog, onda bi u danu klanjao za to dvanaest
rekata namaza."
(Musim)
16. Obaveza (uvanja) sunneta
Allah, d.., kae:
"Ono to vam Posianik da, to uzmite, a ono to vam zabrani, ostavlte!" (El--Har)
"On ne govori po hiru svome, to je samo objava koja mu se objavijuje!" (En-Nedm, 3-4)
"Reci: "Ako Allaha voilte, mene slijedite, i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti - a
Allah prata, i milostlv je." (Ali-Imran, 31)
"Vi u Allahovom Poslanlku imate dlvan uzor za onoga koji se nada Ailahovoj milosti i
nagradi na onome svijetu. " (El-Ahzab, 21)
"I tako mi Gospodara tvoga, oni nee bitl pravi vjernici, dok za sudlju u sporovlma
meusobnim tebe ne prlhvate i da onda, zbog presue tvoje, u duama svojim nimalo
tegobe ne osjete, i dok se sasvlm tebi ne pokore. " (En-Nisa, 65)
"A ako se u neemu ne slaete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u
onaj svijet!" (En-Nfsa, 59) (tj, obratite se Kur'anu i sunnetu.)
"Onaj ko se pokorava Poslanlku, pokorava se i Allahu" (En-Nisa, 80)
"A tl zaista upuuje na pravi put, na put Allahov!" (E-ura, 52-53)
"Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju Njegovu, da ih
iskuenje kakvo ne stigne, ili da ih patnja bolna ne snae!" (En-Nur, 63)
"I spominjite Allahove ajete i mudrost, koji se ue u domovima valm."
(El-Ahzab, 34) (tJ. spominjite Allahove ajete i sunnet Poslanika.)

156. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,

rekao: "Ne pitajte me dok vam ja sam ne reknem. Zaista je one prije vas upropastilo
njihovo prekomjerno zapitkivanje i razmimoilaenje s njihovim poslanicima! Pa ako vam
neto zabranim, to ostavite, a ako vam neto naredim, uradite to, koliko ste u
mogucnosti."
(Muttefekun alejhi)
157. Ebu- Nedih el-Irbad b. Sarija, r.a., prenosi i kae: "Odrao nam je Poslanik, s.a.v.s.,
rjecit vaz od koga su srca zatreperila, a oi zasuzile, pa rekosmo: "Allahov Poslanie, kao
da je ovo oprotajni govor. Daj nam oporuku." On ree: "Oporuujem vam bogobojaznost
i pokornost, makar vam bio zapovjednik rob-Abesinac. Onaj ko poivi od vas, vidjet e
mnoga razmimoilaenja. Dunost vam je slijediti moj sunnet i tradiciju mojih upuenih,
ispravnih halifa. Drite se sunneta maksimalno (zubima zagrizite) i nikako ne slijedite
novotarije, jer je svaka novotarija zabluda."
(Ebu- Davud, Tirmizr, hasen, sahih)
158. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Svi moji sljedbenici e ui u Dennet, osim onih koji ne htjednu." Neko ree: "A
ko e odbiti da ue u Dennet, Allahov Poslanie?" "Ko mi se bude pokoravao, taj e ui
u Dennet, a ko mi se suprotstavi, odbit e!", odgovori on.
(Buhari)
159. Od Ebu-Muslima, r.a., ili od Ebu-Iljasa el-Ekve, r.a., prenosi se da je jedan ovjek
jeo kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., lijevom rukom, pa mu je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Jedi desnom." On ree: "Ne mogu", a Poslanik mu ree: "Nee ni moi", a nije ga
sprijecilo nita da to uini, osim oholosti, i nije je (ruku) vie ni digao do usta.
(Muslim)
160. Od Ebu-Abdullaha en-Numana b. Beira, r.a., prenosi se da je rekao: "uo sam
Allahova Poslanika, s.a.v.s., da kae: 'Zaista, ili ete poravnati vae safove ili e Allah
vaa srca razjediniti."'
(Muttefekun alejhi)
A u Muslimovom predanju stoji: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., poravnao je nae safove kao
da ispravlja strijelu, dok ne bi vidio da smo od njega nauili (bitnost i potrebu ravnanja
safova). Tako je jednog dana istupio i skoro da uini tekbir kad primjeti ovjeka isturenih
prsa i ree: 'Allahovi robovi zasigurno, ili ete poravnati svoje safove, ili e Allah vaa
srca razjediniti.'"
161. Ebu-Musa, r.a., pripovijeda: "Izgorjela jedna kuca u Medini i s njom i njen vlasnik i
njegova porodica, nou, pa kada je to uo Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
ree: "Zaista je vatra va neprijatelj, pa kada htjednete spavati, ugasite je!"
163. Od Dabira, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Primjer mene i
vas je kao primjer ovjeka koji je zapalio vatru pa leptiri i skakavci ulijecu u nju, a on ih

tjera od nje. Ja isto tako vas odbijam od vatre, dreci vas za vae ogrtace, ali se vi
izmiete iz mojih ruku."
(Muslim)
164. Dabir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, naredio
oblizivanje prsta i posude nakon jela, i rekao: "Zaista vi ne znate u emu je beriet." U
drugom rivajetu stoji: "Ako nekome od vas ispadne zalogaj hrane, neka ga uzme i
odstrani eventualnu necistocu, i neka ga pojede, ne ostavljajui ga ejtanu, i neka ne brie
ruke maramicom prije nego to prste oblie, jer, uistinu, on ne zna u kom dijelu hrane mu
je beriet." U trecem rivajetu stoji: "Zaista ejtan prisustvuje svakom vaem poslu, pa cak
i prilikom vaeg objedovanja; zato, ako nekome od vas ispadne zalogaj hrane, neka ga
podigne i otkloni s njega prljavtinu ako je bila na njemu i neka ga pojede, a ne ostavlja
ejtanu."
165. Ibn-'Abbas, r.a., pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, jedne je
prilike stao izmeu nas, savjetujui nas, pa je rekao: "O ljudi, vi ete se zaista sakupiti
kod Allaha goli, bosi i neobrezani!" "Onako kao to smo poeli prvo stvaranje, tako emo
ga povratiti, to je obecanje nae, zaista emo mi to uraditi." (El-Enbija,104) A prvi ovjek
koji bit e obuen na Sudnjem danu je Ibrahim, a.s."
Zaista e neki od mojih sljedbenika biti dovedeni na Sudnji dan, pa e ih uzeti meleki u
pravcu Dehennema, pa cu ja reci: "Gospodaru, ovo su moji drugovil", pa e se meni
reci: " Ti zaista ne zna to su oni inili poslije tebe!" A ja cu tada reci ono to rekao je
dobri rob Allahov, lsa, a.s.: "I ja sam nad njima bdio dok sam meu njima bio, a kad si mi
Ti duu uzeo, Ti si ih jedini nadzirao; Ti nad svim bdi. Ako ih kazni, robovi su Tvoji, a
ako im oprosti, Silan i Mudar Ti si." A zatim e se meni reci: "Oni su se odmetnuli,
odmah nakon tvoje smrti."
(Muttefekun alejhi)
18. Zabrana uzakonjenja novotarija (bid' ata) i postupaka u vezi s njima u vjeri
Allah, d.., kae:
"Zar poslije istine ima ita osim zablude!" (Junus, 32)
"U Knjizi Mi nismo nita izostavlif. " (El-Enam, 38)
"A ako se u neemu ne slaete, obratite se Allahu i Poslaniku!" (Tj. Kur'anu i Sunnetu)
En-Nisa, 59)
I doista, ovo je pravl put moj, pa se njega drite i druge puteve ne slijedite, pa da vas
odvoje od puta Njegova." (El-En'am, 153)
"I reci: 'Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti. "'
(Ali-Imran, 31)
169. Aia, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Ko
neto novo uvede u vjeru (ovu nau stvar), to nije od nje, to se odbija."

(Muttefekun alejhi)
U drugom, Muslimovom, rivajetu stoji: "Ko uradi neki posao koji ne spada u nau vjeru,
to se ne prihvata."
170. Od Dabira, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi drao
hutbu, oi bi mu pocrvenile, podigao bi svoj glas i pojacao bi srdbu kao da upozorava na
neprijatelja, pa bi rekao: 'Neprijatelj e vas iznenaditi ujutro ili uvece.' Zatim bi rekao: 'Ja
sam poslat, a izmeu mene i Sudnjeg dana je koliko izmeu ova dva prsta!', uperio bi
kaiprst i srednji prst, pa bi rekao: 'Nakon navedenog, znajte da je Allahova Knjiga
najbolji govor, a najbolja uputa je uputa Muhammeda, s.a.v.s. Najgore stvari su
novotarije, a svaka novotarija je zabluda.' Zatim je rekao: 'Ja sam preci svakom muminu
od njega samoga sebi. Ko od vjernika ostavlja imetak, neka ga ostavi svojoj porodici, a
ko umre, a ostane mu dug ili djeca, neka ih ostavi meni i i ja cu se za njih brinuti."'
(Muslim)
19. Onaj ko uvede lijepu ili runu naviku
Allah, d.., kae:
'I oni koji govore. 'Gospodaru na, podari nam u enama naim i djeci naoj radost i uini
da se estiti na nas ugiedaju!" (El-Furkan, 74)
"I uinismo ih vjerovjesnicima, da upuuju prema zapovijedi naoj. "(El-Enbija, 73)
171. Od Ebu-Amr Derir b. Abdullaha prenosi se da je rekao: "U sred bijela dana bili
smo kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa mu dode jedna grupa ljudi golih i ogrnutih
vunenim ogrtacima ili sa abama od prugastog vunenog platna i sa objeenim sabljama;
bili su vecinom, odnosno svi iz plemena Mudar. Lice Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
izmijeni se kada vidje njihovu neimatinu, on zatim ue, pa izade, pa onda naredi Bilalu
da proui ezan. Zatim klanja, pa ustade da odri govor-hutbu i ree: O ljudi, bojte se
vaeg Gospodara koji vas je stvorio od jednog ovjeka i od njega je stvorio bracnog mu
druga i od njih dvoje mnoge mukarce i ene razmnoio. Bojte se Allaha sa ijim imenom
jedni druge zaklinjete i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah vas, zaista, osmatra i stalno
nad vama bdi."' (Nisa, 1)
A zatim je prouio ajet iz sure Har-18: O vjernici, bojte se Allaha, nek svaka osoba
osmotri ta je spremila za sutra. Neka dijeli ovjek od svojih dinara (zlatnika) i dirhema
(srebrenjaka), od svoje odjee, od saa (mjere) penice, od jednog saa svojih hurmi', pa
ree: 'makar i polovinu hurme.' Dode jedan ovjek od ensarija sa zaveljajem toliko
tekim da su mu ruke iznemogle. Ljudi su dolazili i donosili darove, tako da sam vidio
dvije hrpe hrane i odjee. Lice Allahova Poslanika, s.a.v.s., zbog toga je tako zasjalo kao
da je pozlaceno. Poslanik, s.a.v.s., ree: 'Ko uvede jedan lijep obicaj u islam, imat e za to
nagradu, a i nagradu za sve one koji poslije njega to budu radiii, a da se ne umanji
njihova nagrada. A ko uvede u islam jedan ruan obicaj, bit e mu teret i teret svih onih
koji ga cine poslije njega, bez umanjenja njihovog tereta."'

(Muslim)
172. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Nijedna osoba ne bude nepravedno ubijena, a da Ademovu prvom sinu (Kabilu) ne bude
udio u njegovoj krvi, jer je on prvi poinio ubistvo."
(Muttefekun alejhi)
20. Upuivanje na dobro i pozivanje na uputu ili zabludu
173. Ebu-Mes'ud Ukbe ibn'Amr, Ensari i Bedri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Ko ukae i povede nekog na dobro djelo, ima
nagradu kao i izvrilac."
(Muslim)
174. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Ko poziva na pravi put (ko propagira uputu), ima nagradu za to kolika je nagrada onoga
ko ga slijedi, bez smanjenja njihove nagrade, a isto tako, tko god poziva zabludi, krivom
putu, grijean je isto onoliko koliko iznose grijesi onih koji ga slijede, a da to nee nimalo
umanjiti njihove grijehe."
(Muslim)
175. Od Ebu-Abbas Sehl b. Sad Sadij, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao na dan Hajbera: "Ovu zastavu cu, svakako, sutra dati ovjeku preko ijih ruku e
Allah dati pobjedu. Taj voli Allaha i Njegova Poslanika, a Allah njega voli i Njegov
Poslanik." Ljudi su prenoili razmiljajui kome e dati zastavu. Kad je osvanulo, doli
su Poslaniku, s.a.v.s., rano, nadajui se da e svaki od njih dobiti zastavu. Poslanik,
s.a.v.s., ree: "Gdje je Alija, sin Ebu-Taliba?" Prisutni rekoe: "Allahov Poslanie, bole ga
oci." Poslanik ree: "Poaljite po njega nekog." Dovedoe ga, a Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
potra mu oi pljuvackom i proui dovu. On odmah ozdravi kao da ga oi nisu ni boljele.
Dade mu zastavu, nato ree Alija, r.a.: "Allahov Poslanie, hocu li se sa njima boriti dok
ne budu kao i mi (muslimani)?" Poslanik, s.a.v.s., ree: "Idi polahko dok ne dode do
predgrada njihova, a onda ih pozovi u islam i izvijesti ih ta su duni od prava Allahovih
da izvravaju; tako mi Allaha, da Allah uputi preko tebe samo jednog ovjeka, bolje ti je
od najboljeg blaga."
(Muttefekun alejhi)
21. Medusobno potpomaganje u dobru i pobonosti

Allah, d.., kae:

'Jedni drugima pomate u dobrocinstvu, bogobojaznosti i estitosti!" (El-Maida, 2)

'Tako mi vremena - ovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela cine, i koji
jedni drugima istinu preporuuju i koji jedni drugima preporuuju strpljenje." (El-Asr)
Imam afija, r.a, rekao je: "Zaista, vecina ljudi ne razmilja o znacenju ove sure."
177. Zejd ibn Halid El-Duheni, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: "Ko opremi ratnom opremom (osigura) borca na Allahovom putu, kao da
se i on borio. Ko zbrine porodicu borca, kao da se i on licno borio."
(Muftefekun alejhi)
179. Ibn-'Abbas, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
susreo u Revhi jednu grupu jahaca i rekao im: "Ko ste vi?" Oni rekoe: "Muslimani!"
Zatim ga upitae: "A ko si ti?" On im odgovori: "Allahov Poslanik." Tada jedna ena
podie svoje dijete prema njemu i ree: "Ima li za ovog hada?" Alejhisselam joj ree:
"Ima, a tebi je nagrada."
(Muslim)
180. Ebu-Musa el-E'ari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme,
rekao: "Blagajnik (riznicar) musliman i pouzdan, koji izvrava to mu se naredi i u punoj
mjeri isplacuje onome kome mu je nareeno, dragovoljno (bez srdbe), i sam je jedan od
dobrotvora (davalaca sadake)."
(Muttefekun alejhi)
U drugom rivajetu stoji: "Blagajnik, koji isplacuje tacno onako kako mu se naredi..."
22. Savjetovanje (nasihat)
Allah, d.., kae:
"Zalsta su vjernici braca!" (El-Hudurat, 10)
Nuh, a.s., govorio je svome narodu. "... I savjetujem vas." (El-A'raf, 62)
A Hud, a.s.: ': .. i ja sam vam iskren savjetnik." (El-'Araf, 68)
181. Temim ibn Evs ed-Dari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: "Vjera (din) je nasihat (dobronamjeran savjet)." A mi rekosmo: "Kome?"
Alejhisselam odgovori: "Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom Poslaniku, rukovodiocima
(vladarima) muslimana i svim muslimanima opcenito."
(Allahu - vrsto i ispravno samo Njega vjerujui, Knjizi - po njoj radeci, Poslaniku - po
njegovim nareenjima postupajui...)
(Muslim)
183. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Nijedan od vas nee biti pravi vjernik, sve dok ne bude elio svome bratu (prijatelju,
muslimanu) ono to eli sam sebi."
(Muftefekun alejhi)

23. Naredivanje dobra i odvraje od zla

Allah, d.., kae:
"I neka meu vama bude onih koji e na dobro pozivati i traiti da se ini dobro, a od zla
odvracati - oni bit e spaeni. " (Ali- Imran, 104)
"Vi ste najbolji narod koji se ikada pojavio: traite da se cine dobra djela, a od nevaljalih
odvracate, i u Allaha vjerujete... " (Ali-Imran, 110)
"Ti sa svakim lijepo postupaj, i trai da se cine dobra djela, a neznalica se kloni. " (ElA'raf, 199)
"A vjernici i vjernice prilatelji su jedni drugima, trae da se cine dobra djela, a od
nevaljalih odvracaju."(Et-Tevba, 71)
'jezikom Davuda i lsaa, sina Merjemina, prokleti su oni od sinova lsraaflovih, koji nisu
vjerovali - zato to su se bunili i uvijek granice zla prelazili, jedni druge nisu odvracali od
grijenih postupaka koje su radili. Runo jf je, zalsta, to kako su postupali. " (El Maida,
78-79)
'I reci: Istina dolazi od Gospodara vaeg, pa ko hoe, neka vjeruje; a ko nee, neka ne
vjeruje!" (El-Kehf, 29)
' Ti javno ispovijedaj ono ito ti se nareduje. " (El-Hidr, 94)
"Mi izbavismo one koji su od nevaljalih djela odvracall, a tekom kaznom kaznismo
grjenike, zato to su stalno u grijehu bili. " (El-A'raf, 165)
Jo je mnogo ajeta o ovoj temi, a evo i nekoliko hadisa:
184. Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., veli da je uo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve
selleme, kada je rekao: "Ko od vas vidi neko loe djelo, neka ga izmijeni (ukloni) svojom
rukom (prisilno), a ako ne bude u stanju, neka to uradi rijeima (neka naredi da se
ukloni),
a ako ni to ne bude u stanju, neka ga bar srcem svojim prezre, a to je najslabiji cin
imana."
(Muslim)
185. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Nijedan Poslanik, kojeg je Allah poslao prije mene, nije bio a da nije imao od svoga
naroda drugove i pomagace (ashabe), koji su se drali njegovih sunneta, i slijedili
njegova nareenja i uputstva. Zatim su poslije njih dolazile nove generacije ljudi koji nisu
inili ono to su govorili, a inili su ono to im nije nareeno.
Pa ko se protiv takvih bude borio svojim rukama, taj je mu'min, i onaj ko se protiv njih
bude borio prezirui ih svojih srcem, mu'min je, i onaj ko se protiv njih bude borio
jezikom (rijecju), mu'min je, a ko ne bude nita od toga troga inio taj nema imana ni
koliko je trunka."
(Muslim)

186. Ubade ibn es-Samit, r.a., pripovijeda: "Mi smo dali zavjet (zakletvu) Allahovom
Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve selleme, za poslunost i pokornost u mui i lahkoci, u volji
i nevolji, za prednost njegovu nad nama u svemu, i da se neemo svadati i osporavati
zapovjednitvo emirima (vladarima), osim ako bismo pri njima vidjeli otvoren kufr, za
koji imamo dokaz od Allaha, i dali smo zavjet da emo govoriti samo istinu, gdje god
bili, i da se neemo bojati nicijeg ukora i kritike u vezi sa Allahom (Njegovim
odredbama)."
(Muttefekun alejhi)
188. Majka vjernika, Ummu Seleme Hind bint Ebi-Umejje, r.a., prenosi daje Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Zaista e vam se nametnuti za vladare
pojedini emiri (zapovjednici), pa ete neke njihove postupke odobravati, a mnoge od njih
ete i osudivati. Ko bude njihovo zlo mrzio srcem svojim, cist je od grijeha, a ko ih bude
otvoreno kritikovao, taj se osigurao od grijeha, meutim, ko im bude odobravao i
pridruio im se... (taj je grijean zajedno sa njima)"
Ashabi rekoe: "Zar se neemo boriti protiv njih, Allahov Poslanie?" "Ne, sve dok sa
vama budu obavljali namaz."
(Muslim)
190. Ebu-Se'id eI-Hudri, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "uvajte se sjedenja po putevima (ulicama)." Ashabi rekoe: "Allahov Poslanie,
mi se moramo sastajati, kako bismo meusobno porazgovarali!" Alejhisselam ree: "Ako
vec morate, onda potujte prava puta." Oni rekoe: "A kakva su prava puta, Allahov
Poslanie?" "Obaranje pogleda, ustezanje od uvreda, primanje selama, ukazivanje na
dobra i odvracanje od zlih djela."
(Muttefekun alejhi)
191. Ibn-'Abbas, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
ugledao zlatan prsten na ruci jednog ovjeka, te ga skinuo s njegove ruke i bacio, a zatim
rekao: "Pojedini od vas upuuju se prema eravici vatrenoj, pa je sebi stavljaju na ruke!"
Kada je Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi ve selleme, otiao, neko tom ovjeku ree:
"Uzmi svoj prsten, i okoristi se njime!" ovjek ree: "Ne, tako mi Allaha, ja ga nikada
necu uzeti, njega je bacio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme."
(Muslim)
193. Huzejfe, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Tako mi Onoga u cijoj ruci je moja dua (tako mi Allaha), vi ete naredivati na dobro i
odvracati od zla, ili e Allah uskoro poslati Svoju kaznu na vas, pa ete Ga poslije toga
moliti, a On vam se nee odazvati."
(Trmizi)
195. Tarik ibn ihab el-Bedeli, r.a., pripovijeda da je jedan ovjek, koji je vec bio stavio
nogu u uzengije, upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: "Koji je
dihad najbolji?" Alejhisselam mu ree: "Istinita rijec u lice vladaru - nasilniku."
(Nesai sahih)

196. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Prvi nedostatak koji se pojavio meu Izraelcanima je taj to bi jedan od njih susreo
drugoga, pa bi mu rekao: Boj se Allaha, i ostavi to to radi, jer je to haram!' Zatim bi
sutradan susreo tog istog ovjeka, u istom stanju, i to ga ne bi sprijecilo da i on s njim
jede, pije i sjedi. Poto su oni tako postupili, Allah, d.., je njihova srca sastavio (istim ih
uinio)."
Zatim je Alejhisselam prouio:
'Jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokleti su oni od sinova Israilovih koji nisu
vjerovali - zato to su se bunili i uvijek granice zla prelazili: jedni druge nisu odvracali od
grjenih postupaka koje su radili. Runo li je zaista to kako su postupali! Ti vidi mnoge
od njih kako s mnogobocima prijateljuju. Runo li je zaista ono to sami sebi
pripremaju: da se Allah na njih rasrdi i da u patnji vjecno ostanu. A da vjeruju u Allaha i
vjerovjesnika i u ono to se njemu objavljuje, oni s njima ne bi prijateljevali, ali, mnogi
od njih su nevjernici. " (El-Maida, 78-81)
Zatim je rekao: "Tako mi Allaha, vi ete naredivati dobro i odvracati od zia, i za ruku
uzeti zulumcara i silom ga natjerati na istinu i samo ga na nju ograniciti, ili e Allah,
d.., sastaviti vaa srca (postat ete jednaki), a zatim e vas prokleti, kao to je prokleo
lzraelcane."
(Tirmizi, Ebu-Davud, hasen li gajrihi)
Tirmizijev rivajet glasi: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: "Kada
su se meu lzraelcanima rairili grijesi, njihova ulema ih je odvracala od njih, ali ih se oni
nisu kanili. Zatim im se i ulema pridruila, pa su zajedno s njima sjedili, jeli i pili. Zatim
je Allah njihova srca istim uinio i jezikom Davuda i lsaa, sina Merjemina, prokleo ih,
zbog toga to su bili grenici i prijestupnici." Alejhisselam se uspravio, jer je bio
naslonjen, i rekao: "Ne, tako mi Allaha, sve dok god vi njih ne privolite na istinu
(ispravan put)."
197. Prenosi se da je Ebu-Bekr es-Siddik, r.a., rekao: "O ljudi, zaista vi pogreno
razumijevate ajet! (O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, nee vam nauditi
onaj ko je zalutao.) (El-Maida, 105) Ja sam uo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
selleme, kad kae: 'Zaista, ljude koji kada vide zalima (zlocinca) i ne sprijece ga u
njegovim djelima, sve njih eka skora kazna od Allaha."'
(Ebu-Davud, Tirmizi, Nesai-sahih)
24. Teka kazna za one koji nareduju dobro i odvracaju od zla, a njihovi postupci
suprotni su onome to govore
Allah, d.., kae:
"Zar da od drugih traite da dobra djela cine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji
Knjigu uite? Zar se opametiti neete?" (El-Bekara, 44)

"O vjernici, zato jedno govorite, a drugo radite? O kako je Allahu mrsko kad govorite
rijeci koje djela ne prate!" (Es-Saff, 2-3)
Allah, d.., izvjetava nas o Suajbu, daje rekao:
`Ja ne elim initi ono to vama zabranjujem. " (Hud, 88)
198. Usame ibn Zejd ibn Harise, r.a., veli: "uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu
'alejhi ve selleme, kadaje rekao: Na Sudniem danu e se dovesti ovjek i baciti u vatru,
pa e mu crijeva iz stomaka ispasti, te e on oko njih kruiti, kao to magarac krui u
mlinskoj okretaljci. Stanovnici Dehennema e se oko njega iskupiti i reci mu: `ta to bi
s tobom, covjece? Zar nisi naredivao dobro i odvracao od zla?' On e im tada odgovoriti:
'Jesam, naredivao sam na dobro, a sam ga nisam inio, odvracao sam od zla, a sam sam
ga inio."'
(Mutteiekun alejhi)
25. Naredenje vjernog ispunjavanja obaveza (emaneta)
Allah, d.., kae:
"Allah vam nareduje da predajete emanete (stvari od povjerenja) onima kojima pripadaju.
" (En-Nisa, 58)
"Mi smo nebesima, Zemlji i planinama ponudili emanet, pa su se ustegli i pobojali
ponijeti, ali ga je preuzeo ovjek , a on je, zaista, prema sebi nepravedan i lahkomislen. "
(El-Ahzab, 72)
199. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Tri su glavna obiljeja munafika (licemjera): kad govori, lae; kad obeca,
iznevjeri; kad mu se neto povjeri, on to pronevjeri."
U drugom rivajetu dodaje se: ... pa makar klanjao i postio, i tvrdio da je musliman."
200. Od Huzejfe b. el-Jeman prenosi se da je rekao: "Saopcio nam je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., dvije vijesti, jednu sam vec uo, a drugu oekujem. Saopcio nam je da je emanet
sputen sred ljudskog srca, zatim je objavljen Kur an, pa su oni saznali za njega iz Kur
ana i iz sunneta. Zatim nam je govorio o dizanju emaneta, pa je rekao: ovjek e zaspati
jednim snom, pa e se emanet povui iz njegova srca i ostaviti neznatan mali trag. On e
ponovo zaspati i emanet e se povui iz njegova srca ostavljajui iza sebe trag poput
ulja, kao kad iku valja nogom pa skoci prit, napuhan, a prazan, u njemu nita.' Zatim
je Allahov Poslanik uzeo jedan kamencic pa ga je valjao svojom nogom. 'A onda e
dolaziti ljudi i jedan drugome e davati obavezu, a gotovo je niko nee ispunjavati, dok
se ne pone pripovijedati da u tom i tom selu ima povjerljiva osoba, dok se ne rekne za
tog ovjeka: - O, kako je jak i vrst, kako je draestan i pametan, kako je mudar i
razuman, a u srcu mu nee imati ni koliko goruicino zrno imana. Vec je prolo vrijeme
kada se ja nisam brinuo kome cu od vas dati obavezu. Ako je bio musliman, on je

zasigurno ispunio obavezu radi vjere, a ako je krcanin ili idov, on je zasigurno obavio
svoj zadatak koji mu je dat u zaduenje. A to se tice sadanjeg stanja, danas se ne mogu
pouzdati na vas, osim u pojedinca, poput tog i tog."
(Muttefekun alejhi)
26. Zabrana nasilja i obaveza njegovog sprecavanja
Allah, d.., kae:
'... kada nasilnici ni prisna prijatelja ni posrednika nee imati koji e uslian biti " (ElGafir, 18)
"A nasilnicima (nevjernicima) niko nee pomoi. " (El-Had, 71)
203. Dzabir, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Bojte se nasilja (nepravde), jer je nasilje tama i muka Sudnjega dana. uvajte se krtosti
i pohlepe, jer su krtost i pohlepa upropastili narode prije vas, to ih je natjeralo na
meusobno krvoprolice, da halalom uine i rade ono to im je bilo haram."
(Muslim)
206. Aia, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ko
uini nasilje koliko za jedan pedalj zemlje, sva zemlja tog pedlja kroz dubinu sedam
zemalja bit e mu natovarena oko vrata (na Sudnjem danu)."
(Muttefekun alejhi)
207. Ebu-Musa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme,
rekao: "Allah, dz.., odgada kaznu nasilniku, ali kad mu kazna dode, nee ga pomilovati."
Zatim je prouio: "Eto, tako Gospodar tvoj kanjava kad kanjava sela i gradove koji su
nasilje inili. Kanjavanje Njegovo zaista je bolno i strano." (Hud, 102)
(Muttefekun alejhi)
208. Muaz, r.a., pripovijeda: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, poslao
me je (u Jemen) i rekao mi: 'Ti odlazi narodu od ehli-kitaba (hricanima i jevrejima), pa
ih pozovi na svjedoenje da nema drugog boga osim Allaha i da sam ja Allahov Poslanik.
Ako se oni tome odazovu, onda ih obavijesti da ih je Allah zaduio sa pet namaza u toku
jedne noi i dana. Ako i to prihvate, onda ih obavijesti da im je Allah propisao sadaku
(zekat) koja se uzima od njihovih bogataa i daje njihovim siromasima. Ako i to prihvate,
uvaj se dragocjenog imetka njihovog (kod uzimanja zekata), i uvaj se dove (kletve)
mazluma (obespravljenog), jer izmeu nje i Allaha nema nikakve prepreke."
(Muttefekun alejhi)
209. Abdurrahman ibn Se'ad es-Saidi, r.a., pripovijeda: "Allahov Poslanik, sallallahu
'alejhi ve selleme, poslao je jednog ovjeka iz plemena Ezd kome bijae ime Ibn-Lutbijje
- kao sakupljaca zekata. Kada se vratio sa zadatka, rekao je: 'Ovo je vae, a ovo je moje,

to sam dobio kao hedijul' Tada Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ustade,
uspe se na mimber, zahvali se Allahu, dz.., i ree: 'Zaista, ja odredim nekog od vas za
posao za koji me je Allah ovlastio, a on dode pa rekne: - Ovo je vae, a ovo je hedija
meni poklonjenal - to nije sjedio u kui svoga oca ili majke i ekao da mu dode njegova
hedija, ako je iskren? Tako mi Allaha, niko do vas nee uzeti tui hak, a da ga nee licno
sobom donijeti pred Allaha, na Kijametskom danu! Zato, neka niko od vas sutra ne dode
pred Allaha nosei sa sobom devu koja rie (obznanjuje da je tui hak), ili kravu koja
rie, ili ovcu koja bleci.' Zatim je visoko podigao svoje ruke, tako da smo mu ugledali
bjelinu koze ispod pazuha i rekao: 'Allahu dragi, jesam li dostavio i objelodanio
nareeno?"'
(Mulfefekun alejhi)
210. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Ko je bespravno otetio svoga brata u njegovoj asti, ili bilo emu drugom, neka
od njega zatrai halala (oprosta) odmah danas, prije nego to dinari i dirhemi nee imati
vrijednosti, niti e ih biti, nego, ako imadne dobrih djela, njima e se naplatiti njegovo
nasilje i nepravda, a ako ne bude imao dobrih djela, onda e mu se dati od grijeha
otecenog, prema teti koju mu je nainio."
(Buhari)
211. Abdullah ibn'Amr ibn'As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: "Pravi musliman jeste onaj od ijih ruku i jezika su mirni drugi
muslimani, a (pravi) je muhadzir onaj koji napusti sve ono to je Allah zabranio."
(Muttefekun alejhi)
214. Ijas ibn Sa'lebe el-Harisi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: "Ko uskrati, ili uzurpira pravo nekog ovjeka muslimana svojom
(krivom) zakletvom, Allah mu je osigurao Dzehennem, a zabranio mu je Dzennet." Neki
ovjek ree: "ak ako to bude i neto beznacajno, Allahov Poslanie!" "Makar to bila
granica misvaka (drveta)", odgovori on.
(Muslim)
218. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Znate li vi ko je muflis (propali, bankrot)?" Ashabi odgovorie: "Muflis je kod
nas onaj koji nema ni novca ni robe." Alejhisselam ree: "Muflis moga ummeta je onaj ko
dode na Sudnji dan s namazom, postom i zekatom, ali je psovao onog, potvorio ovog, u
imetku zakinuo onog, prolio krv (ranio) ovog, udario onog... Pa e se svakom od njih dati
dio njegovih dobrih djela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego to se svima odui,
onda e se uzeti od njihovih loih djela i prebaciti na njega, pa e se onda, zajedno s
njima, strovaliti u vatru."
(Muslim)
219. Ummu Seleme, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Zaista sam ja samo ovjek, a vi se u svojim sporovima meni obraate. Mogue je
da jedan od vas bude uvjerljiviji u svom dokazu od drugoga, pa da ja zbog toga presudim

u njegovu korist. Ko se tako postavi, pa ja presudim u njegovu korist, na tetu njegovog

brata parniara, neka zna da sam mu time dodijelio jedan dio dehenemske vatre."
(Muttefekun alejhi)
220. Ibn-'Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Mu'min je trajno u prostranstvu svoje vjere (dina), sve dok nedozvoljeno ne prolije krv."
(Buhari)
221. Havla bint Amir el-Ensarije, supruga h. Hamze, r.a., veli: "ula sam Allahova
Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: 'Zaista, pojedini ljudi nepravilno
postupaju sa drutvenim (Allahovim) imetkom (koristei ga u svoju linu korist), te ih
zbog toga eka dehenemska vatra na Sudnjem danu."'
(Buhari)
27. Medusobno potivanje i uvaavanje muslimana, njihove dunosti, ljubav i
samilost jednih prema drugima
Allah, d.., kae:
"A ko potuje Allahove svetinje (zapovijedi), uivat e milost Gospodara svoga" (ElHad, 30)
"Pa ko potuje Allahove propise - znak je ista srca. " (El-Had, 32)
"A prema vjernicima budi ponizan. " (blag) (El-Hidr, 88)
"Ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne ini - kao
da je sve ljude poubijao, a ako neko bude uzrok da se neijl ivot sauva - kao da je svim
ljudima ivot sauvao. " (El-Maida, 32)
222. Ebu-Musa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Mu'min prema mu'minu je kao dijelovi jedne zgrade, jedan drugog uvruje." I tada, on
svoje prste ispreplete.
(Mutfefekun alejhi)
223. lsti prenosilac prenosi i ovaj hadis. "Ko bude prolazio kroz damiju ili kroz pijacu
(ariju), a sa sobom bude nosio koplje (orue ili oruje), neka ga dobro priuva, ili neka
svojom rukom prekrije njegov (otri) vrh, da ne bi njime ozlijedio nekog od muslimana."
(Muttefekun alejhi)
224. Nu'man ibn Beir, r.a., veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Primjer vjernika u meusobnoj panji, milosrdu i saosjeanju primjer je jednog
tijela. Kada oboli jedan njegov organ, svi ostali organi odazovu mu se i pridrue u bolu sa
nesanicom i temperaturom."
(Muttefekun alejhi)

225. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,

poljubio Hasana, sina Alijinog r.a., a kod njega bio Akra' ibn Habis, pa rekao je (Akra'):
"Ja imam desetero djece, a jo nikada nisam nijedno poljubio!" Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve selleme, pogleda ga, pa ree: "Ko nije milostiv, nee ni njemu biti
ukazana milost."
(Muftefekun alejhi)
226. Aia, r.a., pripovijeda: "Doli su neki ljudi (beduini) Allahovom Poslaniku, sallallahu
'alejhi ve selleme, i upitali: "Ljubite li vi svoju djecu?'' 'Da', odgovori on. Oni rekoe: 'Ali
mi ih, tako nam Allaha, ne ljubimo.' Alejhisselam ree ta vam ja mogu, ako vam je
Allah, d.., iupao milost iz vaih srca!"'
(Muttefekun alejhi)
228. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Ako neko od vas rukovodi (imami) ljudima u namazu, neka bude umjeren, neka
im olaka, jer meu njima ima slabih, bolesnih i starih. A kad klanja sam, neka odulji
koliko hoe."
U jednom rivajetu dodaje se: "Medu njima, moda, ima i neko sa kakvom nudom
(potrebom)."
(Muftefekun alejhi)
231. Ebu- Katade Haris ibn Rub'ijj, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve selleme, rekao: "Zaista, ja stupim u namaz i poelim da dugo ostanem u njemu, pa
zaujem pla djeteta i skratim namaz, kako ne bih oteao njegovoj majci."
(Buhari)
233. Ibn'-Umer, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Musliman je brat muslimanu; on ga ne ugnjetava i ne ostavlja ga na cjedilu (ne predaje
ga drugom). Ko pomogne svome bratu u nevolji, Allah e njemu pomoi u njegovoj
nevolji. Ko otkloni nedau jednog muslimana, Allah e njemu otkloniti jednu od njegovih
nedaa na Sudnjem danu. A ko prikrije (sramote) jednog muslimana, Allah e prikriti
njegove na Sudnjem danu."
(Muttefekun alejhi)
235. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Ne zavidite jedan drugom, ne podiite cijenu robe (ne elei je kupiti) jedan drugom, ne
mrzite se medusobno, ne okreite jedan drugom leda (ne svadajte se), ne nameite se u
kupovini, nego budite prava braa, Allahovi iskreni robovi. Musliman je muslimanu brat;
on ga nee otetiti, niti potcijeniti, niti ga na cjedilu ostaviti. Takvaluk je ovdje, i pokaza
na svoje grudi, tri puta. Dosta je ovjeku zla da omalovaava svoga brata muslimana. Sve
to je vezano za muslimana haram je drugom muslimanu: njegova krv, njegov imetak i
njegova ast."
(Muslim)
236. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Nijedan od vas nee biti pravi vjernik, dok ne bude elio svome bratu (prijatelju) isto

ono to sam sebi eli."

(Muttefekun alejhi)
237. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Pomozi svoga brata, zalima i mazluma (nepravednika, i onoga nad kime je nepravda
uinjena)!" Jedan od ashaba ree: "Allahov Poslanie, pomoi u ga ako je mazlum, ali
kako da ga pomognem kad je zalim?" Alejhisselam ree: "Da ga sprijei da nasilje uini,
to mu je zaista pomo."
(Buhari)
238. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
'Musliman je duan prema svome bratu muslimanu petero: primiti mu selam, obii ga kad
se razboli, denazu mu ispratiti, odazvati mu se na poziv i kada kihne rei mu
'jerhamukellah' (Allah ti se smilovao)."
(Muttefekun alejhi)
A po Muslimovom rivajetu: "Musliman je duan prema svome bratu muslimanu estero:
ako ga sretne, nazovi mu selam, ako te pozove, odazovi mu se, ako ti zatrai savjet,
posavjetuj ga, ako kihne i kae 'elhamdu lillah', reci mu 'jerhamukellah', ako se razboli,
obii ga i ako umre, isprati ga."
239. Bera ibn Azib r.a., pripovijeda: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
naredio nam je sedmero, a zabranio sedmoro. Naredio nam je obilazak bolesnika, ispraaj
denaza, islamsko nazdravljanje onome koji kihne, udovoljiti onome ko te zakune da mu
neto uradi, pomaganje obespravljenog, odazivanje onome ko pozove i nazivanje
selama. A zabranio nam je zlatno prstenje, pijenje iz srebmih aa, upotrebljavanje
svilenih jastuka, noenje svilenih koulja isproivanih lanenim arama i noenje bilo
kakve svilene odjee." Po jednom rivajetu, medu prvih sedmero je i vraanje izgubljenih
ivotinja vlasniku.
(Muttefekun alejhi)
28. Pokrivanje nedostataka i nepristojnih djela muslimana i zabrana njihovog
otkrivanja i irenja bez potrebe
Allah, d.., kae:
"One koji vole da se o vjrnicima ire bestidne glasine, eka teka kazna i na ovom i na
onom svijetu. " (En-Nur, 19)
240. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "ovjek (rob) nee sakriti mane ovjeka na dunjaluku, a da nee njegove Allah
sakriti na Kijametskom danu."
(Muslim)

241. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Svi e moji sljedbenici biti sauvani od jezika drugih ljudi (ogovaranja), osim onih koji
javno i otvoreno grijee, a od javnih grijeha je i kada ovjek neto nou uradi, a zatim
osvane, a da niko osim Allaha ne zna za njegov grijeh, pa onda rekne svome drugu: "Ja
sam sino uradio to i to." Allah ga je bio sakrio, a on osvanuo i objelodanjuje ono to je
Allah ve bio sakrio."
(Muttefekun alejhi)
243. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme,
doveden jedan ovjek koji je pio alkohol, pa je rekao: "Udrite ga." "Mi smo ga udarali
ime je ko stigao, neko rukom, neko obuom, a neko ak i svojom odjeom", veli EbuHurejre. A kada je to sve bilo zavreno i ovjek se udaljio, neko ree: "Allah te
posramio!" Alejhisselam ree: "Ne govorite tako, ne pomaite ejtanu protiv njega."
(BuhariJ
29. Ispunjenje potreba muslimana
Allah, d.., kae:
"... I dobra djela inite, da biste postigli ono to ellte. " (El-Had, 77)
244. lbn-'Umer, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Musliman je brat muslimanu; nee mu nasilje uiniti niti e dozvoliti da drugi nad njime
nasilje ini. Ko pomogne svome bratu u nevolji, Allah e njemu pomoi u njegovoj
nevolji. Ko otkioni nedau jednog muslimana, Allah e njemu otkloniti jednu od njegovih
nedaa na Sudnjem danu. A ko prikrije (sramote) jednog muslimana, Allah e prikriti
njegove na Sudnjem danu."
(Muttefekun alejhi)
245. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Ko otkloni vjerniku jednu od njegovih dunjalukih nevolja, Allah e otkloniti jednu od
njegovih nedaa na Sudnjem danu. Ko olaka svome duniku (time to e mu odgoditi
rok, ili mu posve oprostiti), Allah e njemu olakati i na dunjaluku i na ahiretu. Ko
pokrije (nevaljaltine) jednog muslimana, Allah e njega pokriti na ovom i na buduem
svijetu. Allah je u pomoi Svome robu, sve dok je on u pomoi svome bratu. Ko krene na
put traei nauku, Allah e mu tim njegovim putem olakati put u Dennet. Kad god se
sakupe ljudi u kui Allahovoj (damiji), radi uenja Kur'ana, i njegovog zajednikog
prouavanja, Allah na njih spusti smirenost i prekrije ih svojim rahmetom, meleki ih
okrue i Allah ih spominje, ponosei se njima, medu svojim najbliim (najodabranijim)
stvorenjima. A onoga koji zakae u svojim djelima, nee spasiti njegovo porijeklo."
(Muslim)

30. Zauzimanje i zalaganje za drugog

Allah, d.., kae:
"Onaj ko se bude za dobro zalagao, bit e i njemu udio u nagradi. "(En-Nisa, 85)
246. Ebu-Musa el-E'ari, r.a., pripovijeda: "Allahov Poslanik, sallallahu ',alejhi ve
selleme, imao je obiaj, kad mu dode neko sa nekakvim zahtjevom (molbom), okrenuti se
prisutnima i kazati: 'Zauzimaite se za njega, jer ete za to biti nagradeni, a Allah e
presuditi ono to On hoe, jezikom Svoga Poslanika."'
(Muttefekun alejhi)
31. Uspostavljanje reda i mira medu ljudima
Allah, d.., kae:
"Nema nikakva dobra u mnogim njihovim tajnim razgovorima, osim kada trae da se
milostinja udjeljuje, ili da se dobra djela ine, ili da se uspostavlja svoga medu ljudima. "
(En-Nisa, 114)
"Izmirenje je najbolje. " (En-Nisa, 128)
"Zato se bojte Allaha i izgladite medusobne razmirice. " (El-Enfal, 1) "Vjernici su samo
braa, zato pomirite vaa dva brata. " (El-Hudurat, 10)
248. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "ovjek je duan svakoga dana podijeliti sadaku za svaki lanak (dio) svoga tijela.
Pravilno rijeiti spor izmedu dvojice sadaka je, pomoi ovjeku da zajae svoga konja, ili
mu pomoi da ga natovari sadaka je, prijatna i lijepa rije sadaka je, svaki korak prema
damiji radi namaza sadaka je, i uklanjanje sa puta onoga to smeta sadaka je."
(Muttefekun alejhi)
249. Ummu Kulsum bint' Ukbe ibn Ebi-Mu'ajt, r.a., veli: "ula sam Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, kadaje rekao: 'Nije laac onaj koji nastoji izmiriti ljude, pa
prenese dobro ili kae dobro (lijepu rije) od sebe, u cilju njihova izmirenja."'
(Muttefekun alejhi)
U Muslimovom rivajetu navodi se da je jo dodala: "I nisam ula da je dozvolio bilo ta
od lai koje svijet praktikuje, izuzev u tri stvari: u ratu, u pomirenju izmedu ljudi i u prii
ovjeka svojoj eni i ene njemu."
32. Vrijednost nemonih i siromanih muslimana

Allah, d.., kae:

"Budi vrsto uz one koji se Gospodaru Svome mole ujutro i naveer, u elji da naklonost
Njegovu zaslue, i ne skidaj oiju svojih s njih iz elje za sjajem u ivotu na ovome
svijetu. " (El-Kehf, 28)
252. Harise ibn Vehb, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
da je rekao: "Hoete li da vas obavijestim o tome ko su stanovnici Denneta? Denetlija
je svaki nemoni, slabi i skrueni musliman. Kada bi on Allaha za neto zakleo, Allah bi
mu zasigurno to udovoljio. Hoete li da vas obavijestim o stanovnicima Dehennema? To
je svaki zadrti, sebini i oholi ovjek."
(Muttefekun alejhi)
253. Ebu-Abbas b. Sad Sehe es-Sadij, kae: "Proao je neki ovjek pored Poslanika,
s.a.v.s., pa Poslanik, s.a.v.s., ree ovjeku koji je sjedio pored njega: ta misli o
ovome?' ovjek ree: Jedan od uglednih ljudi (plemi), mislim, ako on zaprosi djevojku,
oenit e se njome, ako se zauzme za nekog, prihvatit e mu se zauzimanje.' Pa je
Poslanik, s.a.v.s., uutio. Iza toga prode drugi ovjek, pa Poslanik, s.a.v.s., upita: 'ta
misli o ovome?' On odgovori: 'Allahov Poslanie, ovo je jedan od siromanih
muslimana, ovaj mislim, ako zaprosi dievojku, ona se nee udati za njega, a ako se
zauzme za nekoga nee mu se zauzimanje primiti; ako bude govorio niko nee sluati ta
govori.' Na to ree Poslanik, s.a.v.s.: Ovaj je bolji od svih onakvih na zemlji."'
(Muteffekunalejhi)
256. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je jedna crnkinja mela (istila) damiju, ili je to bio
jedan mladi, pa je preselila na ahiret, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
poto je dugo nije vidio, upitao za nju, na to mu ashabi odgovorie da je umrta.
Alejhisselam tada ree: "Zato me niste obavijestili o njenoj smrti?" Oni kao da joj nisu
pridavali neku vanost, a Alejhisselam ree: "Pokaite mi njen kabur!" Ashabi mu
pokazae njen kabur, a on, nakon to joj je klanjao denazu, ree: "Zaista su ovi kaburi
mrani svojim stanarima, ali, uistinu, ih Allah njima osvijetli mojim namazom."
(Muttefekun alejhi)
258. Usame, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Stao sam na vrata Denneta te primijetih da su veina onih koji su u njega ve bili uli,
siromasi, a bogatai jo napoiju ekaju da im se dozvoli ulazak, izuzev to su
dehenemlije od njih ve odvedene u Dehennem. Stao sam i na vrata Dehennema, i
primijetih da su u njemu veinom ene."
(Muttefekun alejhi)
259. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Samo troje djece progovorilo je u kolijevci: Isa, sin Merjemin, i Durejdov
sahibija. Durejd je bio jedan veoma poboan ovjek. Sebi je sagradio samaku kuicu i
u njoj ibadet inio. Jednoga dana dode mu majka, a on bijae u namazu, i poe ga zvati:

"O Durejd!" On se poe dvoumiti i pomisli: "Gospodaru moj, ili majka moja, ili
namaz?" On se odluih za namaz i nastavi klanjati, a majka mu se vrati kui. Sutradan je
ponovo dola i opet ga nala na namazu i ponovo ga pozvala: "O Durejd!" On ponovo
pomisli: "Gospodaru moj, ili majka moja, ili namaz?" I ponovo se odlui za namaz.
Sljedei dan majka ponovo dode i opet ga nae na namazu i pozva, a on joj se ponovno
ne odazva, nastavljajui sa namazom. Ona tada ljutito ree: "Allahu, ne daj mu smrt dok
ne vidi lica prostitutki!"
Benu-Israil (njegovi sunarodnici) medusobno su esto razgovarali i spominjali Durejda
i njegov ibadet. Medu njima je bila i jedna prostitutka, o ijoj se ljepoti nadaleko
pripovijedalo, koja im (nakon to je ula kako o Durejdu priaju) ree: "Ako hoete, ja
u ga zavesti." Zatim je otila do njega i ponudila mu se, a on se na nju ni ne obazrije.
Vidjevi to, ona dode jednom obaninu koji je ponekad navraao kod Durejda i s njim
uini blud i osta nosea. Kada je rodila dijete, ona ree: "Ovo dijete je Durejdovo!" Oni
na to odu do njegove kuice i poto ga zatekoe u njoj, izbace ga vani, kuu srue i ponu
ga nemilice tui. On im ree: 'ta vam je?" "Ti si blud uinio s ovom nevaljalicom, pa je
ona rodila tvoje dijete", rekoe oni. "Gdje je dijete?", upita on. Oni ga donesoe, a on im
ree: "Pustite me da klanjam." Kada je zavrio s namazom, on pride djetetu i prstom
uprije u njegov stomak i ree: "O dijete, ko je tvoj otac?" Dijete odgovori: "Moj otac je
taj i taj, obanin." Oni tada pridoe Durejdu i poee ga grliti i ljubiti, a onda mu
rekoe: "Mi emo ti sagraditi kuu od zlata." On im ree: "Ne, nego je napravite od blata,
onakvom kakva je bila", to oni i uinie.
Jedne prilike, dokje neko dijete njegova majka dojila, pored njih naide jedan konjanik na
izuzetno skupocjenom i ukraenom konju, i ona ree: "Allahu, uini da ovaj moj sin bude
ovakav kad porastel" Dijete pusti sisu, okrenu se prema konjaniku, pogleda ga i ree:
"Allahu dragi, ne uini me onakvim!" Zatim se ponovo okrenu majci i poe dojiti.
Ravija veli: "Kao da sada gledam u Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
kako, priajui o dojenju djeteta, stavi svoj kaiprst u usta i poe ga sisati."
Zatim ree: "Poslije toga, pored njih naidoe neki ljudi, s jednom robinjom, koju su tukli,
viui: Ti si prostitutka, ti si kradljivica", a ona samo vie: "Hasbijellahu ve ni'melvekil"
(Allah mi je dosta. Divan li je On zatitnik). Majka djeteta tada ree: "Allahu dragi,
nemoj mi uiniti ovo moje dijete da bude kao ova robinja!" Dijete tada ponovo prekide
dojenje, pa pogleda u robinju i ree: "Allahu dragi, ti me uini da budem kao ona!"
Majka mu, zatim, zaueno ga propitivajui, ree: "Proao je ovjek lijepa izgleda, pa
sam ja rekla: 'Allahu dragi, uini da ovo moje dijete bude kao on', a ti si rekao: 'Allahu,
ne uini me slinim njemu'. Zatim su proli sa ovom robinjom udarajui je i viui:
Prostitutka, kradljivica!' Pa sam ja rekla: 'Allahu dragi, nemoj mi moje dijete uiniti njoj
slinim, a ti si rekao: 'Allahu dragi, uini me da budem njoj slian!"' On joj na to
odgovori: "Onaj ovjek je bio silnik, pa sam zbog toga rekao:, 'Allahu dragi, nemoj me
uiniti njemu slinim!' A ona robinja, to su je ibali i govorili da je prostitutka i
kradljivica, ona nita od toga nije bila, pa sam zbog toga rekao: 'Allahu dragi, uini me
njoj slinim!"'
(Muttefekun alejhi)
33. Ljubazno postupanje i dobroinstvo prema jetimima, kerima i svim ostalim:
slabanim, siromanim i razoaranim

Allah, d.., kae:

"A prema vjernicima blag budi. " (El-Hidr, 88)
"Budi vrsto uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i naveer, u elji da naklonost
Njegovu zaslue, i ne skidaj oiju svojih s njlh iz elje za sjajem u ivotu na ovom
svijetu. " (El-Kehf, 28)
"Zato siroe ne ponizi, a prosjaka ne odbij. " (Ed-Duha, 9-10)
"Zna li ti onoga koji onaj svijet porke? Pa to je onaj koji grubo odbija siroe, i koji da se
nahrani siroe, ne podstie. " (El-Ma'un, 1-3)
262. Sehl ibn Se'ad, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Ja i staratelj (zatitnik) jetima smo u Dennetu ovako (blizu)." Pa pokaza
kaiprstom i srednjakom.
(Buhari)
265. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Zbrinjavalac (siromane) udovice i siromaha je kao mudahid (borac) na Allahovom
putu." A mislim (veli ravija), da je jo dodao: "I kao neprekidni klanja koji se ne umara,
i kao stalni posta koji nikako ne mrsi!"
(Muttefekun alejhi)
267. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Ko
odgoji dvije keri, i o njima se brine dok ne odrastu i udaju se, doi e na Sudnjem danu,
pa emo ja i on biti kao ova dva prsta." I sastavio je prste.
(Muslim)
268. Aia, r.a., pripovijeda: "Dola mi je jedna ena, koja prosi s dvoje enske djece, a ja
nisam imala nita joj dati osim jedne hurme. Ja joj dadoh tu hurmu, a ona je uze,
raspolovi i dade svojim kerima, a ona nimalo ne uze. Zatim je ustala i otila. Poslije toga
nam je doao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, i ja mu ispriah to se desilo,
a on ree: 'Ko bude stavljen na kunju sa ma koliko keri, pa bude dobar prema njima i
lijepo ih odgoji, one e mu biti tit od vatre na Sudnjem danu."'
(Muttefekun alejhi)
270. Ebu-urejh Huvejlid ibn 'Amr el-Huza'i, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Allahu dragi, ja upozoravam i prijetim svakome ko
upropasti (zloupotrijebi) pravo ili imetak dvoje bespomonih: siroeta i ene."
(Nesai, hasen)
34. Preporuka posebne panje prema enama
Allah, d.., kae:

"S njima (enama) lijepo lvite!" (En-Nisa, 19)

"Vi ne moete potpuno jednako postupati prema enama svojim, ma koliko to eljeli ali
ne dopustite sebi takvu naklonost, pa da jednu ostavite u neizvjesnost. A ako vi budete
odnose popravili i nasilja se klonili, pa, Allah e zaista oprostiti i samilostan blti. " (EnNisa, 129)
273. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Primite moju oporuku da enama inite dobro! Zaista je ena stvorena od rebra
(od neeg krivog kao rebro), a najvea krivina rebra je ba njegov najvii dio; pa ako ga
pokua ispraviti, slomit e ga, a ako ga ostavi, osta krivo. Zato jedni drugima
preporuujte da enama dobro ine!"
(Muttefekun alejhi)
A u drugom rivajetu, stoji: "ena je kao rebro, ako ga htjedne ispraviti, slomit e ga, a
ako se koristi njime, ono e ti koristiti, iako je krivo."
(Muttefekun alejhi)
U jednom Muslimovom rivajetu, stoji: "Zaista je ena stvorena od rebra, i nikada nee
moi da se dri odredenog pravca (kojeg ti trai), pa ako odlui da s njom ivi, ivjet
e s njom, a ona e ostati takva (kriva), a kad je pokua ispraviti, slomit e je, a njen
lom je razvod braka."
276. `Amr ibn el-Ahvas el-Dueni, r.a., prenosi da je uo Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, kada je na Oprosnom hadu, nakon to je uinio zahvalu i
tesbih Allahu, d.., rekao: "I lijepo sa enama postupajte, jer su one samo zatoenice kod
vas. Nita drugo vi od njih nemate, izuzev ako otvoren zinaluk uine. Pa ako to urade,
onda ih napustite u postelji (prilikom spavanja), i udarite ih tako da ih ne ozlijedite, a ako
vam poslune budu, onda nemojte izmiljati neopravdane razloge da ih zbog njih korite.
Zaista, vi imate odredena prava kod svojih ena, a isto tako i one imaju svoja prava kod
vas. Vae je pravo da im zabranite da dozvole ulazak u vau kuu i sjedenje (boravak) u
njoj onima koje vi ne elite, a njihovo je pravo da ih pristojno odijevate i hranite."
(Tirmizi, Nesai, sahih, hasen)
277. Mu'avija ibn Hajde r.a., pripovijeda: "Upitao sam Allahovog Poslanika, sallallahu
'alejhi ve selleme: Kakva prava ima ena jednog od nas kod svoga ovjeka?'
Alejhisselam ree: Da je nahrani kada ti jede, da joj kupi odjeu i obuu kada to i sebi
uradi, da je ne udara po licu, daje ne proklinje i daje ne naputa (u postelji), osim u
kui."'
(Ebu-Davud, hasen)
278. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Najpotpuniji iman je onog vjernika koji se najljepe ponaa, a najbolji medu
vama su oni koji su najbolji prema svojim enama."

(Tirmizi hasen, sahih)

280. Abdullah ibn'Amr ibn'As, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: "Ovaj svijet je samo (prolazan) uitak, a najbolje u njemu je dobra (edna
i odgojena) ena."
(Muslim)
35. Muevo pravo nad njegovom enom
Allah, d.., kae:
"Mukarci vode brigu o enama zato to je Allah dao prednost jednim nad drugima i zato
to oni troe imetke svoje. Zbog toga su estite ene poslune i za vrijeme muevljeva
odsustva vode brigu o onome o emu trebaju brigu voditi, jer i Allah njih tada titi " (EnNisa, 34)
281. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
Ako ovjek pozove svoju enu u postelju, pa ona to odbije, te on zanoi srdit na nju,
meleki je kunu i proklinju sve do svanua."
(Muttefekun alejhi)
U drugom rivajetu stoji: "Ako ena zanoi van postelje svoga mua, meleki je proklinju
sve do svanua." U jednom, pak, rivajetu stoji ovo: 'Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja
dua, koji god ovjek pozove svoju enu u postelju, pa ga ona odbije, Onaj koji je na
nebesima srdit je na nju, sve dok se njen mu ne udobrovolji."
(Muttefekun alejhi)
282. Ebu-Hurejre, r.a., takoer prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
selleme, rekao: "eni nije dozvoljeno postiti (nafilu) u prfsutnosti mua, bez njegove
dozvole, niti smije koga pustiti u kuu, bez njegove dozvole."
(Muttefekun alejhi)
283. Ibn-'Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Svi ste vi pastiri, i svaki pastir bit e odgovoran za svoje stado. Vladar je pastir, ovjek
je pastir svojoj porodici, ena je pastirica u kui svoga mua i njegove djece. Svi ste vi,
dakle, pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado."
(Muttefekun alejhi)
285. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Kada bih ikome naredio da uini seddu drugome, naredio bih eni da uini
seddu svome muu."
(Tirmizi, Nesai, sahih)

286. Umu Seleme, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koja god ena
umre, a njen mu bude njome zadovoljan, ui e u Dennet."
(Trmizi, hasen)
287. Muaz b. Debel, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ni jedna ena ne moe
uznemiriti svoga mua na ovom dunjaluku, a da ne kae njegova hurija iz Denneta:
'Ne uznemiravaj ga, Allah te ubio. On je kod tebe samo kratko a uskoro e te ostaviti i
doi kod nas.'"
(Trmizi hasen)
289. Usame b. Zejd, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nisam ostavio
iza sebe tee iskuenje po mukarca od iskuenja sa enama."
(Muttefekun alejhi)
36. O izdravanju obitelji
Allah, d.., kae:
"Otac djece je duan da ih (prema svojoj mogunosti) hrani i odljeva. " (En-Nisa, 233)
"Neka imuan prema bogatstvu svome troi, a onaj koji je u oskudici-i prema tome koliko
mu je Allah dao, jer Allah nikog ne zaduuje vie nego to mu je dao. " (Et- Talak, 7)
"to god vi udjelite, On e to nadoknadltl. " (Sebe. 39)
289. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallal lahu 'alejhi ve selleme,
rekao: "Novac koji potroi na Allahovom putu, novac koji potroi za oslobadanje
robova, novac koji podijeli siromasima i novac koji potroi na svoju obitelj; najvea je
nagrada za onaj novac koji si potroio za svoju obitelj."
(Muslim)
290. Ebu-Abdullah Sevban ibn Buddud, r.a., oslobodeni rob Allahovog Poslanika,
prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Najbolji novac koji
ovjek potroi jeste onaj novac koji potroi za svoju obitelj, novac koji potroi za
izdravanje svoje (ratne) ivotinje na Allahovom putu i novac koji potroi na svoje
drugove na Allahovom putu."
(Muslim)
292. Se'ad ibn Ebi Vekkas, r.a., u svome dugom hadisu, koji je naveden na poetku ove
knjige u poglavlju o nijjetu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "I zaista e ti za svaki dinar koji potroi, elei njime Allahovo zadovoljstvo, biti
nagraden kod Allaha, pa ak i za ono to potroi za ishranu svoje ene."
(Muttefekun alejhi)
293. Ebu-Mes'ud el-Bedri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve

selleme, rekao: "Kada ovjek utroi novac za izdravanje svoje obitelji, elei njime
postii Allahovo zadovoljstvo (znajui da mu je to dunost od Allaha, te je izvrava
nadajui se Njegovoj nagradi), pie mu se kao da je podijelio sadaku."
(Muttefekun alejhi)
295. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Svakoga dana, u kome osvanu Allahovi robovi, sidu dva meleka, te jedan od njih
rekne: O Allahu, Ti nadoknadi onome ko dijeli!' A drugi veli: O Allahu, Ti uniti imetak
onoga koji spreava njegovo troenje u korisne svrhe (ne dijeli)!"'
(Muttefekun alejhi)
296. Ebu-Hurejre, r.a., takoer prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
selleme, rekao: "Gornja ruka (ona koja dijeli) bolja je od donje ruke (one koja uzima). U
dijeljenju poni od svojih blinjih. Najbolja je sadaka ona koja je uinjena iz imunog
stanja (vika imetka). Ko se bude drao ednosti i neposezanja za haramom (drei se
dostojanstveno bez pronje), Allah e ga pomoi i uiniti ednim, a ko se bori za
neovisnost, Allah e ga uiniti neovisnim."
(Buhari)
38. Obaveza naredivanja svojoj obitelji, svojoj punoljetnoj djeci i ostalima, za koje
se odgovomo da budu pokorni Allahu, d.., i izvravaju Njegova nareenja, a klone
se onoga to je zabranio, i poduzimanje odgojnih mjera protiv njih, ukoliko to
odbiju
Allah, d.., kae:
"Naredi eljadi svojoj da obavlja namaz i istraj u tome!' (Taha, 132)
"O vi koji vjerujete, sebe i obitelji svoje uvajte od vatre, ije e gorivo ljudl i kamenje
biti!" (Et-Tahrim, 6)
298. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda: "Hasan, sin Alije, r.a., uzeo je jedanput (kao dijete)
jednu hurmu od hurmi koje su date za sadaku, pa je stavio u usta. Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve selleme vidio, je to, te je povikao: 'Kh, kh, baci to, zar ne zna da mi
ne jedemo sadaku!"'
(Muttefekun alejhi)
U drugom rivajetu stoji: "Zaista nam (Poslaniku i njegovoj porodici) nije dozvoljena
sadaka!"
300. Ibn-'Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallailahu'alejhi ve selleme, rekao:
"Svi ste vi pastiri, i svi ete biti odgovomi za svoje stado. Vladar je pastir i odgovoran je
za svoje stado, ovjek je pastir u svojoj obitelji i odgovoran je za nju, ena je pastirica u
kui svoga mua i odgovorna za svoje stado, sluga je pastir u iryetku svoga gospodara i

odgovoran za njega. Svi ste vi, dakle, pastiri, i svi ste odgovorni za svoje stado."
(Muttefekun alejhi)
301. 'Amr ibn u'ajb prenosi od svoga oca, a ovaj od svoga djeda, r.a., da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Naredujte svojoj djeci klanjanje namaza
kad im bude sedam godina, a silom ih nagonite (udrite ih) na namaz kad napune deset
godina, i u posteljama ih rastavljajte (muko i ensko)."
39. Dunosti prema komiji i Poslanikova oporuka o tome
Allah, d.., kae:
"I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobroinstvo
inite, i roaclma, i siroadi, i siromasima, i komljama blinjim i komijama daljim, i
drugovima, i putnicima - namjernicima, i onima koji su u vaem posjedu " (En-Nisa, 36)
303. Ibn-'Umer i Aia, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Toliko mi je esto Dibril oporuivao susjeda, da sam mislio da e ga uiniti
(zakonitim) nasljednikom."
(Muttefekun alejhi)
304. Ebu-Zerr, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: O
Ebu-Zerr, kada bude kuhao orbu, dospi malo vie vode pa poalji svojim susjedimal"
(Mustim)
U drugom rivajetu stoji: "Kada bude kuhao orbu, naspi vie vode, pa pogledaj obitelji
svojih susjeda, te i njima podijeli jedan dio!"
305. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Tako mi Allaha, nije vjernik, tako mi Allaha, nije vjemik, tako mi Allaha, nije
vjernik!" Neko ree: "Ko to, Allahov Poslanie?" Alejhisselam odgovort: "Onaj iji
susjed nije siguran od njegova zla i neprijatnosti od njega!"
(Muttefekun alejhi)
U Muslimovom rivajetu stoji: "Nee ui u Dennet onaj od koga njegov susjed nije
siguran (miran) od njegovih zala."
308. Ebu-Hurejre, r.a., takoer prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
selleme, rekao: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka niim ne uznemirava komiju!
Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka lijepo ugosti svoga gosta! Ko vjeruje u Allaha i
Sudnji dan, neka govori hajr (korisno), ili neka uti!"
(Muttefekun alejhi)
311. Abdullah ibn 'Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme,

rekao: "Najbolji prijatelji kod Allaha su oni koji su najbolji prema svome prijatelju, a
najbolje komije kod Allaha su oni koji su najbolji prema svome komiji."
(Tirmizi, Nesai)
40. Dobroinstvo prema roditeljima i posebna panja prema rodbini
Allah, delleanuhu, kae:
'I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte. A roditeljima dobroinstvo
inite, i rodacima, i siroadi, i siromasima, i komijama blinjim i komijama daljim, i
drugovima, i putnicima - namjernicima, i onima koji su u vaem posjedu. " (En-Nisa, 36)
"I Allaha se bojte s imenom ijim jedni druge molite - i rodbinske veze ne kidajte... " (EnNisa, 1)
':.. i oni koji potuju ono to je Allah naredio da se potuje... " (Er-Rad, 21)
"Mi smo svakog ovjeka zaduili da bude dobar prema roditeljima svojim... " (ElAnkebut, 8)
"Gospodar tvoj zapovljeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobrolnstvo
inite. Kad Jedno od njih dvoje ili oboje, kod tebe starost doive, ne reci im ni: 'Uh!' i ne
podvikni na njlh, i obraaj im se rijeima potovanja punim. Budi prema njima paljiv i
ponizan i reci: 'Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali.'"
(El-lsra, 23-24)
"Ml smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno
zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim... "
(Lukman, 14)
312. Prenosi se da je Ebu-Abdurrahman, Abdullah b. Mes'ud, r.a., rekao: "Pitao sam
Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme, koje je djelo Allahu najdrae?
Alejhisselam ree: 'Namaz u njegovo pravo vrijeme.' Zatim sam upitao: 'A koje poslije
njega?"Dobroinstvo svojim roditeljima', odgovori on. 'Koje poslije njega?', ponovo
upitah. 'Dihad na Allahovom putu', odgovori on."
(Muttefekun alejhi)
313. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "ovjek nije u stanju oduiti se svome roditelju, izuzev da ga nae u neijem
vlasnitvu (kao roba), zatim ga otkupi, a potom oslobodi."
(Muslim)
316. Prenosi se da je Ebu-Hurejre, r.a., rekao: "Allahovom Poslaniku (sallallahu alejhi ve
selleme,) doao je jedan ovjek i upitao ga: O Allahov Poslanie! Ko je najprei za moje
lijepo druenje i ponaanje prema njemu?'Alejhisselam ree: 'Tvoja majka.' ovjek tada
ree: Ko poslije nje?' 'Tvoja majka', odgovori on. 'Ko poslije nje?', ponovo upita ovjek.
'Tvoja majka', ponovo odgovori Alejhisselam. ovjek ponovo upita: Ko poslije
nje?'Alejhisselam tada ree: 'Tvoj otacl'"

(Muttefekun alejhi)
A u jednom drugom rivajetu stoji: "O Allahov Poslanie! Ko je najprei za moje druenje
i lijepo ponaanje prema njemu?"Alejhisselam ree: "Tvoja majka, zatim tvoja majka,
zatim tvoja majka, zatim tvoj otac."
317. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Daleko bio (od Allahove milosti), daleko bio, daleko bio svako onaj ko doeka
starost svojih roditelja, ili jednog od njih, a (zbog njih) ne ue u Denneti"
(Muslim)
319. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Ko
eli da mu se nafaka uvea i da mu se ivot produi, neka pazi i redovno posjeuje svoju
rodbinu."
(Muttefekun alejhi)
321. Prenosi se da je Abdullah b. 'Amr b. 'As, r.a., rekao: "Jedan ovjek priao je
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i rekao: Zavjetujem ti se za hidru i
dihad, nadajui se nagradi od Allaha, delleanuhu.' Alejhisselam mu ree: Je li ti jedno
od roditelja ivo?' 'Jesu, oboje', odgovori on. Alejhisselam mu tada ree: 'Da li ti uistinu
eli nagradu od Allaha, d..?' 'Da', odgovori on.'Onda se vrati svojim roditeljima i pazi
na njih i lijepo se ponaaj prema njima', ree Alejhisselam."'
(Muttefekun alejhi)
Ovo je Muslimov rivajet, a po drugom rivajetu, koji prenosi i Buhari: "Doao je jedan
ovjek Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i zatraio od njega dozvolu da
krene u dihad. Na to ga Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, upita: 'Jesu li ti ivi
roditelji?' 'Jesu', odgovor! on. Alejhisselam mu tada ree: Idi njima, tvoj dihad je da sa
njima bude."'
322. Isti prenosilac veli da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Nije
dovoljno samo uzvratiti posjetu svojoj rodbini. Pravilno se ponaa prema svojoj rodbini
onaj koji, kada ga ona zaboravi, ili odbaci, obnavlja vezu sa njom."
(Buhari)
323. Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Rodbinska krvna veza visi o 'Aru i vie: 'Ko mene odrava i potuje, i njega e Allah,
d.., posjeivati i potivati, a ko mene ne odrava i ne potuje, nee ni Allah, d.., njega
posjeivati niti potivati."'
(Muttefekun alejhi)
325. Prenosi se da je Esma, ker Ebu-Bekra, r.a., rekla: "Dola mi je moja majka za
vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme, neto traei, a jo nije bila
primila islam, pa sam upitala Alejhisselama da li da je primim. Alejhisselam mi je
odgovorio: 'Da, svakako, primi svoju majku i uslui je."'
(Muttefekun alejhi)

331. Ebu-Ejjub el-Ensari, r.a., pripovijeda da je neki ovjek rekao: "O Allahov Poslanie!
Obavijesti me o poslu koji e me uvesti u Dennet i udaljiti od Dehennema. Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, ree mu na to: 'Ibadet ini iskljuivo Allahu, d..,
i ne pripisuj Mu druga, namaz redovno obavljaj, daji zekat i pazi i posjeuj svoju
rodbinu."'
(Muttefekun alejhi)
332. Selman b. 'Amir, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
selleme, rekao: "Kada neko od vas htjedne iftariti, neka se iftari hurmom, jer je u hurmi
beriet, a ako ne nae hurmu, onda vodom, jer je ona najia." Zatim je rekao: "Sadaka
uinjena siromahu jeste obina sadaka, a sadaka uinjena svojoj rodbini dvostruka je
sadaka - sadaka i panja (rodbine)."
(Tirmizi, hasen)
333. Prenosi se da je sin h. Omera, r.a., rekao: "Imao sam jednu enu koju sam volio, a
moj otac Omer je nije podnosio, te mi jednoga dana ree: 'Rastavi se s njom!' Ja sam to
odbio, a Omer je otiao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i ispriao mu
ta se desilo. Alejhisselam mi potom ree: 'Rastavi se s njom."'
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
334. Ebu-Derda r.a., pripovijeda da mu je doao jedan ovjek i rekao: "Ja imam enu, ali
meni moja majka nareduje da se rastavim s njom." Ebu-Derda mu na to ree: uo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: "Roditelji su srednja
vrata Denneta, pa ako hoe, pusti ih, a ako hoe, sauvaj ih."
(Tirmizi, Nesai, sahih)
41. Stroga zabrana neposlunosti prema roditeljima i zapostavljanje rodbine
Allah, delleanuhu, veli:
"Zar i vi ne biste, kad biste se vlasti doepali, nered na Zemlji inili i rodbinske veze
kidali! To su oni koje je Allah prokleo i gluhim i slijepim ih uinio. " (Muhammed, 2223)
"A one koji ne ispunjavaju dunost prema Allahu, iako su se na to vrsto obavezali, i
kidaju ono to je Allah naredio da se potuje, i ine nered na Zemlji, eka prokletstvo i
najgore prebivalite. " (Er-Rad, 25)
"Gospodar tvoj zapovljeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobroinstvo
inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost doive, ne reci im ni: 'Uh!' i ne
podvikni na njih, i obraaj im se rijeima potovanja punim. Budi prema njima paljiv i
ponizan, i reci: "Gospodaru moj smiluj im se, oni su mene, kada sam bio dijete,
njegovali. "' (El Isra, 23-24)

336. Ebu-Bekr Nufej' b. Haris, r.a., veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: "'Hoete li da vas obavijestim o najveim grijesima?' - tri puta. Mi
odgovorismo: Svakako, o Allahov Poslanie!' On tada ree: Allahu pripisivanje druga i
neposlunost roditeljima.' Bio je naslonjen, zatim se ispravi sjedei i ree: Svakako, i
Iaan govor i lano svjedoenje!' Zatim je toliko dugo ponavljao ovo dvoje zadnje da
smo rekli: Da hoe uutjetil"'
(Muttefekun alejhi)
337.'Abdullah b.'Amrb.'As, r.a., pripovijeda daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: "Veliki grijesi su: mnogobotvo, neposlunost roditeljima, ubistvo i lana
zakletva."
(Buhari)
339. Dubejr b. Mut'im, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Nee ui u Dennet onaj koji prekine veze sa svojom rodbinom."
(Muttefekun alejhi)
340. Mugire b. u'be r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: "Allah, d.., zabranio vam je neposlunost vaim majkama, 'ne dam, a
daj' (ne da ono to mu je dunost, a uzima ono to mu nije dozvoljeno) i zakopavanje ive
enske djece, a pokuio 'rekla-kazala' (da ispria sve to je uo-la, ne vodei rauna je li
to tano, pa ak ako i sumnja da bi to moglo biti neistinito, a ovjeku je, po jednom
hadisu, dosta lai da ispria sve to je uo), prekomjerno zapitkivanje i nekontrolirano
troenje imovine."
(Muttefekun alejhi)
42. Dobroinstvo prijateljima roditelja, rodbini, eni i ostalima prema kojima se
preporuuje posebna poast
341. Ibn- Umer, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Najvee dobroinstvo je da ovjek odrava prijateljstvo s prijateljima svoga oca."
(Muslim)
344.'Aia, r.a., pripovijeda: "Nisam ni na koju od ena Allahovog Poslanika, sallallahu
lalejhi ve selleme, bila ljubomorna, kao na Hatidu, r.a., iako je nikad nisam vidjela, ali ju
je Alejhisselam esto spominjao; ak bi znao zaklati ovcu, zatim je isjei na komade i
poslati Hatidinim bivim prijateljicama. Znala sam mu rei: 'Kao da na dunjaluku nije
bilo druge ene, osim Hatide?' A on bi odgovorio: 'Ona je bila takva, takva ... sa njom
sam imao djecu."'
(Muttefekun alejhi)
U drugom rivajetu stoji: "Znao bi zaklati samo jednu ovcu, ali bi slao od nje Hatidinim
prijateljicama koliko bi im bilo dovoljno."
U treem rivajetu, pak, stoji: "Kada bi zaklao ovcu, povikao bi: Poaljite Hatidinim

prijateljicama!"'
U jednom drugom rivajetu stoji slijedee: "Jedne prilike zatraila je dozvolu za ulazak
kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, Hale bint Huvejlid, sestra
Hatidina, pa je u njenom glasu prepoznao Hatidin glas i veoma se obradovao tome i
rekao: Dragi Allahu, ovo je Hale b. Huvejlid!"'
345. Prenosi se da je Enes, b. Malik, r.a., rekao:
"Krenuo sam na put sa Derirom b. Abdullahom el-Bedelijem, r.a., pa on poe da me
slui (iako je bio stariji), te mu ja rekoh: 'Nemoj to vie initil' Na to mi on ree: 'Kada
sam vidio kako ensarije (Medinelije) postupaju sa Allahovim Poslanikom, sallallahu
alejhi ve selleme, zakleo sam se da se neu ni sa kim od njih druiti, a da ga ne budem
sluio."'
(Muttefekun alejhi)
43. Posebna poast obitelji Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i o
njenim fadiletima
Allah, delleanuhu, kae:
"Allah eli da od vas, o obitelji Poslanikova, grijehe odstrani, i da vas potpuno oisti. "
(Al-Ahzab, 33)
"Pa ko potiva Allahove propise - znak je bogobojaljiva srca. "(El-Had, 32)
346. Prenosi se da je Jezid b. Hajjan, rekao: "Jednog dana smo ja, Husajn b. Sebre i 'Amr
b. Muslim otili Zejdu b. Erkamu, r.a. Nakon ta smo sjeli kod njega, Husajn mu ree: O
Zejde! Uistinu si ti vidio mnogo hajra! Vidio si Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
selleme, i uo njegov govor, sa njim u boj iao i za njim klaniao. Zaista si mnogo hajra
doivio! Priaj nam neto od onoga to si uo od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi
ve selleme.'
On tada ree: 'Bratiu moj! Tako mi Allaha, ve sam ostario, davno je to bilo, a poneto
sam i zaboravio od onoga to sam uo od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
selleme, te primite od mene ono to vam kaem, a ne pitajte me za ono to preutim.'
Zatim ree: 'Jednog dana je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, ustao i odrao
govor na izvoru izmedu Mekke i Medine, koji se zove Humma u kome se zahvalio
Allahu, d.., tesbih Mu uinio, govorio i opominjao, a zatim rekao: - O ljudi! Zaista sam
ja samo ovjek, uskoro e doi izaslanik moga Gospodara (melek smrti), te u mu se ja
odazvati, a medu vama ostavljam dva velika emaneta: prvi je Allahova Knjiga, u kojoj je
uputa i nur, te je vrsto prihvatite i nje se drite! - Pa je govorio o Kur'anu i nunosti
njegove primjene u ivotu, a zatim rekao: - I moja obitelj. Allahom vas opominjem za
moju obitelj!'
Husajn ga zatim upita: 'A ko je njegova obitelj, o Zejde? Zar nisu njegove ene od
njegove obitelji?' 'Njegove ene spadaju u ehli-bejt, ali njegova su obitelj oni kojima je
zabranjena sadaka poslije njegove smrti', odgovori on.

Husajn ree: 'A ko su oni?' 'Oni su: obitelj Alije, obitelj 'Akila, obitelj Da'fera i obitelj
'Abbasova', odgovori on. 'Svima ovima je zabranjeno primanje sadake?', upita Husajn.
'Da', odgovori on."
U drugom rivajetu stoji: "Uistinu, ja vama ostavljam dva velika emaneta: jedan od njih je
Allahova Knjiga, koja je Njegovo ue; ko ga bude slijedio, bit e na pravom putu, a ko ga
ostavi, bit e u zabludi."
(Muslim)
44. Potovanje i uvaavanje uleme i velikana i davanje prednosti njima u s vemu
Allah, delleanuhu, kae:
"Reci: 'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju, pouku
primaju!'" (Ez Zumer, 9)
348. Prenosi se daje Ebu-Mes'ud 'Ukbe b. 'Amir el-Bedri el-Ensari, r.a., rekao: "Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao je: 'Neka imam u dema'atu bude onaj koji
najvie Kur'ana zna napamet, a ako u Kur'anu budu jednaki, onda najueniji u hadisu, a
ako budu i u hadisu isti, onda onaj koji je prije hidru uinio, a ako i u hidri budu isti,
onda onaj koji je stariji po godinama. Neka nipoto ovjek ne staje pred dema'at u
neijoj kui, ili sjedne na posebno (odredeno) mjesto, izuzev nakon dozvole domaina.."'
U drugom rivajetu stoji: "Onda onaj koji je prije primio islam", umjesto: "stariji po
godinama".
(Muslim)
U jednom, pak, rivajetu stoji: 'Imam je medu vama onaj koji najvie Kur'ana zna
napamet i koji je prije poeo uiti Kur'an, a ako u Kur'anu budu isti, onda neka vam imam
bude onaj koji je prije hidru uinio, a ako i u hidri budu isti, onda neka vam imam bude
onaj koji je stariji po godinama."
349. Od Ebu-Mesuda Ensarija, r.a., prenosi se daje rekao: "Allahov Poslanik doticao nas
je svojim rukama po ramenima pred namaz i govorio: 'Ujednaite se, uravnajte se. Nemoj
da budete jedan mimo drugog, pa da vaa srca Allah rastavi i razjedini, nek mi je blii
onaj ko je dostojan i razuman, pa oni koji su iza njih."'
(Muslim)
350. Abdullah b. Mesud, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neka su blii
meni oni koji su dostojni i razboriti, a zatim oni koji su iza njih (ponovio je to tri puta) i
uvajte se arijskog nereda i galame."
(Muslim)
352. Dabir, r.a., pripovijeda daje Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi ve selleme, poslije
Bitke na Uhudu. stavljao u kabur po dvojicu pitajui: "Koji je vie Kur'ana napamet
znao?" Pa kada bi mu pokazali na jednog od njih dvojice, njega bi prvog stavio u kabur.

354. Ebu-Musa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Zaista, u velianje Allaha, d.., spada i potovanje starog (sijedog) muslimana, hafiza
Kur'ana, koji ne pretjeruje u traenju skrivenih propisa u njemu, kako bi ih strogo
primijenio, niti je od onih koji rijetko Kur'an ue i slabo se po njemu vladaju, kao i
potovanje i pravedna vladara."
(Ebu-Davud)
355. `Amr b. u'ajb prenosi od svoga oca, a ovaj od svoga djeda, da je Allahov Poslanik,
sallallahu `alejhi ve selleme, rekao: "Nije od nas onaj koji nije milostiv prema naim
mladima, i koji ne potuje nae starije."
(Ebu-Davudi Tirmiz, sahih)
U Ebu-Davudovom rivajetu stoji: "...koji ne potuje prava naih starijih."
45. Posjeivanje dobrih ljudi, druenje sa njima, potivanje i traenje njihove dove;
posjeivanje odabranih mjesta
Uzvieni Allah kae:
"A kada Musa ree momku svome: 'Sve u ii dok ne stignem do mjesta gdje se sastaju
dva mora, ili u dugo, dugo ii!' I kada njih dvojica stigoe do mjesta na kome se ona
sastaju, zaboraviie na ribu svoju, pa ona u more kllznu. A kada se udaljie, Musa ree
momku svome: "Daj nam uinu nau, jer smo se od ovoga naeg putovanja umorlli.' 'Vidi
, ree on, 'kada smo se kod one stijene svratili, ja sam zaboravio onu ribu. Sam ejtan je
uinio da je zaboravim, da ti je ne spomenem. Mora da je ona kliznula u more; ba
udnovato!' 'E, to je ono to traimo' ree Musa, i njih se dvojica vratie putem kojim su
bili doli, i nadoe jednog naeg roba kojem smo milost nau darovali, i onome to samo
Mi znamo, nauili. 'Hoe li da te pratim?, upita ga Musa, "ali da me onome emu si ti
ispravno pouen poul?"' (El-Kehf, 60-66)
"Budi ustrajno uz one koji Gospodara svoga dozivaju ujutro i naveer u elji da naklonost
njegovu zaslue."(El-Kehf, 28)
360. Enes, r.a., kazuje da je Ebu- Bekr rekao Omeru, r.a., nakon smrti Allahovog
Poslanika, a.s.: "Hajde da posjetimo Ummu Ejmen, r.a., kao to je to inio Allahov
Poslanik, a.s." Kada su uli u kuu, ona zaplaka i njih dvojica je upitae: Zato plae?
Zar ne zna daje najbolje ono to je Allah pripremio Allahovom Poslaniku, a.s.?"'
"Ne plaem zato to ne znam da je ono to je Allah pripremio Allahovom Poslaniku, a.s.,
najbolje, nego plaem zato to je Objava prestala dolaziti."'Tada ona rasplaka i njih
dvojicu, te i oni poee plakati s njom."
(Muslim)
361. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, a.s.: "Neki ovjek je krenuo da
posjeti brata muslimana u drugom selu, i Allah naredi meleku da ga saeka na putu.
'Kuda ide?', upita ga melek. 'Idem da posjetim brata u ovom selu', ree ovjek. 'Da ne

ide zato da ti uzvrati na dobroinstvo koji si mu uinio?' 'Ne. Hou da ga posjetim, zato
to ga volim, u ime Allaha.' 'Ja sam izaslanik Allaha' - ree mu melek -'da ti kaem da te
je Allah zavolio, kao to si ti njega zavolio, u ime Allaha!"'
(Muslim)
362. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Kada neko obie
bolesnika, ili posjeti brata muslimana, melek ga zovne: 'Divan si, divno je djelo koje si
uinio, i u Dennetu si sebi pripremio boravite."'
(Tirmizi, hasen)
363. Ebu-Musa el-E'ari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Dobar
sagovornik i lo sagovornik su kao prodava mirisa i kova. Prodava mirisa e ti
pokloniti miris; ili e ga kupiti, ili e osjetiti lijep miris, a kova e ti zapaliti odjeu ili
e od njega osjetiti ruan miris."
364. Ebu-Hurerje, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "ene se uzimaju zbog
etiri stvari: zbog bogatstva, porijekla, ljepote i vjere; pa se oeni vjernicom,
blagoslovljen bio!"
(Muttefekun alejhi)
367. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "ovjek je vjere svoga
prijatelja; zato pazite sa kim se druite!"
(Ebu-Davud, lirmizi, hasen)
368. Ebu-Musa el-E'ari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "ovjek e biti
uz onoga koga voli."
(Muttefekun alejhi)
369. Enes, r.a., kazuje da je jedan beduin upitao Allahovog Poslanika, a.s.: "`Kada e biti
Smak svijeta?"A ta si pripremio za njega?', upita ga. 'Ljubav prema Allahu i Allahovom
Poslaniku', ree ovjek. 'Ti e biti sa onima koje voli' - odgovori mu."
Drugo predanje glasi: "Nisam pripremio mnogo dobrovoljnog posta, ni namaza, ni
sadake, ali volim Allaha i Njegovog Poslanika!"
(Muttefekun alejhi)
371. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ljudi su kao metali,
kao zlato i srebro. U islamu su najbolji oni koji su bili najbolji u dahilijjetu, ako shvate
vjeru; a due su sakupljena vojska, one koje se upoznaju, zblie se, a one koje se ne
upoznaju, razidu se."
(Muslim)
46. Vrijednosti ljubavi u ime Allaha i podsticanje na nju. Lijepo je izrei svoju
Ljubav onome ko se voli. Kako tada odgovoriti?

Uzvieni Allah kae:

"Muhammed je Allahov Poslanik, a njegovi su sljedbenici strogi prema nevjernicima, a
samilosni medu sobom, vidi ih kako se klanjaju i licem na tle padaju, elei Allahovu
nagradu i zadovoijstvo - na licima su im tragovi padanja na seddu. " (Ei--Feth, 29)
"l onima koji su Medinu za ivljenje izabraii i domom prave vjere jo prije njih je uinili;
oni vole one koji im se doseljavaju. " (El-Har, 9)
375. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Koga budu krasila tri
svojstva, osjetit e slast imana: da mu Allah i Njegov Poslanik budu drai od svega, da
brata muslimana voli samo u ime Allaha, i da mrzi povratak u kufr, nakon to ga je Allah
iz njega izbavio, kao to ne eli biti baen u vatru."
(Muttefekun alejhi)
376. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Sedam vrsta ljudi bit
e u Allahovom hladu, na dan kad nikakvoga drugog hlada nee biti: praveden vladar;
mladi koji odraste u pokornosti Allahu; ovjek ije je srce neprestano vezano za
damiju; prijatelji koji se vole samo u ime Allaha, takvi su kada se sastaju i raziu;
ovjek kojeg lijepa i ugledna ena pozove na blud, pa kae: 'Ne, ja se bojim Allaha';
ovjek koji udjeljuje milostinju, tako da mu lijeva ruka ne zna ta je desna udijelila; i
ovjek koji se sjeti Allaha u samoi, pa pusti suze."
(Muitefekun alejhi)
377. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao:,'Na Sudnjem danu e
Allah rei: 'Gdje su oni to su se voljeli u Moje ime? Danas u ih uvesti u Moj hlad, kada
nema drugog hlada, osim Moga!"'
(Muslim)
378. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Tako mi Allaha, u
ijoj je ruci moja dua, neete ui u Dennet sve dok ne budete vjerovali, a neete
vjerovati sve dok se ne budete voljeli I Hoete li da vas uputim na djelo kojim ete se,
ako ga budete inili, zavoljeti? Nazivajte selam jedni drugima!"
(Muslim)
384. Mu'az, r.a., kazuje: "Allahov Poslanik, a.s., uzeo me je za ruku i rekao mi: 'Mu'aze,
volim te, tako mi Allaha! Zato, poslije svakog namaza, proui: - Gospodaru moj, pomozi
mi da Te se sjeam, da Ti zahvaljujem i da Ti ispravno robujem!"'
(Ebu-Davud, Nesai, sahih)
47. Znaci Allahove ljubavi prema Njegovom robu
Allah, delleanuhu, kae:
"Reci. 'Ako Allaha volite, mene siijedite, i vas e Allah za voijeti i grijehe vam oprostiti!'

- a Allah prata i milostiv je. " (Ali-Imran, 31)

"O vjernici, ako se neko od vas od vjere svoje odmetne, pa, Allah e sigurno mjesto njih
dovesti ljude koje On voli i koji Njega vole, prema vjernicima ponizne, a prema
nevjernicima ponosite, oni e se na Allahovom putu boriti i nee se niijeg prijekora
bojati. To je Allahov dar, koji On daje kome hoe, a Allah je neizmjerno dobar i sve zna."
(El-Maida, 54)
386. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Fislanik, a.s., rekao: "Uzvieni Allah kae:
'Objavio sam rat onome ko bude neprijatelj mome prijatelju. Najdrae Meni ime Mi se
Moj rob moe pribliiti jesu farzovi. Moj rob Mi se pribliuje nafilama sve dok ga ne
zavolim, a kada ga zavolim, postanem njegov sluh kojim uje, njegov vid kojim vidi,
njegova ruka kojom prihvaa i njegova noga kojom hodi. Ako Me zamoli, udovoljit u
mu, a ako zatrai Moju zatitu, zatitit u ga."'
(Buhari)
388. Aia, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., poslao jednog ovjeka kao
zapovjednika izvidnice. ovjek je na zavretku svakog namaza uio suru (Kul huvallahu
ehad), a kada se vratie, to spomenue Allahovom Poslaniku, a.s. "'Upitajte ga zato je to
inio?" - ree im Allahov Poslanik, a.s. Kada su ga pitali, on im odgovori: "Zato to su u
toj suri svojstva Milostivog, i ja volim da je uim." "Recite mu da ga Uzvieni Allah voli,
ree Allahov Poslanik, a.s."
(Muttefekun alejhi)
49. Suenje ljudima prema vanjskim djelima, a Allahu e se odgovarati za ono to
im je u duama
Uzvieni Allah kae:
"A ako se pokaju i namaz budu obavijali i zekat davali, ostavite ih na miru. " (Et-Tevba,
5)
390. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Naredeno mi je da se
borim protiv ljudi, sve dok ne budu svjedoili da je samo Allah Bog i da je Muhammed
Allahov Poslanik, klanjali namaz i davali zekat. A kada to uine, zatitili su od mene
svoje ivote i imetke, izuzev kada se ogrijee o propise islama, a Allahu e polagati
raun."
(Muttefekun alejhi)
391. Ebu- Abdullah Tarik b. Uejm, r.a., kazuje da je uo od Allahovog Poslanika, a.s.:
"Ko izgovori ehadet i porekne druga boanstva, osim Allaha, zatitio je svoj imetak i
ivot, a Allahu e poslije polagati raun."
(Muslim)
392. Ebu-Ma'bed Mikdad b. Esved, r.a., kazuje da je pitao Allahovog Poslanika, a.s.:
"Ako se sukobim s nevjernikom i on mi sabljom odsijee ruku, a zatim pobjegne na drvo

i kae: 'Prihvatam islam', smijem li ga ubiti nakon to to kae, Allahov Poslanie?" "Ne
smije! " "Ali, Allahov Poslanie, on mi je odsjekao ruku, a zatim je to rekao poto ju je
odsjekao!?" "Ne smije ga ubiti, jer, ako ga tada ubije, on bit e u poloaju u kom si ti
bio prije nego to si ga ubio, a ti e biti u poloaju u kom je on bio prije nego to je to
izgovorio."
(Muttefekun alejhi)
50. Strah od Allaha
Uzvieni Allah kae:
"Samo se Mene bojte!" (El-Bekara, 41)
"Odmazda Gospodara tvoga doista je uasna!" (El-Burud, 12)
"Eto, tako Gospodar tvoj kanjava kada kanjava sela i gradove koji su nasilje inili.
Kanjavanje Njegovo je, zaista, bolno istrano. To je pouka za one koji se plae patnje na
onom svijetu, a to je Dan kada e svi ljudi biti sabrani i to je Dan kada e svi biti prisutni,
a Mi ga odgaamo samo za neko vrljeme. Onoga dana kad doe, bez doputenja Njegova
niko nee izustiti, a meu njima bit e nesretnih isretnih. A nesretni e u Dehennem, u
njemu e teko izdisati i udisati. " (Hud, 102-106)
"Allah vas opominje Svojom kaznom!" (Ali-Imran, 28)
"Toga Dana e ovjek bjeati od brata svoga, i od majke svoje, i od oca svoga, i od druge
svoje, i sinova svojifh; toga dana e se svaki ovjek samo o sebi brinuti " (Abese, 34-37)
"O ljudi, bojte se Gospodara svoga! Zaista e potres, kada Smak svijeta nastupi, veliki
dogaaj biti! Na dan kad ga doivite, svaka dojilja e ono to doji zaboraviti, a svaka
trudnica e svoj plod pobaciti, i ti e vidjeti ljude pijane, a oni nee pijani biti, ve e
tako izgledati, zato to e Allahova kazna strana biti. " (El-Had, 1-2)
"A za onoga ko se stajanja pred Gospodarom svojim bude bojao, bit e dva perivoja. "
(Er-Rahman, 46)
"l obraat e se jedni drugima i jedni druge e pitati. 'Prije smo meu svojim strahovali
govorit e, 'pa nam je Allah milost Svoju darovao i od patnje u ognju nas sauvao, mi
smo Mu se prlje klanjali, On je, doista, dobroinitelj i milostiv. ' (Et-Tur, 25-28)
396. Ibn-Mes'ud, r.a., veli: "Priao nam je Allahov Poslanik, a.s., a on je istinoljubiv i
istinu govori: ovjek se stvara u utrobi majke etrdeset dana kao sjeme (nutfe). Zatim
bude isto toliko vremena zakvaak ('aleka), pa bude isto toliko kao gruda mesa (mudga).
Zatim Allah poalje meleka da mu udahne duu, i naredi da mu zapie etiri stvari:
nafaku, duinu ivota, njegova djela i hoe li na Ahiretu biti nesretan ili sretan.
Tako mi Jedinog Allaha, desi se da ovjek radi posao koji vodi u Dennet sve dok ne
bude izmedu njega i Denneta koliko lakat, pa ga pretekne ono to mu je zapisano i uini
djelo koje vodi u vatru, pa u nju bude baen! A drugi ovjek radi posao koji vodi u vatru,
sve dok ne bude izmedu njega i vatre koliko lakat, pa ga pretekne ono to mu je zapisano
i uini djelo koje vodi u Dennet, pa u Dennet ue.
(Muttefekun alejhi)

405. `Adijj b. Hatim, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Allah e
razgovarati sa svakim od vas bez posrednika. Covjek e pogledati na desnu stranu i vidjet
e samo svoja djela. Zatim e pogledati na lijevu stranu i vidjet e svoja djela, pa e
pogledati ispred sebe i ugledat e samo vatru! Zato se uvaite vatre, pa makar polovinom
udjeljene hurme."
(Muttefekun alejhi)
407. Ebu-Berze el-Eslemi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Niko se nee
pomaknuti s mjesta obrauna, dok ga Allah ne upita za: ivot - u to ga je proveo, za
znanje - je li po njemu radio, za imetak odakle ga je zaradio i u to ga je potroio, i za
tijelo u to ga je koristio."
(Tirmizi, Nesai-sahih)
410. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko se plai, krenut e
prije mraka, ko krene prije mraka, stii e do konaita. Znajte da je Allahova roba skupa,
jer Allahova roba je Dennet!"
(Tirmizi)
51. Nada u Allahovu milost
Uzvieni Allah kae:
"Reci. 'O robovi moji koji ste se prema sebi ogrijeili, ne gubite nadu u Allahovu milost!
Allah e, sigurno, sve grijehe oprostiti; On doista mnogo prata i milostiv je.'" (EzZumer, 53)
"A da li Mi kanjavamo ikog drugog, osim nevjernika, nezahvalnika?" (Sebe" 17)
"Nama se objavljuje da e kazna sigurno stii onoga ko ne vjeruje i glavu okrene. " (Ta
ha, 48)
"A Moja milost obuhvaa sve!" (El-Araf 156)
412. `Ubade b. Samit, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko posvjedoi da
je samo Allah Bog i da nema druga, da je Muhammed Njegov rob i Poslanik; da je `Isa
Njegov rob i Poslanik, i Njegova Rije koju je Merjemi dostavio, i ivot mu udahnuo; i
da su Dennet i Dehennem istina, Allah e ga uvesti u Dennet pa ta god uradi (od
grijeha)."
(Muttefekun alejhi)
413. Ebu-Zerr, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Uzvieni Allah kae: 'Ko
uini dobro djelo, dat u mu deseterostruku nagradu, ili jo vie. A ko uini grijeh, pa za
grijeh je kazna prema zasluzi, ili ga oprostim. Ko Mi se priblii pedalj, Ja mu se pribliim
lakat; ko Mi se priblii lakat, Ja se njemu pribliim za hvat; ko Mi dode idui, Ja mu
dodem trei; a ko Me susretne s grijesima velikim kao Zemlja, a ne bude Mi nita
pripisivao kao druga, obasut u ga sa isto toliko oprosta."'
(Muslim)

414. Od Dabira, r.a., prenosi se da je rekao: "Doao je neki beduin Vjerovjesniku,

s.a.v.s., i rekao: 'O Allahov Poslanie, koja su to dva obavezujua djela (koja za sobom
povlae nagradu, odnosno kaznu na onom svijetu)?' On je rekao: 'Ko umre, a Allahu ne
pripisuje druga (ne ini irk), ui e u Dennet, a ko umre, a Allahu pripisuje druga (ini
irk), ui e u vatru."'
(Muslim)
415. Od Enesa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao, dokje Muaz sjedio na
jahalici iza niegovih leda: "Muaze!" A Muaz se odazvao, rekavi: "Stojim ti na
raspolaganju, o Allahov Poslanie."
Tako ga je Poslanik, s.a.v.s., pozvao tri puta, a Muaz mu se na isti nain odazivao. Zatim
je rekao: "Nema ni jednog ovjeka koji svjedoi da nema drugog boga, osim Allaha, te da
je Muhammed Njegov rob i Poslanik; iskreno iz svoga srca, a da ga Allah nee zabraniti
vatri."
On je upitao: "O Allahov Poslanie, hou li ja to kazati svijetu, pa da se raduje", a on mu
je odgovorio: "Onda e se svijet na to osloniti (pa e se zalijeniti i ostaviti posao)."' To je
Muaz saopio na samrti bojei se grijeha, tj. bojei se da ne bude grijean zbog skrivanja
znanja.
(Muttefekun alejhi)
416. Od Ebu-Hurejrea, ili od Ebu-Se'ida el-Hudrija, r.a., prenosi se (prenosilac nije
siguran od kojeg je od njih dvojice uo ovaj hadis, ali to ne smeta jer su svi ashabi
povjerljivi i pouzdani):
"Kada je bila Bitka na Tebuku, svijet je pogodila glad, pa su ljudi rekli: 'O Allahov
Poslanie, kad bi nam dozvolio da zakoljemo nae deve, pa da jedemo i namaemo se
lojem (zbog vruine)?' Na to im je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio: `Uinite to!'
Tada je doao Omer, r.a., i rekao: 'O Allahov Poslanie, ako to uradi, smanjit e se broj
jahaih deva, nego ti zatrai od njih da sakupe viak hrane od svakog, zatim zamoli
Allaha da im da u toj hrani beriet, pa moda e im Allah u tome dati beriet! Na to
Allahov Poslanik, s.a.v.s., ree: 'Da, tako je!' Zatim je zatraio koni prostira i prostro
ga, a potom zatraio da svako donese to mu je ostalo od hrane. Neko je donosio pregrt
kukuruza, neko pregrt hurmi, neko komadi kruha, dok se na prostirci nije sakupilo
neto malo. Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zamolio za beriet i onda rekao: 'Uzmite u
svoje posue!' I oni su uzeli (hranu) u svoje posue tako da u logoru nisu ostavili nijednu
posudu a da je nisu napunili, jeli su dok se nisu zasitili i jo je hrane ostalo. Tada je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Svjedoim da nema drugog boga, osim Allaha, i da sam
ja Allahov Poslanik. Nee ni jedan rob doi pred Allaha s ovim (rijeima), ne sumnjajui
u njih, a da mu bude zabranjen ulazak u Dennet."'
(Muslim)
419. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
'Kada je Allah stvorio stvorenja napisao je u knjigu (kitab) koja je kod Njega iznad 'Ara:
Zaista, Moja milost savladuje moju srdbu!"'
(Muttefekun alejhi)

U jednom drugom predanju stoji: "... je savladala moju srdbu." A u jo jednom predanju
stoji: "... je pretekla moju srdbu."
420. Od njega se takoer prenosi daje rekao: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako
kae: 'Allah je uinio milost (rahmet) od sto dijelova; kod sebe je zadrao devedeset
devet, a na Zemlju je spustio jedan dio. I od tog jednog dijela stvorenja su samilosna
jedno prema drugom, tako da i ivotinja podigne nogu sa svoga mladuneta, bojei se da
ga ne povrijedi."'
(Muttefekun alejhi)
U drugom predanju stoji: "Zaista, Allah ima sto milosti (rahmeta), od kojih je jednu
poslao medu dine, ljude, ivotinje i insekte, pa se oni s tom jednom milou medusobno
paze, i medusobno su milostivi, tako da je njome i ivotinja milostiva prema svome
mfadunetu! A ostavio je devedeset devet milosti kojima e se smilovati Svojim
robovima na Sudnjem danu."
Isti hadis prenio je Muslim od Selmana el-Farisija, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Zaista, Uzvieni Allah ima sto milosti; jednom od njih su medusobno milostiva
stvorenja medu sobom, a devedeset i devet je za Sudnji dan."
U drugom predanju stoji: "Zaista je Allah stvorio, na dan kada je stvorio nebesa i Zemlju,
sto milosti. Svaka milost je koliko izmedu nebesa i Zemlje, pa je poslao jednu milost na
Zemlju da njome biva milostiva majka prema svome djetetu, te ivotinje i ptice jedni
prema drugima, pa kada dode Sudnji dan, on e ih (tih devedeset devet) upotpuniti s tom
jednom milou."
421. On takoer prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., koji prenosi od svoga Gospodara
Uzvienog i Slavljenog, da je rekao: "Neki rob je uinio grijeh i rekao: 'Allahu moj,
oprosti mi moj grijeh!' Tada Allah Uzveni i Slavljeni kae: 'Moj rob je poinio grijeh,
zatim je spoznao da ima Gospodara koji oprata grijeh i kanjava za njega (ako hoe)!'
Zatim je ponovo poinio grijeh i onda rekao: 'O Gospodaru, oprosti mi moj grijeh!' Tada
Uzvieni i Slavljeni (ponovo) kae: 'Moj rob je poinio grijeh, zatim je spoznao da ima
Gospodara koji oprata grijeh i kanjava za njega (ako hoe)!' Ponovo je poinio grijeh i
rekao: 'O Gospodaru, oprosti mi moj grijeh!' Tad Uzvieni i Slavljeni ponovo kae: 'Moj
rob je poinio grijeh, zatim je spoznao da ima Gospodara koji oprata grijeh i kanjava za
njega (ako hoe). Oprostio sam svom robu, pa neka radi ta hoe.'" (... neka radi ta hoe,
znai: sve dok radi ovako, poini grijeh, a zatim trai oprost, opratat u mu, jer zaista
tevba (pokajanje) rui toje prije nje poinjeno.)
(Muttefekun alejhi)
422. Od njega se takoer prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Tako
mi Onoga u ijim je rukama moja dua, kada ne biste grijeili, Allah bi vas uklonio, a
doveo bi narod koji bi grijeio, zatim traio oprost od Uzvienog Allaha, pa bi im On
opratao!"'
(Muslim)
425. Od Abdullaha ibn' Amra ibn el-'Asa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
prouio rijei Uzvienog Allaha o lbrahimu, s.a.v.s.: "Gospodaru oni su (kipovi) odveli u

stranputicu mnoge ljude, a onaj ko mene slijedi, on je od mene...", i rijei Isaa, a.s.: "...
ako ih kazni, pa oni su zaista Tvoji robovi, a ako im oprosti, pa Ti si zaista Uzvien i
Mudar", zatim je podigao ruke i rekao: "Allahu moj, moj ummet (sljedbenici), moj
ummet." Zatim je plakao, pa je Uzvieni Allah rekao: "O Dibrilu, idi Muhammedu, a
tvoj Gospodar najbolje zna, pitaj ga zbog ega plae?" Pa mu je doao Dibril i Allahov
Poslanik, s.a.v.s., mu rekao je to je kazao, a on to zna. Tada je Uzvieni Allah rekao: "O
Dibrilu, idi Muhammedu i reci mu: "Mi emo dati da bude zadovoljan sa svojim
ummetom i neemo ti loe uiniti."
(Muslim)
426. Od Muaza ibn Debela, r.a., prenosi se da je rekao: "Jahao sam iza Vjerovjesnika,
s.a.v.s., pa je rekao: 'O, Muaze, zna li koje je Allahovo pravo (hakk) prema Njegovim
robovima, a koje je pravo robova prema Allahu?' Rekao sam: 'Allah i Njegov Poslanik
najbolje znaju!' On ree: Zaista je pravo Allahovo prema robovima da ga oboavaju i da
mu nita ne pridruuju (ne ine irk), a pravo robova prema Allahu je da On ne kanjava
onoga koji mu nije irk inio.' Rekao sam: 'O Allahov Poslanie, hou li obveseliti
svijet?' Rekao je: Nemoj ga obveseljavati, jer bi se u to pouzdao (pa bi ljudi zanemarili
rad)."'
(Muttefekun alejhi)
427. El-Bera' ibn 'Azib, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: "Kada
musliman bude upitan u kaburu, izgovorit e ehadet, da nema drugog boga, osim Allaha,
i da je Muhammed Allahov Poslanik."
Na to upuuju rijei Uzvienog Allaha: "Allah uvruje one koji vjeruju vrstim
govorom u dunjalukom ivotu i na ahiretu."
(Muttefekun alejhi)
428. Enes, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: "Zaista, kada
kafir (nevjernik) uini dobro, on za to njega nagradi dunjalukim uitkom, a to se tie
vjernika, njemu Allah sakuplja njegova dobra djela za ahiret, a daje mu opskrbu na
dunjaluku za njegovu pokornost." U drugom predanju stoji: "Zaista, Allah nee umanjiti
vjerniku nagradu za dobro djelo. Za njega e dobiti na dunjaluku (nagradu), a bit e za to
nagraden i na ahiretu, dok e nevjernik za dobra djela uinjena iz dobronamjernosti biti
nagraden na dunjaluku, pa kada dode na ahiret, nee imati ni jedno dobro djelo za koje bi
bio nagraden."
(Muslim)
430. Od Ibn-'Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
kako kae: Koji ovjek musliman umre, pa mu klanja denazu etrdeset ljudi, koji ne
ine irk, Allah e primiti njihov efaat (zauzimanje) za njega."'
(Muslim)
432. Ebu-Musa el-Earija, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Na Sudnjem danu
e svakom muslimanu Allah predati po jednog idova, ili po jednog kranina, pa e rei:
Ovo je tvoj oslobodilac od vatre (on e zauzeti tvoje mjesto u njoj)."'
U drugom njegovom predanju stoji: "Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Doi e ljudi na sudnjem

danu, muslimani, sa grijesima kao brda, pa e im to Allah oprostiti."'

(Muslim)
U vezi sa hadisom: "Zamijeni svakog muslimana sa po jednim idovom i jednim
kraninom, te da e mu se rei: "Ovo je tvoj oslobodilac iz vatre", imamo drugi
Poslanikov, s.a.v.s., hadis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Svaka osoba ima svoje mjesto u
Dennetu i svoje.mjesto u Dehennemu. Pa kad mumin ue u Dennet, njega naslijedi
kafir u Dehennemu, jer to on zasluuje zbog svoga kufra."
437. Ebu- Musa prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: "Zaista, Uzvieni Allah
prua Svoju ruku nou da bi se pokajao onaj koji je zgrijeio po danu, a prua Svoju ruku
po danu da bi se pokajao onaj koji je zgrijeio nou, sve dok sunce ne izade sa zapada (do
Kijametskog dana)."
(Muslim)
438. Ebu-Nedih Amr b. Abesa es-Sulemi, r.a., prenosi: "Ja sam u dahilijetu smatrao da
svijet ivi u zabludi i da nisu postigli nita, oboavanjem idola. Tada sam uo da u Meki
postoji ovjek koji pria razne vijesti. Pojahao sam svoju jahalicu i otiao njemu. Taj
ovjek je bio Allahov Poslanik. Skrivao se od svojih protivnika koji ga progone. I ja sam,
krijui se, doao njemu u Meku i upitao ga: Ko si ti?' On mi ree: Ja sam Poslanik.' Ja
rekoh: A ta je to Poslanik?'Poslanik mu ree: Mene je Allah poslao.' Ja rekoh: A sa
ime te je Allah poslao?' On ree: Poslao me je da pripovijedam potpomaganje rodbine,
ruenje idola (kipova) i ispovijedanje vjere samo Allahu, bez pripisivanja mu druga.' Ja
rekoh: Pa ko tebe slijedi? 'Poslanik ree: I slobodni i robovi.' Tada sa njim bijahu EbuBekr i Bilal. Ja tada rekoh: I ja u biti tvoj sljedbenik.' Poslanik ree: Zaista ti to nee
moi sada nikako, zar ne vidi moje stanje i stanje mojih sljedbenika, nego se ti vrati
svojoj porodici, pa kada uje da sam ojaao, onda mi tek dodi.' Pa sam se ja vratio svojoj
porodici, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., preselio je iz Meke u Medinu. Ja sam se poeo
raspitivati o njegovim vijestima.
Tako sam naao jednu grupu Medinlija i upitao ih: 'ta radi ovjek to je doao u
Medinu? Rekoe: 'Svijet mu sa svih strana hrli. Njegov narod (iz Meke) hoe da ga ubije,
ali to nisu u stanju.' Tada sam ja krenuo u Medinu i uniao Poslaniku, pa rekoh: Allahov
Poslanie, poznaje li mene?' Poslanik, s.a.v.s., ree: 'Da, ti si onaj koji se sa mnom
susreo u Meki.'
Tada sam rekao: 'O Allahov Poslanie, reci mi emu te Allah poduio, a ta ja ne znam.
Kai mi neto o namazu.' Poslanik ree: Klanjaj sabah - namaz, a zatim propusti da
sunce izade i digne se za koplje od horizonta, jer ono izlazi izmedu robova ejtana i tada
mu nevjernici ine seddu. Zatim klanjaj jedan namaz, taj namaz je poznat i mnogi su mu
prisutni, dok bude sjena koplja koliko koplje, pa onda prekini sa namazom, jer se tada
Dehennem rasplamsa, pa kad se sjena povea, onda klanjaj. Taj namaz je poznat i mnogi
su mu prisutni, sve do ikindija - namaza, pa kada klanja ikindija - namaz, onda prestani
do zalaska sunca. Sunce zalazi izmedu dva ejtanova roga. Tada suncu kafiri seddu ine.'
Ravija dalje pria: 'Ja sam tada rekao Poslaniku: - Allahov Poslanie, podui me abdestu.'
-'Kada neko od vas pripremi sebi vodu za abdest i kada obavi ispiranje usta i nosa (sa
umrkavanjem vode), tada mu spadnu grijesi njegova lica, usta i nosne upljine, a kada

opere svoje lice kako mu je Allah naredio, tada mu spadnu svi grijesi lica, sa vodom koja
kapa s krajeva njegove brade, a kada operu ruke iza laktova, tada mu spadnu grijesi ruku
preko vrhova njegovih jagodica; kada potare mokrom rukom glavu, tada sa njegove glave
spadnu grijesi, sa vodom koja kapa sa kose. Poto opere noge do lanaka, tada mu spadnu
grijesi nogu sa vodom koja kapa sa jagodica. Pa ako jo ustane i klanja, pa zahvaljuje i
slavi Onoga Koji je svega toga dostojan, pa ako jo i srce svoje isprazni radi Uzvienog
Allaha, on je onda osloboden svojih grijeha, kao to je bio bezgrijean na dan kada ga je
majka rodila.' Kad je priao ovaj hadis njegov ravija Amr b. Abbas ashab Ebu-Umam mu
ree: "O Amre, sine Abbasov, pazi ta si sve rekao odjednom pred ovim ovjekom." Tada
mu Amr ree: "O Ebu-Umame, ja sam ve ostario, moje su kosti oslabile, a moj se edel
pribliio, a uostalom nemam potrebe da laem na Allaha, niti na Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., Da ja ovo nisam uo od Allahovog Poslanika jedanput, dvaput, tri puta (ak je
brojao do sedam puta), ja ovaj hadis ne bih nikada saopio, ali ja sam ga uo i vie puta
od toga."
(Muslim)
52. Fadilet (koristi) nade (u Allahovu milost)
Uzvieni Allah rekao je, obavjetavajui (nas) o dobrom ovjeku:
.. A ja Allahu preputam svoj sluaj, Allah, uistinu, robove Svoje vidi. I Allah ga je
sauvao nevolje koje su mu oni snovali... " (El-Mu'min = Gafir, 44-45)
440. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: "Uzvieni
Allah rekao je: 'Ja sam kod miljenja Moga roba o Meni, Ja sam sa njim kad Me se sjete.'
Tako mi Allaha, Allah se vie obveseli kada jedan od Njegovih robova dode do tevbe
(pokajanja), nego to se obveseli neko od vas kada pronae izgubljenu devu u pustinji.
Ko se Meni priblii za jedan pedalj, Ja se njemu pribliim za jedan arin. Ko se Meni
priblii za jedan arin, Ja se njemu pribliim za jedan hvat: A ko Meni ide hodom, Ja
njemu idem trkom."
(Muttefekun alejhi)
441. Od Dabira, ibn Abdullaha, r.a., prenosi se da je on uo Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
prije njegove smrti na tri dana, kako kae: "Nemoj da iko od vas umre, a da nema lijepo
miljenje o Allahu (da e mu se On smilovati i oprostit)."
(Muslim)
442. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je
rekao: 'Uzvieni je Allah rekao: O sine Ademov, zaista u ti, sve dok trai i nada se
oprostu, Ja u ti oprostiti. O sine Ademov, kada bi tvoji grijesi bili veliki kao nebeski
oblaci, pa zatim zatraio Moj oprost, oprostio bih ti. O sine Ademov, kada bi mi doao s
grijesima kolika je Zemlja, zatim Me susreo, ne inei mi irk, dao bih ti isto toliko
magfireta (oprosta) kolika je i ona (Zemlja)."'

(Tirmizi, hasen)
53. Prisustvo straha i nade
Uzvieni je Allah rekao:
'... Allahove kazne se ne boji samo narod kome propast predstoji. " (El-A'raf, 99)
'... samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost. " (Jusuf, 87)
'... na Dan kad e neka lica pobijeljeti, a neka pocrnjeti" (Ali-Imran, 106)
':.. Gospodar tvoj je, doista, brz kad kanjava, a On i oprata i samilostan je. " (El-A'raf,
167)
"estiti e sigurno u Dennet, a grjenici e sigurno u Dehennem. " (El-Ifitar, 13- 14)
"Onaj u koga njegova dobra djela budu teka, u ugodnom e ivotu ivjeti, a onaj u koga
njegova dobra djela budu lahka, boravite e mu bezdan biti. " (El-Kari'a, 6-9)
443. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada bi
vjernik znao koje kazne kod Allaha postoje, ne bi niko oekivao Njegov Dennet, a kada
bi nevjernik znao koliko kod Allaha ima rahmeta (milosti), ne bi nikad izgubio nadu u
Njegov Dennet."
(Muslim)
444. Od Ebi-Seida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Kada se spremi denaza i kada je svijet, tj. ljudi, ponesu na svojim ramenima, ukoliko je
dobra, rei e: "Pourite sa mnom!" A ako ne bude dobra, rei e: "Teko njoj, kuda ete s
njom (Teko meni kuda ete sa mnom)?" Njen glas uje svako, osim ovjeka, a kada bi
ga uo, pao bi u nesvijest."
(Buhari)
445. Od Ibn-Mes'uda, r.a., prenosi se da je rekao
"Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Dennet je blii svakom od vas od kaia na vaoj
obui, a i Dehennem isto tako."'
(Buhari)
54. Fadilet plakanja iz straha prema Allahu, d.., i ljubavi i pobonosti prema
Njemu
Uzvieni Allah rekao je:
"I padaju licem na tle plaui i On im uveava strahopotovanje."(El Isra, 109)
"Pa zar se ovom govoru iuavate - i smijete se, a ne plaete." (En-Nedm, 56-60)

447. Enes, r.a., prenosi i kae: "Allahov Poslanik nam je odrao hutbu kakvu nikad nisam
uo, pa je rekao: 'Kad biste vi znali ono to ja znam, zasigurno biste se malo smijall, a
sigurno biste mnogo plakali.' Enes, ree: Tada su ashabi pokrili lica svojom odjeom i od
plaajecali."'
(Muttefekun alejhi)
448. Od Ebu-Hurejre, r.a., prenosi se daje rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Nee ui u Dehennem ovjek koji je plakao iz strahopotovanja prema Allahu, kao
to se nee mlijeko vratiti u vime. I nee se sastati praina sa Allahovog puta (dihada) i
dim Dehennema."'
(Trmizi, hasen, sahih)
449. Od njega se takoer prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
'Sedmericu e Allah staviti u Svoj hlad, onoga dana kada nee biti drugog hlada, osim
Njegovog: pravednog vladara, mladia koji je odrastao u oboavanju Allaha Uzvienog,
ovjeka ije je srce vezano za damiju, dvojicu ljudi koji su se zavoljeli u ime Allaha koji
se u ime Niegovo sastaju i rastaju; ovjeka kojeg je pozvala ena na poloaju (ugledna) i
lijepa, pa je on rekao: 'Ja se bojim Allaha; ovjeka koji je dao sadaku, tako da nije znala
njegova lijeva ruka ta je dijelila desna i ovjeka koji se u samoi sjetio Allaha, pa su mu
suze potekle iz oiju."'
(Muttefekun alejhi)
55. Korist skromnosti (zuhda) na dunjaluku
Uzvieni je Allah rekao:
"ivot na ovom svijetu slian je bilju zemaljskom, na koje Mi spustimo s neba kiu s
kojim se ona izmijea, ime se onda hrane ljudi i stoka. Pa kad se Zemlja ukrasi svojim
ruhom i okiti i kad stanovnlci njezini pomisle da su oni toga gospodari, dode zapovjed
Naa, nou ili danju, i Mi to pokosimo, kao da prije niega nije bilo. Eto, tako Mi
potanko izlaemo dokaze narodu koji hoe da razmisli " (Junus, 24)
"Navedi im primjer da je ivot na ovom svijetu kao bilje, koje posllje natapanja vodom,
koju Mi s neba sputamo, ipak postane suho, i vjetrovi ga raznesu. A Allah sve moe.
Bogatstvo i sinovi ukras su u ivotu na ovome svijetu, a dobra djela, koja vjeno ostaju,
bit e od Gospodara tvoga bolje nagradena i ono u ta se ovjek moe pouzdati. " (ElKehf, 45-46)
"Znajte da ivot na ovom svijetu nije nita drugo do igra, i raznoda, i uljepavanje, i
meusobno hvalisanje i nadmetanje imecima i brojem djece! Primjer za to je bilje iji rast
poslije kie oduevljava nevjernike, ono zatim buja, ali ga posllje vidi poutjela, da bi se
na kraju skrilo. A na onom svijetu je teka patnja i Allahov oprost i zadovoljstvo; ivot
na ovom svijetu je samo varljivo nasladivanje. " (El-Hadid, 20)
"Ljudima se ini da je lijepo samo ono za im ude. ene, sinovi, gomile zlata i srebra,
divni konji, stoka i usjevi. To su blagodati u ivotu na ovom svijetu; a nailjepe mjesto
povratka je u Allaha. " (Ali-Imran, 14)
"O ljudi, Allahova je prijetnja, zaista, istina, pa neka vas nikako fvot na ovom svijetu ne

zaslijepi i neka vas ejtan u Allaha ne pokoleba. " (Fatir, 5)

"Zaokuplja vas interes da to imuniji budete, sve dok grobove ne naselite. A ne valja
tako, saznat ete svakako! I jo jednom, ne valja tako, saznat ete sigurno! Ne valja tako,
nek znate pouzdano. " (Et-Tekasur, 1-5)
"ivot na ovom svijetu nije nita drugo do zabava i igra, a samo onaj svijet je ivot, kad
bi samo oni znali. " (El-Ankebut, 64)
458. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi i kae: "Sjedio je Allahov Poslanik na mimberu, a
mi smo sjedili oko njega, pa on ree: Bojim se jedne stvari: kad mene vie ne bude, ta
bit e s vama kad vam se otvore dunjaluke ljepote i ukrasi njegovi."'
(Muttefekun alejhi)
461. Enes, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: "Umrlog prate tri
stvari: obitelj, imetak, i njegovo djelo, pa se dvoje vrati, ajedno ostane; vrate se njegova
obitelj i imetak, a ostane njegovo djelo."
(Muttefekun alejhi)
462. Od njega se takoer prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je kazao: 'Na
Sudnjem e se danu dovesti dehenemlija, koji je najraskonije ivio na dunjaluku, pa e
se staviti u vatru (za jedan trenutak) i onda e mu se rei: - O sine Ademov, jesi li ikada
doivio kakvo dobro, jesi li ikada imao kakvo zadovoljstvo i uivanje? - On e
odgovoriti: - Tako mi Allaha, ne, o moj Gospodarul - Zatim e se dovesti denetlija koji
je ivio najsiromanije na dunjaluku, pa e se (samo za trenutak) uvesti u Dennet i onda
e mu se rei: - O sine Ademov, jesi li ikada vidio siromatvo, jesi li ikada bio u
potekoi i neprilici? - On e odgovoriti: - Ne, tako mi Allaha, nikada nisam bio
siromaan, niti sam imao potekoa, niti neprilika. -"'
(Muslim)
463. Od El-Mustevrida ibn eddada, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao je: Dunjaluk prema ahiretu je kao kad bi jedan od vas stavio prst u more,
pa neka pogleda u prst ime se vraa."'
(Muslim)
464. Od Dabira, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., proao kroz pijacu, dok
je svijet stajao sa strana, pa je proao pored krepalog, ulavog (s malim uima) jareta i
uzeo ga za uho, a zatim rekao je: "Ko eli ovo kupiti za dirhem?" Odgovorie: "Niko za
njega ne bi nita dao, i ne znamo ta bismo s njim radili!" Zatim je on ponovo rekao: "Pa
biste li voljeli da je on va?" Oni odgovorie: "Tako nam Allaha, da je iv, bilo bi
sramota, jer je s malim uima, a kamoli jo kad je mrtav." On tada ree: "Tako mi Allaha,
dunjaluk je bezvrjedniji kod Allaha, nego to je ovo jare) kod vas."
(Muslim)
467. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Gledajte u onoga koji je nii od vas (slabijeg materijalnog stanja), a ne gledajte u onoga
koji je iznad vas. To je pree, kako ne biste umanjili i omalovaili Allahovu blagodat,

prema vama."
Ovaj citat je iz Muslimovog predanja, a u predanju Buharije stoji: "Kada neko od vas
pogleda u onoga koji je bogatiji i snaniji od njega, neka pogleda i u onoga koji je nii i
slabiji od njega."
(Muttefekun alejhi)
471. Od lbn -'Umera r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzeo me za
moje rame i rekao: Budi na dunjaluku kao da si stranac ili prolaznik.' A Ibn -'Umer, r.a.,
govorio je: Kada zanoi, nemoj oekivati jutra, a kada osvane, nemoj oekivati noi,
iskoristi zdravlje prije bolesti i iskoristi ivot prije smrti."'
(Buhari)
472. Od Ebu'Abbasa Sehl ibn Sa'da es-Saidija, r.a., prenosi se da je rekao: "Doao je neki
ovjek Vjerovjesniku, s.a.v.s., pa je rekao: O Allahov Poslanie, uputi me na posao, zbog
kojeg e me, kada ga uradim, zavoljeti i Allah i ljudi.' On mu je odgovorio: 'Budi
skroman na dunjaluku, zavoljet e te Allah, i budi skroman prema onome to je u posjedu
svijeta, pa e te svijet voljeti."'
(lbn-Madde, hasen)
477. Od Sehl ibn Sa'da es-Saidija, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao je: Da dunjaluk vrijedi kod Allaha kao krilce muice, ne bi kafir na njemu popio ni
gutljaj vode."'
(Trmizi, Hasen-sahih)
478. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
kako kae: Prokleto je na dunjaluku sve to udaljava od spominjanja Allaha i onoga to
tome vodi, osim uenjaka i onoga koji ui."'
(Trmizi, hasen)
483. Od Abdullaha ibn e-ihira, r.a., prenosi se da je rekao: Doao sam kod
Vjerovjesnika, s.a.v.s., dok je uio (elhaku muttekasur). Onda je rekao: "ovjek govori:
'Moj imetak, moj imetak!' O ovjee, zar ti ima od svog imetka ita osim ono to si
pojeo, pa unitio, i to si obukao, pa poderao, ili to si kao sadaku dao, pa e za nju imati
nagradu."'
(Muslim)
486. Od Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
zaspao je na hasuri i kada je ustao, ostao je trag od hasure na strani (na kojoj je leao).
Rekli smo: O Allahov Poslanie, da smo ti uzeli prostirku?' On ree: 'ta e mi to na
dunjaluku, ja nisam na dunjaluku nita drugo nego kao putnik koji se sklonio pod hlad
drveta, zatim otputovao i ostavio ga."'
(Tirmizi, hasen, sahih)
56. Korist (fadilet) gladovanja i skromna ivljenja

Uzvieni Allah rekao je:

"A njih smijenie zif potomci, koji molitvu napustie i za poudama podoe, oni e
sigurno zlo proi, ali oni koji su se pokaju, i vjerovali, i dobro inili, njima se nee
nikakva nepravda initi. " (Merjem, 59-60)
"I izie on pred narod svoj u svom sjaju. 'Ah, da je i nama ono to je dato Karunu'
govorili su oni koji su eznuli za ivotom na ovom svijetu, 'on je, uistinu, presretan.'
-Teko vama, govorili su ueni, 'onome koji vjeruje i ini dobra djela bolja je Allahova
nagrada. " (El-Kasas, 79-80)
"Zatim ete toga dana za sladak ivot biti pitani sigurno. " (Et- Tekasur, 8)
"Onome koji eli ovaj svijet, Mi mu brzo dajemo to hoemo i kome hoemo, ali emo
mu poslije Dehennem pripremiti, u kome e se, osramoen i odbaen, pei. " (El-Isra'
18)
491. Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla: "Muhammed, s.a.v.s., je i umro a da se njegova
obitelj nije najela dva uzastopna dana kruha od jema." U drugom predanju stoji:
"Muhammed, s.a.v.s., je i umro a da se njegova obitelj, od kako je doao u Medinu, nije
najela penine hrane tri dana uzastopno."
(Muttefekun alejhi)
492. Urve prenosi od Aie, r.a., da je ona govorila: "Moj sestriu, tako mi Allaha, znali
smo doekati jedan mladak, pa drugi, pa i trei; tri mladaka u dva mjeseca, a da se ni u
jednoj kui Allahova Poslanika ne naloi vatra. Rekao sam: 'Tetko, od ega ste ivjeli?'
'Od hurmi i vode, ako se izuzme da je Allahov Poslanik imao komije Ensarije, koje su
imale ovce, te su slali Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., njihovo mlijeko i on bi nas
napojio.'"
(Muttefekun alejhi)
495. Od En-Nu'mana ibn Beira, r.a., prenosi se da je rekao: "Vidio sam vaeg Poslanika,
s.a.v.s., kad nije imao ni loih hurmi kojih bi se najeo."
497. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: "Jednog dana, ili noi, izaao je Boiji
Poslanik, s.a.v.s., i ugledao Ebu-Bekra i Omera, r.a., pa je rekao: 'ta vas je istjeralo iz
vaih kua u ovo vrijeme?' Rekli su mu: 'Glad, o Allahov Poslanie!' Rekao je: 'I mene je,
tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, istjeralo ono to je i vas istjeralol Ustanitel' Njih
dvojica su ustali s njim i doli su jednom ensariji, ali njega nije bilo kod kue. Kada gaje
vidjela ena, reklaje: 'Dobro doao!' Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao ju je gdje je
domain? Odgovorila je: 'Otiao je traiti pitku vodu.' U tom je doao ensarija, zatim je
pogledao u Allahova Posianika, s.a.v.s., i njegova dva druga i rekao: 'Elhamdu lillahi,
danas nema niko plemenitije goste od mene!' Zatim je otiao i iznio im granu na kojoj je
bilo zelenih, zrelih i sonih hurmi i rekao im: 'Jedite!' Zatim je uzeo no, pa mu je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Nemoj one koje se muzu!' Pa im je zaklao, pa su jeli od
ovce mesa, i sa one grane i pili. Kada su se najeli i napili, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao
je Ebu- Bekru i Umeru r.a.: Tako mi Onoga, u ijoj je ruci moja dua, bit ete pitani za

ovu blagodat. Iz vaih kua vas je istjerala glad, zatim se niste vratili, dok vas nije
zadesila ova blagodat.'"
(Muslim)
498. Od Halida ibn 'Umera el-'Adevija, r.a., prenosi se da je rekao: "Drao nam je govor
zapovjednik Basre' Utbe ibn Gazevan, pa je zahvalio Allahu, izrekao mu pohvalu, a zatim
nastavio: 'Zaista je dunjaluk obznanio prolaznost i nestanak i okrenuo se u drugom
pravcu, i od njega nije nita drugo ostalo, osim koliko drka od posude, koju dri njen
vlasnik. Vi ete se sa njega odseliti u kuu koja nema prolaznosti, pa se preselite sa
dobrima koja imate. uli smo da e se kamen baciti sa vrha Dehennema i on e padati
sedamdeset godina, a da nee pasti na dno. Tako mi Allaha, on e se napuniti! Jeste li se
zaudili? uli smo da je izmedu dva dovratka u Dennetu, koliko putovanje etrdeset
godina. Doi e dan kada e na njima biti velika guva. Vidio sam sebe medu
sedmoricom sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s. Nismo imali hrane nego lie sa drvea pa
su nam i usne znale popucati. Uzeo sam ogrta, prepolovio ga sa Sa'ad ibn Malikom, pa
sam obukao pola, a Sa'ad je obukao pola. Danas nema niko od nas, a da nije postao
zapovjednikom u nekom od gradova. Utieem se Allahu da me sauva od toga, da u
vlastitim oima budem velik, a kod Allaha mali."
(Muslim)
499. Od Ebi Musa el-Ea'rija, r.a., prenosi se da je rekao: "Aia, r.a., iznijela nam je rublje
i koulju, koji bijahu kruti i opori, i rekla: 'Allahov Poslanik, s.a.v.s., je umro u ovome."'
(Muttefekun alejhi)
502. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje rekao: Tako mi Allaha, osim kojeg drugog
boga nema, znao sam leati potrbuke od gladi i znao sam vezati kamen za stomak od
gladi. Jednog dana sam sjeo na put, kojim svijet prolazi, pa je proao i Vjerovjesnik,
s.a.v.s., i nasmijeio se kada me je vidio, spoznavi ta je na mom licu i ta je u mojoj
dui. Zatim je rekao: 'Ebu-Hirr!' Odgovorio sam: 'Izvoli, Allahov Poslanie!' Rekao je:
'Podi za mnom!' Krenuo je, a ja sam ga slijedio. Zatim je uao u kuu, dao mi izun, i ja
sam uao. Naao je posudu mlijeka i pitao: 'Otkuda je ovo mlijeko?' Odgovorili su mu:
'Poklonio ti je taj ili taj!' On ree: Ebu-Hirr!' Rekao sam: 'Izvoli Allahov Poslanie!' On
ree: 'Idi stanarima damijske sofe i pozovi ih!' (Stanari sofe su gosti islama; nemaju
obitelji, imetka, niti bilo ta; kada bi dola sadaka Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., on bi je
davao njima i nita nije uzimao, a kada bi mu doao poklon, pozvao bi ih, i on bi uzeo
dio, a dio dao njima.) To mi je palo teko i rekao sam (u sebi): 'ta je ovo mlijeka za
onoliko stanara damijske sofe!?' Ja sam bio prei da popijem to mlijeka, pa da mi se
povrati snaga. Kada su oni doli, naredio mi je da ih ja posluim i nije bilo nae da e
meni ita ostati, a morao sam biti pokoran Allahu i Allahovu Poslaniku.
Otiao sam im i pozvao ih. Oni su doli i zatraili dozvolu da udu, pa kad im je dozvolio,
oni su posjedali na svoja mjesta. Rekao je: Ebu-Hirr!' Odgovorio sam: 'Izvoli, Allahov
Poslanie!' Rekao je: 'Uzmi pa im dadni!' (Priao je): Pa sam uzeo posudu i davao je
svakom ovjeku dok se ne napije. Zatim on meni vrati posudu i ja dadnem drugom i on
pije, dok se ne napije, a zatim mi vrati posudu. Tako je sve ilo, dok nisam doao do
Vjerovjesnika, s.a.v.s., a svi ostali su se ve bili napili. Uzeo je posudu i stavio na svoju
ruku. Pogledaoje u mene, nasmijeio se i rekao: 'Ebu-Hirr!' Rekao sam: 'Izvoli, Allahov

Poslanie!' Rekao je: 'Ostali smo ja i ti.' Rekao sam: Istinu si rekao, Allahov Poslanie!'
Rekao je: 'Sjedi i pij!' Pa sam sjeo i pio. On mi opet ree: 'Pij!' I ja sam pio. I tako mi je
govorio, sve dok nisam rekao: 'Tako mi Onoga Koji te je poslao sa istinom, nema vie
gdje stati!' Rekao je: 'Daj!' Pa sam mu dao posudu i on se zahvalio Uzvienom Allahu,
rekao'Bismillah' i popio ostatak."
(Buhari)
504. Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., umro je, a njegov tit
je bio u zalogu kod jednog idova za trideset sa'a jema."
(Muttefekun alejhi)
506. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: "Vidio sam sedamdeset stanara
damijske sofe, a da ni jedan od njih nije imao ogrtaa, ili je imao samo ve, ili koulju,
koje su zavezali sebi o vrat i koji su dosezale nekom do ispod koljena, a nekom do
lanaka, pa bi ih skupljao rukama bojei se da mu se ne ukae sramotno mjesto."
(Buhari)
508. Od Ibn-'Umera, r.a., prenosi se da je rekao: "Sjedili smo sa Allahovim Poslanikom
kada je doao jedan ensarija i nazvao mu selam. Zatim je ensarija krenuo, a Allahov
Poslanik mu je rekao: O brate ensarija, kako je moj brat Sa'd'ibn Ubade?' On ree:
'Dobro!' Na to Allahov Poslanik, s.a.v.s., ree: 'Ko e ga od vas posjetiti?' Ustao je, i mi
smo ustali sa njim, a bilo nas je negdje izmedu deset i dvadeset. Niko nije imao ni nanula,
ni papua, niti kape, niti koulje. Ili smo po toj zemlji, koja se bijelila od soli, dok mu
nismo doli.
On je (Sa'd ibn Ubade) rekao onima koji su bili kod njega, da se razmaknu, da bi se
Allahov Poslanik, s.a.v.s., i oni koji su sa njim, mogli pribliiti."
(Muslim)
509. 'Imran ibn Husejn prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., daje rekao: "Najbolji medu
vama su moji ashabi, zatim oni koji e doi poslije njih, zatim oni koji e doi poslije
njih." lmran rekao je: "Ne znam je li to Vjerovjesnik rekao dva ili tri puta." "Zatim e
doi narod koji e svjedoiti, a da nije pozvan da svjedoi, koji e varati i nee biti
povjerljiv, koji e se zavjetovati, a nee zavjet iskupljivati, i u kojem e se pojaviti
gojaznost."
(MuttefekunalejhiJ
510. Od Ebu-Umame, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: O
sine Ademov, zaista, ako podijeli viak, bit e ti bolje, a ako ga zadri, bit e ti gore.
Niko te nee ruiti ako zadri za sebe onoliko koliko ti je potrebno, i poni sa onima
koje si duan izdravati."'
(Tirmizi, hasen, sahih)
511. Od Ubejdullaha ibn Muhsina el-Ensarija el-Hatmija, r.a., prenosi se da je rekao:
"Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Ko od vas osvane siguran na svome putu (u svome
narodu), zdravog tijela, ima hrane za itav dan; tome kao da je svo dunjaluko bogatstvo
dato!"'

(Trmizi, hasen)
512. Od Abdullaha ibn'Amra ibn el 'Asa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Sretan je i spaen onaj koji je primio islam, kome je njegova opskrba dovoljna i
kome je Allah dao da je zadovoljan s onim to ima."
(Muslim)
520. Od Dabira, r.a., prenosi se da je rekao: "Kopali smo na dan Hendeka, pa smo naili
na tvrd kamen (kojem nisu mogli nita), pa su doii Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekli mu:
'Ovaj nam se kamen poprijeio u hendeku!' A on im rekao je: 'Sii u ja!' Zatim je ustao,
a za stomak mu je bio vezan kamen, jer tri dana nismo nita okusili, pa je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., uzeo kramp i udario njime i on se (kamen u hendeku) sav izmrvi. Rekao sam: O
Allahov Poslanie, dozvoli mi da odem kui! 'Rekao sam potom svojoj eni: 'Vidio sam
na Vjerovjesniku, s.a.v.s., neto na ta se vie nije mogue strpiti, mora da kod tebe ima
neto!' Rekla je: 'Imam jema i jare.' Pa sam zaklao jare i samljeo jeam. Stavili smo
meso u lonac i onda sam doao Vjerovjesniku, s.a.v.s., dok je tijesto ve bilo peeno, a
lonac na kamenju skoro prokuhao. Rekao sam: 'Imam neto malo jela, pa podi ti, Allahov
Poslanie, i s tobom jedan ili dvojica!' A on mi ree: 'Koliko ima?' Pa sam mu rekao, na
ta on ree: 'Dosta, i dobro; reci joj neka ne skida lonac i kruh s vatre dok ne dodem!'
Zatim je rekao: 'Ustanite!' Pa su ustali muhadiri i ensarije. Uao sam kad nje i rekao joj:
'Teko tebi. Doao je Vjerovjesnik, s.a.v.s., muhadiri, i ensarije, i ostali. Rekla je: 'Je li te
pitao?'Rekao sam: Da!' On im rekao je: 'Udite i ne gurajte se!' Tada je poeo lomiti kruh
i stavljati meso na njega pokrivajui lonac i penicu kada bi izvadio. Donosio bi
ashabima da jedu, zatim bi se povratio (ponovo lomio hljeb i vadio meso), i tako, sve dok
se nisu svi najeli, a neto je i ostalo. Tada je rekao (mojoj eni): 'Ti pojedi ovo, a pokloni i
drugome, jer je ljude zadesila glad."'
(Muttefekun alejhi)
U drugom predanju stoji: "Kada se kopao hendek, vidio sam da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., jako gladan. Otiao sam svojoj eni i upitao je: Ima li neto (za jesti), jer sam na
Allahovom Poslaniku primijetio veliku glad!' ena je iznijela posudu, u kojoj je bio jedan
sa' jema, a imao sam kod kue i jedno jare, pa sam ga zaklao, a ona je samljela
jeam.Zavrila je svoj posao istovremeno kad sam i ja zavrio svoj, a onda sam ja
iskomadao meso u up. Zatim sam krenuo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., a ona mi je
rekla: 'Nemoj me sramotiti pred Allahovim Poslanikom, i onima koji su s njim!' Doao
sam Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao mu tiho: 'O Allahov Poslanie, zaklali smo
jedno nae jare i samljeo sam jedan sa' jema, pa dodi ti i jedna grupa s tobom!' Tada je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., pozvao glasno: O, vi u Hendeku, Dabir nam je napravio
gozbu, pa dodite svi.' Tada je Vjerovjesnik rekao: Nemojte skidati up i nemojte mijesiti
tijesto dok ja ne dodem!' Doli smo ja i Vjerovjesnik, s.a.v.s., prije ostalih. Kada sam
doao eni, rekla mi je: 'Bjei, bjei!' Rekao sam: 'Uradio sam ono to si ti rekla!' Ona je
izvadila tijesto, a on, s.a.v.s., pljunuo je u njega i poelio beriet, a onda je otiao do upa,
pljunuo u njega i zamolio za ber!et, a zatim rekao je: 'Pozovi jednu kuharicu neka s
tobom mijesi tijesto i zahvati kutlaom iz upa i nemojte ga skidati s vatre.' A bilo ih je
hiljadu, kunem se Allahom, da su svi jeli i otili, a na up je kljuao kao i prije, a tijesto
je ostalo kao to je i bilo."'

57. Skromnost, estitost i umjerenost

Uzvieni je Allah rekao:
"Na Zemlji nema nijednog ivog bia a da ga Allah ne hrani. " (Hud, 6)
I to siromasima koji, zauzeti na Allahovom putu, nemaju vremena zaraivati pa onaj koji
u to nije upuen misll da su, zbog skromnosti, imuni, poznat e ih po njihovu izgledu;
oni prosei ne dodijavaju ljudima."(El-Bekara, 273)
i oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne krtare, ve se u tome dre sredine. " (El-Furkan,
67)
'Dine i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju. Ja ne traim od njih opskrbu, niti
elim da Me hrane. " (Ez-Zarijat, 56-57)
522. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: "Nije bogatstvo u
mnotvu imetka, nego je bogatstvo u bogatstvu due."
(Muttefekun alejhi)
524. Od Hakima ibn Hizama, r.a., prenosi se da je rekao: "Traio sam od Allahova
Poslanika, s.a.v.s., pa mi je dao, pa sam opet traio, pa mi je dao, pa sam opet traio, pa
mi je dao. Zatim je rekao: 'O Hakime, zaista je ovaj imetak sladak kao zeleno voe, pa ko
ga uzme velikoduno i dareljivo, imat e u njemu beriet, a ko ga uzme pohlepno, nee
u njemu imati beriet i bit e kao onaj koji jede, a ne moe se najesti. Gornja ruka (koja
daje) bolja je od donje ruke (koja prima)!"' Dalje je Hakim priao: "Rekao sam: 'O
Allahov Poslanie, tako mi Onoga koji te je poslao sa istinom, nikad vie neu od nekoga
uzeti do odlaska sa dunjalukal"'
Ebu-Bekr pozivao je poslije Hakima da mu da dar, i on je odbio od njega ita uzeti. Zatim
ga je 'Umer r.a., pozivao da mu da poklon, ali je i njega odbijao. Tada je rekao ('Umer):
'O muslimani, uzimam vas kao svjedoke protiv Hakima, da sam mu ja davao njegovo
pravo koje mu je Allah dao iz ovoga plijena, pa ga on odbija uzeti!' Tako Hakim nije nita
uzeo ni od koga poslije Vjerovjesnika, s.a.v.s., sve do svoje smrti.'"
(Muttefekun alejhi)
536. Prenosi se od Ebu-Bir Kabisa b. Muharika, r.a., koji kae: "Bio sam duan platiti
krvarinu, pa sam otiao Allahovu Poslaniku, da ga molim za nju." Poslanik ree: Dok
nam dode sadaka, pa u narediti da dobije.' A onda ree: O Kabisa, iskati nije halal osim
u tri sluaja:
1. ovjeku koji je optereen krvarinom. Njemu je halal iskati dok je ne otplati, a onda
prestaje iskati;
2. ovjeku kome budu uniteni usjevi, pa je i njemu doputeno (prositi) iskati da bi
osigurao ivotne potrebe;
3. ovjeku koga snae siromatvo, oskudica, pa kad mu trojica mudrih razumnih ljudi iz
naroda kau da je tog i tog snala neimatina pa mu je halal iskati dok ne nae osnovne

potrebe za ivljenje.A iskati osim ovih situacija, o Kabisa, je bespravno i hraniti se time
je neispravno."'
(Muslim)
59. Podsticanje da se ovjek hrani (izdrava) od rada svojih ruku
Uzvieni je Allah rekao:
"Pa kada se zavri (dum'a) namaz, raziite se po Zemlji i traite Allahove blagodati. "
(El-Dum'a, 10)
539. Od Ebu- Abdullaha ez-Zubejra ibn el-'Awama', r.a., prenosi se da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Da neko od vas uzme uad, zatim ode na brdo i donese breme
drva na svojim ledima, pa ih proda, i Allah mu njima sauva obraz (da ne trai od
drugih), boije mu je nego da trai od svijeta, pa mu on ili dadne ili ne dadne."
(Buhari)
60. Velikodunost, dareljivost i troenje u dobrotvorne svrhe
Allah je, delleanuhu, rekao:
"to god vi udijelite, On e to nadoknaditif. " (Sebe'. 39)
"Imetak koji udijelite drugima, u vau je korist, ono to udijelite drugima, neka bude
samo Allahu za ljubav, a ono to od imetka udijelite drugima nadoknadit e vam se
potpuno; nee vam biti uinjeno krivo. " (El-Bekara, 272).
"A ono to od imetka drugima date - Allah, sigurno, za to zna. " (El-Bekara, 273)
548. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Nema nijednog dana u kojem osvanu robovi, a da ne sidu dva meleka pa jedan govori: Allahu moj, nadoknadi onome ko daje - a drugi govori: - Allahu moj, daj propast onome
koji ne daje."'
(Muttefekun alejhi)
549. Od njega se takoer prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Uzvieni Allah
rekao je: 'Dijeli, o sine Ademov, i tebi e se davati."'
(Muttefekun alejhi)
550. Abdullah ibn'Amr ibn el 'As, r.a., prenosi da je Qedan) ovjek upitao Allahovog
Poslanika, a.s.: "ta je u islamu najbolje?" On mu ree: "Da hrani gladne i da naziva
selam onome koga poznaje i koga ne poznaje."
(Muttefekun alejhi)
552. Ebu-Umame, r.a., kae da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "ovjee, ako podijeli
viak (od svojih potreba), za tvoje je dobro, a ako ga zadri, tebi je za zlo; a nee biti

prekoren ako zadri onoliko koliko ti je potrebno. Dijeli prvo najbliima (onima koje si
duan izdravati, a ako ta preostane onda dijeli i drugima). Gornja ruka (koja dijeli)
bolja je od donje (koja uzima)."
(Muslim)
557. Ebu-Kebe prenosi kako je uo Allahovog Poslanika, a.s., da kae: "Zaklinjem se da
su tri stvari istinite, i jo u vam neto rei, pa to zapamtite. (Zaklinjem se): da sadaka ne
umanjuje imetak ovjeka; da nee ovjeku biti uinjena nepravda pa je on strpljivo
podnese, a da mu Allah, d.., (zbog toga) ne uvea njegovu ast i ugled; da nee ovjek
poeti prositi, a da mu Allah, d.., (zbog toga) ne dadne siromatvo i neimatinu. I jo u
vam ovo rei, pa to zapamtite:
Dunjaluk je za etiri vrste ljudi:
- ovjeka kojem je Allah, d.., dao imetak i (korisno) znanje, pa se on u tome boji svoga
Gospodara, pomae blinju rodbinu, i ne zaboravlja Allahovo pravo na to (uvakufljenje i
poduavanje), i ovaj je na najboljem stepenu (kod Allaha, d..);
- ovjeka kojem je Allah, d.., dao znanje a nije mu dao imetak, pa on sa iskrenim
nijetom i eljom govori: Kad bih ja imao imetka i ja bih radio kao to taj i taj radi', i on
bit e nagraden prema svojoj namjeri, a nagrada njih dvojice (prvog i drugog) je jednaka.
- ovjeka kojem je Allah, d.., dao imetak a nije mu dao znanje, pa se on nepromiljeno
razbacuie tim imetkom i u tom se ne boji svoga Gospodara, niti pomae blinju rodbinu,
niti priznaje u tome (to posjeduje) Allahovo, d., pravo, i ovaj (ovjek) je na najgorem
stepenu kod Allaha, d..;
- ovjeka kojem Allah, d.., nije dao ni imetak ni znanje, pa on kae: 'Kad bih ja imao
imetka, i ja bih radio kao to taj i taj (misli na treeg) radi!' On e biti osuen prema
svojoj namjeri i grijeh njih dvojice (treeg i etvrtog) je jednak."
(Tirmizi, hasen, sahih)
61. Zabrana krtosti i pohlepe
Uzvieni Allah kae:
"A onome koji bude krtario i smatrao se neovisnim (od Allaha, d ,), i bude nijekao ono
to je najljepe (vjeru), Mi emo mu olakati (put) za on to je najtee (loe djelo), pa mu,
kada bude upropaten (umre), nee koristiti njegov imetak.' (El-Lejl, 8-11).
I Uzvieni kae: "Onaj ko se sauva pohlepe i gramzljivosti, bit e od spaenih. " (ElTegabun, 16)
563. Dabir, r.a., kae da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "uvajte se zuluma (nasilja,
nepravde), jer je zulum (na ovome svijetu) tmine na Sudnjem danu. uvajte se pohlepe,
jerje pohlepa upropastila one koji su bili prije vas; pohlepa ih je navela na medusobno
prolijevanje krvi i uinila ih da smatraju doputenim (halalom) ono to je zabranjeno
(haram)."
(Muslim)

62. Dareljivost i pravinost (eljenje drugom kao i sebi, ili vie nego sebi)
Uzvieni Allah kae:
':.. I daju im prednost nad samim sobom (u imecima), makar i oni sami bili potrebni." (El
Har, 9)
"I oni za Njegovu ijubav hrane bijednike, siroad i zarobljenike, (govorel): "Mi vas
hranimo samo u ime Allaha, i ne eilmo od vas (ni) nagrade ni zahvale."(El-Insan, 8-10)
564. Ebu-Hurejre, r.a., kae: "Doao je jedan ovjek Vjerovjesniku, a.s., pa mu ree: 'Ja
sam gladan!' Vjerovjesnik, a.s., posla nekog da upita jednu od njegovih ena (za hranu), a
ona ree: 'Tako mi Onoga Koji te poslao sa istinom, kod mene ima samo vode!'
Vjerovjesnik je zatim upitao drugu enu, pa je i ona tako rekla; i tako redom sve su rekle
isto: 'Tako mi Onog Koji te poslao sa istinom, kod mene ima samo vode!' Tada
Vjerovjesnik ree: 'Ko e ugostiti veeras ovog ovjeka?' Jedan ensarija ree: 'Ja u,
Allahov Poslanie!'
Pa ga je poveo svojoj kui i rekao eni: Ugosti Poslanikova gosta!' U drugom predanju
stoji da je on svojoj eni rekao: Ima li ta jesti?' Ona odgovori: 'Ima samo veera za
djecul' Ensarija ree eni: 'Zabavi ih neim, a kad htjednu veerati, uspavai ih, a kad dode
na gost, ugasi svijeu, pa se prikazuj kao da i mi jedemol'
Pa su sjeli, i gost je jeo, a oni su legli bez veere. Kada je svanulo, ensarija je doao
Vjerovjesniku, a.s., i on mu ree: Allah se zadivio vaim sinonjim postupkom sa vaim
gostom.'"
(Muttefekun alejhi)
64. Znaaj zahvalnog imunog ovjeka, a to je onaj to zaraduje imetak na
dozvoljen nain i troi ga u ono to mu je naredeno
Uzvieni Allah veli:
"Onome koji dijeli (svoj imetak u dobrotvome svrhe) i uva se (od zabranjenog),i koji
potvruje (vjeruje) ono to je najljepe (vjeru), Mi emo mu olakati ono to je najlake
(dobro djelo). " (El-Lejl, 5-7)
"Bit e udaljen od nje (vatre) najpoboniji vjernik, onaj koji dijeli svoi imetak, istei
time sebe. I niko nema kod Njega (Allaha) nikakve blagodati kojom bi bio nagraden
(kada uradi dobro djelo), osim elje (da dobije) zadovoljstvo svoga uzvienog Gospodara,
i sigurno bit e zadovoljan."(El-Lejl, 17-21)
"Ako budete javno dijelili milostinju, to vam je lijepo, a jo vam je bolje i brie vam
grijehe, ako ie krijui dajete siromasima. A Allah je obavijeten o onome to radite. " (ElBekara, 271)
"Vi nikako neete postii dobroinstvo dok ne budete dijelili od onoga to volite. A to
god podijelite u dobrotvome svrhe, za to Allah zna. " (Ali -Imran 92)
A ajeti o vrijednosti dijeljenja u dobrotvorne svrhe mnogobrojni su i poznati.

571. Abdullah ibn Mes'ud, r.a., kae da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nije dozvoljeno
zavidjeti, osim u dvije stvari: ovjeku kojem je Allah, d.., dao imetak, pa ga on troi za
Istinu, i ovjeku kojem je Allah, d.., dao mudrost, pa on po njoj sudi i druge njoj
poduava."
(Muttefekun alejhi)
572. Ibn -'Umer, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: "Nije dozvoljeno zavidjeti,
osim u dvije stvari: ovjeku kojem je Allah, d.., dao Kur'an, pa on s njim bdije (klanja)
i nou i danju, i ovjeku kojem je Allah, d.., dao imetak, pa ga on dijeli (troi u
dobrotvome svrhe) i nou i danju."
(Muttefekun alejhi)
65. Sjeanje na smrt i kratkoa nade
Uzvieni Allah kae:
"Svaka dua e okusiti smrt. Nagrada e vam se ispuniti samo na Sudnjem danu. Ko bude
udaljen od vatre i bude uveden u Dennet, (taj) se spasio. A zemaljski lvot nije nita,
osim varljiva roba. " (Ali-Imran, 185)
"Nijedna osoba ne zna ta e sutra zaraditi i stei, a niti zna u kom e mjestu na zemlji
umrijeti. " (Lukman, 34)
"Pa kada dode njihov rok (smrt), oni to ne mogu odgoditi nijednog asa niti ubrzati. "
(En-Nahl, 61)
"O vjernici, neka vas ne zabave vai imeci i vaa djeca da ne spominjete Allaha! Koji to
urade, na velikom su gubitku.
Dijelite od onog to smo vam dali, prije nego nekom od vas doe smrt, pa (da) onda
rekne: 'Moj Gospodaru, da mi hoe (samo) malo odgoditi (smrt), pa da dijelim i (da)
budem od dobrih!'
Ali Allah nee nikome odgoditi kad mu dode posljednjl as, a Allah zna sve to vi radite."
(El-Munafikun, 9-11)
"Kada dode smrt jednom od nlih, rekne: 'Moj Gospodaru, povrati me da uradim dobro
(djelo) u onome to sam ostavio! 'Nikako (to nee biti)! Zaista je to rije, koju on govori,
a iza njih (nevjernika) je prostor, (koji razdvaja as smrti) do dana kada e biti
prolvljeni. A kada se puhne u Sur (rog), tada medu njima nee biti rodbinstva niti e se
oni medusobno raspitivati. ije tezulje prevagnu (dobrim djelima), to su oni koji bit e
spaeni. A ije tezulje budu lahke (zbog malobrojnosti dobrih djela), to su oni kojl su sebi
tetu nanijeli, vjeno e ostati u Dehennemu. Vatra e priti njihova lica i oni bit e u
njemu (Dehennemu) iznakaeni.
(Rei e im se): 'Zar vam nisu itani Nai ajeti, pa ste ih vi smatrali lanim!' Rei e. 'Na
Gospodaru, nadvladala nas je naa nesrea, pa smo postali zabludjeli narod! Na
Gospodaru, lzvedi nas iz nje (vatre), pa ako se povratimo (nevjerstvu) mi emo biti (tada)
silnici!'Rei e (Allah). 'Ostajte prezreni i nemojte Mi govoriti!" Bila je jedna skupina

Mojih robova koja je govorila. - Na Gospodaru, mi smo vjerovali, pa nam oprosti i

smiluj nam se! A Ti si najbolji medu milostivima! - Pa ste ih vi uzell (predmetom)
izrugivanja, te ste bacali u zaborav Moju opomenu, dok ste se ismijavali njima. Mi smo
ih danas nagradili zbog njihove strpljivosti, (time) to su se oni spasili." I Rei e
(melek): "Koliko ste ostali na Zemlji (koliki) broj godina?' Odgovorit e oni, 'Ostali smo
dan ili jedan dio dana, pitajte one koji broje!' I Rei e. 'Ostali ste vrlo malo! Da ste to
znali, (ne biste se odavali zemaljskom ivotu). Pa zar ste vi mislili da smo vas Mi uzalud
stvorili i da Nam se neete povratiti?' (El-Mu'minun, 99-115)
Zar nije dolo vrijeme onima koji vjeruju da im se smekaju (i potpuno predaju) srca
zbog spominjanja Allaha i objavljene istine (Kur'ana), a da ne budu kao oni kojima je
prije data (objavljena) Knjiga, pa im se vrijeme oduljilo a i srca im otvrdnula, te su mnogi
od njih (zbog izvrtanja vjere postali veliki) grjenici (nevjernici). " (El-Hadid, 16)
574. Ibn -'Umer, r.a., kae: "Allahov Poslanik, a.s., uzeo me za rame i rekao: `Budi
(ponaaj se) na dunjaluku kao da si stranac, ili putnik (prolaznik)."'
Ibn 'Umer, r.a., govorio bi: "Kada omrkne, ne oekuj jutro, a kada osvane, ne oekivaj
no; i uzmi (iskoristi) od svog zdravlja za svoju bolest, i od svog ivota za svoju smrt."
(Buhari)
66. Pohvalnost posjeivanja kabura (mezarluka) mtikarcima, i ta se kae prilikom
toga
581. Burejde, r.a., veli da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Bio sam vam zabranio
posjeivanje kabura (mezarluka) a od sada ih posjeujte."
582. Aia, r.a., kae: "Allahov Poslanik, a.s., kad god bi kod mene konaio, izlazio bi
pred kraj noi u mezarluke Beki'u, pa bi rekao: `Neka je mir sa vama, domovi ljudi
vjernika, dolo vam je ono to vam je obeano (smrt), a sutra (narednih dana) doi e
edel (smrt) onima to su ostali, i mi emo se, ako Allah dadne, vama pridruitil Allahu
moj, oprosti stanovnicima Beki'a-garkada!"' (Beki'a je groblje u Medini, a garkad je vrsta
trnja koje je tu bilo, pa je po tome nazvano.)
(Muslim)
67. Pokuenost prieljkivanja smrti zbog nedae koja ovjeka zadesi, izuzev kad se
ovjek boji iskuenja u vjeri
585. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Neka niko od vas ne
eli sebi smrt, jer ako je bio dobroinitelj, moda e jo vie dobra uraditi, a ako je bio
grjenik, moda e se pokajati, pa zatraiti Allahovo zadovoljstvo."
(Muttefekun alejhi)
Ovo je Buharijino prenoenje, a kod Muslima stoji da Ebu-Hurejre, prenosi od Allahova

Poslanika, da je rekao: "Neka niko od vas ne eli sebi smrt, i neka ne moli za nju prije
njenog dolaska, jer kada ovjek umre, prekida se njegov posao, a zaista vjerniku njegov
ivot samo uveava dobro."
68. Stroga pobonost i ostavljanje sumnjivih poslova (ubuhata)
Uzvieni Allah veli:
'... i to ste smatrali neznatnim a to je kod Allaha velika (stvar). " (En-Nur, 15)
"Zaista, tvoj Gospodar motri stalno. " (El-Fedr, 14)
588. Nu'man ibn Beir, r.a., veli: "uo sam Allahovog Poslanika, a.s., kako kae: 'Zaista
je halal (dozvoljeno) objanjen, a zaista je i haram (nedozvoljeno) objanjen, a izmedu
ovoga dvoga su sumnjive stvari i poslovi (ubuhati) koje ne poznaje veina ljudi. Pa ko se
bude uvao ubuhata, ouvat e istou svoje vjere i svoje asti, a ko se upusti u
ubuhate, past e u harame, kao to je oban, koji uva stado oko zabrana, u opasnosti da
mu stado upadne u zabranjeno. Zaista, svaki vladar ima svoje zabrane, a Allahove
zabrane su Njegovi harami. Zaista, u svakom tijelu ima jedan dio (organ) koji, ako valja,
onda je i cijelo tijelo dobro, a ako taj dio bude pokvaren, pokvari se i cijelo tijelo, a to je
srce."'
(Muttefekun alejhi)
590. Nevas ibn Sem'an, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: "Dobroinstvo je
ljepota naravi, a grijeh je ono to se koleba u tvojoj dui i ne eli da za to saznaju ljudi."
(Muslim)
591. Vabisa ibn Ma'bed, r.a., kae: "Doao sam Allahovom Poslaniku i on mi ree: 'Doao
si da pita o dobroinstvu?' Rekoh: 'Da!' Onda mi on ree: 'Priupitaj svoje srce;
dobroinstvo je ono to donosi duevni mir i smiraj u srcu, a grijeh je ono to se koleba u
dui i krui u grudima. (To ti je grijeh) pa makar ti to ljudi odobrili i dozvolili."'
(Ahmed, Darini, hasen)
594. Aia, r.a., kae: "Moj otac Ebu-Bekr es-Sidik, r.a., imao je roba koji mu je davao dio
zaradenog imetka kao gospodaru. Ebu-Bekr jeo je od tog imetka. Jednog dana je rob
donio neto hrane Ebu-Bekru, pa je on to pojeo. Rob mu tada veli: Zna li ti ta je ovo?'
Ebu- Bekr ree: A ta je?' Rob ree: U doba dahilijjeta ja sam gatao jednom ovjeku,
ali sam ga varao, jer nisam znao gatati. Bilo mu je dobro, pa me je sreo i dao mi za to to
sam mu gatao, a to si ti pojeo.' Tada je Ebu-Bekr stavio prst (u grlo) i sve je povratio to
je pojeo."
(Buhari)

69. Poeljnost povlaenja (osamljivanja) u vrijeme nereda, ili radi bojazni iskuenja
u vjeri, ili padanja u harame i sumnjive poslove
Kur'an, a.., biljei rijei Nuha, a.s.: "I bjeite Allahu, zaista sam ja Njegov jasni
upozoritelj. " (Ez-Zarijat, 50)
597. Se'ad ibn Ebi Vekas, r.a., veli: "uo sam Allahovog Poslanika, a.s., da kae: 'Zaista
Allah voli roba pobonog (duevno) bogatog, (zadovoljnog sa onim to ima) i povuenog
(osamljenog)."'
Rijeju "bogatog", misli se na bogatstvo due, kao to je to objanjeno u hadisu broj 522.
(Muslim)
601. Ebu-Hurejre, r.a., kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Od najhajirnijih
poslova za ivot posao je ovjeka koji se stalno dri za leda svog konja na Allahovom
putu. Zaskoi se na njega im uje glas ili povik za rat, elei borbu ili smrt oekivanu, ili
posao ovjeka za stadom ovaca na vrhovima visokih brda ili u sred neke doline klanja
namaz, daje zekat i samo Allaha vjeruje sve do smrti, on je uvijek sa onima koji ine
hajr."
(Muslim)
71. Poniznost i ljubaznost (paljivost) prema vjernicima
Uzvieni Allah veli:
'I budi paljiv prema vjernicima koji te slijede. " (E-u'ra, 215)
"O vjernici, ako neko od vas od vjere svoje otpadne - pa, Allah e, sigurno, mjesto njih
dovesti ljude koje On voli i koji Njega vole, prema vjernicima ponizne, a prema
nevjernicima ponosite" (El-Maida, 54)
"O ljudi, zaista smo vas Mi stvorili od muka i enska (oca i matere) i uinili smo vas
narodima i plemenima da biste se (medusobno) poznavali. Kod Allaha je naplemenitiji
izmeu vas (onaj) koji je najbogobojazniji. " (El-Hudurat, 13)
"Ne istiite istotu svojih dua! On najbolje zna one koji se uvaju (nevaljalih djela). "
(En-Nedm, 32)
"I pozivat e oni koji su na A'rafu, ljude koje e oni poznavati po njihovim izgledima,
govorei: 'Nije vam koristilo ni vae skupljanje (dobara), ni to ste se oholo drali (prema
istini). Jesu li to ovi za koje ste se kleli da ih nee stii Allahova milost?' (Rei e se
onima koje su poniavali nevjernici): "Ulazite u Dennet! Za vas nema straha niti ete
tugovati!"' (El-Araf, 48- 49)
602. Ijad ibn Himar, r.a., kae da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Zaista mi je Allah
objavom naredio da budete medusobno ponizni tako da se jedan ne oholi prema drugom,
niti da jedan drugog napada."
(Muslim)

603. Ebu-Hurejre, r.a., kae da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Sadaka nee umanjiti
imetak, i kada ovjek oprosti ovjeku, Allah mu povea ponos (ast), i kad god ovjek
bude ponizan prema Allahu, Allah e ga (na vei stepen) podii."
(Muslim)
604. Enes, r.a., proao je pored grupe djece i nazvao im selam, a zatim je rekao: "Tako je i
Pejgamber inio."
(Muttefekun alejhi)
605. Enes, r.a., (opisujui poniznost Allahova Poslanika, a.s.), kae: "I ponekad bi neka
od medinskih robinja uzela Vjerovjesnika za ruku, pa bi ga povela gdje ona hoe."
Znai: odmakla bi se malo s njime od skupine ashaba, da oni ne uju njenu molbu
(albu).
(Buhari)
606. Aia, r.a., upitana je: "ta je Vjerovjesnik, a.s., radio u kui?" Ona je odgovorila:
"Pomagao bi ukuane, a kad bi nastupio namaski vakat, otiao bi na namaz." (BuhariJ
72. Zabrana oholosti (kibura) i uobraenosti (samodopadanja)
Uzvieni Allah kae:
'Tu vjenu kuu Mi emo uiniti (stanom) onima koji ne ele obijestl na zemlji niti (siju)
smutnju. A (dobar) kraj je bogoboiaznima."(El-Kasas, 83)
"Ne hodi po zemlji obijesno, oholo!" (El-Isra, 37)
"Ne okrei svoje lice svijetu prezrivo, s podozrenjem, niti hodi po zemlji oholo. Zaista,
Allah ne voli nijednog oholog samodopodnika." (Lukman, 18)
"(Zaista) je Karun bio od Musaova naroda, pa im je on (Karun) nasilje uinio. A Mi smo
mu dali riznice (u tolikoj mjeri), da bi kljuevi oteali jednoj snanoj skupini (ljudi), onda
kada mu je njegov narod rekao: Ne veseli sel Zaista, Allah ne voli one koji se vesele
(dobrima zemaljskog ivota)! I trai budui svijet u onome to ti je Allah dao, a ne
zaboravi svoj udio na ovom svijetu. ini dobro, kao to Allah ini dobro tebi. Ne trai
smutnje po zemiji! Zaista, Allah ne voli smutijivce.' Ree (Karun): 'To mi je dato samo na
osnovu moga znanja.' A zar on ne zna da je Allah ve unitio prije njega pokoijenja koja
su jaa od njega i koja su vie skupila (imetka)? Zlikovci nee biti pitani za opravdanje
svojih grijeha (zbog jasnoe i mnotva grijeha). Pa je izlazio (Karun) svome narodu u
svom sjaju. Govorili su oni koji ele ovozemni ivot: Da nam je onako kao to je dato
Karunu! (Zaista) on ima veliku sreu.' A ueni su rekli: `Teko vama! Allahova nagrada je
boija onome koji vjeruje i radi dobro (djelo), a bit e ona data samo strpljivima.' Pa smo
njega (Karuna) i njegov dom utjerali u zemlju. On nije imao nikakve skupine (pomagaa)
koja bi ga pomogla protiv Allaha, i on nije bio od onih kojima je ukazana pomo."

615. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: "Prepirali se Dennet
i Dehennem, pa Dehennem ree: 'U mene e ui svi oholi i uobraeni (silnici)!', a
Dennet ree: 'U mene e ui slabii i siromasi!' Pa Allah, d.., presudi medu njima: `Ti
si, Dennete, Moja milost, tobom u se smilovati kome Ja hou, a ti si, Dehenneme,
Moja kazna, kojom u Ja muiti koga Ja hou, i oboje u vas napuniti."'
(Muslim)
617. Ebu-Hurejre, r.a., veli da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Sa trojicom Allah nee
na Sudnjem danu govoriti, niti e ih oistiti (od grijeha), niti e u njih pogledati, i oni bit
e strano kanjeni, a to su: starac koji ini zinaluk (prostituciju), vladar koji mnogo lae,
i oholi siromah."
(Muslim)
618. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah, d.., kae:
Visoanstvo (ast, slava) Moje je svojstvo, a i velianstvenost (ponos) Moje je svojstvo,
pa ko Mi se u tome suprotstavi (bude se oholio i ponosio), Ja u ga kazniti."'
(Muslim)
619. Ebu-Hurejre, r.a., kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Dok je jedan ovjek
iao obuen i sam se sebi dopadao, svoju kosu je zaeljao, glavu uzdigao, bahato i
ponosno hodao, tog asa ga je Allah zatrpao u zemlju, pa e ekati u njoj do kijametskog
dana."
(Muttefekun alejhi)
620. Seleme b. el-Ekva, r.a., kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "ovjek se
staino uzdie sa sobom dok ga Allah ne upie u ohole, a onda ga snae ono, to snae
ohole."
(Tirmizi Hasen)
73. Lijep karakter (ud, narav)
Uzvieni Allah kae:
"Poslanie, zaista si ti na visokom stupnju morala."(Nun, 4)
"Pravi vjernici su oni koji se u srdbi savladaju i koji prataju ljudima." (Ali-Imran, 134)
621. Enes, r.a., veli: "Allahov Posianikje bio ovjek najljepe udi i naravi."
(Muttefekun alejhi)
622. Enes, r.a., veli: "Nisam dodirnuo ni brokata (vrsta tkanine protkane svilom) ni svile
meke ni blae od dlana ruke Allahovog Poslanika, i nisam nikada primirisao ljepeg i
prijatnijeg mirisa od mirisa Allahovog Poslanika. Sluio sam Allahovog Poslanika deset
godina i nikada mi nije rekao ni uf, niti mi je kada prigovorio za neku stvar koju sam

uinio: Zato si to uinio?', niti za neku stvar (posao) koju nisam uinio: Zato to nisi
uinio?"'
(Muttefekun alejhi)
624. Nevas ibn Sem'an r.a., kae: "Pitao sam Allahovog Poslanika o dobroinstvu i o
grijeenju, pa mi ree: Dobroinstvo je lijepa narav, a grijeh je ono to se koleba u tvojoj
dui i ne eli da za to saznaju ljudi."'
625. Abdullah ibn'Amr ibn el-'As, r.a., kae: "Allahov Poslanik nije bio nepristojan,
besraman, niti je bio nemoralan, bestidan (u svome govoru i ponaanju), i govorio je:
'Zaista su medu vama najbolji oni koji su najljepeg ponaanja."'
(Muttefekun alejhi)
626. Ebu-Derda', r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: "Nijedna stvar nee biti tea
na Sudnjem danu, na (mizanu) tezulji vjernika od lijepe naravi. Zaista, Allah mrzi
bezobrazne brbljivce (bestidne u govoru i ponaanju)."
(Tirmizi hasen, sahih)
627. Ebu-Hurejre, r.a., veli: "Allahov je Poslanik, upitan o onome ta najvie uvodi ljude
u Dennet, pa odgovori: Bogobojaznost i lijep moral (ponaanje).' Potom je upitan to
najvie uvodi ljude u Dehennem, pa je rekao: 'Usta i polni organ."'
(Tirmizi hasen, sahih)
628. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Sa najpotpunijim su
imanom oni vjernici koji su najljepeg ponaanja, a najbolji medu vama oni su koji su
dobri (lijepo se ponaaju) prema svojim enama."
(Tirmizi hasen, sahih)
629. Aia, r.a., prenosi da je ula Allahovog Poslanika, a.s., kako kae: "Zaista, vjernik s
ljepotom svoga ponaanja dostie stepen postaa i klanjaa."
(Ebu Davud, sahih)
631. Dabir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Zaista su mi od vas najdrai
i sjedit e najblie meni na Sudnjem danu oni koji su najljepe udi. A zaista su mi
najmri od vas i bit e najudaljeniji od mene na Sudnjem danu, nametljivi govomici i oni
koji se samodopadno prenemau u svom govoru, oholo pokuavajui da istaknu svoju
strunost i govorljivost i oni koji priaju ispunjenih i razvuenih usta, divei se svome
govoru i uzdiui se nad drugima. Ashabi rekoe: Allahov Poslanie, znamo ko su
sersari i muteeddici (nametljivi govomici i oni koji se prenemau u govoru), ali ko su
mutefejhici?' On im ree: To su uobraenjaci koji sebe uzdiu nad ostalim.'"
(Tirmizi, hasen)
74. Dobroudnost, blagost i samilost
Allah, delleanuhu, kae:

'...koji skrivaju srdbu, a oprataju ljudima. Allah voli dobroinitelje. (Ali-Imran, 134)
"Oprataj drugima, nareuj dobra djela, i okreni se od neznallca. " (El-A'raf, 199)
"Nije jednako dobro i hrdavo (djelo). Odbiju (zlo) s onim to je najljepe, pa e (ti) onaj
to je izmedu tebe i izmedu njega postojalo neprijateljstvo (postati) kao da je iskren
prijatelj. Ovo e postii samo oni koji su strpljivi i ovo e postii samo oni koji imaju
velik udio (u lijepoj naravi). " (Fusilet, 34-45)
"A onome koji se strpi i oprosti, to (mu) je zaista odluno (preporuljivo) djelo."(E-ura,
43)
632. Ibn 'Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik rekao Eeddu Abdul-Kajsu:
"Zaista, kod tebe imaju dvije osobine koje Allah voli: dobroinstvo i blagost."
(Muslim)
633. Aia, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: "Zaista je Allah blag i On voli
blagost (ljubaznost) u svim stvarima."
(Muttefekun alejhi)
634. Aia, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: "Zaista je Allah blag i On voli
blagost (ljubaznost), i daje za blagost (na dunjaluku lijep pomen i ostvarivanje elja, a na
ahiretu lijepu nagradu) ono to ne daje za grubost niti za bilo ta drugo."
(Muslim)
635. Aia, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: "U emu god se nae blagost
(ljubaznost), ona to ukrasi, a gdje god ne bude blagosti, to bude unakaeno (manjkavo)."
(Muslim)
636. Ebu-Hurejre, r.a., kae: "Doao je jedan beduin (seljak) u damiju i poeo mokriti
(obavljati nudu), pa ljudi skoie da ga zbog toga napadnu, ali im Poslanik ree: Pustite
ga, i na to mjesto prolijte jednu kantu, ili kofu vode! Zaista ste vi poslani da olakavate, a
ne da oteavate. "'
(Buhari)
637. Enes, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Olakavajte, a ne oteavajte, i
obradujte (sa nagradom od Allaha), a nemojte rastjeravati."
(Muttefekun alejhi)
638. Derir ibn 'Abdullah, r.a., prenosi da je uo Allahovog Poslanika, a.s., da kae: "Ko
bude uskraen od blagosti (ljubaznosti), uskraen je od svakog dobra."
(Muslim)
639. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je neki ovjek rekao Poslaniku: "Posavjetuj me!" On
mu ree: "Ne ljuti se!" Pa mu je ovjek to isto ponovio nekoliko puta, a Poslanik mu ree:
"Ne ljuti se, ne srdi se!"

(Buhari)
640. Ebu-Je'la eddad ibn Evs, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Zaista je
Allah propisao ljubaznost (lijep postupak) u svakoj prilici: pa kada ubijate, ubijajte lijepo
(dostojanstveno), a kada koljete, koljite lijepo, i neka onaj koji hoe da kolje (neku
ivotinju), prvo naotri svoj no i neka lahko zakolje svoju rtvu."
(Muslim)
641. Aia, r.a., veli: Allahov Poslanik nije nikada birao izmedu dvije stvari, a da nije
izabrao (onu) laku, osim da to bude grijeh, pa ako bi to bio grijeh, bio bi daleko (najdalje
od svih drugih) od te stvari. I nikada se Allahov Poslanik nije svetio (osveivao) zbog
sebe, osim da budu Allahove zabrane krene, pa bi se svetio zbog Uzvienog Allaha."
(Muttefekun alejhi)
642. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Hoete li da vam
kaem ko je zabranjen dehenemskoj vatri, ili kome je vatra zabranjena (ulazak u nju)?
Zabranjena je svakom bliskom, ljubaznom i blagom (ovjeku)."
(Tirmizi, hasen)
75. Opratanje i izbjegavanje nemalica
Uzvieni Allah kae:
"Oprataj, nareuj dobra djela proi se neznalica!" (El-A'raf, 199)
'... pa postupaj lijepim postupkom. " (El-Hidr, 85)
':.. neka oproste i neka preu (preko toga)! Zar vi ne volite da vam Allah oprosti?" (EnNur, 22)
'... (koji) oprataju ljudima. Allah voli dobroinitelje. "(Ali-Imran, 134)
"A onome koji se strpi i oprosti, to (mu) je zaista odlino (preporuljivo) djelo. " (Eura, 43)
Kur'anski su ajeti o ovoj temi mnogi i poznati.
644. Aia, r.a., kae: "Allahov Poslanik nije nikoga udarao, ni enu, ni slugu, osim kada
bi bio u (dihadu) borbi na Allahovom putu. I nikada se nije svetio (osveivao) zbog
sebe, osim kada bi se krile Allahove zabrane, pa bi kanjavao (svetio se) zbog
Uzvienog Allaha."
(Muslim)
645. Enes, r.a., veli: "Iao sam sa Allahovim Poslanikom, a.s., i na njemu je bio
nedranski ogrta, grubih obruba, pa ga je pristigao jedan beduin (seljak) i grubo ga
povue za odjeu, pa sam vidio na Vjerovjesnikovom vratu oiljak koji je napravio grubi
ogrta prilikom tog trzaja. Beduin zatim ree: 'Muhammede, naredi da mi se dadne od
Allahovog imetka koji posjeduje!' Allahov Poslanik ga pogleda, osmijehnu se i naredi da
mu se dadne."

647. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daie Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nije junaina onaj koji
u hrvanju sve savlada (obara), nego je junaina onaj koji vlada sobom pri srdbi."
(Muttefekun alejhi)
76. Podnoenje uznemiravanja (ezijeta)
Uzvieni Allah kae:
'...koji skrivaju srdbu, a oprataju ljudima. Allah voli dobroinitelje. " (Ali-lmran, 134)
"A onome koji se strpi i oprosti, to (mu) je, zaista, odluno (preporuljivo) djelo. " (Eura, 43)
U vezi s ovom temom, pogledaj hadise u prethodnom poglavlju.
648. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je jedan ovjek rekao: "Allahov Poslanie, ja imam
rodbinu s kojom odravam rodbinsku vezu, a oni tu vezu kidaju. Ja s njima lijepo
postupam, a oni se prema meni runo odnose. Ja s njima blago postupam, a oni prema
meni grubo." Allahov Poslanik ree: "Ako je tako kao to kae, pa kao da ih hrani
vruim pepelom (ugljenom), i dok god bude tako postupao, imat e u Uzvienom
Allahu pomagaa (protiv njih)."
("...kao da ih hrani vruim pepelom (ugljenom))" - Znai da e oni biti kanjeni i osjetit
e bol kao to onaj, koji jede vru pepeo, osjea bol.)
(Muslim)
77. Srdba na povredivanje ili omalovaavanje nekog od Allahovih propisa i
potpomaganje vjere Uzvienog Allaha
Uzvieni Allah kae:
"Ko bude potivao (veliao) Allahove svetinje (zapovijedi), to mu je dobro kod njegova
Gospodara. " (El-Had, 30).
"Ako vi pomognete Allaha, i On e vas pomoi i uvrstit e vae noge (na bojnom polju).
" (Muhammed, 7)
649. Ebu-Mes'ud 'Ukbe ibn 'Amr El-Bedri, r.a., veli da je jedan ovjek doao
Vjerovjesniku i rekao: "Ja ne klanjam sabah u dem'atu zbog toga to imam oduljuje
namaz."
Ebu-Mes'ud dalje veli: "Pa nisam nikad ranije vidio da se Vjerovjesnik na vazu naljutio
kao.tada, rekavi: O ljudi, zaista medu vama ima onih koji odvraaju (razgone), pa ko od
vas bude imam ljudima, neka skrati klanjanje (upotpunjujui ruknove i sunnete), pa zaista
iza njega ima klanjaa; i starih, i mladih, i sa nekom potrebom (nudom).'"

650. Aia, r.a., kae: "Doao je Allahov Poslanik, a.s., s puta, a ja bijah zastrla svoju sofu
(pred kuom) prozirnim zastorom, na kojem su bile slike. Kada je to ugledao, Allahov
Poslanik, a.s., rastrgao ih je, a lice mu (od ljutnje) pocrvenje, i on ree: O Aia, najteu
kaznu kod Allaha na Sudnjem danu imat e oni koji oponaaju Allahovo stvaranje."'
(Muttefekun alejhi)
651. Aia, r.a., veli: "Kurejije su se zabrinule zbog jedne ene, Mahzumijke, koja je
neto ukrala, pa su rekle: Ko e se za nju zauzeti kod Allahovog Poslanika?' Rekoe: A
ko bi se na to usudio, osim Usame bin Zejd, miljenika Allahovog Poslanika?' Pa mu je
Usame to rekao, a Allahov Poslanik mu na to ree: 'Zar ti posreduje da se ne izvri jedna
od Allahovih osuda?!' Zatim je Poslanik ustao na noge i poeo govoriti, pa je, izmedu
ostalog, rekao: 'Zaista su stradali oni koji su bili prije vas zbog toga to, kada bi medu
njima ukrao neki plemi, ostavili bi ga nekanjenog, a kad bi ukrao neki slabi, oni bi nad
njim izvravali kaznu. Zaklinjem se Allahom, kada bi Fatima, kerka Muhammedova,
ukrala, ja bih joj sigurno odsijekao ruku!"
(Muttefekun alejhi)
652. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vidio hrakotinu (na zidu) prema
kibli, pa mu je bilo to teko, da se odraz toga, ak, primijetio na njegovom licu. Ustao je i
to svojom rukom uklonio, a zatim rekao je: "Kada neko od vas ustane da klanja, on tada
razgovara sa svojim Gospodarom, pa nemojte da neko od vas pljuca prema kibli, nego na
svoju lijevu stranu, ili pod svoje noge." Zatim je uzeo oak svog ogrtaa, pljunuo u
njega, zatim ga premotao i rekao: "Ili neka uradi ovako."
(Muttefekun alejhi)
(Naredba da se pljune na lijevu stranu, ili pod noge, odnosi se na sluaj kada se pljuje
izvan damije, a kada se pljuje u damiji, nije dozvoljeno pljunuti, osim u maramicu.)
78. Naredivanje i savjetovanje pretpostavljenih da budu blagi prema svojim
podanicima
Uzvieni Allah rekao je:
"I budi ljubazan prema vjernicima koji te slijede. " (E-uara, 215)
'Allah zahtijeva da se svaije pravo potuje, dobro ini, i da se blinjima udjeljuje, a
razvrat i sve to je odvratno i nasilje, zabranjuje, On vas savjetuje da pouku primite. "
(En-Nahl, 90)
653. Ibn'Umer, r.a., prenosi: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kae: 'Svi ste vi
pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado; imam je pastir i odgovoran je za svoje stado,
ovjek je pastir u svojoj obitelji i odgovoran je za svoje stado, ena je pastir u kui svoga
mua i odgovorna je za svoje stado, i sluga je pastir u imetku svoga gazde, i on je
odgovoran za svoje stado, pa svi ste vi pastiri i odgovorni za svoje stado."'

(Muttefekun alejhi)
654. Ebu-Ja'la Ma'kil bin Jesar, r.a., prenosi: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je
rekao: 'Nema nijednog roba kome je Allah dao da bude pretpostavljeni svojim
podanicima, a da mu Allah nee, kada umre, zabraniti ulazak u Dennet, ukoliko bude
varao svoje podanike.'"
(Muttefekunalejhi)
U drugom predanju stoji: "...pa ih ne bude uvao svojim savjetom, nee osjetiti ni miris
Denneta."
A u Muslimovom predanju stoji: "Nijedan emir (zapovjednik) kome budu povjereni
poslovi muslimana, pa ne uloi trud za njih niti im daje savjete, nee s njima ui u
Dennet."
655. Aia, r.a., prenosi: "ula sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako u ovoj mojoj kui
kae: 'Allahu moj, kome bude povjereno namjesnitvo i uprava nad mojim ummetom
(sljedbenicima), pa im bude oteavao (grubo postupao prema njima), i Ti njemu oteaj, a
kome bude povjereno namjesnitvo i uprava, pa bude blag prema njima, budi i Ti blag
prema njemu."'
(Muslim)
658. Prenosi se da je Ebu-Merjeme el-Ezdijja, r.a., rekao Muaviji, r.a.: "uo sam
Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kae: 'Kome Allah dadne namjesnitvo na nekim od
poslova muslimana, pa bude nehajan prema njihovim potrebama, neimatini i siromatvu,
Allah nee obraati panju na njegove potrebe (nee se odazvati njegovoj molbi),
neimatinu i siromatvo na Sudnjem danu.' I tada je Muavija postavio ovjeka da se brine
o potrebama svijeta."
(Ebu-Davud, Tirmizi)
79. Pravedan namjesnik
Uzvieni Allah rekao je:
"Zaista, Allah nareuje pravdu i dobroinstvo."(En-Nahl, 90)
"I budite pravedni, zaista, Allah voli pravedne."(El-Hudurat, 9)
659. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Sedmericu e Allah
staviti pod Svoj hlad onoga dana, kada drugog hlada osim Njegovog nee biti: pravedna
vladara, mladia koji je odrastao u oboavanju Uzvienog Allaha, ovjeka ije je srce
vezano za damije, dvojicu ljudi koji su se zavoljeli u ime Allaha pa radi Njega se sastaju
i rastaju, ovjeka kojeg je pozvala ugledna (na poloaju) i lijepa ena, pa je on rekao:
'Zaista se bojim Allaha!; ovjeka koji dadne sadaku pa je sakrije, tako da ne zna njegova
lijeva ruka ta daje desna; i ovjeka koji u samoi spomene Allaha, pa mu suze poteku.'"
(Muttefekun alejhi)

660. Abdullah bin'Amra bin el-'As, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik rekao je: 'Zaista su
pravedni kod Allaha na osvijetijenim mimberima; oni koji ine pravdu u svojim
presudama, (koji su pravedni) prema svojim obiteljma i onome to im je dato u
namjesnitvo (na upravu).'"
(Muslim)
80. Obaveza pokornosti namjesnicima (pretpostavljenim) u onome to nije grijeh i
zabrana pokornosti u onome to je grijeh
Uzvieni je Allah rekao:
"O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vaim!(En-Nisa, 59)
663. Ibn'Umer, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Dunost je muslimanu da
slua i da je pokoran u onome to voli i ne voli, osim ukoliko mu bude naredeno neto to
je zabranjeno. A kada mu se naredi neto to je zabranjeno, onda nema poslunosti ni
pokomosti."
(Muttefekun alejhi)
670. Abdullah bin Mes'ud, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Poslije
mene e doi vrijeme kad e vai pretpostavljeni uzimati bogatstvo za sebe i davati ga
kome oni hoe, i mnoge druge stvari (raditi) koje neete podnositi." Rekli su mu: "O
Allahov Poslanie, ta nareduje onome koji doeka to vrijeme?" Rekao je: "Izvravajte
svoje obaveze koje ste duni i molite Allaha za ono to vam pripada."
(Muttefekun alejhi)
671. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Ko mi bude
pokoran, taj je pokoran Allahu, a ko nije pokoran meni, taj nije pokoran ni Allahu. A ko
bude pokoran pretpostavljenom, taj je pokoran meni, a ko je nepokoran pretpostavljenom,
taj je nepokoran meni.'"
(Muttefekun alejhi)
672. Ibn-'Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko kod svog
pretpostavljenog bude neto mrzio (ako nije jasan kufr), neka se strpi, jer, zaista, onaj koji
makar malo bude nepokoran prema pretpostavljenom, umrijet e dahilijetskom smru."
(Muttefekun alejhi)
81. Zabrana traenja namjesnitva i vlasti i pohvalnost neprihvatanja namjesnitva
i vlasti, izuzev ako zaista nije obaveza pala na ovjeka, i ukoliko to nije potreba
Uzvieni je Allah rekao:

"Taj drugi svijet dat emo onima koji ne ele da se na Zemlji ohole i da nered ine, a one
koji se Allaha boje, eka sretan kraj. " (El-Kasas, 83)
676. Ebu-Zerr, r.a., rekao je: "O Allahov Poslanie, zar me nee postaviti odgovornim za
neto?" Pa me je on udario po ramenu i rekao: O Ebu-Zerr, ti si, zaista, slabaan, a to je
emanet (povjerenje), a na Sudnjem danu bit e ponienje, sramota i kajanje, osim za
onoga koji se toga prihvati, a sposoban je za to, te izvri ono to je u tom pogledu
obavezan.'"
(Muslim)
82. Podstrekivanje vladara, sudije i drugih pretpostavljenih da sebi uzimaju za
savjetnike i slubenike dobre i potene i njihovo upozoravanje da se klone loeg
drutva i uvaavanja onoga to oni kau
Uzvieni Allah kae:
'Tog Dana e oni, koji su jedni prema drugima blii prijatelji, postati neprijatelji, samo to
nee biti oni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili " (Ez-Zahruf, 67)
678. Ebu-Seid i Ebu-Hurejre, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah
nije poslao Poslanika, niti postavio halifu (vladara), a da on nije imao dvije vrste drutva
(savjetnike, prijatelje); savjetnike koji su mu naredivali i savjetovali dobroinstvo i
podstrekivali ga na njega, i savjetnike koji su mu naredivali zlo i podstrekivali ga na
njega; a sauvan (od njihova zla) bit e onaj koga Allah sauva."
(Buhari)
83. Zabrana davanja namjesnitva, sudstva (kadiluka) i drugih oblika vlasti onome
koji to trai, ili za tim udi i tome poklanja veliku panju
680. Ebu-Musa el-Eari, r.a., prenosi: "Uao sam kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., sa jo dva
ovjeka iz mog plemena, pa je jedan od njih dvojice rekao: O Allahov Poslanie, daj
nam vlast (postavi nas zapovjednicima, emirima) nad neim to ti je Uzvieni Allah dao u
namjesnitvo!' Zatim je i drugi rekao isto. A on je rekao: 'Zaista mi, tako mi Allaha, ne
dajemo upravu i vlast nad ovim poslom (namjesnitvo nad muslimanima) nikome ko to
trai, ili udi i ezne za tim.'"
(Muttefekun alejhi)

KNJIGA O MORALU

84. Stid, njegova korist i podsticanje da se u tom duhu ovjek odgoji

681. Ibn-'Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., proao pored jednog ensarije,
dok je ovaj savjetovao svoga brata o stidu, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Pusti
ga, zaista je stid dio imana!"
(Muttefekun alejhi)
682.'Imran bin Husajn, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Stid donosi
samo dobro."
(Muttefekun alejhi)
A u Muslimovom predanju stoji: "Stid je sav dobar (hajr)." Ili je rekao: "Svaki stid je
dobar."
683. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Iman se sastoji od
sedamdeset i nekoliko ogranaka (dijelova), ili ezdeset i nekoliko dijelova. Najvrednije je
svjedoenje da nema drugog boga osim Allaha, a najnii uklanjanje prepreke (onoga ro
smeta) s puta; a i stid je dio imana."
(Muttefekun alejhi)

85. uvanje tajne

Uzvieni Allah rekao je: "I ispunjavajte obavezu, jer e se za obavezu, zailsta, odgovarati.
" (El-Isra' 34)
685. Ebu-Seid, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Zaista e kod Allaha,
d.., na Sudnjem danu imati najgori poloaj ovjek koji ima odnos sa enom, i ona
imade odnos s njim, pa on onda otkrije njene tajne (otkrije i opie u detalje to se izmedu
njih desilo).'"
(Muslim)
686. Abdullah b. Umer, r.a., veli da je njegov otac Omer, r.a., kada je njegovoj keri

Hafsi, r.a., umro mu, rekao: "Susreo sam Osman b. Affana i ponudio mu Hafsu rijeima:
'Ako hoe udat u za te Hafsu, ker Omerovu.' On ree: Da sagledam malo svoje
stanje.' Saekao sam nekoliko dana, pa me je Osman b. Affan ponovo susreo i ree:
'Odluio sam da se ovih dana ne enim.' Iza toga sam susreo Ebu-Bekra pa mu rekoh:
Ako hoe udat u za te Hafsu, ker Omerovu.' Ebu-Bekr utio je i nije nita na to
odgovorio. To mi je bilo tee, nego kada me je odbio Osman. Prolo je iza toga nekoliko
dana, zatim je Hafsu zaprosio Poslanik, s.a.v.s., pa sam je udao za njega. lza toga me je
sreo Ebu-Bekr, pa mi ree: Nije me sprijeilo od ponude nita drugo, nego to sam znao
da ju je Poslanik, s.a.v.s., spomenuo. Ja nisam mogao otkriti namjeru Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. Da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odustao od vjenanja Hafse, ja bih je
zasigurno primio.'"
(Buhari)
687. Aia, r.a., prenosi: "ene Vjerovjesnika, s.a.v.s., bile su kod njega kada je dola
Fatima, r.a., hodom koji se nimalo nije razlikovao od hoda Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
Kada ju je vidio, izrazio joj je dobrodolicu: 'Dobro dola, keri moja!' Dao joj je da
sjedne na njegovoj desnoj ili lijevoj strani, a zatim joj je tajno neto rekao i ona je jako
zaplakala. Kada je vidio njenu alost, neto joj je po drugi put tajno kazao i ona se
nasmijala. Rekla sam joj: 'Allahov Poslanik te je odlikovao nad svojim enama tajnom, a
ti plae?' Kada je ustao Allahov Poslanik, s.a.v.s., pitala sam: 'ta ti je kazao Allahov
Poslanik, s.a.v.s.?' Rekla je: 'Neu otkriti tajnu Allahova Poslanika, s.a.v.s.' Kadaje umro
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekla sam: 'Kunem se pravom koje imam prema tebi, onda
kada mi nisi kazala to ti je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao!' Rekla je: 'Sada moe! Kada
mi je prvi put tajno govorio, obavijestio me je da je Dibril do sada ponavljao s njim
Kur'an jedanput ili dva puta godinje, i da ga je sada ponovio s njim dva puta. Rekao je:
Mislim da mi se smrt pribliila, pa se ti boj Allaha i strpi se! Zaista sam ti ja divan
prethodnik!' Tada sam ja zaplakala i to je onaj pla to si primijetila. Kada je vidio moju
alost, ponovo mi rekao je: 'O Fatima, bi li bila zadovoljna da bude prvakinja
(najpoaenija) medu enama vjemika, ili prva medu enama ovoga ummeta?', pa sam
se nasmijala smijehom koji si vidjela."
(Muttefekun alejhi)
688. Sabit od Enesa, r.a., prenosi: "Doao mi je Allahov Poslanik, s.a.v.s., a ja sam se
igrao s djecom. Nazvao nam je selam i poslao me po neto, pa sam zakasnio svojoj majci.
Kada sam doao, rekla je: 'to te je sprijeilo da dode?' Rekao sam: 'Poslao me je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., po neto!' Upitala je: 'A ta je to?' Rekao sam: 'To je tajnal'
Rekla je: Nemoj nikome otkrivati tajnu Allahova Poslanika!' Enes, rekao je: 'Tako mi
Allaha, kada bih ikome to priao, ispriao bih tebi!"'
(Muslim)
86. Ispunjavanje zavjeta i izvravanje obeanja
Uzvieni Allah rekao je:
"I Ispunjavajte obavezu, jer e se za obavezu, zaista, odgovarati. " (El-Isra, 34)

"I ispunjavajte obaveze na koje ste se Allahovim imenom obavezali." (En-Nahl, 91)
"O vjernici, ispunjavajte obaveze."(El-Maida, 1)
"O vjernici, zato jedno govorite, a drugo radite? O, kako je Allahu mrsko kada govorite
rijei koje djela ne prate. " (Es-Saff, 2-3)
689. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Osobine munafika
(licemjerstva) tri su (stvari): kada pria, lae; kada obea, iznevjeri, a kada mu se neto
povjeri - izda i prevari."
(Muttefekun alejhi)
U Muslimovom predanju stoji: "...pa makar postio, klanjao i tvrdio da je musliman."
690. Abdullah bin'Amr bin el-'As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko
imadne kod sebe etiri (svojstva), on je isti munafik, a ko imadne jedno, taj ima jedno
(svojstvo) munafikluka (licemjerstva), sve dok ga se ne oslobodi: kada mu se neto
povjeri, pronevjeri; kada pria, lae; kada obea, iznevjeri; i kada raspravlja, drsko i
bestidno govori."
(Muttefekun alejhi)
88. Prijatan govor i vedro lice kod susreta je mustehab
Uzvieni Allah rekao je:
':.. a prema vjernicima blag budi " (El-Hidr, 88)
':.. a da si osoran i gruba srca bio, razbjeali bi se iz tvoje blizine. " (Ali - Imran, 159)
693. Adijj bin Hatim, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: uvajte se vatre,
pa makar sa pola hurme, a ko i to nema, a ono lijepom rijei."'
(Muttefekun alejhi)
694. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "I dobra rije je
sadaka."
(Muttefekun alejhi)
695. Ebu-Zerr, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nemojte nipodatavati
i omalovaavati bilo ta od dobroinstva, pa makar da sretne svoga brata vedra lica."
(Muslim)
89. Mustehab je jasno i razgovijetno govoriti i objasniti govor sluaocu.
696. Enes, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada bi rekao neku rije, ponavljao je

tri puta da bi je drugi shvatili. A kada bi doao medu neke ljude, nazvao bi im selam tri
puta."
(Buhari)
91. Savjetovanje i umjerenost u tome!
Uzvieni Allah rekao je:
"Pozivaj na put svoga Gospodara mudrou i lijepim i dobrim savjetom. " (En-Nahl, 125)
699. Ebu-Vail ekik ibn Seleme prenosi: "Ibn-Mes'ud savjetovao nas je i opominjao
svakog etvrtka, pa mu je neki ovjek rekao: 'O Ebu-Abdurhman, volio bih kada bi nas
savjetovao i poduavao svaki dan!' Pa mu je rekao: Ono to me spreava u tome, je to
to ne elim da vam dosadim, nego ja vas savjetujem i poduavam onako kako nas je
poduavao i savjetovao Allahov Poslanik, s.a.v.s., bojei se da vam ne postane dosadno."'
700. Ebu el-Jekazan'Ammar ibn Jasir, r.a., prenosi: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
kako kae: Zaista, duina ovjekovog namaza i kratkoa hutbe (vaza) znak je njegove
uenosti i razumijevanja, pa oduljite namaz, a skratite hutbu.'"
(Muslim)
701. Mu'avija ibn el-Hakim es-Sulemi, r.a., prenosi: "Dok sam klanjao sa Allahovim
Poslanikom, s.a.v.s., neko je kihnuo, pa sam rekao: 'Neka ti se Allah smiluje.' Svijet mi je
uputio otre poglede, pa sam rekao: Propao sam, zbog ega gledate u mene?' A oni su
poeli udarati rukama po svojim stegnima. Kad sam vidio da me oni uutkuju, uutio
sam. Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao - i oca i majku bih za njega rtvovao,
nisam vidio uitelja sposobnijeg i boljeg u poduavanju. Tako mi Allaha, on me nije
napustio, niti me je udario, niti uvrijedio, nego je rekao: 'Zaista, u ovom namazu nije
dozvoljeno nita od ljudskog govora. On (namaz) je tesbih, tekbir i uenje Kur'anai' Ili
kako je rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s. Rekao sam: O Allahov Poslanie, ja sam
nedavno bio u neznabotvu, pa nas je Allah poastio islamom, ali ima nas koji idemo
vraarima!'
Rekao je: Ti nemoj ii!' Rekao sam: 'Ima nas koji smo sujevjemi i (imamo zle slutnje)!'
Rekao je: 'To oni osjete u svojim grudima i neka ih to ne spreava u njihovim
namjerama."'
(Muslim)
703. Prenosi se od Aie, r.a., koja kae: "Nisam vidjela Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
nikada potpuno nasmijanog, da bi mu se vidjele desni, samo bi se osmjehivao
(smjekao)."
(Muttefekun alejhi)

93. Mendub je dolaziri na namaz, naukovanje i sline ibadete, sa smirenou i

skruenou
Uzvieni Allah kae:
'... Pa ko potiva Allahove propise znak je estita srca. " (El-Had, 32)
704. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kae:
'Kada se proui ikamet za namaz, nemojte na njega dolaziti trei, nego dolazite idui
(korakom) i budite smireni. Ono to ste stigli, klanjajte, a ono to vas je prolo,
upotpunite.'"
(Muttefekun alejhi)
705. lbn-Abbas, r.a., kae da se vraao sa Arefata zajedno sa Allahovim Poslanikom,
s.a.v.s., pa je Poslanik, s.a.v.s., uo iza sebe estoki agor, udaranje i glasove deva, pa je
pokazao prema njima svojim biem i rekao: "O ljudi, preporuujem vam smirenost, jer
pokornost nije u urbi."
(Muttefekun alejhi)
94. Poaivanje gosta
Uzvieni Allah rekao je:
"Da li je doprla do tebe vijest o uvaenim gostima Ibrahimovim, kad mu oni udoe i
rekoe. 'Mir vama!, I on ree. 'Mir vama, ljudi neznani!'
I on neprimjetno ode ukuanlma svojim i donese debelo tele, i primae im ga. 'Zar neete
jesti?, upita. " (Ez-Zarijat, 24-27)
i narod njegov pohrli njemu, a prije su radili sramna djela. 'O narode moj; ree on 'eto
mojih keri, one su vam istije! Bojte se Allaha i pred gostima mojim me ne sramotite!
Zar meu vama nema razumna ovjeka! " (Hud, 78)
706. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Ko vjeruje u Allaha i u
Sudnji dan, neka poasti svog gosta. Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan neka odrava
rodbinske veze. Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan, neka govori ono to je dobro
(korisno), ili neka uti."
(Muttefekun alejhi)
707. Ebu-urejh Huvejlid bin'Amr el-Huza', r.a., prenosi: "uo sam Allahova Poslanika,
s.a.v.s., kako kae: Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan, neka poasti gosta njegovom
nagradom!' Rekli su: A ta je njegova nagrada, o Allahov Poslanie?' Rekao je: Njegov
dan i no. Ugoenje i gostoprimstvo je tri dana, a sve iznad toga je sadaka."'
(Muttefekun alejhi)

95. Mustehab je donositi radosne vijesti i estitati na dobru

Uzvieni Allah rekao je:
"Zato obraduj robove Moje koji Kuran sluaju i slijede ono najljepe u njemu. " (EzZumer, 17-18)
"Gospodar im njihov alje radosne vijesti da e im milostiv i blagonaklon biti e ih u
denetske bae uvesti, u kojima e neprekidno uivati. " (Et-Tevba, 21)
' I radujte se Dennetu, koji vam je obean. " (Fussilet, 30)
"I Mi smo ga obradovali djeakom blage naravi. " (Es-Safat, 101)
"I lbrahimu smo izaslanike Nae poslali da mu donesu radosnu vijest. "
(Hud, 69)
"A ena niegova stajae tu, i mi je obradovasmo Ishakom, a poslije Ishaka Jakubom, i ona
se osmijehnu."(Hud, 71)
"I dok se on u hramu, stojei, molio, meleki ga zovnue.
'Allah ti javlja radosnu vijest; rodit e ti se Jahja. "' (Ali-Imran, 39)
"A kada meleki rekoe. O Merjema, Allah ti javlja radosnu vijest, od Njega Rije, Ime e
mu biti Mesih. " (Ali-Imran, 45)
709. Ebu-Musa el-Eari, r.a., prenosi da je uzeo abdest u svojoj kui, zatim izaao i rekao:
"Danas u pratiti Allahova Poslanika, s.a.v.s., i bit u itav ovaj dan s njim." Doao je u
damiju i pitao za Vjerovjesnika, s.a.v.s.
Rekli su mu: "Otiao je ovamo!" Rekao je: "Izaao sam za njegovim tragom pitajui za
njega, dok nije uao u bunar Eris' (ogradeni prostor u kom se nalazio i ovaj bunar). Sjeo
sam kod vrata (ulaza), dok nije Allahov Poslanik, s.a.v.s., obavio nudu i uzeo abdest.
Potom sam mu priao, a on je ve bio sjeo na bunar Eris, na sred njegove ograde, otkrio
potkoljenice, stavljajui (noge) u bunar. Poselamio sam ga, pa otiao i sjeo kod vrata,
rekavi:
'Danas u sigurno biti Poslanikov uvar!' Doao je Ebu-Bekr, r.a., i gurnuo vrata, pa sam
rekao: 'Ko je?'Rekao je: Ebu-Bekr!' Rekoh: -Priekaj!' Zatim sam otiao i rekao:
'Allahov Poslanie, ovo je Ebu-Bekr, trai dozvolu (da ue)!' Rekao je: Pusti ga i
obraduj Dennetom!' Povratio sam sam se i Ebu-Bekru rekao: 'Udi, Poslanik te
obveseljava Dennetom!' Zatim je uao Ebu-Bekr, sjedajui desno od njega na ogradu i
sputajui noge u bunar, kao to je uinio i Poslanik, s.a.v.s., otkrivajui potkoljenice.
Vratio sam se i sjeo. Ostavio sam bio brata da se abdesti i pridrui mi se. Rekoh: Ako
Allah eli nekome dobro mislei na svoga brata sad e ga dovesti.'
Utom, neko pokrenu vrata. Rekoh: 'Ko je?' Ree: Omer ibn el-Hattab!'
Rekoh: Saekaj!' Otiao sam Poslaniku, s.a.v.s., poselamio ga i rekao: Ovo je Omer,
trai da ue!' Rekao je: 'Dozvoli mu i obraduj ga Dennetom!' Vratio sam se Omeru i
rekao: Dozvolio je, i obveseljava te Dennetom!' On je uao, sjeo kod Poslanika sa lijeve
strane na ogradu, stavljajui noge u vodu. Vratio sam se i sjeo, rekavi: 'Ako Allah eli
nekome dobro, mislei na svoga brata, sad e ga dovestil' U tom asu dode neko i

pokrenu vrata. Rekoh: 'Ko je?' Ree: "Usman ibn'Affan.' Rekoh: 'Saekaj!' Otiao sam
Poslaniku pa ga obavijestio. Rekao je: Dozvoli mu i obraduj ga Dennetom, uz iskuenje
koje e mu se dogoditi!' Vratio sam se i rekao: 'Udi, Poslanik te obveseljava Dennetom,
uz iskuenje koje e ti se dogoditi!' Uao je. Poto je naao ogradu popunjenu, sjeo je
nasuprot njima, s druge strane." Seid ibn el-Musejjeb rekao je: To sam protumaio da e
im tako biti poredani mezari."'
(Muttefekun alejhi)
U drugom predanju dodao je: "... i naredio mi je Poslanik, s.a.v.s., da uvam vrata." U
istom predanju jo stoji da je Osman kada ga je on obveselio, zahvalio Allahu Uzvienom
rekavi: "Allah je Taj Koji pomael"
711. Ibn-umase prenosi: "Doli smo kod 'Amra ibn el-'Asa, r.a., na njegovoj samrti. On
je dugo plakao, okrenuvi lice prema zidu, pa mu je njegov sin poeo govoriti: 'O moj
babo, zar te Allahov Poslanik, s.a.v.s.; nije obveselio s tim i tim?' Potom se on okrenuo
licem i rekao: 'Zaista je najvrednije to sam pripremio svjedoanstvo (ehadet) da nema
drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik. Zaista sam ja proao kroz
tri perioda. Bio sam takav, da nije bilo nikog ko je mrzio vie Allahova Poslanika od
mene, i nita mi ne bi bilo drae da sam ga se domogao pa ga ubio. Da sam u takvoj
situaciji umro, bio bih od stanovnika vatre. Kada je Allah dao da islam ue u moje srce,
doao sam Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao mu: Prui svoju desnu ruku, da ti se
zavjetujem!'
On je pruio svoju desnu ruku, a ja sam svoju ruku povukao.
Rekao je: 'ta ti je'Amre?' Rekao sam: 'Htio sam postaviti uvjet.' Rekao je: 'ta e
uvjetovati?'Rekao sam: Da mi bude oproteno!' Rekao je: Zar ne zna da islam brie
ono to je bilo prije njega, i da hidra brie ono to je bilo prije nje, i da had brie ono
to je bilo prije njega?' I niko mi tada nije bio drai od Allahova Poslanika, s.a.v.s., i
uvaeniji u mojim oima od njega. Nisam ga se mogao nagledati, koliko sam ga
uvaavao i potivao. Da si me pitao da ti ga opiem, ne bih mogao jer ga se nisam mogao
nagledati. Da sam umro u tom stanju, nadao bih se da budem denetlija. Zatim sam
postao namjesnikom i odgovornim za mnoge stvari pa ne znam kakvo je moje stanje u
tom pogledu. Pa kada umrem, neka me ne slijedi ona koja narie niti vara. A kada me u
kabur stavite, nagrite na mene zemlju malo po malo, zatim sjedite oko moga kabura
toliko vremena, za koliko se moe zaklati deva i podijeliti njeno meso, da bih osjeao
vau prisutnost i razmiljao to u odgovoriti poslanicima moga Gospodara (Munkiru i
Nekiru)."'
(Muslim)
96. Ispraanje prijatelja i njegova oporuka pri rastanku, zbog putovanja ili neeg
dntgog; upuivanje dove i traenje da i on ini dovu onom koji ostaje.
Uzvieni Allah rekao je:
'I Ibrahim ostavi u amanet to sinovima svojim, a i Ja'kub. 'Sinovi moji, Allah vam je

odabrao pravu vjeru, i nipoto ne umirite drukije nego kao muslimani!

Vi niste biil prisutni kada je Ja'kubu smrtni as doao i kada je sinove svoje upitao. 'Kome
ete se, posilje mene, klanjati?'
'Klanjat emo se', odgovorili su, 'Bogu tvome, Bogu tvojih predaka Ibrahima i Isma'ia i
Ishaka, Bogu jednome! I mi se Njemu pokoravam o. "' (El-Bekara, 132-133)
712. Zejd bin Erkam, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao izmedu njih da
odri govor, pa se zahvalio Allahu, i pohvalio Ga, savjetovao (nas) i opominjao, a zatim
je rekao: "Zar ne, o ljudi, i ja sam ovjek, i samo to nije doao Poslanik moga Gospodara
(melek smrti), pa u mu se odazvati. Ja medu vama ostavljam dvije vane i velike stvari:
prva je Allahova Knjiga; u njoj je uputa i svjetio! Uzmite Allahovu Knjigu i drite se
nje." Pa nas je podstakao na Allahovu Knjigu i budio u nama elju za njom. Zatim je
rekao: "I (pazite) moju obitelj! Zaklinjem vas Allahom da (pazite) moju porodicu!"
(Muslim)
715. Salim ibn Abdullah ibn'Umer prenosi daje Abdullah ibn'Umer govorio ovjeku koji
hoe da ide na put: "Priblii mi se da se s tobom oprostim, onako kako se Allahov
Poslanik s nama oprataol" Govorio je: "Ostavljam kod Allaha na uvanje tvoju vjeru,
tvoju sigurnost i emanet, i ishod i kraj tvoga rada (i ivota)."
(Tirmizi, hasen, sahih)
716. Ashab'Abdullaha ibn Jezid el-Hatmi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
kada bi htio ispratiti vojsku, govorio: "Ostavljam kod Allaha na uvanje vau vjeru, vau
sigurnost i emanet, i ishod i svretak vaeg rada (i ivota)."
(Ebu-Davud, sahih)
717. Enes, r.a., prenosi: "Doao je neki ovjek Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao: O Allahov
Poslanie, ja hou na put, pa me otpremi i opskrbi!' Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Allah te
opskrbio takvalukom (bogobojaznou)!' ovjek je rekao: 'Daj mi jo!' Poslanik je rekao:
'Neka ti oprosti grijehel' ovjek je rekao: Daj mi jo!' Poslanik je rekao: 'I neka ti olaka
(dadne) svako dobro gdje god bude!'"
(Tirmizi, hasen, sahih)
97. Istihara namaz i dogovaranje
Uzvieni je Allah rekao:
'' I dogovaraj se s njima!" (AIi-Imran, 159)
"i koji se o poslovima svojim dogovaraju" (E-u'ra, 38)
718. Dabir, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., poduavao nas je da obavljamo
istiharu namaz u svakoj prilici, kao to nas je poduavao nekoj suri iz Kur'ana. Govorio
je: 'Kada neko od vas hoe uraditi (neki posao), neka mimo farza klanja dva rekata, a
zatim neka kae: - Allahu moj, ja traim za sebe to je dobro, s Tvojim znanjem, i molim
Te da mi da Svojom moi i molim Te da mi da od Tvoje velike blagodati! Ti, zaista, sve

moe, a ja ne mogu! Ti sve zna, a ja ne znam i Ti si poznavalac tajni! Allahu moj, ako
je ovaj posao koristan za mene, moju vjeru, ivot, i svretak (ahiret)', ili je rekao: U
mojoj bliskoj i dalekoj budunosti, Ti mi ga odredi (propii) i olakaj, a zatim mi daj
beriet (blagodat) u njemu. A ako je ovaj posao zio za mene, moju vjeru, ivot, i svretak
(ahiret)', u mojoj bliskoj i dalekoj budunosti, Ti ga od mene otkloni i udalji me od njega
i odredi (propii) mi dobro i hajr, ma gdje se ono nalazilo, zatim mi daj da s njim budem
zadovoljan!' Rekao je: 'A zatim spomene svoju elju.'"
(Buhari)
98. Mustehab je (poeljno) ii jednim putem na Bajram (namaz), u posjetu
bolesniku, na had, u boj, na denazu i tome slino, a vratiti se drugim putem da bi
bilo to vie mjesta na kojim se ini ibadet
719. Dabir, r.a., prenosi: "Vjerovjesnik je, s.a.v.s., na Bajram (namaz) iao jednim
putem, a vraao se drugim."
(Buhari)
720. Ibn 'Umer r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., (kada bi odlazio) iao putem
(po imenu)'Tariku-edere", (a kada bi dolazio) iao bi putem (po imenu) "TarikulIMuarres."
Kada bi ulazio u Meku, uao bi preko gornjeg prijevoja, a izlazio je kroz tjesnac u
podnoju."
(Muttefekun alejhi)
99. Mustehab je (poeljno) dati prednost desnoj strani u svemu to je iz domena
plemenitosti i (poaivanja), kao to je abdest, gusul, tejemmum, oblaenje odjee,
obue i vea; ulazak u damiju, upotreba misvaka i surme, odsijecanje nokata,
potkresivanje brkova, upanje dlaka ispod pazuha, brijanje glave, selam nakon
namaza, jela i pia, rukovanje, dodirivanje Haderul-esvea, izlazak iz hamama,
uzimanje i davanje, i svega drugog to je tome slino. A mustehab i poeljno je dati
prednost lijevoj strani u svemu to je suprotno tome, kao to je: osekanje i pljuvanje
na lijevu stranu, ulazak u hamam, izlazak iz damije, izuvanje obue, skidanje vea
i odjee, pranje (poslije nude), u radu u poslovima koji su prljavi, i tome slino.
Uzvieni Allah rekao je:
"Onaj kome se Knjiga Njegova u desnu ruku njegovu da, rei e: 'Evo vam, itajte Knjigu
moju!"' (El-Haka, 19)
"Oni na desnoj strani (sretni), ko su oni na desnoj strani?
I oni na lijevoj strani (nesretni), ko su oni na lijevoj strani!" (El-Vaki'a, 8-9).

722. Aia, r.a., prenosi: "Desna ruka Allahova Poslanika, s.a.v.s., bila je za abdest i jelo, a
lijeva za hamama i ono to je prljavo."
(Ebu Davud, sahih sa senedom)
723. Ummu'Atijje, r.a., prenosi.da im je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao, kada su one gasulile
njegovu ker Zejneb, r.a.: uPonite s njenom desnom stranom i mjestima po kojima se
uzima abdest!"
(Muttefekun alejhi)
724. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada se neko od
vas obuva, neka pone s desnom (nogom), a kada se izuva, neka pone s lijevom. Neka
desna bude ta koja se prva obuva, a zadnja izuva!"
(Muttefekun alejhi)
727. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., siao na Minu; doao do Demreta
(Demretu-I-'Akabe) i bacio kamenie, zatim otiao na mjesto (gdje se kolju kurbani) na
Mini, zaklao (kurban), zatim rekao brici, pokazujui na desnu stranu: Uzmi!' A zatim na
lijevu stranu. Poslije togaje poeo dijeliti kosu prisutnim."
(Muttefekun alejhi)
A u drugom predanju stoji: "... kada je bacio kamenie na Demretu, zaklao kurban i
obrijao se, brico mu je prvo obrijao desnu stranu, zatim je pozvao Ebu-Talhu el-Ensarija,
r.a,, dao mu (kosu), okrenuo mu lijevu stranu i rekao: 'Brij!' Obrijao ga je, a zatim je dao
(kosu) Ebu-Talhi i rekao: 'Dadni i ostalom svijetu!"'

KNJIGA PROPISA O JELU

100. Izgovaranje "Bismille" na poetku i zahvale na kraju (jela)!

728. 'Umer ibn Ebi-Seleme r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao mi je:
'Spomeni Allaha, jedi svojom desnom (rukom), i jedi ispred sebe!"'
(Muttefekun alejhi)
729. Aia, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Kada neko od vas jede,
neka spomene Allahovo ime, a ako zaboravi spomenuti Allahovo ime na poetku, neka
kae: Bismillahi ewelehu ve ahirehu' ('U ime Allaha'), na poetku i na kraju ovoga
Qela)."'
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
730. Dabir, r.a., prenosi: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kae: 'Kada neko
od vas ue u svoju kuu, pa spomene Uzvienog Allaha kod ulaska, i pri jelu, ejtan kae

svojim prijateljima: 'Nema vam konaka, niti veere!' A kada u, a ne spomene pri tom
Uzvienog Allaha, ejtan kae: 'Nali ste konakl' A ako ne spomene Uzvienog Allaha ni
kada pode jesti, on (ejtan) kae: Nali ste konak i veeru!'"
(Muslim)
731. Huzejfe, r.a., prenosi: "Kada bismo jeli sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., neku
hranu, nismo pruali ruku, dok ne bi poeo Allahov Poslanik, s.a.v.s., i stavio svoju ruku.
I tako, dok smo jedanput bili s njim na obroku, dotrala je neka djevojica, koju kao da je
neko tjerao, i pruila svoju ruku da jede, pa ju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uhvatio za
ruku, zatim je doao neki beduin, kojeg kao da je neko tjerao, i pruio svoju ruku, a on,
s.a.v.s. ga je isto tako uhvatio za nju, a zatim rekao: 'Zaista, ejtanu biva dozvoljena hrana
kod koje nije spomenuto Allahovo ime!' On je doveo ovu djevojicu, da bi mu zbog nje
bila (hrana) dozvoljena, Oer ona nije spomenula Allahovo ime), pa sam je uzeo za ruku (i
sprijeio je), zatim je doveo ovog beduina da bi mu zbog njega hrana bila dozvoijena, pa
sam ga uzeo za ruku. 'Tako mi Onoga, u ijoj je ruci moja dua, zaista je njegova
(ejtanova) ruka u mojoj ruci, s rukama njih dvoje.' Zatim je spomenuo ime Uzvienog
Allaha i jeo."
(Muslim)
732. Ashab Umejje ibn Mahijj, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je sjedio. Neki je
ovjek jeo, a nije spomenuo Allahovo ime, sve dok nije ostao samo jedan zalogaj. Kada
ga je uzeo, rekao je: Bismillahi ewelehu ve ahirehu.' ('U ime Allaha, na poetku i na
kraju ovoga jela'), pa se Allahov Poslanik, s.a.v.s., nasmijao, a zatim je rekao: 'ejtan je s
njim jeo cijelo vrijeme, a kada je spomenuo Allahovo ime, sve je povratio to mu je bilo
u stomaku!'"
(Ebu-Davud, Nesai)
734. Ebu-Umame, r.a., pripovijeda da bi Vjerovjesnik sallallahu alejhi ve selleme, kada
bi se podigao sa sofre, rekao: "Hvala Allahu neizmjerno, skrueno i blagoslovljeno; On ni
o kome nije ovisan a o Njemu je sve ovisno!"
(Buhari)
735. Muaz ibn Enes, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Ko nakon objeda kae: 'Hvala Allahu, koji me je nahranio i opskrbio, bez ikakvog mog
truda i udjela, bit e mu oproteni prethodno uinjeni (manji) grijesi.'"
(Ebu-Davud, Trmizi, hasen)
101. Hranu ne treba kuditi, a lijepo ju je pohvaliti
736. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda: "Nikada Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, nije
hranu pokudio; ako bi mu se dopala, jeo bi, a ako ne bi, ostavio bi jelo"
(Muttefekun alejhi)
737. Dabir, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik jedne prilike zatraio od svojih ukuana zain

za jelo, pa kada su mu odgovorili da nemaju nita, osim sireta, naredio je da mu ga

donesu. Potom je pristupio jelu, izgovarajui:
"Divan li je zain sire, divan li je zain sire!"
(Muslim)
102. Dunost postaa koji se nae na gozbi, a ne omrsi se.
738. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Kada neko od vas bude pozvan na gozbu, neka se odazove; pa ako bude postio,
neka dovu za ukuane uini (blagoslovi ih), a ako ne bude postio, neka jede."
(Muslim)
103. Kako treba postupiti onaj ko je pozvan na objed pa mu se u putu pridrui
nepozvana osoba?
739. Ebu-Mes'ud el-Bedri, r.a., pripovijeda da je jednom neki ovjek pozvao
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, na gozbu koju je pripremio njemu i jo
etverici. U putu im se pridruio neki ovjek, pa kada su stigli do domainovih vrata,
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, ree: "Ovaj nasje slijedio, pa ako hoe,
dozvoli mu da ude, a ako nee, on e se vratiti!" "Ja mu dajem dozvolu, o Allahov
Poslanie!", odgovori domain.
(Muttefekun alejhi)
104. Treba jesti ispred sebe, a onoga ko se nedostojno ponaa za jelom, treba
posavjetovati i pouiti.
740. Omer b. Ebi-Seleme, r.a., pripovijeda: "Kao djeak bio sam pod skrbnitvom
Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme, pa poto sam dok bih jeo, ruku pruao
po svim dijelovima posude, Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, mi je rekao:
'Djeae, reci: Bismillah' (spomeni ime Uzvienog Allaha), jedi desnom rukom i jedi
ispred sebe!"'
(Muttefekun alejhi)
106. ta treba rei i initi onaj ko jede, ali se ne najede?
743. Vahijj b. Harb, r.a., prenosi da su Resulullahovi, sallallahu alejhi ve selleme, ashabi
rekli: "O Allahov Poslanie, mi jedemo, ali se ne najedemo?" "Moda jedete
pojedinano?", upita ih on. "Da!", odgovorie ashabi. "Jedite zajedno i spomenite

Allahovo ime, pa e vam hrana biti berietna", ree im Resulullah, sallallahu alejhi ve
selleme.
(Ebu-Davud)
107. Hranu treba poeti jesti s kraja posude, a ne s njene sredine!
745. Abdullah b. Busr, r.a., pripovijeda: "U Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme,
bijae jedna velika posuda, koja se zvala "garra' (zbog njene bjeline), a nosila bi je
etverica ljudi. Kada je sunce odskoilo i ashabi klanjali duha-namaz, donijeta je ta
posuda u kojoj je ve bila pripremljena popara pa su posjedali oko nje, a Vjerovjesnik,
sallallahu 'alejhi ve selleme, je, poto ih je bilo mnogo, kleknuo na koljena. Neki beduin,
koji to vidje, upita: Kakvo je to sjedenje?' A Resulullah, sallallahu 'alejhi ve selleme,
odgovori: Allah me je uinio plemenitim robom, a nije silnikom i prkosnikom!', a zatim
dodade: 'Jedite s krajeva posude, a ostavite sredinu, pa e vam hrana biti berietna!"'
(Ebu-Davud, sened Dejid)
109. Lijepo je (mustehab) jesti sa tri prsta i prste nakon jela oblizati, a pokueno ih
je, prije nego se obliu, obrisati!
748. Ibn-'Abbas, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Kada
neko od vas zavri s jelom, neka prste ne brie dok ih ne oblie!"
(Muttefekun alejhi)
749. Prenosi se da je K'abb. Malik rekao: "Vidio sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve
selleme, kako jede s tri prsta, pa kada je zavrio, oblizao ih je."
(Muslim)
751. Dabir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Kada nekom od vas ispadne zalogaj, neka ga uzme, otkloni ono to se za njega
prilijepilo i pojede, a neka ga ne ostavlja ejtanu; neka ne tare ruke pekirom, prije nego
to prste oblie, jer on ne zna u kojoj mu je hrani beriet."
(Muslim)
752. Dabir, r.a., pripovijeda da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Zaista
je ejtan uvijek s vama, pa ak i kada jedete. Stoga, kada nekom od vas ispadne zalogaj,
neka ga uzme, otkloni ono to se na njega nalijepilo, a zatim pojede, i neka ga ne ostavlja
ejtanu. A kada jelo zavri, neka prste oblie, jer ne zna u kojoj mu je hrani beriet."
(Muslim)
110. Zajedniko objedovanje (jelo)!

755. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Hrana dvojice (tj. pripremljena za dvije osobe) dovoljna je trojici, a hrana trojice
dovoljna je etverici."
(Muttefekun alejhi)
756. Dabir, r.a., pripovijeda: "uo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, kad
kae: Hrana jednog (namijenjena jednoj osobi) dovoljna je dvojici, hrana dvojice
dovoljna je etverici, a hrana etverice dovoljna je osmerici."'
(Muslim)
(Ovim se, kako komentatori kau, hoe rei da se beriet u hrani poveava s brojem
prisutnih za jelom.)
111. Ponaanje (adabi) pri piu (pijenju)!
Lijepo je (mustehab) tri puta predahnuti za vrijeme pia, i to po strani, van posude, a
pokueno je to initi u samu posudu. Mustehab je da se posuda s piem, nakon prvog koji
se napije, doda na desnu stranu, i tako redom.
757. Enes, r.a., prenosi da bi Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, tri puta predahnuo
za vrijeme pijenia (tj. pio bi na tri duka).
On je to inio izvan posude; okrenuo bi glavu od otvora posude pri uzimanju daha.
(Muttefekun alejhi)
759. Ebu-Katade, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
zabranio da se predah uzima nad posudom za pie. (Kako ne bi neto izalo iz usta ili
nosa, pa oneistilo pie, ili ga ogadilo onome ko eli da se napije. (Pr. prev.)
(Muttefekun alejhi)
760. Enes, r.a., pria da je Resulullahu, sallallahu 'alejhi ve selleme, jedne prilike,
doneseno mlijeko pomijeano s vodom. S desne njegove strane nalazio se neki beduin, a s
lijeve Ebu-Bekr, r.a., pa poto se Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, napio, dodao je
posudu beduinu, rekavi: "Prvo pije onaj s desne strane, i tako redom!"
(Muttefekun alejhi)
112. Pokueno je piti s usta (grlia) mjeine za vodu i slinih, zatvorenih posuda
763. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
zabranio je da se pije direktno iz usta (grlia) posude ili mjeine." (za vodu i sl, jer se pie
ne vidi, a u njemu se moe nai neto to treba odstraniti - Pr. prev.).
(Muttefekun alejhi)

113. Pokueno je (mekruh) puhati u pie

765. Ebu-Se'id El-Hudri, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
zabranio je da se pue u pie, pa je neki ovjek rekao: A ta sa trunkom koju ugledam u
posudi?' 'Prospi je!', odgovori Poslanik. Ja ne mogu piti u jednom dahu (duku)', opet e
ovjek. 'Onda ukloni posudu od usta!', (za vrijeme predaha), ree Poslanik."
(Tirmizi, Nesai, sahih)
114. Dozvoljeno je piti stojei, ali je pristojnije i bolje piti sjedei
769. Ibn-Omer, r.a., pripovijeda: "Mi smo u doba Resulullaha, sallallahu alejhi ve
selleme, jeli hodajui, a i pili smo stojei!."
(Tirmizi, hasen, sahih)
770. Amr. b. u'ajb prenosi od svoga oca, a ovaj od svoga djeda, r.a., da je rekao:
"Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako pije i stojei i
sjedei!"
(Tirmizi, hasen, sahih)
771. Enes, r.a., pripovijeda da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, zabranio da se
pije stojei. 'Mi smo tada rekli Enesu', veli Katade: 'A ta je sa jelom?' 'To je jo gore,
runije', odgovori on."
(Muslim)
115. Mustehab je da se onaj ko druge piem slui, posljednji napije!
773. Ebu-Katade, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Onaj koji druge napaja, treba se posljednji napiti!"
(Tirmizi, hasen, sahih)
116. Dozvoljeno je piti iz svih istih posuda, osim zlatnih i srebrnih, a zabranjena je
upotreba zlatnog i srebrnog posuda za pie, jelo, ienje i sve drugo.
774. Enes, r.a., pripovijeda: "Nastupilo je vrijeme namaza pa su oni ije su.kue bile
blie, otili svojim obiteljima (kuama), a drugi su ostali. Potom je Resulullahu,
sallallahu 'alejhi ve selleme, donesena mala kamena posuda, u kojoj on ni dlan svoj nije
mogao ispruiti. Medutim, svi prisutni su iz nje abdestili. 'Koliko vas je bilo?', upitali su
Enesa. 'Osamdeset i vie', odgovorio je on."

(Muttefekun alejhi)
A u Muslimovom predanju stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, zatraio
posudu vode, pa mu je doneena plitka, ali prostrana posuda s neto malo vode, te je
Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, stavio u nju svoje prste. Enes, pria: "Vidio sam
kako voda izvire izmedu njegovih prstiju, i procjenjujem da je njome abdestilo
sedamdeset ili osamdeset (osoba)."
777. Huzejfe, r.a., prenosi da im je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, zabranio
upotrebu svile i brokata (vrsta svilene odjee), da piju iz zlatne i srebrne posude i rekao:
"To je za njih (nevjernike) na dunjaluku, a za vas na ahiretu."
(Muttefekun alejhi)

ODIJEVANJE

113. Mustehab je nositi bijelu odjeu, ali je dozvoljena i crvena, zelena, uta i cma;
bila ona od pamuka, lana, dlake, vune ili neega drugog, osim od svile
Uzvieni Allah kae:
"O sinovi Ademovi, dali smo vam odjeu koja e pokrivati stidna mjesta vaa, i raskona
odijela, ali odjea estitosti, to je ono najbolje. " (El-Araf, 26)
i kae: "... i uinio vam je odjeu koja vas uva od vruine i oklope koji vas u borbi
tite."(En-Nahl, 81)
780. Semure, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Oblaite
bijelu odjeu, jer je ona ia i bolja, a umotavajte u nju i vae umrle."
(Nesai, Hakim-sahih)
781. Bera', r.a., pripovijeda daje Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, bio srednjeg
rasta, i da ga je jednom vidio u crvenom ogrtau (odjei), te veli: "Nikada nita ljepe od
njega nisam vidio!"
(Muttefekun alejhi)
782. Ebu-Duhaife Vehb b. Abdullah, r.a., pria: "Vidio sam Vjerovjesnika, sallallahu
alejhi ve selleme, u dolini Meke u crvenom atoru od tavljene koe. Bilal je izaao s
Poslanikovom vodom za abdest, koju su neki manje (njome se samo poprskali), a neki
vie dohvatili, a potom je izaao Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve selleme, u crvenom
ogrtau. Kao da sada gledam u bjelinu njegovih cjevanica, pa je abdest uzeo, a Bilal je
ezan prouio. Ja sam pratio njegova (Bilalova) usta tamo - ovamo, kako okreui se
desno i lijevo, izgovara: 'Pourite na namaz! Pourite na spas!' Zatim je ispred Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, postavljena sutra (pobodeno kratko koplje), pa je on proao i
imamio, dok su ispred njega, iza sutre, nesmetano prolazili pas i magarac."

(Muttefekun alejhi)
783. Ebu-Risme Rifa'a et-Tejmi pripovijeda: "Vidio sam Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve
selleme, u zelenoj odjei, od dva dijela."
(Ebu-Davud, Trmizi, sahih)
785. Ebu-Seid'Amr b. Hurejs, r.a., pria: "Kao da sada gledam u Allahovog Poslanika,
a na njegovoj glavi crna imama (turban), s krajevima oputenim izmedu njegovih plea."
(Muslim)
U jednom drugom, Muslimovom predanju stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve
selleme, drao hutbu (vaz), a na glavi mu crna imama (turban).
786. Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., (nakon smrti)
umotan je u tri bijele sehulske tkanine od pamuka, medu kojima nije bilo ni koulje ni
saruka - imame." (Sehul je selo u Jemenu.)
(Muttefekun alejhi)
788. Mugire b. u'be pripovijeda: "Bio sam s Resulullahom, sallallahu alejhi ve selleme,
jedne noi na putovanju, pa mi on ree: 'Ima li vode?' 'Imam', odgovorih mu. Potom je
siao sa svoje jahalice i udaljio se, dok ga nije nestalo u nonoj tmini. Kada se vratio,
posuo sam mu iz kone zdjelice, pa je oprao lice, a poto je na njemu bio vuneni ogrta
(duba), i nije mogao iz njega ruke izvui, izvukao ih je ispod ogrtaa i oprao, a potom
glavu potrao. Ja sam zatim pruio ruke da mu skinem mestve, ali mi on ree: 'Ostavi ih,
jer sam ih obukao iste!' (pod abdestom), a zatim je po njima mesh uinio."
(Muttefekun alejhi)
119. Zabranjeno je pustiti da se odjea, iz oholosti, po zemlji vue (zbog njene
duine), a pokueno je ako se ne ini iz oholosti.
791. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Ko
pusti da mu se odjea, iz oholosti, po zemlji vue (zbog njene prekomjerne duine - p.
prev.), Allah ga nee gledati na Sudnjem danu." Ebu-Bekr tada ree: O Allahov
Poslanie, moja odjea je oputena (po zemlji se vue), osim kada vodim rauna o njoj",
na to mu Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, odgovori: "Ti nisi od onih koji to ine
iz oholosti."
(Buhari, Muslim)
792. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Allah na Sudnjem danu nee gledati u onoga ko pusti da mu se odjea, iz oholosti i
umiljenosti, po zemlji vue."
(Muttefekun alejhi)
794. Ebu-Zerr, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "S

trojicom Allah na Sudnjem danu nee govoriti, nee ih (blagonaklono) gledati, niti e ih
(od grijeha) oistiti, i njih eka bolna kazna." Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, to
je tri puta ponovio, pa je Ebu-Zerr rekao: "Propali su i izgubili! A ko su oni, o Allahov
Poslanie?" "Onaj koji, iz oholosti, opusti svoju odjeu (pusti da se po zemlji vue), onaj
koji istie svoje dobroinstvo i onaj koji robu prodaje lano se zaklinjui", odgovori
Resulullah, s.a.v.s.
(Muslim)
U drugom, Muslimovom, predanju, stoji: "Onaj koji opusti svoj izar" (odjeu - ogrta,
granica za donji dio odjee mukaraca su lanci, jer e ono to je ispod lanaka, kako
stoji u hadisu, biti u vatri. To se odnosi na one mukarce koji to ine iz oholosti, kao to
stoji u prethodnim hadisima. - Pr. prev.)
800. Ibn-Omer, r.a., pripovijeda: "Proao sam pored Allahovog Poslanika, sallallahu
'alejhi ve selleme, a izar (ogrta, odjea) bio mi je previe oputen, pa mi on ree:
O Abdullah, podigni svoj izar!', pa sam ga podigao. 'Jo!', ree mi ponovo, pa sam ga jo
podigao i nakon toga sam se uvijek drao te granice. Neki ga upitae: Dokle si ga
podigao?', nato on odgovori: 'Do polovice potkoljenica (cjevanica)!"'
(Muslim)
801. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Ko
vue svoju odjeu radi oholosti, Allah ga nee gledati na Sudnjem danu."
Na to Ummu Seleme ree: "A ta da rade ene sa skutovima (krajevima) svoje odjee haljina?" Neka ih puste za jedan pedalj", ree on. "Onda e im se otkrivati (vidjeti) noge",
primijeti Ummu Seleme. "Neka ih opuste za jednu podlakticu da se vue po zemlji, i neka
ne prelaze tu granicu", odgovori Vjerovjesnik, s.a.v.s.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen sahih)

121. Lijepo je (mustehab) drati se sredine u odijevanju i ne prelaziti u krajnost,

oblaei ono to izaziva ponienje, bez ikakve potrebe ili erijatske svrhe
803. Amr b. u'ajb prenosi od svoga oca, a ovaj od svoga djeda, r.a., da je Resulullah,
sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Allah, d.., voli da se vide tragovi Njegovih
blagodati na Njegovom robu."
(Tirmizi, hasen)
122. Mukarcima je zabranjena svilena odjea, sjedenje ili naslanjanje na nju, a
enama je dozvoljena
804. Omer b. Hattab, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Nemojte oblaiti svilenu odjeu, jer onaj ko to bude inio na ovom svijetu, bit e mu

uskraeno na ahiretu!"
(Muttefekun alejhi)
806. Enes, r.a., pripovijeda daje Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Ko
obue svilenu odjeu na ovom svijetu, nee mu to biti dozvoljeno na ahiretu."
(Muttefekun alejhi)
808. Ebu-M.usa el-E'ari, r.a., prenosi daje Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Svilena odjea i zlato su zabranjeni (haram) mukarcima moga ummeta, a
dozvoljeni enama."
(Tirmizi, hasen, sahih)
809. Huzejfe, r.a., veli: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, zabranio nam je piti i
jesti iz zlatnog i srebrnog posuda, i zabranio nam je oblaiti odjeu od svile i brokata
(vrsta svile), ili da sjedimo na njoj."
(Buhari)
123. Onome ko boluje od svraba, dozvoljeno je obui svilenu odjeu
810. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: "Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme,
dozvolio je Zubejru i Abdurrahman b. Avfu, r.a., da, radi svraba, koji su imali, obuku
svilenu odjeu."
(Multefekunalejhi)
125. ta treba rei kada se obue nova odjea, obua i slino?
813. Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., pria: "Kada bi Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme,
obukao novu odjeu, nazvao bi je njenim imenom - imama, koulja, ogrta - i rekao:
'Gospodaru moj, neka je Tebi hvala, Ti si me odjeo ovom odjeom, pa Te molim za njeno
dobro i dobro za koje je proizvedena, a utjeem Ti se od njenog zla i zla za koje je
proizvedena."'
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
127. Adabi spavanja i lijeganja
814. Bera' b. Azib, r.a., pripovijeda: "Kada bi Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme,
legao u postelju, legao bi na desnu stranu i prouio: 'Gospodaru moj, Tebi se predajem,
Tebi okreem svoje lice, Tebi preputam svoju sudbinu, od Tebe traim pomo i zatitu iz udnje i strahopotovanja prema Tebi. Nema utoita ni spasa od Tebe mimo Tebe.
Vjerujem u Knjigu koju si objavio i u Vjerovjesnika kojeg si poslao!"'

(Buhari)
817. Prenosi se da je Huzejfe r.a., rekao: "Kada bi Resulullah, sallallahu 'alejhi ve
selleme, nou legao u postelju, stavio bi (desnu) ruku ispod obraza i rekao: 'Boe moj, s
Tvojim imenom umirem i s Tvojim imenom ivim', a kada bi se probudio rekao bi:
Hvala Allahu, koji nas je oivio, nakon to nas je usmrtio (nakon sna) i Njemu emo se
ponovo vratitil'"
(Buhari)
818. Jei b. Tihfa el-Gifarija, r.a., pripovijeda:
"Moj je otac rekao: Dok sam leao u mesdidu potrbuke, doao je ovjek i svojom
nogom me pomakao i rekao: Zaista ovako leanje Allah mrzi.' Pa sam pogledao, kad to
bi Allahov Poslanik, s.a.v.s."
(Ebu-Davud, sahih)
819. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Posianik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Ko sjedne na nekom mjestu i ne spomene (na njemu) Uzvienog Allaha, zasluio je
Njegovu kaznu, a ko legne na neko mjesto (postelja) i ne spomene Uzvienog Allaha,
takoerje zasluio Njegovu kaznu."
(Ebu-Dawa, sahih)
128. Dozvoljeno je leati na ledima prebacivi nogu preko noge, ako nema bojazni
od otkrivanja stidnog mjesta, kao to je dozvoljeno sjediti prekrienih (ala turka) i
podvijenih nogu
820. Abdullah b. Zejd, r.a., veli da je vidio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
selleme, kako lei na ledima u mesdidu, prebacivi nogu preko noge.
(Muttefekun alejhi)
821. Dabir b. Semure, r.a., pripovijeda: "Kada bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
selleme, klanjao sabah-namaz, sjeo bi na svoje mjesto prekrienih (podvijenih) nogu, sve
dok sunce ne bi obasjalo (odskoilo)."
(Ebu-Davud, sahih)
822. Od lbn-Omera, r.a., prenosi se da je rekao: "Vidio sam Resulullaha, sallallahu 'alejhi
ve selleme, u dvoritu Kabe, kako sjedi s ovako obavijenim rukama!" Zatim je to
prikazao, sjedajui sa stegnima priljubljenim uz prsa, a rukama obavijenim oko nogu."
(Buhari)
824. erid b. Suvejd, r.a., kae: "Naiao je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pored mene dok sam
sjedio ovako: stavio sam svoju lijevu ruku iza leda oslonivi se na njenu podlanicu.
Poslanik, s.a.v.s., ree: Zar sjedi poput onih na koje se Allah rasrdio (idovi)."'
(Ebu-Davud, sahih)

129. Adabi (ponaanje) na sijelu i u drutvu

825. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi veselleme, rekao:
"Neka nipoto neko od vas ne podigne ovjeka s njegovog mjesta, kako bi on na njega
sjeo, nego se razmaknite i mjesta jedni drugima nainite."
Stoga je poznato da, kada bi Ibn-Omeru neki ovjek ustao sa svoga mjesta, on ne bi na
njega sjeo.
(Muttefekun alejhi)
826. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Kada neko od vas ustane s mjesta na kome je sjedio, a zatim se (ubrzo) vrati, najprei je
da na njega ponovo sjedne."
(Muslim)
827. Dabir b. Semure, r.a., pripovijeda: "Kada bismo doli kod Vjerovjesnika, sallallahu
'alejhi ve selleme, svako od nas bi sjeo tamo gdje bi naao (slobodno) mjesto (na kraju)."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
828. Ebu-Abdullah Selman El-Farisi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu
'alejhi ve selleme, rekao:
"ovjek koji se u petak okupa i, prema mogunostima, oisti, pa se naulji (namae uljem)
ili namirie kunim mirisom, a zatim izade (u damiju), ne rastavljajui dvojicu u safu,
(tj. ne ezijeti prisutne dematlije svojim hodom izmedu i preko njih, kako bi sebi naao
mjesto - p. prev.), potom klanja propisani namaz i prati hutbu iziaganje imama, bit e mu
oproteni (manji) grijesi poinjeni izmedu te i prethodne dume."
(Buhari)
832. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Resulullah, sallallahu alejhi veselleme, rekao: "Ko se
nae na nekom sijelu, pa bude puno i beskorisno priao, a zatim, prije nego to ustane,
rekne: 'Gospodaru moj, neka je Tebi slava i hvala, vjerujem da nema drugog boga, osim
Tebe, molim Te za oprost i tevbu Ti inim', bit e mu oproteni (manji) grijesi poinjeni
na tom sijelu."
(Tirmizi, hasen, sahih)
834. Ibn-Omer, r.a., veli: "Rijetko bi kada Resulullah, sallallahu 'alejhi ve selleme,
napustio neko sijelo prije nego bi prouio sljedee dove: Gospodaru na, uini da Te se
toliko bojimo koliko bit e dovoljno da Ti ne grijeimo; da Ti se toliko pokoravamo
koliko bit e dovoljno da u Dennet Tvoj uemo i podari nam vrsto vjerovanje Qekin),
koje e nam dunjaluke potekoe olakatil Gospodaru na, podari nam dobro naeg
sluha, naeg vida i nae snage, sve dok traje na dunjaluki ivot i daj nam da s tim
blagodatima i umremo! Uini da kazna stigne onoga ko nam je zulum (nepravdu) uinio i
pomozi nas protiv naeg neprijateljal Ne daj da nas nesrea zadesi u naoj vjeri, ne uini
dunjaluk naom naiveom brigom, niti dometom naeg znanja i ne potini nas onome ko
nam se nee smilovati!"'

(Tirmizi, hasen)
130. Snovi i pitanja u vezi sa snovima
Uzvieni Allah kae:
'Od Njegovih znakova je i vae spavanje - san nou i danju."(Er-Rum, 23)
840. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Ko
me vidi u snu, vidjet e me i na javi ili kao da me je vidio na javi, jer ejtan se ne moe
pretvoriti u moj lik." (Muttefekun alejhi) (Ibn-Bettal veli: "Rijei (vidjet e me i na javi)
znae: vidjet e potvrdu tih snova na javi, njihovu istinitost i izlazak u stvarnost." A Kadi
Ebu-Bekr et-Tajjib veli da rijeima "ko me vidi u snu", eli se rei da su njegovi snovi
istiniti, da nisu fantazija (obine sanjarije), niti ejtanske imitacije - fikcije, to potvrduje i
predanje u kome stoji: "... vidio je istinu."
Ibn-Sirin je, pak, imao obiaj da ovjeku, koji mu ispria da je vidio Vjerovjesnika,
sallallahu 'alejhi ve selleme, u snu, kae: "Opii mi ono to si vidio!" Ako mu opie neto
nepoznato, on mu kae: "Ti ga nisi vidio!"
841. Ebu-Se'id el-Hudri prenosi daje uo od Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve selleme,
ove rijei: "Kada neko od vas vidi san koji mu se dopadne, neka zna daje od Allaha, d..,
pa neka Mu se zahvali i neka ga ispria!" U jednom drugom rivajetu, stoji: "Neka ga
ispria samo onome koga voli, a ako vidi neto drugo, to mu se ne dopadne, neka zna da
je to od ejtana, pa neka zatrai utoite (zatitu) kod Allaha od njegova zla i neka ga
nikom ne spominje, pa mu nee nauditi."
(Muttefekun alejhi)
842. Ebu-Katade, r.a., prenosi daje Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Dobri snovi (a u drugom predanju'lijepi snovi') jesu od Allaha, a runi (sanjarije) su od
ejtana, pa ko usnije neto to mu se ne dopadne, neka tri puta pljucne (jae puhanje bez
mokrine pljuvake - pr. prev.) na lijevu stranu i neka zatrai utoite kod Allaha od
ejtana, pa mu nee nauditi."
(Muttefekun alejhi)
844. Ebul-Esk'a Vasiletu b. Esk'a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: "Najvea je potvora da ovjek tvrdi da mu je otac onaj ko mu nije otac, da
tvrdi da je vidio u snu ono to nije vidio, ili da pripie Resulullahu, sallallahu alejhi ve
selleme, ono to on nije rekao." (tj. da slae na Resulullaha, s.a.v.s.).
(Buhari)

SELAM - ISLAMSKI POZDRAV

131. Odlike i vrijednosti selama i naredba o njegovom irenju

Uzvieni Allah kae:
"O vjernici, u tue kue ne ulazite dok doputenje (izun) ne zatraite i dok ukuane ne
pozdravite (selam ne nazovete)!" (En-Nur, 27)
"A, kada ulazite u kue, vi pozdravite ukuane njene pozdravom od Allaha propisanim,
blagoslovljenim i lijepim. " (En-Nur, 61)
Kada pozdravom pozdravljeni budete, ljepim od njega otpozdravite, ili ga uzvratite. "
(En-Nisa, 86)
'Je li doprla do tebe vijest o uvaenim gostima Ibrahimovim. Kada oni uoe i rekoe.
'Mir selam!' i on ree. 'Mir selam!" (Ez-Zarijat, 24, 25)
845. Abdullah b. 'Amr b. el-'As, r.a., prenosi da je neki ovjek upitao Resulullaha,
sallallahu 'alejhi ve selleme, o tome koji je vid islama najbolji, na to mu je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, odgovorio: "Da gladnog nahrani i da selam
naziva i onome koga poznaje i onome koga ne poznaje!"
(Muttefekun alejhi)
846. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Kadaje Uzvieni Allah stvorio Adema, a.s., rekao mu je: Idi i selam onima nazovi,
(skupini meleka koji su nedaleko sjedili), pa sluaj ta e ti odgovoriti, jer to e biti tvoj
pozdrav i pozdrav tvoga potomstva.' Adem, a.s., otiao je i rekao im: `Esselamu'alejkum',
a oni su mu odgovorili: Esselamu `alejke ve rahmetullahi', dodavi: ve rahmetullahi."'
(Muttefekun alejhi)
847. Ebu-'Umare Bera' b. Azib, r.a., veli: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme,
naredio nam je sedam stvari: da obiemo bolesnog, da ispratimo umrlog, da nazdravimo
onome ko kihne i kae: Elhamdulillahi' (rijeima: Jerhamukellah"Allah ti se smilovao'),
da pomognemo iznemoglog, da podrimo ugnjetenog, da irimo selam i da prihvatimo
(istinitim) zakletvu onoga ko se zakune."
(Muttefekun alejhi)
848. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi ve selleme,
rekao: "Neete ui u Dennet sve dok ne budete vjerovali, a neete vjerovati sve dok se
ne budete medusobno voljeli. elite li da vas uputim ta da inite pa da se medusobno
volite: nazivajte selam medu sobom!"
(Muslim)
849. Ebu-Jusuf Abdullah b. Selam, r.a., veli da je uo Allahova Poslanika, sallallahu
`alejhi ve selleme, da kae: O ljudi, irite selam, hranite gladne, odravajte rodbinske
veze i klanjajte dok svijet spava, pa ete spokojno (sa selamom) ui u Dennet."
(Tirmizi, hasen, sahih)

850. Tufejl b. Ubejj b. K'ab pripovijeda daje imao obiaj doi kod Abdullaha b. Omera,
da zajedno s njim ide u ariju, pa veli: "Kada bismo otili u ariju, Abdullah ne bi
proao ni pored prodavaa otpada, ni pored duandije, niti pored bijednika, ili bilo koga
drugog, a da mu selam ne bi nazvao." Tufejl veli: "Tako sam jednog dana doao kod
Abdullaha b. Omera, pa je zatraio da ga pratim u ariju, a ja mu rekoh: tta e u ariji,
kad se ne bavi trgovinom, niti se raspituje o robi, niti se cjenka, niti uestvuje u
arijskim sijelima? Hajde da sjednemo ovdje i porazgovaramol' On mi na to dogovori:
O vlasnie stomaka (stomaklijo)', a Tufejl je bio trbuast, 'mi idemo u ariju radi
selama, da selam nazovemo onome koga sretnemo!"'
(Malik, sahih)
132. Nain nazivanja selama
Mustehab je da onaj koji naziva selam rekne: "Esselamu'alejkum ve rahmetullahi ve
berekatuhu" - koristei zamjenicu mnoine u rijei (`alejkum), pa makar selam nazivao
pojedincu, a da onaj koji odgovara rekne: "Ve 'alejkumusselam ve rahmetullahi ve
berekatuhu" - s dodatkom veznika (ve) na poetku (ve'alejkum).
852. Aia, r.a., veli daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, jedne prilike,
rekao: "Evo Dibrila, a.s., naziva ti selam." "Ja sam mu", kae Aia, "odgovorila: 'Ve
alejhi s selamu ve rahmetallahi ve berekatuhu!"'
(Muttefekun alejhi)
855. Esma bint Jezid, r.a., pripovijeda da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve selleme,
jednog dana proao kroz damiju dok je u njoj sjedila skupina ena, pa ih je iaretom
ruke, poselamio.
Ovdje se podrazumijeva da ih je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, poselamio i
rijeima (izgovorom selama) i iaretom, to potvrduje predanje kod Ebu-Davuda u kome
stoji: "... pa nam je selam nazvao."
(Trmizl, hasen)
133. Adabi selama
857. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Jaha (danas onaj koji se vozi, prim.prev.) naziva selam pjeaku, pjeak onome ko sjedi,
a manja skupina veoj." (Muttefekun'alejhi), a u Buharijinom predanju jo stoji: "... a
mladi naziva selam starijem."
(Muttefekun alejhi)
858. Ebu Umame Sudijj b. 'Adlan el-Bahili, r.a., prenosi od Allahova Poslanika,
sallallahu 'alejhi ve selleme: "Najodabraniji ovjek kod Allaha je onaj koji ljudima prvi

selam naziva."
(Ebu-Davud)
A prenosi ga i Tirmizi od Ebu-Umameta r.a.,, koji veli da je neko rekao Allahovom
Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme: "Kada se dva ovjeka sretnu, koji e od njih prvi
selam nazvati?" Poslanik je odgovorio: "Onaj koji je odabraniji kod Uzvienog Allaha."
(Tirmizi, hasen)
134. Ponavljanje selama osobi koja se ubrzo ponovo sretne poslije rastanka, kad ue
pa izade pa opet ue odmah, pa makar ih razdvajalo drvo ili neto slino
859. Prenosi se Od Ebu-Hurejrea, r.a., daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada neko
od vas sretne svoga brata (muslimana) neka mu nazove selam, pa ako ih razdvoji drvo,
zid ili kamen pa se sretnu, neka ga poselami opet."
(Ebu-Davud, sahih)
135. Mustehab je pri ulasku u kuu selam nazvati
Uzvieni Allah kae:
"A kada uete u kue, vi ukuane njene pozdravite pozdravom od Allaha propisanim,
blagoslovljenim i lijepim." (En-Nur, 61)
861. Enes, r.a., pripovijeda da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "O siniu, kada ue kod svoje obitelji, selam nazovi, u tome je beriet i za tebe i
za tvoju obitelj."
(Tirmizi, hasen, sahih)
136. Nazivanje selama djeci
862. Enes, r.a., proao je pored djece, pa im je selam nazvao, a onda rekao: "Ovako je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, inio!"
(Muttefekun alejhi)
137. ovjek naziva selam svojoj eni i enama iz rodbine, a i ostalim enama,
ukoliko se ne plai fitneta (smutnje)
863. Sehl b. S'ad, r.a., pripovijeda: "Medu nama bijae jedna ena (u drugom predanju:

starica), koja je uzimala korijenje povra (repe) i stavljala ga u lonac (da se kuha), a i
jemena zrna je mljela, pa kada bismo klanjali duma-namaz i razilazili se, selam bi joj
nazivali, a ona bi nas time astila."
(Buhari)
865. Esma, ki Jezidova, r.a., veli: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, proao je
pored nas, skupine ena, pa nam je selam nazvao!"
Ovo je Ebu-Davudovo predanje, a u Tirmizijevom stoji: "Allahov Poslanik, sallallahu
'alejhi ve selleme, proao je kroz damiju gdje je sjedila skupina ena, pa ih je iaretom
ruke poselamio."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
138. Zabrana pozdravljanja nevjemika selamom, nain odvraanja njihova
pozdrava i nazivanje selama skupini muslimana i nemuslimana
866. Prenosi Ebu-Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne nazivajte
prvi selam idovima i kranima. Kad sretnete nekog od njih, ne uklanjate mu se s puta."
(Muslim)
867. Enes, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Kada
vam sljedbenici Knjige (jevreji i krani) selam nazovu, vi recite: Ve'alejkum.'" (i vama).
(Muttefekun alejhi)
868. Usame r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, proao pored
sijela u kome je bilo i muslimana, idolopoklonika i jevreja, pa im je selam nazvao.
(Muttefekun alejhi)
139. Mustehab je nazvati selam pri ustajanju iz sijela, naputanju drutva ili
sagovomika.
869. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme:
"Kada neko od vas prispije u sijelo, neka selam nazove, a kada bude htio otii, neka opet
selam nazove, jer prvi (selam) nije nita prei od posljednjeg."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
140. Traenje izuna (dozvole) za ulazak u kuu i njegovi adabi
Uzvieni Allah kae:
"O vjernici, u tue kue ne ulazite dok izun (doputenje) ne zatraite i dok ukuane ne

pozdravite. " (En-Nur, 27)

"A kada djeca vaa dostignu spolnu zrelost, neka onda uvljek trae doputenje za ulazak,
kao to su trali doputenje oni stariji od njih. " (En-Nur, 59)
870. Ebu-Musa el-E'ari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme,
rekao: "Izun - dozvolu za prijem (u kuu i sl.) treba traiti tri puta, pa ako dobije
dozvolu, udi, a ako ne dobije, ti se vrati."
(Muttefekun alejhi)
871. Sehl b. Sa's, r.a., prenosi rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme:
"Traenje dozvole - izuna (za ulazak u neiju kuu) naredeno je radi uvanja pogleda (od
avreta i svega ostalog to domain ne bi elio da se vidi)."
(Muttefekun alejhi)
873. Kilde b. Hanbel, r.a., pria: "Doao sam i uao kod Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi
ve selleme, a nisam selam nazvao, pa mi on ree: Vrati se i reci: Esselamu'alejkum,
mogu li ui?!"'
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
141. Sunnet je da onaj ko trai dozvolu za ulazak, pa bude upitan: "Ko si ti?",
spomene ime ili nadimak po kome je poznat, a pokueno je rei samo: "Ja", ili
slino.
877. Dabir, r.a., pripovijeda: "Doao sam kod Vjerovjesnika, sallallahu `alejhi ve
selleme, i pokucao na vrata, pa mi on ree: Ko je?''Ja', odgovorih mu, a on e na to: Ja,
jai', kao da mu se to nije svidjelo."
(Muttefekun alejhi)
142. Mustehab je nazdraviti (rei: "jerhamukellah") onome ko kihne,pa se zahvali
Uzvienom Allahu. A pokueno je to initi ako ne kae: "Elhamdu lillahi"(Adabi
nazdravljanja, kihanja i zijevanja).
878. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Allah voli kihanje, a ne voli zijevanje, pa kada neko od vas kihne i zahvali se
Uzvienom Allahu (rijeima: "Elhamdu lillahi"), duan je svaki musliman koji ga uje da
mu nazdravi (rijeima: "Jer hamukellah" "Allah ti se smilovao!"). to se, pak, zijevanja
tie ono je od ejtana, pa kada se nekom od vas bude zijevalo, neka se suzdri koliko god
moe, jer, kada neko do vas zijeva, ejtan mu se smije."
(Buhari)
879. Ebu-Hurejre, r.a., kae da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Kada neko od vas kihne, neka rekne: El-hamdulillahi', a neka mu brat ili drug njegov na

to kae: 'Jerhamukellah'. Kada mu kau: 'Jerhamukellah', neka im odgovori:

'Jehdikumullahu ve juslihu balekum' - Allah vas uputio i popravio vae stanje."
(Buhari)
880. Ebu-Musa, r.a., veli: "uo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kad
kae: "Kada neko od vas kihne, pa se zahvali Allahu (rijeima: 'Elhamdu lillahi'), vi mu
nazdravite (rijeima: "Jerhamukellah"), a ako se ne zahvali Allahu, onda mu nemojte
nazdravljati."'
(Muslim)
881. Enes, r.a., pripovijeda: "Dvojica ljudi kihnula su kod Vjerovjesnika, sallallahu
`alejhi ve selleme, pa je jednom nazdravio (rekavi: "Jerhamukellah"), a drugom nije. Na
to onaj kome nije nazdravio ree: Taj i taj je kihnuo pa mi nisi nazdraviol' (rekao: "Allah
ti se smilovao!") Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, na to odgovori: Ovaj se
zahvalio Allahu, a ti nisi!"'
(Muttefekun alejhi)
143. Lijepo je rukovati se pri susretu i biti nasmijana lica, poljubiti ruku dobrom
ovjeku, dijete svoje poljubiti iz samilosti i zagrliti se s musafirom kad se vrati s
puta. Pokudeno je naklanjati se jedan drugom.
885. Ebu el-Hattab Katade pria da je rekao Enesu: "Je li rukovanje bilo poznato medu
ashabima - drugovima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,?" "Jeste",
odgovorio mu je Enes.
(Buhari)
886. Enes, r.a., veli: "Kada su doli Jemenci, Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao je: Doli vam stanovnici Jemena? Oni su prvi uveli rukovanje (pri susretu).'"
(Ebu-Davud, sahih)
887. Bera', r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Kada
se dva muslimana sretnu pa se rukuju, oproteni su im (manji) grijesi, prije nego to se
rastanu."
(Ebu-Davud,, hasen)
888. Enes, r.a., prenosi da je neki ovjek rekao: "Allahov Poslanie, kada jedan od
nas sretne svoga brata ili prijatelja, hoe li mu se nakloniti?" "Nee!", odgovori Poslanik.
"Hoe li ga poijubiti?", opet e ovjek. "Nee!", odgovori Poslanik. "Hoe li se rukovati s
njim?", bilo je sljedee pitanje. "Hoe!", odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme."
(Tirmizi, hasen)
891. Aia, r.a., pria: "Zejd b. Harise prispioje u Medinu, kadaje Resulullah, sallallahu
'alejhi ve selleme, bio u mojoj kui (sobi), pa je doao i pokucao na vrata. Poslanik,

s.a.v.s., ustao je, vukui odjeu za sobom - pa ga zagrlio i poljubio."

(Tirmizi, hasen)
892. Ebu-Zer, r.a., veli da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Nipoto ne potcjenjuj ni jedno dobro djelo, pa makar to bilo da sretne svoga brata
nasmijana lica."
(Muslim)
893. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, poljubio
je Hasana, sina Alijina, r.a., pa'Akre'a b. Habis ree: Ja imam desetoro djece, nijedno od
njih nikada nisam poljubio!' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, na to ree:
Ko nije milostiv, nee ni prema njemu biti milosti!"'
(Muttefekun alejhi)
144. Obilazak bolesnika, ispraanje umrlog, klanjanje denaze, prisustvovanje
ukopu i zadravanje kod kabura, nakon ukopa
894. Bera'b. Azib, r.a., veli: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme naredio, nam
je da obiemo bolesnog, ispratimo (klanjamo)denazu, nazdravimo onome ko kihne,
prihvatimo (kao istinu) zakletvu onoga ko se zakune, pomognemo ugnjetenom, da se
odazovemo onome ko nas pozove i da irimo selam."
(Muttefekun alejhi)
895. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Pet je obaveza muslimana prema muslimanu: da mu odvrati selam, da ga obie kada se
razboli, da mu klanja i isprati denazu, da se odazove njegovom pozivu i da mu nazdravi
kada kihne."
(Muttefekun alejhi)
896. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme:
"Svemogui i Uzvieni Allah e na Sudnjem danu rei: O sine Ademov, razbolio sam se,
pa me nisi obiao!''Gospodaru, kako u Te obii, ta Ti si Gospodar svjetova?!', rei e on,
a Allah e mu odgovoriti: 'Zar nisi znao da se Moj rob, taj i taj, razbolio pa ga nisi
obiao? Zar nisi znao da bi Me, da si ga obiao, kod njega naao? 0 sine Ademov, traio
sam da Me nahrani, pa Me nisi nahranio!''Gospodaru, kako u Te nahraniti, ta Ti si
Gospodar svjetova?!', rei e on, a Allah e mu odgovoriti: Zar nisi znao da je Moj rob,
taj i taj, traio da ga nahrani, pa ga nisi nahranio? Zar nisi znao da bi to, da si ga
nahranio, kod Mene naao? 0 sine Ademov, traio sam da Me napoji, pa Me nisi
napojiol' 'Gospodaru, kako u Te napojiti, ta Ti si Gospodar svjetova?!', rei e on, a
Allah e odgovoriti: Moj rob, taj i taj, je traio da ga napoji, pa ga nisi napojio! Zar nisi
znao da bi to, da si ga napojio, kod Mene naao?"'
(Muslim)
897. Ebu-Musa, r.a., kae da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:

"Obidite bolesnog, nahranite gladnog, oslobodite zarobljenogi"

(Buhari)
898. Sevban, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Kada
musliman ode u obilazak brata muslimana, on je u denetskoj "harfi", sve dok se ne
vrati." 'tta je to denetska "harfa"?", upita neko, a Poslanik odgovori: "Utrgnuto
denetsko voe!"
(Muslim)
899. Alija, r.a., veli: "uo sam Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve selleme, kad kae: "Kada
musliman jutrom obie muslimana, blagosivlje ga (dovu mu ui) sedamdeset hiljada
meleka, sve dok ne omrkne, a kada ga obie naveer, blagosilja ga sedamdeset hiljada
meleka sve dok ne osvane, i ima (za nagradu) ubrane denetske datule."
(Tirmizi, hasen)
900. Enes, r.a., kae: "Jedan djeak idov sluio je Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa se
razboli. Poslanik, s.a.v.s., doao je da ga obie, sjeo je kod njegove glave i rekao mu:
'Primi islam.' Djeak pogleda u svoga oca, koji bijae prisutan. Otac mu ree: Posluaj
Ebu-Kasima.' Djeak primi islam. Izaao je Poslanik, s.a.v.s., govorei: Hvala Allahu
Koji ga je spasio od vatre dehenemske."'
(Buhari)
145. ta se ui kod bolesnika?
901. Prenosi Aia, r.a., da bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., prilikom obilaska bolesnika, blie
rodbine, potrao ga svojom desnom rukom i rekao: "Allahumme rabbennasi, ezebilbe se,
ifi, enteafi la ifae illa ifauke, ifaen la jugadiru sekama" (Moj Allahu, Gospodaru
ljudi, otkloni tegobu, izlijei, Ti lijei, nema lijeka osim Tvoga, izlijei lijekom poslije
koga nema bola).
(Muttefekun alejhi)
902. Enes, r.a., pria da je rekao Sabitu, r.a.: "Hoe li da te lijeim onako kako je to
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, inio?" "Hou", odgovori Sabit, a Enes
proui (ree): Toe moj, Gospodaru ljudi, Koji otklanja muke i bolove, izlijei gal Ti se
jedini Koji lijei, drugog ljekara mimo Tebe nemal Lijeenjem nakon koga nema
povratka bolesti."
(Buhari)
904. Sad b. Ebi-Vekas, r.a., kae: "Obiao me je Allahov Poslanik u bolesti, pa ree:
"Allahu moj, izlijei Seada, Allahu moj, izlijei Seada, Allahu moj, izlijei Seada ibn
Vekasa"
(Muslim)
905. Ebu-Abdullah Osman b. Ebu el-'As, r.a., prenosi da se on potuio Resulullahu

(sallallahu 'alejhi ve selleme) na bolove koje osjea u tijelu, pa mu je Allahov Poslanik,

sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Stavi ruku na mjesto gdje te boli i reci: Bismillah'
tri puta, a onda proui sedam puta: Utjeem se Allahovoj moi i kudretu od zla to ga
osjeam i bojim ga se!'"
(Muslim)
906. lbn-Abbas, r.a., kae da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko posjeti bolesnika kojem nije
doao njegov edel (smrt), neka kod njega rekne sedam puta: "Molim velikog Allaha,
gospodara velikog Ara, da te izlijei: (ESELULLAHE EL - AZIM, RABBEL ELARIL,
AZIM EN JEFIJEK). Allah e ga izlijeiti od te bolesti."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen. Hakim kae sahih po artima Buharije)
907. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
uao kod nekog beduina da ga obie, a imao je obiaj da kada ude kod bolesnika, rekne:
"Nita, nita, to je ienje od grijeha, inaallah (tj. bolest te isti od grijeha)."
(Buhari)
908. Ebu Se'id el-Hudri, r.a., prenosi da je Dibril doao kod Vjerovjesnika, sallallahu
'alejhi ve selleme, pa mu rekao: O Muhammede, potuio si se (da si bolestan)?" "Da!",
odgovori Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, a Dibril ree: "Bismillahi erkike
min Kulli ejin ju'zuke min Kulli nefsin evojanin hasidin Allahu jefike bismillahi
erkike." (Allahovim imenom te lijeim) od svega to te ezijjeti, od zla svake due, ili oka
koje zavidi; Allah je tvoj lijenik, Allahovim imenom te lijeim."
(Muslim)
147. ta treba rei onaj ko izgubi nadu u ivot?
911. Aia, r.a., veli: "ula sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako,
naslonjen na mene, kae: Boe moj, oprost mi, smiluj mi se i sastavi me sa
najodabranijom skupinom (poslanicima), tj. (podari mi smrt)!"'
(Muttefekun alejhi)
149. Bolesniku je dozvoljeno kazati: ja sam bolestan; jako bolestan; iznuren; ah
moja glava, i sl. i nita od toga nije pokueno,ako nije reeno iz srdbe, straha i
nestrpljivosti.
914. Ibn-Mes'ud, r.a., veli: "Uao sam kod Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
selleme, kada je imao veliku groznicu, pa sam ga dotakao rukom i rekao: Ti zaista ima
jaku groznicu?''Da!', odgovori Poslanik i dodade: Moja je groznica kao groznica dvojice
ljudi od vas!"'
(Muttefekun alejhi)

150. Telkin - podsticanje onih koji su na umoru da izgovore kelime i ehadet- "la
ilahe illallah"
917. Mu'az, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "U
koga posljednje rijei (na ovom svijetu) budu: "La ilahe illallah" - ui e u Dennet."
(Ebu-Davud, Hakim, sahih)
918. Ebu Se'id el-Hudri, r.a., kae da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Podstiite one koji su na umoru da izgovore: "La ilahe illallah" - nema drugog boga,
osim Allaha."
(Muslim)
151. ta treba rei nakon zatvaranja oiju umrlom?
919. Ummu Seleme, r.a., pria: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, uao je
kod Ebu-Seleme, a njegov pogled se ve ukoio, pa mu je zatvorio oi, a potom rekao:
'Kada dua izade, pogled je prati!' Tada su neki ukuani poeli glasno plakati, pa
Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, ree: Ne prizivajte sebi nita osim dobra, jer
meleki aminaju na sve to izgovorite', a zatim dodade: Boe moj, oprosti Ebu-Selemi,
podigni mu deredu medu onima koji su uputu slijedili i budi mu zastupnik medu
potomcima. Oprosti i nama i njemu, o Gospodaru svjetova, i uini mu kabur prostranim i
svijetlim!'"
(Muslim)
152. ta se kae kod umrlog i ta kae onaj kome je neko umro?
920. Ummu Seleme, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Kada ste prisutni kod bolesnog ili umrlog, govorite samo dobro, jer meleki aminaju na
sve to govorite!" Ummu Seleme veli: "Kada je umro Ebu-Seleme, dola sam kod
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, i rekla: O Allahov Poslanie, Ebu Seleme je
umro!' On mi na to ree: Reci: Boe moj, oprosti i meni i njemu i podari mi nakon njega
lijepo naslijede', pa sam to rekla i Allah mi je podario boljeg od njega: Muhammeda,
sallallahu alejhi ve selleme."
(Muslim)
922. Ebu-Musa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Kada umre dijete jednog roba, Uzvieni Allah rekne Svojim melekima: -'Uzeli ste dijete
Moga roba?', a oni odgovore: Da!' Allah im zatim ponovo rekne: Uzeli ste plod njegova
srca?', a oni odgovore: Da!' Potom ih Allah upita: A ta rekao je Moj rob?' a oni
odgovore: Pohvalio Te i rekao: - Mi smo samo Allahovi i samo emo se Njemu povratiti!

Tada im Uzvieni Allah naredi: Sagradite Mom robu kuu u Dennetu i nazovite je'Kua
Zahvalnosti.
(Tirmizi, hasen)
923. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, ove
rijei: "Uzvieni Allah kae: Nema druge nagrade sem Denneta Mome robu mu'minu,
kada mu oduzmem najdrau osobu na ovom svijetu, pa mirno i strpljivo podnese gubitak,
nadajui se Mojoj nagradi."'
(Buhari)
153. Dozvoljeno je plakanje za umrlim, bez naricanja i jadikovanja.
925. Ibn-Omer, r.a., pripovijeda daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, u
drutvu s Abdurrahman b. Avfom, S'ad b. Ebi Vekkasom i Abdullah b. Mes'udom, r.a.,
obiao S'ad b. 'Ubadeta, pa je zaplakao. Kada su prisutni vidjeli da Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve selleme, plae, i oni su se rasplakali, pa im on ree: "Posluajte!
Zaista Allah ne kanjava zbog suza onih, niti zbog tuge srane, nego kanjava ili milost
ukazuje zbog ovoga" - pokazavi na jezik!
(Muttefekun alejhi)
926. Usame b. Zejd, r.a., pria da su Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme,
dodali sina jedne njegove keri kad je bio na samrti, pa je zaplakao. S'ad mu ree: tta je
to, o Allahov Poslan!e?!", a on odgovori: "Ovo je rahmet, milost koju je Allah ulio u
srca Svojih robova, a Allah ukazuje Svoju milost samo onima koji su milostivi."
(Muttefekun alejhi)
927. Enes, r.a., prenosi daje Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, uao kod sina
lbrahima, a on na izdisaju, pa je zaplakao i suze prolio. Tada mu Abdurrahman b. Avf
ree: "Zar i ti, Allahov Poslanie?!", a on odgovori: "Ibn Avfe, zaista je ovo rahmet,
milost Allahova!", a zatim dodade: "Oko suzi i srce ali, ali neemo izgovoriti nita osim
onog ime je zadovoljan na Gospodar. Uistinu, smo mi zbog rastanka s tobom, o
lbrahime, oaloeni!"
(Buhari)
155. Denaza-namaz, ispraanje umrlog, njegov ukop i pokuenost
praenja denaze za ene
929. Ebu-Hurejre, r.a., kae da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Ko prisustvuje denazi dok se namaz obavi (klanja), imat e za to (nagradu) jedan 'kirat',
a ko prisustvuje do njenog ukopa imat e dva 'kirata'." 'tta su to dva 'kirata'?", upita neko,
a Poslanik odgovori: "Kao dva velika brda."
(Muttefekun alejhi)

931. Ummu'Atijje, r.a., veli: "Nama enama je zabranjeno praenje denaza, ali ta
zabrana nije stroga."
(Muttefekun alejhi)
(Ovo znai da zabrana praenja denaze za ene nije stroga, kao to je sluaj sa ostalim
haramima.)
156. Mustehab je da to vie musallija prisustvuje denazi i da se poredaju u tri safa
i vie
932. Aia, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme, da je rekao:
"Svakom mejitu, kojem denazu klanja skupina od stotinu (ili vie) muslimana, 1 svi se
za njega zauzmu (efaat uine), zauzimanje e biti primljeno."
(Muslim)
933. Ibn-'Abbas, r.a., veli: "uo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
kad kae: Kada musliman, umre, pa mu denazu klanja etrdeset ljudi koji ne ine irka
Allahu ne pripisuju Mu druga, Allah e ih uiniti njegovim efaijama (zagovomicima na
Sudnjem danu)."'
934. Mersed b. Abdullah el-Jezeni pripovijeda: "Malik b. Hubejre imao je obiaj, kada
hoe klanjati denaza namaz pa bude malo ljudi, da ih podijeli na tri safa, a zatim kae:
'Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: - Kome denazu klanjaju tri safa
ljudi, zasluio je Dennet!"'
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
157. ta se ui na denaza-namazu?
Denaza-namaz ima etiri tekbira. Poslije prvog se proui isti'aza (euzubillah), a zatim
Fatiha, pa se donese drugi tekbir. Zatim se proui salavat: "Allahumme salli'ala
Muhammed ve'ala ali Muhammed", a bolje je da se upotpuni uenjem: "Kema sallejte'ala
lbrahime ve do kraja: "inneke hamidun medid."
(Ovdje ne treba uiti kao to to mnogi ine: "Innallahe ve melaiketehu jusallune'alen nebijji", jer namaz nije ispravan ako se samo to proui.)
Zatim se donese trei tekbir, pa se proui dova koju emo, inallah, spomenuti u
narednim hadisima. Zatim se donese eivrd tekbir, pa se proui dova, a jedna od
odabranijih je: "Gospodaru na, nemoj nam uskratiti nagradu 1 nemoj nas staviti na
kunju nakon njegove smrti, oprosti i nama i njemu." Preporuljivo je da se ui dua dova
nakon etvrtog tekbira, suprotno obiaju mnogih zbog hadisa koji prenosi Ibn Ebi-Evfa, a
spomenut emo ga, inallah.
to se tie dova, koje se ue poslije treeg tekbira, a prenose se u hadisima, medu njima

su i ove:
935. Ebu Abdurrahman Avf b. Malik r.a., pria: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, klanjao je jednom denazu, pa sam od dove koju je prouio zapamtio slijedee
rijei: 'Gospodaru na, oprosti mu, smiluj mu se, sauvaj ga (kazne) i grijehe mu izbrii!
Podari mu lijepo mjesto u Dennetu i kabur mu uini prostranim! Oisti ga vodom,
snijegom i ledom (obaspi ga Svojom neizmjernom milou) i uini ga od grijeha istim,
kao to oisti bijelu odjeu od prljavine (oprosti mu sve grijehe)! Zamijeni mu kuu
boljom od njegove kue, porodicu boljom od njegove porodice, enu boljom od njegove!
Uvedi ga u Dennet i sauvaj ga od kaburskog azaba i (dehenemske) kazne!'"
Ravija veli: "Poelio sam (zbog ove dove) da sam ja taj mejit."
(Muslim)
936. Ebu-Hurejre, Ebu-Katade i Ebu-Ibrahim el-Eheli, od svoga oca, koji bijae
sahabija, r. anhum, prenose da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, jednom
klanjao denazu, pa je u dovi prouio: "Gospodaru na, oprosti i naim ivima i naim
mrtvima, i mladima i starima, i mukarcima i enama, i prisutnima i odsutnima!
Gospodaru na, koga poivi od nas, poivi ga u islamu, a koga usmrti, usmrti ga u
imanu! Gospodaru na, nemoj nam uskratiti Svoju nagradu, niti nas staviti na kunju
poslije njega."
(Ebu-Davud, Tirmizi, sahih)
937. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je uo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve
selleme, kad kae: "Kada klanjate denazu umrlom, skrueno mu dovu prouite."
(Ebu-Davud)
938. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, ovu
denazesku dovu: "Boe moj, Ti si Gospodar ove denaze, Ti si je stvorio i putem islama
uputio, Ti si joj duu uzeo, i Ti najbolje poznaje njene tajne i javne poslove; doli smo Ti
da efaat za njega uinimo (za njega se zauzmemo), pa mu oprosti."
(Ebu-Davud,)
940. Prenosi se od Abdullaha ibn Ebi-Evfa, r.a., da je na denazi svoje keri donio
etiri tekbira, pa je ostao poslije etvrtog koliko izmedu dva ranija tekbira, istgfar inei i
dovu uei za svoju ker, a onda ree: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., ovako je inio." U
drugom predanju tvrdi se da je on donio etiri tekbira, pa je onda ostao tako dugo, da sam
ja mislio da e i peti tekbir donijeti, a zatim je predao selam na desnu, pa na lijevu stranu.
Poto se okrenuo, mi rekosmo: "ta je to?" On ree: "Ja nisam nita dulje ostao nego to
je inio Allahov Poslanik kojeg sam vidio.", ili: "Ovako je inio Allahov Poslanik,
s.a.v.s."
(Hakim, sahih)
158. Sa denazom treba pouriti!

941. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,

rekao: "Pourite sa denazom, jer, ako je dobra, onda je nosite dobru (koje je eka), a ako
je loa, onda zlo skidate sa svojih vratova."
(Muttefekun alejhi)
942. Ebu Se'id el-Hudri, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme,
govorio: "Kada se denaza postavi (poloi) i ljudi je ponesu na svojim ramenima, pa ako
je dobra ona kae: 'Pourite!' A ako je loa, ona veli svojoj obitelji: 'Teko meni, kuda
idete sa mnom?' Njen glas uje sve osim ovjeka, a da ga ovjek uje, onesvijestio bi sel"
(Buhari)
159. Treba pouriti s vraanjem dugova umrlog, kao i sa njegovim opremanjem,
osim ako je umro iznenada, pa se saeka da se smrt ustanovi.
943. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Dua vjernika je privezana za njegov dug (ne stigne na svoje odredite), sve dok se ne
podmiri."
(Tirmizi, hasen)
160. O vazu nasihatu na kaburu
945. Alija, r.a., prenosi i kae: "Bili smo na denazi u Beki el-Garkadu, pa nam je doao
Allahov Poslanik, s.a.v.s., te je sjeo i posjedali smo oko njega, a on je imao kevu (tap)
kojim je pognute glave buio zemlju, zatim rekao: Nema niko od vas a da mu nije
odredeno mjesto u Dehennemu i Dennetu', pa upitae: Allahov Poslanie, da li da se
oslonimo na ono to nam je odredeno?' On ree: Radite, svakom je olakano ono zato je
stvoren."'
(Muttefekun alejhi)
161. Uenje dove umrlom, nakon ukopa, i ostajanje neko vrijeme kod kabura, radi
dove, istigfara i uenja
946. Ebu 'Amr (a neki vele Ebu-'Abdullah, odnosno Ebu-Lejla Usman b. Affan, r.a., veli:
"Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, zavrio s ukopom umrlog, stao
bi nad njim (njegovim kaburom) i rekao: Traite oprosta vaem bratu i molite Allaha da
ga uvrsti, jer njega sada ispituju."'
(Ebu-Davud,, hasen)
947. 'Amr b. el-'As, r.a., rekao je: "Kada me ukopate, ostanite oko moga mezara koliko se
moe kurban zaklati i njegovo meso podijeliti, da se druim s vama dok vidim ta u

odgovoriti izaslanicima svoga Gospodara."

(Muslim)
162. Sadaka i dova za umrlog
Uzvieni Allah kae:
"Oni koji poslije njih dolaze, govore: Gospodaru na, oprosti nama i brai naoj koja su
nas u vjeri pretekla..." (El-Har, 10)
948. Aia, r.a., prenosi da je neki ovjek rekao Vjerovjesniku, sallallahu 'alejhi ve
selleme: "Moja je majka duu ispustila iznenada, a da je ita progovorila, smatram da bi
sadaku uinila, pa hoe li ona imati nagradu ako ja sadaku za nju podijelim?" "Hoe",
odgovori Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme.
(Muttefekun alejhi)
949. Ebu-Hurejre, r.a., veli daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Kada ovjek umre, prekidaju se njegova djela, osim u tri sluaja: trajna sadaka, znanje
kojim se (iza njega) koristi i dobro odgojeno dijete koje mu dovu ini."
(Muslim)
163. Pohvala umrle osobe
950. Enes, r.a., pripovijeda: "Pronesena je jedna denaza i ljudi su se o njoj lijepo izrazili,
pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Vedebet.' Potom je
pronesena druga, pa su se ljudi o njoj runo izrazili, a Poslanik, s.a.v.s., ponovo je rekao:
'Vedebet.' Omer b. el-Hattab, r.a., tada ree: ta znai Vedebet?', a Poslanik, sallallahu
'alejhi ve selleme, odgovori: O prvom ste se izrazili lijepo, pa zasluuje Dennet, a o
drugom ste se izrazili runo, pa zasluuje vatru (Dehennem). Vi ste Allahovi svjedoci na
zemlji.'"
(Muttefekun alejhi)
164. Povlastice onih kojima umru maloljetna djeca
952. Enes, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: "Svakog
muslimana kojem umre troje maloljetne djece, Allah e, iz Svoje samilosti prema njima,
uvesti u Dennet."
(Muttefekun alejhi)
954. Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., pripovijeda: "Neka ena dola je kod Resulullaha, sallallahu

alejhi ve selleme, i rekla mu: O, Allahov Poslanie, ljudi dolaze i sluaju ta pria, pa
odredi i za nas jedan dan da ti dodemo da nas poui onome emu te je Allah pouio!'
Poslanik joj na to ree: 'Sakupite se u tom i tom danu', pa su se sakupile i Vjerovjesnik,
sallallahu 'alejhi ve selleme, doao im je i pouio ih iz onoga emu ga je Allah pouio, a
potom rekao: U koje god ene od vas umre troje (malodobne) djece, e biti joj zastor od
(dehenemske) vatre!''A dvoje?', upita neka ena.'I dvoje!', odgovori Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme."
(Muttefekun alejhi)
165. Plakanje i strah pri prolasku kraj grobova nasilnika i mjesta njihovog
stradanja
955. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao
svojim ashabima, kada su stigli do Hidra (doline izmedu Medine i ama), gdje su ostaci
postojbine Semud naroda: "Ne ulazite kod ovih paenika, osim plaui, a ako ne budete
plakali, ne ulazite im, kako vas ne bi snalo ono to je snalo njih!"
(Muttefekun alejhi)
U jednom drugom predanju stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
kada je proao pored Hidra (stanova Semud naroda), rekao: "Ne ulazite u stanove onih
koji su sami sebi nepravdu uinili, osim plaui, kako vas ne bi zadesilo ono to je
zadesilo njih." Zatim je Resulullah (sallallahu 'alejhi ve selleme) prekrio glavu i ubrzao
hod, sve dok nije proao dolinu.

POGLAVLJE O ADABIMA PUTOVANJA

166. Mustehab je krenuti na put etvrtkom ujutro

957. Ashab Sahr b. Veda'a el-Gamidi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu
'alejhi ve selleme, rekao: "Gospodaru moj, Ti podari beriet mome ummetu u ranjenju
(ranom ustajanju)", a imao je obiaj kada poalje izvidnicu ili vojsku, da ih poalje ranim
jutrom."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
Poto je Sahr bio trgovac, otpremao je svoju trgovinu jutrom, pa se obogatio i stekao
veliki imetak.

167. Mustehab je da se putuje u drutvu i da se jedan (od putnika) - koji e biti

potovan, odredi za emira - vou puta.
958. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Kada
bi ljudi znali o samotnom putovanju ono to ja znam, ne bi nikada jaha (konjanik)
krenuo nou na put sam."
(Buhari)
960. Ebu-Se'id i Ebu-Hurejre, r. anhuma, prenose da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve selleme, rekao: "Kada trojica krenu na put, neka jednog odrede za emira - vou puta."
(Ebu-Davud, hasen)
168. Blago ophodenje sa ivotinjama
966. Sehl b. 'Amr, a neki vele Sehl b. Rebi'a b. 'Amr el-Ensari, poznat kao ibn elHanzalijje i uesnik Bej'ati-r-Ridvana, r.a., veli: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
selleme, je jednom prilikom, naiao pored deve koja je bila toliko mrava da je sastavila
stomak s ledima, pa je rekao: 'Bojte se Allaha, za ove ivotinje koje ne znaju govoriti!
Jaite ih kada su u dobrom stanju (zdrave i nahranjene) i jedite ih (koljite za ishranu) kada
su u dobrom stanju.'"
(Ebu-Davud, sahih)
169. Pruanje pomoi saputniku
969. Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., pripovijeda: "Dok smo, jednom prilikom, bili na putovanju,
doao je neki ovjek na svojoj jahalici i poeo bacati pogled desno - lijevo, pa je
Resulullah (sallallahu 'alejhi ve selleme) rekao: 'Ko ima vika jahalicu, neka je dadne
onome ko nema jahalice; ko ima vika putne opreme, neka je dadne onome ko je bez
putne opreme., Potom je spomenuo od vrsta imetka ono to je spomenuo, tako da smo
zakljuili da niko od nas nema pravo na viak."
(Muslim)
970. Dabir, r.a., pria da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, namjeravajui
krenuti u borbu, rekao: O muhadiri i ensarije! Medu vaom braom ima ljudi koji
nemaju ni imetka ni obitelji, pa neka svaki od vas pridrui sebi dvojicu ili trojicu od njih,
jer niko od nas nema pravo na jahalicu koja ga nosi, sem smjene jednog od njih." Dabir
veli: "Pa sam pridruio sebi dvojicu ili trojicu i nisam devu, koju sam posjedovao, jahao
nita vie od njih (smjenjivali smo se na njoj podjednako)."
(Ebu-Davud)

170. ta se kae kada se zajae ivotinja (ili prevozno sredstvo) radi putovanja?
Uzvieni Allah kae:
"Onaj koji stvara stvorenja svake vrste i daje vam lae i kamile da putujete, da se leima
njihovim sluite i da se, kada na njima jahali budete, blagodati Gospodara svoga sjetite i
da reknete. 'Hvaljen neka je Onaj koji je dao da nam one slue, mi to sami ne bismo
mogli postii, i mi emo se sigurno Gospodaru svome vratiti! (Ez-Zuhruf, 12- 14)
972. Ibn-Omer, r.a., prenosi da bi Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme,, kada bi
zajahao svoju devu da krene na put, tri puta donio tekbir ("Allahu ekber"), a zatim rekao:
"Hvaljen neka je Onaj Koji nam je ovo potinio, mi to sami ne bismo mogli postii, i mi
emo se sigurno Gospodaru svome vratiti! Gospodaru na, molimo Te na ovom naem
putovanju za dobroinstvo i bogobojaznost, i za djela s kojima e Ti biti zadovoljan.
Gospodaru na, olakaj nam ovo putovanje i skrati nam njegovu razdaljinu (inei ga
udobnim)! Gospodaru na, Ti si saputnik na putu i zastupnik obitelji. Gospodaru na,
utjeem Ti se od potekoa puta, od tunih i sjetnih prizora i runa povratka u imetku,
obitelji i djeci."
A kada bi se vratio, izgovorio bi te rijei i dodao: "Vraamo se, tevbu inei, robujui i
zahvaljujui Gospodaru naem!"
(Muslim)
171. Musafir donosi tekbir kada se popne na prijevoj (uzviicu), a tesbih
(subhanallah) kada side u dolinu i sl., ne podiui puno glas, jer je to zabranjeno.
975. Dabir, r.a., pripovijeda: "Kada bismo se (za vrijeme putovanja) popeli na kakav
breuljak (uzviicu), uili bismo tekbir'Allahu ekber', a kada bismo sili u dolinu, uili
bismotesbih 'Subhanallahl"'
(Buhari)
976. Ibn-Omer, r.a., prenosi da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, i njegova
vojska, kada bi se na uzviicu popeli, tekbir donosili, a kada bi se u dolinu spustili, tesbih
("Subhanellah") bi uili.
(Ebu-Davud, sahih)
977. Ibn-Omer, r.a., pripovijeda da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
prilikom povratka sa hada ili'umre, kad god bi se na kakav prijevoj ili uzviicu ispeo, tri
puta tekbir prouio, a onda rekao: "Nema drugog boga, osim Jedinog Allaha; On nema
druga. Njemu pripada vlast i zahvala i On je svemoan. Vraamo se, tevbu inei,
robujui, na seddu padajui i zahvaljujui Njemu, Gospodaru naem! Allah je obistinio
svoje obeanje, potpomagao Svoga roba i sve (neprijateljske) saveznike On je sam
porazio!"
(Muttefekun alejhi)

U Muslimovom predanju stoji da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, izgovorio

ove rijei kada bi se vraao iz borbe, pohoda, hada ili 'umre.
978. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je neki ovjek rekao: "O Allahov Poslanie, hou
putovati, pa me posavjetuj!" Na to mu Resulullah, sallallahu 'alejhi ve selleme, ree:
"Dri se bogobojaznosti i tekbir donosi na svakom prijevoju (breuljku)", a kada je
ovjek otiao, dodao je: "Gospodaru moj, skrati mu put i olakaj mu gal"
(Tirmizi, hasen)
979. Od Ebu-Musa El-Earije, r.a., prenosi se: "Bili smo na putu sa Allahovim
Poslanikom, s.a.v.s., pa kada bismo stigli u neku prostranu dolinu, glasno bi rekli: 'LA
ILAHE ILLALLAH i ALLAHU EKBER.' Nai glasovi bi se razlijegali. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., tom prilikom ree: O ljudi, budite milostivi prema sebi. Zaista Vi ne
dozivate gluhog niti odsutnog. Zaista je On sa vama. On uje i blizu je.'"
(Muttefekun alejhi)
172. Mustehab je uiti dove na putu.
980. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Tri dove su, bez sumnje, primljene (usliane); dova mazluma - onoga kome je
nepravda uinjena, dova musafira i roditeljsko proklinjanje svoga djeteta."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
U rivajetu Ebu-Davuda izostavljena je rije: "ala veledihi" pa bi, po njegovom rivajetu,
znaenje bilo: "... i dova roditelja."
174. ta se kae kad se doe u neko mjesto?
982. Havla bint Hakim, r.a., veli da je ula Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve selleme, kad
kae: "Ko stigne u neko mjesto, pa rekne: Utjeem se Allahovim savrenim rijeima od
zla onoga to je stvorio', nee mu nita nakoditi sve dok ne ode iz tog mjesta."
(Muslim)
175. Mustehab je da musafir, nakon obavljenog posla, pouri kui i porodici.
984. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme, ove
njegove rijei: "Putovanje je dio (dehenemske) patnje: uskrauje vam hranu, pie i san,
pa kada neko od vas postigne cilj svog putovanja, neka pouri svojoj obitelji."
(Muttefekun alejhi)

176. Mustehab je s puta vratiti se obitelji (eni) danju; nou je to - bez nude pokueno initi.
985. Dabir, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Kada neko od vas dugo odsustvuje (od kue), neka nipoto ne dolazi obitelji (eni) u
nono doba."
(Muttefekun alejhi)
U jednom drugom predanju stoji daje Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, zabranio
da se ovjek nou vraa obitelji (eni).
177. ta treba rei kad se vrati s puta i ugleda svoje mjesto?
O ovome govori i prethodni hadis Ibn-Omera, r.a., pod brojem 977.
987. Enes, r.a., pripovijeda: "Dolazili smo s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve
selleme, (s puta), pa kada smo bili u blizini (na vidiku) Medine, on ree: Vraamo se,
tevbu inei, robujui i zahvaljujui Gospodaru naem! On je to neprestano ponavljao,
sve dok nismo uli u Medinu."'
(Muslim)
178. Mustehab je pri povratku s puta prvo svratiti u damiju i klanjati dva rekata.
988. K'ab b. Malik r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, pri
povratku s puta, svraao prvo u damiju i klanjao dva rekata.
(Muttefekun alejhi)
179. eni je zabranjeno da putuje sama.
989. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Nije dozvoljeno eni, koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan, krenuti na put od jednog
dana i noi (duine dana i noi), bez mahrema rodaka za koga se ne moe udati."
(Muttefekun alejhi)
990. Ibn-'Abbas, r.a., veli daje uo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, kad kae:
"Neka se ovjek nipoto ne osamljuje sa enom (koja mu nije blii rod), ako s njom nije
njen mahrem (osoba za koju se ne moe udati), a ena neka ne putuje bez mahrema!"

Neki ovjek mu ree: O Allahov Poslanie, moja ena krenula je na had, a ja sam
upisan za taj i taj pohod (vojnu)?" Poslanik mu na to ree: "Idi i had obavi sa svojom
enom!"
(Muttefekun alejhi)

FADILETI

180. Vrijednosti uenja Kur'ana

991. Ebu-Umame, r.a., prenosi da je uo Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme,
kad kae: "Uite Kur'an, jer e on doi na Sudnjem danu da se zauzima (efaat ini) za
svoje uae."
(Muslim)
993. Osman b. 'Affan, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Najbolji medu vama je onaj koji Kur'an naui, a zatim njemu druge pouava."
(Buhari)
994. Aia, r.a., prenosi ove rijei Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme: "Onaj
ko vjeto ui Kur'an, e biti u drutvu s pisarima (melekima) asnim i estitim, a ko ga
ui zamuckujui i s potekoom, imat e dvije nagrade."
(Muttefekun alejhi)
995. Ebu-Musa el-E'ari, r.a., kae da je Allahov Poslanik, saliallahu 'alejhi ve selleme,
rekao:,"Vjemik koji ui Kur'an je kao "utrudde" cedrat (limun, pomoranda); ima lijep
miris a i okus mu je lijep, a vjemik koji ne uLti Kur'an je kao hurma; nema mirisa a okus
joj je sladak. Munafik koji ui Kuran je kao bosiljak; ima lijep miris a okus mu je gorak,
a munafik koji ne ui Kur'an je kao gorka tikvica; nema mirisa a okus joj je gorak."
(Muttefekun alejhi)
996. Omer b. el-Hattab, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Zaista, Allahovom Knjigom (Kur'anom) uzdie jedne narode, a poniava druge."
(Muslim)
999. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je ANahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Ko proui jedan harf - slovo iz Allahove Knjige (Kur'ana), imat e nagradu, a nagrada se
desetorostruko uveava. Ja ne kaem da je 'Elif Lam Mim' jedan harf, nego 'Elif' je
harf, 'Lam' je harf i 'Mim' je harf."
(Tirmizi, hasen, sahih)
1000. Ibn-'Abbas, r.a., veli daje Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Onaj u

ijim grudima nema nita iz Kur'ana (ne pamti nita iz Kur'ana) jeste kao razvaljena i
naputena kua."
(Tirmizi, hasen, sahih)
1001.'Abdullah b.'Amr b. el 'As, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: "Uau Kur'ana e na Sudnjem danu biti reeno: Ui i penji se
(denetskim stepenicama - deredama), ui lijepo i pravilno, kao to si i na dunjaluku
uio, jer, tvoje mjesto (dereda u Dennetu) je kod posljednjeg ajeta koji proui."'
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
181. Dunost je odravati i uvati Kur'an i ne prepustiti ga zaboravu.
1002. Ebu-Musa r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Brinite se i uvajte ovaj Kur'an (ono to ste nauili iz njega), jer, tako mi Onoga u ijoj
je ruci Muhammedova dua, on se zaboravlja bre nego to se deva oslobodi sveze
(konopa kojim joj je noga svezana)."
(Muttefekun alejhi)
182. Lijepo je Kur'an uiti uljepanim glasom!
1004. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve selleme, da je rekao:
"Allah ne slua - ne poklanja panju niemu kao vjerovjesniku li jepa glasa, koji glasno i
lijepo ui Kur'an."
(Muttefekun alejhi)
183. Podsticanje na uenje odredenih ajeta i sura iz Kur' ana
1009. Ebu-Se'id Rafi' b. Mu'alla, r.a., veli: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme,
rekao mi je: Hoe li da te poduim najvanijoj suri u Kur'anu, prije nego to izade iz
damije?' Zatim me je uzeo za ruku pa, kada smo htjeli izai, ja mu rekoh: 'O Allahov
Poslanie, rekao si da e me poduiti najvanijoj suri u Kur'anu?', a on mi odgovori:
'Elhamdu lillahi rabbil 'alemin (Fatiha) - to je sedam ajeta koji se ponavljaju
("Esseb'ulmesani") i velianstveni Ku'ran koji mi je dat."'
(Buhari)
1010. Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
selleme, rekao za suru "Kulhuvellahu ehad": "Tako mi onoga, u ijoj je ruci moja dua,
onaje ravnotreini Kur'ana."

U jednom drugom predanju stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao

svojim ashabima: "Zar nije svaki od vas u stanju prouiti treinu Kur'ana u jednoj noi?"
Poto im je to izgledalo teko, oni rekoe: "A ko je to od nas u stanju, o Allahov
Poslanie?" A on im odgovori: "Kulhuvellahu ehad" treina je Kur'ana."
(Buhari)
1015. Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., pripovijeda: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
selleme, traio je utoite (kod Allaha) od dina i insanskog pogleda (uroka), sve dok mu
nisu objavljene'Mu'awizetani': sure El-Felek i sura En-Nas, a kada su mu one objavljene,
uio je njih, ostavivi sve ostalo."
(Tirmizi, hasen)
1018. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: "Ne
inite vae kue grobovima (ne uei i ne klanjajui u njima), jer ejtan zaista bjei od
kue u kojoj se ui sura El-Bekara."
1021. Ebu Derda', r.a., pripovijeda da je Resulullah (sallallahu alejhi ve selleme) rekao:
"Ko naui (napamet) deset ajeta s poetka sure El-Kehf, e biti sauvan od Dedala." U
drugom predanju stoji: "... s kraja sure El-Kehf."
(Muslim)
1022. Ibn-Abbas, r.a., prenosi: "Dok je Dibril sjedio kod Poslanika, s.a.v.s., uo je jedan
glas iznad sebe, pa je podigao glavu i rekao: 'Ovo su se vrata nebeska otvorila danas.
Nikad do danas se nisu otvorila.' Kroz njih je uao melek jedan, pa Dibril ree: 'Ovaj
melek siao je prvi put na Zemlju. Nikad ranije nije silazio.' Melek nazva selam i ree: 'O
Muhammede, raduj se zbog dva svjetla (nur) koja su ti donesena, a prije ni jedan poslanik
ih nije dobio, to su: Fatihatul kitab (fatiha) i zavreci sure Bekare. Ti zaista nee ni harfa
iz njih prouiti, a da nee to dobiti."'
(Muslim)
184. Okupljanje radi uenja i prouavanja Kur'ana pohvalno je.
1023. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Kada se ljudi okupe u jednoj od Allahovih kua (damija) da ue Allahovu
Knjigu (Kur'an) i da je medusobno prouavaju, na njih se spusti mir, prekrije ih Allahova
milost, okrue ih meleki i Allah ih spomene medu onima koji su kod Njega."
(Muslm)
185. Vrijednosti i odlike abdesta
Uzvieni Allah kae:
"O vjernici kada hoete namaz obaviti, lica svoja i ruke svoje do iz lakata operite, a dio

glava svojih operite i noge svoje do iza lanaka... "

do rijei: "Allah vam ne eli priiniti potekoe ve vas eli uiniti istim i da vam
blagodat svoju u potpuni, da biste bili zahvalni." (El-Maida, 6)
1026. Osman, b.'Affan, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme,
rekao: "Ko lijepo i kako treba abdest uzme, izadu grijesi iz njegova tijela, pa ak i ispod
njegovih noktiju."
(Muslim)
1028. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve selleme, da je rekao:
"Kada se rob musliman (mu'min) abdesti, pa opere svoje lice, spadnu s njega, sa
posljednjom kapi vode, svi grijesi koje je poinio oima gledajui; kada opere svoje ruke,
spadnu s njih, s posljednjom kapi vode, svi grijesi koje je rukama poinio; a kada opere
svoje noge, spadnu s njih, vodom ili s posljednjom kapi vode, svi grijesi radi kojih je
nogama hodio, tako da, nakon abdesta, izade ist od grijeha."
(Muslim)
1029. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., doao na groblje, pa
rekao: "Esselamu alejkum, boravite naroda koji vjeruje, i mi emo vam se inallah
pridruiti, a elio bih vidjeti nau brau." Rekoe: "Nismo li mi tvoja braa, Allahov
Poslanie?" Ree: "Vi ste moji ashabi, a braa su oni koji jo nisu doli na ovaj svijet."
Rekoe: "Kako e poznati one koji jo nisu doli, od tvog ummeta, o Allahov
Poslanie?" Ree: "Reci mi kada bi ovjek imao konje s bijelom pjegom na elu, da li bi
ih mogli prepoznati medu potpuno cmim konjima?"Rekoe: "Mogli bismo, Allahov
Poslanie." On ree: "Naa e braa doi svijetlih (bijelih) lica i isti od abdesta, a ja u
ih predvoditi na Havd (vrelo Poslanikovo s.a.v.s)."
(Muslim)
1032. Omer, b. el-Hattab, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, da
je rekao: "Ko od vas abdesti, pa abdest upotpuni, a zatim kae: Vjerujem da nema
drugog boga, osim Jedinog Allaha, Koji nema druga, i vjerujem da je Muhammed Njegov
rob i Njegov Poslanik, e biti mu otvorena osmera denetska vrata, da ude na koja hoe."'
(Muslim)
A Tirimizi u svome predanju dodaje: "Boe moj, uini me od onih koji se kaju i od onih
koji se iste."
186. Vrijednosti i odlike ezana
1033. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi ove rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve
selleme: "Kada bi ljudi znali vrijednost ezana i prvog safa, a zatim morali kockom
odredivati ko e ezaniti, ili u prvi saf stati, oni bi to inili; kada bi znali vrijednost
ranjenja na namaz, oni bi se u tome natjecali, a kada bi znali vrijednost jacije i sabah namaza, oni bi na njih dolazili, pa makar puuil"

(Muttefekun alejhi)
1034. Mu'avija, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: "Mujezini e biti najduih vratova na Sudnjem danu (s najveom nadom e
isekivati Allahovu milost)."
(Muslim)
1035. 'Abdullah b. 'Abdurrahman b. Ebu-Sa'sa' pripovijeda da mu je Ebu-Se'id el Hudri,
r.a., rekao: "Vidim da voli ovce i pustinju, pa kada si sa svojim ovcama ili u svojoj
pustinji i htjedne ezan za namaz prouiti, podigni svoj glas, jer, sve to uje glas
mujezina bio din, insan, ili neto drugo svjedoit e mu na Sudnjem danu." Zatim EbuSe'id ree: "To sam uo od Allahovog Poslanika, s.a.v.s."
1037.'Abdullah b.'Amr b. el-'As, r.a., prenosi daje uo Allahova Poslanika, sallallahu
'alejhi ve selleme, kad kae: "Kada ujete ezan, ponavljajte za mujezinom, a zatim salavat
na mene donesite, jer ko jedan salavat na mene donese, Allah e na njega donijeti deset.
Potom molite Allaha da mi podari'El-Vesile', mjesto u Dennetu koje ne prilii nikom
osim jednom od Allahovih robova, a ja se nadam da ja budem taj rob, pa ko mi bude
traio "El- Vesile", imat e pravo na moj efaat."
(Muslim)
1039. Dabir, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme, ove rijei:
"Ko kae kada uje ezan: 'Allahu, Gospodaru ovog poziva savrenog i namaza
uspostavljenog, podari Muhammedu "El-Vesile" (najodabranije mjesto u Dennetu) i "ElFadile", i proivi ga na hvale dostojnom mjestu koje si mu obeao', zasluio je moj efa'at
na Sudnjem danu."'
(Buhari)
1040. S'ad b. Ebi-Vekkas, r.a., prenosi daje Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve selleme,
rekao: "Ko, kada uje ezan, kae: Vjerujem da je samo Allah Bog, koji nema druga i da je
Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik, zadovoljan sam da mi Allah bude Gospodar,
Muhammed, sallallahu 'alejhi ve selleme, Poslanik, a islam vjera, e biti mu oproteni
(manji) grijesi.'"
(Muslim)
1041. Enes, r.a., kae da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Primljena je dova koja se proui izmedu ezana i ikameta."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
187. Vrijednost i odlike namaza
Uzvieni Allah kae:
"Zaista, namaz odvraa od razvrata i od svega to je runo." (El-Ankebut, 45)

1042. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je od Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve selleme, uo

ove rijei: "ta mislite, kada bi pred vratima jednog od vas bila rijeka, u kojoj bi se on pet
puta dnevno kupao, bi li imalo prljavtine na njemu ostalo?" "Ne bi", odgovorie prisutni,
a Resulullah, a.s., dodade: To je primjer pet dnevnih namaza, s kojima Allah brie
poinjene grijehe."
(Muttefekun alejhi)
1044. Ibn-Mes'ud, r.a., pripovijeda da je jedan ovjek poljubio neku enu, pa je doao i
obavijestio o tome Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme. Tada je Uzvieni
Allah objavio ovaj ajet: "I obavljaj molitvu poetkom i krajem dana, i u prvim asovima
noi Dobra djela zaista ponitavaju hrdava." (El-Hud,114) ovjek tada upita: "Je li to
samo za mene?", a Poslanik odgovori: "Za sav moj ummet."
(Muttefekun alejhi)
188. Znaaj sabahskog i ikindijskog namaza
1050. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi ove rijei Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
selleme: "Nad vama naizmjenino bdiju meleki dana i meleki noi, a sastaju se
(smjenjuju se) na sabahskom i ikindijskom namazu. Zatim se oni koji su medu vama
noili penju (na nebesa), pa ih Allah upita, a On najbolje zna: U kakvom ste stanju
ostavili Moje robove?', a meleki odgovore: Ostavili smo ih da klanjaju, a i zatekli smo ih
da klanjaju."'
(Muttefekun alejhi)
1051. Derir b. Abdullah el-Bedeli, r.a., pripovijeda: "Bili smo kod Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve selleme, pa on pogleda u mjesec, a bijae no punog mjeseca i ree:
'Zaista ete vi vidjeti vaeg Gospodara kao to vidite ovaj mjesec; nimalo se neete
namuiti u Njegovom videnju, pa ako ste u stanju da vas ne prode namaz prije izlaska
sunca (sabahski) i prije njegova zalaska (ikindijski), onda tako postupite."'
(Muttefekun alejhi)
U drugom rivajetu, stoji: "Pa je pogledao u mjesec etrnaeste noi." (Ovim hadisom
preporuuje se uvanje sabhaskog i ikindijskog namaza; prim. prev.)
1052. Burejde, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Ko ostavi ikindijski namaz, propala su mu njegova djela."
(Buhari)
189. Vrijednost i znaaj odlaska u damiju
1053. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:

"Kad god neko ode u damiju - jutrom ili naveer, Allah mu pripremi mjesto u Dennetu,
koliko god puta ode ujutro i naveer."
(Muttefekun alejhi)
1054. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i
ove rijei: "Ko se kod svoje kue oisti (abdesti ili okupa), a zatim ode u neku od
Allahovih kua (damija) da obavi jedan od Njegovih farzova, jednim mu se korakom
oprata grijeh, a drugim podie stepen (u Dennetu)."
(Muslim)
1057. Ebu Musa r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
"Najveu nagradu za namaz ima ovjek koji najvie koraka napravi do namaza (damije),
a zatim onaj koji je blie. Onaj ko iekuje namaz da ga klanja od onoga ko klanja, (sam)
pa legne da spava."
(Muttefekun alejhi)
190. Vrijednost iekivanja namaza
1061. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme:
"Jedan od vas je u namazu sve dok je namazom zauzet i dok ga jedino namaz spreava da
se vrati obitelji."
(Muttefekun alejhi)
191. Znaaj i vrijednost zajednikog namaza
1064. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'aiejhi ve selleme, rekao:
"Namaz obavljen u dema'atu vredniji je i bolji od namaza pojedinca za dvadeset sedam
dereda."
(Muttefekun alejhi)
1066. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi i kae: "Doao je slijepac Poslaniku, s.a.v.s., i rekao:
'Allahov Poslanie, nemam vodia koji bi me dopratio do mesdida.' Zatim je traio od
Poslanika, s.a.v.s., da mu da povlasticu da klanja u kui, pa mu odobri, ali kad se ovaj
udalji, dozva ga i upita: uje li poziv na namaz?' Ree: Da.' Ree mu: Odazovi mu
se."'
(Muslim)
1068. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao:
"Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, bio sam naredio da naredim da se saberu drva,
zatim naredim da se ezan proui za namaz, zatim naredim nekom ovjeku da imami
svijetu, zatim odem do ljudi (koji ne dolaze na namaz) i popalim njihove kue."
(Muttefekun alejhi)

1069. Od Ibn-Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: "Kome priinjava zadovoljstvo da

sutra sretne Allaha, d.., kao musliman, neka uva ove namaze, jer e biti prepoznat po
njima. Zaista je Allah propisao vaem Poslaniku, s.a.v.s., sunnete, Allahove upute, a
namazi se ubrajaju u sunnete, upute. Ako vi usklanjate u vaim kuama, kao onaj to
izostavlja demat i klanja u svojoj kui, tada ete ostaviti sunnet svog Poslanika, s.a.v.s.,
a ako ostavite sunnet svog Poslanika, s.a.v.s., zalutat ete.
Ja znam da mi (ashabi), nismo izostavljali namaz u dematu, izostavljali su ga samo
munafici, poznati licemjeri. Nekada bi nekog od nas dopratili medu dvojicom, oslanjajui
se na njih dok bi stao u saf."
(Muslim)
U drugom njegovom predanju stoji: "Zaista nas je Poslanik, s.a.v.s., poduio sunnetima
upute, a od tih sunneta je namaz u damiji u kojoj se ui ezan."
1070. Ebu-Derda', r.a., prenosi daje uo od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve
selleme, ove rijei: Trojicu ljudi, bilo u selu ili u pustinji, koji ne obavljaju namaz u
dema'atu, ejtan je ve savladao, pa se drite dema'ata, jer, vuk jede ovcu koja se odvoji
od stada."
(Ebu-Davud, sa hasen senedom)
192. Podsticanje na obavljanje sabaha i jacije u dema'atu.
1071. Osman b. 'Affan, r.a., pripovijeda da je uo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi
ve selleme, kad kae: "Ko klanja jaciju u dematu, kao da je klanjao pola noi, a ko
klanja sabah u dematu, kao da je klanjao cijelu no."
(Muslim)
1073. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nema teeg
namaza munaficima od sabaha i jacije, a kad bi znali ta je u njima, dolazili bi da obave
ta dva namaza, pa makar puui."
(Muttefekun alejhi)
193. O naredbi uvanja propisanih namaza i strogoj zabrani njihovog ostavljanja!
Uzvieni Allah kae:
"Redovno namaz obavljajte, naroito onaj krajem dana." (El-Bekara, 238)
"Pa ako se pokaju i budu namaz obavljali i zekat davali, ostavite ih na miru." (Et-Tevba,
5)
1074. Ibn-Mes'ud, r.a., pripovijeda: "Pitao sam Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve

selleme, koje je djelo najodabranije?, pa on ree: Namaz obavljen u njegovom vremenu.'

'Zatim koje?', upitah ja, a on ree: Dobroinstvo prema roditeljima.''Zatim koje?', upitah
ponovo, a on ree: Borba na Allahovom putu."'
(Muttefekun alejhi)
1075. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Islam
se temelji na ovih pet temelja: oitovanju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed
Allahov Poslanik, Idanjanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i
obavljanju hada."
(Muttefekun alejhi)
1076. Ibn-Omer, r.a., prenosi i ove rijei Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme:
"Naredeno mi je da se borim protiv ljudi, sve dok ne budu svjedoili da nema boga osim
Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, klanjali namaz i davali zekat, pa kada to
uine, zatitili su od mene svoju krv (ivote) i svoje imetke, osim kada to islam zahtijeva,
a raun e Allahu polagati."
(Muttefekun alejhi)
1077. Mu'az, r.a., pripovijeda: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme poslao, me
je u Jemen i rekao: Doi e narodu, sljedbenicima Knjige (kitabijama), pa ih pozovi da
posvjedoe da nema drugog boga, osim Allaha, i da sam ja Allahov Poslanik. Ako ti se u
tome odazovu, saopi im da im je Uzvieni Allah propisao pet namaza u svakom danu (i
noi). Ako ti se i u tome odazovu, upoznaj ih da im je Uzvieni Allah propisao zekat sadaku koja se uzima od njihovih bogataa i predaje njihovim siromasima. Ako ti se i u
tome odazovu, ne diraj u njihovu najvredniju imovinu (prilikom uzimanja zekata) i uvaj
se dove onoga kome je nepravda uinjena, jer izmedu nje i Allaha nema zastora."
(Muttefekun alejhi)
1078. Dabir, r.a., prenosi daje uo Allahova Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme, kad
kae: "izmedu ovjeka i irka i nevjerovanja je naputanje namaza."
(Muslim)
1080. ekik b. Abdullah, savremenik Muhammedovih, a.s., drugova (tabiin) i kod svih
priznat po svojoj vjerodostojnosti, rahimehullah, veli: "Ashabi, Muhammedovi (sallallahu
'alejhi ve selleme) drugovi, nisu ostavljanje nijednog djela smatrali nevjerstvom, osim
ostavljanja namaza."
(Tirmizi, hasen)
1081. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Prvo za ta e
ovjek polagati raun na Sudnjem danu je namaz, pa ako mu bude ispravan i primljen,
spasio se i uspio je. A ako mu namaz ne bude primljen, izgubio je i propao."
Ako mu bude nedostajalo od farzova, Allah, d.., e rei: "Pogledajte ima li ta kod ovog
Mog roba od nafile", pa e mu se njome nadoknaditi ono to bude falilo od farzova.
A zatim e polagati raun za ostala djela na ovakav nain."
(Tirmizi, hasen)

194. Vrijednost prvog safa i naredba o upotpunjavanju prvih safova, njihovom

poravnavanju i zbijanju.
1082. Dabir, b. Semure, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, istupio pred njih, pa im je rekao: "Zar se neete poredati u safove, kao to se
meleki poredaju kod svoga Gospodara?" "A kako se meleki poredaju kod svoga
Gospodara?", upitasmo mi, a on odgovori: "Upotpune prve safove i zbiju se u njima."
(Muslim)
1083. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada bi
ljudi znali kakva je vrijednost poziva (ezana) i prvoga safa, i kada se ne bi mogli
dogovoriti ko e u njega stati, nego bacanjem kocke, bacali bi kocku."
(Muttefekun alejhi)
1085. Ebu-Seid el-Hudar, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vidio ashabe da se
povlae u namazu unazad, pa im ree: "Naprijed prodite i za mnom se povodite, a neka se
za vama povode oni koji su iza vas. Dokle god se povlae neki ljudi, sve dotle ih
Allah unazaduje."
(Muslim)
1086. Od Ebu-Mes'uda r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., doticao je
naa ramena pred poetak namaza, govorei: Poravnajte se, nemojte se razilaziti, pa da
vam se srca razidu. Neka iza mene stanu punoljetni i razumni, a zatim oni koji su iza
njih, a zatim oni koji su iza njih.'"
(Muslim)
1087. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
"Poravnajte vae safove, jer zaista je poravnavanje safova dio cjelovitosti i potpunosti
namaza."
(Muttefekun alejhi)
A u Buharijinu rivajetu, stoji: "... jer zaista je poravnavanje safova sastavni dio obavijanja
namaza."
1089. Numan b. Beir, r.a., prenosi: "uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da kae: "Ili
ete poravnati svoje safove, ili e vas Allah razdvojiti."
(Muttefekun alejhi)
U Muslimovom predanju stoji: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., poravnavao je nae safove kao
da ispravlja luk od strijele dok ne bi vidio da smo shvatili. Jednog dana izaao je i stao i
gotovo da rekne'Allahu ekber', pa opazi jednog ovjeka, beduina da mu prsa stre iz safa,
pa ree: O Allahovi robovi, ili ete vi safove poravnati, ili e vas Allah razjediniti."'
1090. Od El-Bera'a bin'Aziba, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

prolazio je kroz safove, s kraja na kraj, dodirujui naa prsa i ramena i govorei:
Nemojte se razilaziti, pa da vam se srca razidu.' On je takoer govorio: Zaista, Allah i
Njegovi meleki donose salavat na prve safove."'
(Ebu-Davud, hasen)
1091. Od Ibn-'Umera r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Uspostavite i
poravnajte safove, sastavite ramena, popunite praznine, blago dotiite ruke vae brae i
nemojte ostavljati praznina za ejtana. Ko sastavi saf, Allah e ga sastaviti sa Sobom, a ko
prekine saf, Allah e ga od Sebe odvojiti."
(Ebu-Davud, hasen, sahih)
195. Potvreni sunneti sa farzovima, njihov minimalni i potpuni broj, i sredina
izmeu toga dvoga
1097. Od majke pravovjernih, Ummu Habibe Remle bint Ebi-Sufjan, r.a., prenosi se da je
rekla: "ula sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kae: Nema nijednoga (Allahova)
roba - muslimana, koji svaki dan klanja Uzvienom Allahu dvanaest rekata nafile, osim
farzova, a da mu nee Allah sagraditi kuu u Dennetu!' Ili ree: ... a da mu nee biti
sagradena kua u Dennetu!'"
(Muslim)
1098. Od Ibn-'Umera, r.a., prenosi se da je rekao: "Klanjao sam sa Allahovim
Poslanikom, s.a.v.s., dva rekata prije podnevskog farza i dva rekata poslije, dva rekata
poslije dume, dva rekata poslije akamskog farza i dva rekata poslije jacijskog farza."
(Muttefekun alejhi)
196. Potvrdenost dva rekata sabahskog sunneta
1100. Od Aie, r.a., prenosi se da Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije ostavljao etiri rekata prije
podnevskog farza i dva rekata prije sabahskog farza.
(Buhari)
1101. Od nje se, takoer, prenosi da je rekla: "Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije se vre
obavezao ni na jednu nafilu, kao to se obavezao na dva rekata sabahskog sunneta."
(Muttefekun alejhi)
1102. Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Dva rekata sabaha su
bolja od dunjaluka i svega to je na njemu."
(Muslim)
U njihovom drugom predanju stoji, da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Dva rekata sabaha su
mi draa od itavog dunjaluka."

197. Krae uenje na sabahskom sunnetu; ta se na njemu ui i kada mu je vrijeme?

1104. Od Aie, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao dva kratka rekata
sabahskog namaza, izmedu ezana i ikameta.
(Muttefekun alejhi)
U jednom drugom njihovom rivajetu stoji: "... klanjao je kratko dva rekata sabahskog
sunneta, kada uje ezan, tako da sam se pitala: Je li prouio na svakome jednu Fatihu?!"'
A u Muslimovom rivajetu stoji: "... klanjao je kratko dva rekata sabahskog sunneta kada
uje ezan", a u drugom rivajetu: "... kad se pojavi zora."
1108. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., prouio na dva rekata
sabahska sunneta poslije Fatihe: "Kul ja ejjuhel kafirun i Kulhuvallahu ehad."
(Muslim)
1109. Ibn-'Umer, r.a., pripovijeda: "Pratio sam da Allahov Poslanik, s.a.v.s., itav mjesec
dana ui na dva rekata prije sabahskog farza: KuI ja epuhel kafirun i Kulhuvallahu
ehad."'
(Tirmizi, hasen)
198. Lijepo (mustehab) je prilei poslije dva rekata sabahskog sunneta naslonjen na
desnu stranu kao i podsticanje na to bez obzira da li se probdjela no u namazu ili
ne
1111. Aia, r.a., prenosi i kae: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao bi u vrijeme od jacije
do sabaha jedanaest rekata, predajui selam poslije svaka dva rekata, a zatim bi zavrio
nepamo (vitr) sa jednim rekatom. Pa kada bi mujezin zavrio sa sabahsldm ezanom, a ve
bi zora osvanula, Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao bi na njegov ezan i klanjao dva kratka
rekata, zatim bi se spustio na desnu stranu i tako malo priekao dok mujezin ne obavi
ikamet."
(Muslim)
1112. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi i kae: "Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: "Kada
klanja neko od vas dva rekata sabahska sunneta, neka odlegne malo na desnu stranu."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
199. Podnevski sunneti
1113. Od Ibn-'Umera, r.a., prenosi se da je rekao: "Klanjao sam sa Allahovim

Poslanikom, s.a.v.s., dva rekata prije podnevskog farza i dva rekata poslije."
(Muttefekun alejhi)
1114. Od Aie, r.a., prenosi se da Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije izostavljao etiri rekata prije
podnevskog farza.
(Buhari)
1116. Od Ummu Habibe, r.a., prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Ko bude uvao etiri rekata prije podnevskog farza i etiri poslije, Allah ga je zabranio
vatri dehenemskoj.'"
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1118. Aia, r.a., pria da Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada ne bi klanjao prije podnevskih
farza etiri rekata, to bi uinio poslije farza.
(Tirmizi, hasen)
200. Ikindijski sunneti
1120. Ibn-'Umer, r.a., kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah se smibvao
ovjeku koji klanja prije ikindijskog farza etiri rekata."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
1121. Od Ali ibn Ebi-Taliba, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao prije
ikindijskog farza dva rekata.
(Ebu-Davud, sahih)
201. Akamski sunneti prije i poslije farza
1122. Abdullah ibn Mugaffel, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao:
"Klanjajte prije akamskog farza", da bi trei put dodao: "... onaj ko hoe."
(Buhari)
1124. Enes, r.a., rekao je: "Klanjali smo u vrijeme Allahova Poslanika, s.a.v.s., dva rekata
poslije zalaska sunca, a prije akamskog farza", pa mu je reeno: `Je li ih i Allahov
Poslanik klanjao?' A on je na to odgovorio: 'On nas je vidio da klanjamo, a nije nam
naredio niti nam je zabranio.'"
(Muslim)
1125. Enes, r.a., pripovijeda: "Bili smo u Medini, pa kad bi zauo ezan za akam namaz,
oni bi pourili i klanjali po dva rekata namaza nafile prije farza stojei naspram
(damijskih) stupova. Kad bi jedan ovjek, stranac, doao u damiju, mislio bi da je
namaz obavljen zbog mnogobrojnih klanjaa ova dva rekata."

203. Dumanski sunnet

1126. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: 'Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
'Kada neko od vas klanja dumu, neka poslije nje klanja etiri rekata.'"
(Muslim)
1127. Ibn-Omer pripovijeda da Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije klanjao poslije dume dok
ne ode kui, pa bi on kod kue klanjao dva rekata."
(Muslim)
204. Mustehab je klanjati sve vrste nafila u kui; naredba je da se, prilikom
klanjanja nafile, pomjeri s mjesta na kojem je klanjan farz, ili, pak, da se izmedu
njih neto progovori
1128. Od Zejd ibn Sabita, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: O ljudi,
klanjajte u svojim kuama, jer je, zaista, najbolji onaj namaz (koji) ovjek obavi u svojoj
kui, osim farzova."
(Muttefekun alejhi)
1129. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Klanjajte neke vae
nafila-namaze u kuama, nemojte kue pretvarati u grobnice."
(Muttefekun alejhi)
1130. Od Dabira, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Kada
neko do vas obavi namaz u damiji, neka i u svojoj kui uini dio od svoga namaza, jer
zaista e Allah od njegova namaza, u njegovoj kui, uiniti veliko dobro.'"
(Muslim)
205. Podsticanje na obavljanje vitr - namaza, objanjenje njegova vremena, te daje
on potvreni sunnet.
1132. Od Alije r.a., prenosi se daje rekao: "Vitr nije obavezan kao namaski farzovi, ali ga
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uinio sunnetom, kada je rekao: Zaista je Allah nepar
gedan), voli jednou, pa klanjajte vitr neparan broj rekata, o pripadnici Kur'ana.'"
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
1133. Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je u svako doba
noi klanjao vitr; na njenom poetku, sredini i na kraju, a zadnje vrijeme svog ivota
klanjao je vitr na kraju noi."

(Muttefekun alejhi)
1138. Od Dabira, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
'Ko se boji da nee ustati na kraju noi, neka klanja vitr na njenom poetku, a ko eli da
ustane na kraju noi, neka vitr klanja krajem noi, jer zaista je namaz krajem noi
osvjedoen, tj. prisustvuju mu meleki, a to je bolje."'
(Muslim)
206. Duha (kuluk) - namaz, najmanji, srednji i najvii broj njegovih rekata, te
podsticanje na njegovo redovno obavljanje.
1140. Ebu-Zerr, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., daje rekao: "Svako jutro na svaki
va zglob se daje sadaka; svaki tesbih je sadaka, svako (izgovoreno) "elhamdu lillahi"
sadaka je, svako (izgovoreno) "la ilahe illallah" sadaka je, svaki (izgovoreni) tekbir
sadaka je, naredivanje dobra sadaka je, odvraanje od pokuenog sadaka je, a sve to
zamjenjuju dva rekata duha - namaza."
(Muslim)
208. Podsticanje na klanjanje dva rekata tahijjetul-mesdida i o tome da je mekruh
sjesti u bilo kojem vaktu, prije nego se klanjaju dva rekata, bila ona tahijjetul mesdid, farzovi, potvrdeni sunneti, ili neto drugo.
1144. Od Ebu-Katade, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Kada neko od vas ude u damiju, neka ne sjeda, dok ne klanja dva rekata."'
(Muttefekun alejhi)
210. Fadileti (vrijednosti) petka, dunost da se toga dana okupa, namirie, porani na
duma - namaz, da se dova ini toga dana i donosi salavat na Vjerovjesnika, s.a.v.s.,
te objanjenje da u tom danu ima as (momenat) kada se dova prima i daje
mustehab (lijepo) to vie spominjati Allaha, d.., poslije duma-namaza.
Uzvieni Allah rekao je:
"A kada se molitva obavi, onda se po zemiji raziite iAllahovu blagodat traite i Allaha
mnogo spominjite, da biste postiglii to elite. " (El-Dumu'a, 10)
1147. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
'Najbolji dan, u kome se sunce rodilo, jeste petak; toga dana je stvoren Adem, toga dana
je uveden u Dennet i toga dana je izaao iz njega.'"
(Muslim)

1149. Od njega se takoer prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Pet dnevnih

namaza, duma do dume, ramazan do ramazana, briu grijehe poinjene izmedu njih,
ako se izbjegnu veliki grijesi."
(Muslim)
1150. Od njega i Ibn-'Umera, r.a., prenosi se da su uli Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako
na svom mimberu govori: "Ili e se ljudi okaniti zapostavljanja duma- namaza, ili e
Allah zapeatiti njihova srca, pa e postati nemarni (nehajni, a uz to i bezbrini)."
(Muslim)
1151. Od Ibn-'Umera, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada neko
od vas hoe ii na dumu, neka se okupa!"
(Muttefekun alejhi)
1154. Od Selmana, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
"Nijedan ovjek nee se okupati petkom, oistiti se koliko moe, namirisati se uljem ili
kunim mirisom, zatim izai (na namaz), ne rastavljajui izmedu dvojice, zatim klanjati
to mu je propisano, zatim sluati kada imam bude govorio, a da mu nee bit oproteno
izmedu te i slijedee dume."
(Buhari)
1155. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko se u
petak okupa, poput kupanja od dunupluka, zatim ode u damiju u prvom satu - kao da je
devu rtvovao; ko ode u drugom satu - kao da je kravu rtvovao; ko ode u treem satu kao da je rogatog ovna rtvovao, ko ode u etvrtom satu kao da je koko rtvovao, ko ode
u petom satu - kao da je jaje udijelio, a kada se imam pojavi (na minberu) - dodu meleci i
sluaju hutbu."
(Muttefekun alejhi)
212. Vrijednosti nonog namaza
Uzvieni Allah rekao je:
"I probdij dio noi u molitvi, to je samo tvoja dunost Gospodar tvoj e ti na onom
svijetu hvale dostojno mjesto darovati."(El-Isra; 79)
"Bokovi njihovi se postelja liavaju..." (Es-Sedda, 16)
"Oni su nou samo malo spavali. " (Ez-Zarijat, 17)
1160. Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla: "Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao je nou toliko
da bi mu ak stopala naticala, pa sam mu rekla: Zato to radi, o Allahov Poslanie, kad
su ti oproteni grijesi koje si poinio i koje e poiniti?' On mi je odgovorio: A zar da
ne budem zahvalan rob?'"
(Muttefekun alejhi)

1161. Alija. r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., doao njemu i Fatimi nou, pa bi
upitao: "A zar ne klanjate?"
(Muttefekun alejhi)
1162. Salim b. Abdullah b. Omer b. Hatab, r.a., prenosi od svog oca Abdullaha, da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Divan li je ovjek Abdullah, samo kad bi jo klanjao
nou." "Poslije toga", veli Salim, "Abdullah ibn Omer, r.a., spavao je nou samo malo
(klanjao bi)."
(Muttefekun alejhi)
1163. Abdullah b. Amr b. el-As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "O
Abdullahu, nemoj biti kao taj i taj, koji je obavljao none namaze, pa je to napustio."
(Muttefekun alejhi)
1164. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi: "Neko je spomenuo jednog ovjeka u Poslanikovu
prisustvu i rekao da dotini spava cijelu no sve do svanua. Poslanik, s.a.v.s., ree: 'Tom
se ovjeku u ui ejtan pomokrio.'"
(Muttefekun alejhi)
1165. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada
neko od vas zaspi, ejtan mu na potiljku zavee tri vora i pri vezivanju svakog kae:
'Mora dugu no prespavatil' Ukoliko se dotini probudi, pa spomene Uzvienog Allaha,
odrijei mu se jedan vor; pa ako uzme abdest, odrijei se jo jedan vor; pa ako klanja,
odrijei se i trea vor, i on osvane do i raspoloen. U protivnom, osvane loeg
raspoloenja, i lijen."
(Muttefekun alejhi)
1166. Od 'Abdullaha ibn Selama, r.a., prenosi se daje Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: O
ljudi, nazivajte selam, dijelite hranu i klanjajte nou dok svijet spava, ui ete u Dennet
u miru."
(Tirmizi, hasen, sahih)
1167. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Najbolji
post, poslije ramazana, je u Allahovom mjesecu muharremu, a najbolji namaz, nakon
farzova, je noni namaz (kijamul-lejli)."
(Muslim)
1170. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., mrsio bi tokom
mjeseca, tako da bismo pomislili da nijedan dan nije postio, pa bi opet postio tako da
bismo pomislili da nijedan dan nije mrsio. Nisi mogao poeljeti da ga vidi da klanja
nou, a da ga ne bi vidio, niti da ga vidi da spava, a da ga ne bi vidio."
(Buhari)
1172. Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije klanjao vie od
jedanaest rekata, bilo u ramazanu ili nekom drugom mjesecu; klanjao bi etiri rekata, a ne
pitaj o njihovoj ljepoti i duljini, zatim bi klanjao tri, pa sam mu rekla: Allahov Poslanie,

hoe li spavati prije nego klanja vitr?' On je odgovorio: Aia, moje oi spavaju,
ali moje srce ne spava!"'
(Muttefekun alejhi)
1175. Od Huzejfe, r.a., prenosi se da je rekao: "Jedne noi sam klanjao sa
Vjerovjesnikom, s.a.v.s., i on je otpoeo uiti suru'El-Bekara', pa rekoh (u sebi): Uinit
e ruku' nakon sto ajeta!', pa kad ih je prouio rekoh: Klanjat e sa njom jedan rekat!', pa
kad ju je prouio rekoh: Nakon nje e na ruku'!'; zatim je otpoeo suru'En-Nisa' i prouio
je, pa suru 'Ali-Imran', i prouio je, uei tako da je svaki harf pravilno i teno izgovarao.
Kada bi prouio ajet u kom je tesbih izgovorio bi ga,a kada bi naiao na dovu uinio bi
dovu; kada bi prouio ajet u kom se utjee od ejtana; utjecao bi se od njega. Zatim je
uinio ruku', izgovarajui 'subhane rabbijelazim', pa je ostao na ruku'u koliko i na kijamu,
zatim rekao je 'semi'a Allahu limen hamideh rabbena lekel-hamd'; zatim je dugo stajao,
blizu onoliko koliko je bio na ruku'u, zatim je seddu uinio govorei 'subhane rabbijel
a'la', a sedda je bila duga skoro koliko i kijam (stajanje)."
(Muslim)
1179. Od Dabira, r.a., prenosi se da je rekao: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
kako kae: U noi ima jedan as (momenat) u kojem, ako ovjek musliman potrefi,
molei Allaha Uzvienog neko dunjaluko ili ahiretsko dobro, molba mu biva usliana;
taj as ima u svakoj noi.'"
(Muslim)
1183. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah se smilovao
ovjeku koji ustane nou, pa klanja i probudi svoju enu, pa ako ne htjedne, zapljusne je
vodom. Allah se smilovao i eni koja ustane nou, pa klanja i probudi svog mua, pa ako
ne htjedne, zapljusne ga vodom u lice."
(Ebu-Davud, sahih)
1184. Ebu-Hurejre, r.a., i Ebu-Seid, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Kada jedan ovjek probudi svoju enu nou, pa oboje klanjaju noni namaz odvojeno ili
klanjaju dva rekata zajedno (demtile), upisani su u one koji se Allaha sjeaju."
(Ebu-Davud, sahih)
1185. Od Aie, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.., rekao: "Kada se nekom od vas
zadrijema u namazu, neka ide odspavati da bi otiao od njega dnjeme, jer, zaista, kad
neko pospan klanja, moe se desiti da sebe grdi, umjesto da oprost trai."
(Muttefekun alejhi)
213. Mustehab je ramazanski kijam, tj. teravih namaz.
1187. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko klanja
uz ramazan (teravih namaz), vjerujui i nadajui se (nagradi), e biti mu oproteni (mali)
gnjesi koje je poinio."

(Muttefekun alejhi)
214. Fadilet ibadeta (kijama) u noi Lejletul-kadra i objanjenje kada,
najvjerovatnije, biva ta no.
Uzvieni Allah rekao je:
"Mi smo ga (Kur'an) poeli objavljivati u noi Kadr."(El-Kadr, 1)
"Mi smo je (Knjigu) poeli objavljivati u blagoslovljenoj noi. "(Ed-Duhan, 3)
1189. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Ko provede
Lejletul-kadr na kijamu (u ibadetu), vjerujui i nadajui se (nagradi), e biti mu oproteni
(mali) grijesi koje je poinio."
(Muttefekun alejhi)
1192. Od Aie, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Traite Lejletu-lkadr u neparnim noima zadnjih deset dana ramazana."
(Buhari)
1193. Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla: "Kada bi nastupila zadnja desetina ramazana,
Allahov Poslanik, s.a.v.s., provodio bi no u ibadetu, probudio bi svoju obitelj i trudio se
da ibadet bude to bolji."
(Muttefekun alejhi)
1195. Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla: "Rekla sam: 'O Allahov Poslanie, ta misli,
kada bih znala u kojoj je noi Lejletul-kadr, ta bih u njoj uila?', a on je odgovorio: 'Rea:
Allahumme inneke'afuwun, tuhibbul'afve fa'fu 'anni' (Allahu moj, Ti si Onaj koji
oprata, voli da oprata, pa mi oprosti).'"
(Tirmizi, hasen, sahih)
215. Fadileti upotrebe misvaka, te prirodna, urodena svojstva (fitra)
1196. Od Ebu-Hurejrea'a, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada ne
bih oteao svome ummetu (ili ree narodu), naredio bih mu da upotrebljava misvak pri
svakom namazu."
(Muttefekun alejhi)
1197. Od Huzejfea, r.a., prenosi se da je rekao: "Kada bi Allahov Poslanik ustao iza sna,
trljao bi usta misvakom."
(Muttefekun alejhi)
1200. Od urejha ibn Hani'a prenosi se da je rekao: "Rekao sam Aii, r.a.Ata bi
Yjerovjesnic, s.a.v.s., prvo poeo raditi kada ude u kuu?', a ona je rekla: 'Prvo bi
upotrijebio misvak.'

(Muslim)
1203. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: "Urodenih
svojstava ima pet, ili pet stvari su fitra (urodene osobine): suneenje (obrezivanje),
uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta, podrezivanje nokata, upanje dlaka ispod pazuha, te
podrezivanje brkova."
(Muttefekun alejhi)
1204. Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Deset
stvari su urodena svojstva (fitra): podrezvanje brkova, putanje brade, upotreba misvaka,
ienje nosa vodom, podrezivanje nokata, pranje nogu izmedu prstiju, upanje dlaka
ispod pazuha, uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta, pranje vodom poslije nude.'"
Prenosilac kae: "Desetu stvar sam zaboravio, a mislim da je ispiranje usta."
(Muslim)
1205. Ibn- Umer, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: uPotkresujte brkove,
a brade putajte."
(Muttefekun alejhi)
216. Potvrenost obaveze davanja zekata, njegov fadilet, te ostalo to je s tim
vezano.
Uzvieni je Allah rekao:
"Obavljajte namaz i dajite zekat. " (El-Bekara, 43)
"A nareeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru
ispovjedaju, i da molitvu obavljaju, i da zekat daju a to je ispravna vjera."(El-Bejjine, 5)
"Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime oisti i blagoslvljenim uini."(Et Tevba,
103)
1206. Od Ibn-'Umera, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Islam je
izgraden na pet stupova: svjedoenju da nema drugog boga osim Allaha, te da je
Muhammed Njegov rob i Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, posjeivanju
Kabe (hadu) i postu ramazana."
(Muttefekun alejhi)
1207. Od Talhe ibn 'Ubejdullaha r.a., prenosi se da je rekao: "Doao je Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s., neki ovjek iz Nedda, raupane kose. uli smo negov glas, ali nismo
razumjeli ta kae, dok se nije pribliio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. Pitao je o islamu i
Allahov Poslanik mu rekao je: To je pet namaza u toku dana i noi!' Na to mu ovjek
ree: 'Imam li kakvih drugih obaveza, osim toga?' On mu odgovori: 'Ne, osim
dragovoljno!' Zatim mu je Allahov Poslanik rekao:,l post mjeseca ramazanal', a ovjek
mu ree: 'Jesam li jo ta duan osim posta?' A on mu ree: Ne, osim nafile!' Zatim mu je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., spomenuo zekat, a ovjek ga je upitao: 'Imam li obaveza osim

njega?' On mu je odgovorio: 'Ne, osim da dijeli dragovoljno!' Potom se ovjek okrenuo,

govorei: Tako mi Allaha, niti u na ovo ta dodati niti oduzetil', na to Allahov Poslanik
ree: Spasio se je, ukoliko je istinu rekao!"'
(Muttefekun alejhi)
1208. Od Ibn-'Abbasa, r.a., prenosi se daje Vjerovjesnik, s.a.v.s., poslao Muaza, r.a., u
Jemen i rekao mu: "Pozovi ih svjedoanstvu da nema drugog boga, osim Allaha, i da sam
ja Allahov Poslanik, pa ukoliko to prihvate, onda ih obavijesti da im je Uzvieni Allah
propisao pet namaza u toku dana i noi, pa ukoliko to prihvate, obavijesti ih da im je
Allah propisao zekat koji se uzima od njihovih bogataa i daje njihovoj sirotinji."
(Muttefekun alejhi)
1209. Od Ibn-'Umera, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Naredeno mi je da se borim protiv ljudi, sve dok ne posvjedoe da nema drugog boga,
osim Allaha, i da je Muhammed Allahov Poslanik, da obavljaju namaz i daju zekat, pa
kada to uine, zatieni su im od mene njihovi ivoti i imeci, osim to je islam propisao, a
njihov obraun je kod Allaha."'
(Muttefekun alejhi)
1212. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje neki beduin doao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i
rekao: O Allahov Poslanie, uputi me na posao kojim u, ako ga uradim ui u Dennet!"
On mu ree: "Da oboava Allaha, ne inei mu irk, obavlja namaz, daje obavezni
zekat i posti ramazan!" On tada ree: ?ako mi Onoga, u ijim je rukama moj ivot, na
ovo nita neu dodati!" I kada se on okrenuo, Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: "Ko eli da
gleda denetliju, neka gleda u ovog ovjeka!"
(Muttefekun alejhi)
1214. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nema
nijednog vlasnika zlata i srebra koji na njih ne daje to je obavezan (zekat), a da mu nee
na Sudnjem danu biti iskovane ploe od vatre i on e biti baen na njih u dehenemskoj
vatri, pa e mu se ispriti bokovi, prsa i leda. Kad god se ohlade, budu vraeni u prvotno
stanje u danu koji traje pedeset hiljada godina, dok se ne zavri sudenje ljudima, te
saznaju svoj put, ili u Dennet, ili u Vatru!" Reeno je tada: O Allahov Poslanie, a ta je
s devama?" On na to ree: "I vlasnik deva, koji ne daje to je na njih obavezan (a jedna
od obaveza je da ih pomuze na dan njihova dolaska na pojilo), e biti na Sudnjem danu
oboren licem na zemlju u najprostranijoj i najravnijoj pustinji, u kojoj se nee gubiti ni
jedno mlado deve, pa e ga one gaziti svojim kopitima i gristi ustima; kad god jedna
preko njega prede, naide druga, u toku dana koji traje pedeset hiljada godina, sve dok ne
bude zavreno sudenje ljudima, te saznaju svoj put, ili u Dennet, ili u Vatru."
Zatim mu je reeno: O Allahov Poslanie, a to je sa govedima i sitnom stokom?" On
ree: "I vlasnik goveda i sitne stoke, koji ne daje to je na njih obavezan, kada dode
Sudnji dan, e biti oboren na lice na ravnoj pustinji, iz koje se nita ne moe izgubiti, a
stoka medu kojom nee bit takve u koje su zakovreni rogovi, ili koja nema rogova, ili su
joj polomljeni, nabadat e ga svojim rogovima i gaziti papcima; kad god jedna preko
njega pregazi, druga naide, u danu koji traje pedeset hiljada godina, sve dok ne bude
zavreno sudenje ljudima, te sazna put, ili u Dennet, ili u Vatru."

Zatim mu je reeno: O Allahov Poslanie, a ta je s konjima?" On odgovori: "Konji se

dijele na tri vrste: neki e ovjeku biti grijeh, neki e biti zastor, a za neke e biti
nagraden. Sto se tie onih za koje e biti grijean, to su oni koje ovjek dri iz oholosti,
ponosa i neprijateljstva prema pripadnicima islama. Oni su njemu grijeh. to se tie onih
koji e biti zastor (od vatre), to su oni koje je ovjek dao da slue na Allahovom putu, a
zatim nije zaboravio pravo Allahovo na njih. Oni e mu biti zastor (od vatre). to se tie
onih za koje e imati nagradu, to su oni koje je ovjek dao da slue na Allahovom putu
muslimanima u njivi i napasa ih u njivi ili bati. Oni nita nee opasti u toj njivi ili bati,
a da mu nee bit upisano dobrih djela srazmjerno tome koliko su opasli, a isto tako za
svaki njihov izmet, veliki i mali, e biti mu upisan toliki broj dobrih djela. A ako pokidaju
konopce i otre na jedan ili dva breuljka, Allah e mu upisati broj njihovih stopa i
izmeta kao dobra djela. I njihov vlasnik s njima nee proi pored rijeke, kojom e se
napojiti, makar ih on i ne namjeravao napojiti, a da mu Allah za onoliko koliko su popili
ne upie dobrih djela."
Zatim mu je reeno: "Allahov Poslanie! A ta je sa magarcima?" On ree: "U pogledu
njih nita mi nije objavljeno, osim ovog jedinstvenog ajeta koji obuhvata svako
(dobroinstvo): Ko uradi najmanju trunku dobra, vidjet e ga, a ko uradi najmanju
trunku zla, vidjet e ga!"'
(Muttefekun alejhi)
217. Dunost posta ramazana i objanjenje koristi posta i ostalog, to je za njega
vezano.
Uzvieni Allah rekao je:
"O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas...'; sve do rijei
Uzvienog. "U mjesecu ramazanu poelo je objavijivanje Kur'ana, koji je putokaz
ljudima i jasan dokaz pravoga puta i razllkovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu
bude kod kue, neka ga u postu provede, a ko se rasboli ili se na putu zadesi, neka isti
broj dana naposti."
(El-Bekara, 183)
1215. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Uzvieni
Allah rekao je: Svako ovjekovo djelo pripada njemu, osim posta; on pripada Meni i Ja
za njega (posebno) nagradujem. Post je tit (od vatre ili grijeha), pa kada neko od vas
posti, neka ne govori rune rijei, i neka ne vie, a ako ga neko opsuje ili napadne, neka
kae: - Ja postimi -Tako mi Onoga, u ijoj je ruci Muhammedova dua, zadah iz usta
postaa je bolji kod Allaha od mirisa miska. Posta ima dvije radosti: kada iftari, raduje
se svome iftaru, a kada susretne svoga Gospodara, obradovat e se svome postu."
Ovo je Buharijin rivajet, a u drugom njegovom rivajetu stoji: "... on ostavlja hranu, pie i
strasti radi Mene; post je Moj i Ja za njega nagradujem, za jedno dobro nagradujem
desetorostruko!"
U Muslimovom rivajetu stoji: "Svaki se ovjekov posao viestruko nagraduje; dobro
djelo nagraduie se desetorostruko, do sedam stotina puta, a Allah Uzvieni rekao je:

'Osim posta, on je Moj i Ja za njega nagradujem, on ostavlja svoje strasti i hranu radi
Mene. Posta ima dvije radosti: radost kod iftara i radost kod susreta sa Svojim
Gospodarom. Zadah njegovih usta bolji je kod Allaha od mirisa miska."
(Muttefekun alejhi)
1217. Sehl bin Sa'd, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je on rekao: "U Dennetu
imaju vrata koja se zovu Rejjan. Na njih e ui postai na Sudnjem danu i vie niko osim
njih. Rei e se: 'Gdje su postai?' Oni e ustati i na njih niko drugi nee ui, osim njih.
Kada oni udu, ona e se zatvoriti i niko vie na njih nee ui."
(Muttefekun alejhi)
1218. Od Ebu-Seida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je AUahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Nema nijednog roba koji posti dan na Allahovom putu, a da Allah nee tim danom
udaljiti njegovo lice od vatre sedamdeset harifa (koliko se proputuje za sedamdeset
godina)."
(Muttefekun alejhi)
1219. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Ko posti ramazan,
vjerujui i nadajui se (nagradi), oproteni su mu (mali) grijesi koje je do tada poinio."
(Muttefekun alejhi)
1220. On, r.a., takoer prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada dode
ramazan, otvaraju se denetska vrata, zatvaraju se dehenemska, a ejtani se vezuju (u
lance)."
(Muttefekun alejhi)
1221. On, r.a., takoer prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Postite kada ga
vidite (mladi mjesec) i mrsite kada ga vidite, a ako ga ne vidite (zbog oblaka), dopunite
a'ban trideset dana."
(Buhari)
U Muslimovom rivajetu stoji: "... a ako bude oblano, postite trideset dana."
218. Dareljivost, injenje dobroinstva i to vie dobra u mjesecu ramazanu, a
posebno u njegovih zadnjih deset dana!
1222. Prenosi se da je Ibn-'Abbas r.a., rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je
najdareljiviji od svih ljudi, a najdareljiviji je bio u ramazanu, kada se Dibril sastajao s
njim, a Dibril se sastajao s njim svaku no tokom ramazana i poduavao ga Kur'anu.
Zaista je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi se s njima sastao, bio dareljiviji od vjetra
(koji donosi kiu)."
(Muttefekun alejhi)
219. Zabrana posta prije ramazana, u drugoj polovini a'bana, osim ako je to

nastavak (na post iz prve polovine) ili se podudario s njegovim .obiajem, da post
ponedjeljkom i etvrtkom.
1224. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Neka niko od
vas ne posti prije ramazana jedan ili dva dana, osim ako ovjek posti svoj (uobiajeni)
post, pa neka posti taj dan."
(Muttefekun alejhi)
1227. Od Ebu el-Jakzana'Ammar ibn Jasira r.a., prenosi se da je rekao: "Ko posti dan u
koji se sumnja Qe li od ramazana), taj je otkazao poslunost Ebu-Kasimu, s.a.v.s."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
220. ta se kae kada se vidi mladak?
1228. Od Talhe ibn'Ubejdullaha r.a., prenosi se da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada bi vidio
mladak, govorio: "Allahu na, neka nam mladak dode s mirom, imanom, selametom i
islamom! Moj i tvoj gospodarje Allah, o mladae upute i dobra!"
(Tirmizi, hasen)
221. Fadilet sehura, te njegovo odgadanje do zadnjeg vremena, ukoliko se ne boji
izlaska zore!
1229. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Ustajte
na sehur, jer je u sehuru zaista beriet"'
(Muttefekun alejhi)
222. Fadilet urbe u vezi s iftarom, ono ime se iftari i to se kae poslije iftara!
1233. Od Sehla ibn Sa'da, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ljudi e
bit u dobru sve dok budu urili sa iftarom."
(Muttefekun alejhi)
1236. Od Omera bin el-Hattaba, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Kada od tamo (s istoka) no dode, a dan ode tamo (na zapad), i kada sunce zade, tada se
posta mrsi."
(Muttefekun alejhi)
1238. Od ashaba Sulejmana bin'Amira ed-Dabbija, r.a., prenosi se daje Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rekao: "Kada neko od vas iftari, neka se iftari temrama (datulama), a ako nema,

neka se iftari vodom, jerje ona ista."

(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
223. Naredba postau da uva svoj jezik i druge organe od svih prestupa,
vrijedanja, itd.
1240. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Kada neko od vas posti, neka bestidno (sramotno) ne govori, a ako ga neko bude psovao,
ili ga napadne, neka kae: - Ja postim!"'
(Muttefekun alejhi)
1241. On, r.a., takoer prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Ko se ne prode lanog
govora i postupka po njemu, Allahu nije potrebno da on ostavlja svoje jelo i pie."
(Buhari)
224. Neka pitanja u vezi sa postom
1242. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Kada neko od
vas zaboravi, pa jede, ili se napije, neka dovri svoj post, jer ga je to, zaista, Allah
nahranio i napojio.
(Muttefekun alejhi)
1243. Od Lekita bin Sabrea, r.a., prenosi se da je rekao: "Rekao sam: Allahov Poslanie,
kai mi neto o abdestu!, a on ree: Propisno (potpuno) uzimaj abdest, rastavi izmedu
prsta (pranjem), i dobro isperi nos, osim ako posti."'
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1244. Od Aie, r.a., prenosi se da je ona rekla: "Allahova Poslanika, s.a.v.s., zaticala je
zora, a on je bio dunup (od odnosa) sa svojim enama, pa bi se on onda okupao i
postio."
(Muttefekun alejhi)
225. Fadilet (korist) posta muharema, a'bana i E1-ehuril-huruma (zulka'de, zulhide, muharem, redeb)
1246. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Najvredniji post poslije ramazana je Allahov mjesec muharem, a najvredniji namaz,
poslije farza, je noni namaz (nona nafila)."'
(Muslim)

1247. Od Aie, r.a., prenosi se da je ona rekla: uVjerovjesnik, s.a.v.s nije nijedan mjesec
vie postio od a'bana, jer on je zaista postio cijeli a'ban." U jednom drugom rivajetu
stoji: "... postio je cijeli a'ban, osim malo."
(Muttefekun alejhi)
1248. Mudiba el-Bahilijje prenosi od svoga oca, ili amide, da je on doao Allahovu
Poslaniku, s.a.v.s., zatim je otiao i vratio se poslije godinu dana, a za to vrijeme njegovo
stanje i izgled se izmijenili. Kada mu je doao, rekao mu je: "0, Allahov Poslanie, zar
me ne poznaje?" On mu ree: "A ko si ti?" On ree: "Ja sam EI-Bahilijj, koji ti je doao
prve godine." On mu ree: uta te je promijenilo. Onda si bio lijepog izgleda?" On ree:
"Od kako sam otiao od tebe, nisam jeo nego samo nou." Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu
ree: "Sam si sebe muiol" Zatim mu ree: uPosti mjesec strpljivosti (ramazan) i jedan
dan od svakog mjeseca!" On mu ree: "Dodaj mi jo, jer sam ja jaki!" On mu odgovori:
"Posti dva dana!" On mu ponovo ree: uDodaj mi jo!" On na to ree: "Posti tri danal"
On ponovo ree: "Dodaj mi jo!" On mu tada ree: "Posti od ehuril-huruma, pa prestani,
pa ponovo posti, pa prestani, zatim ponovo posti, pa prestani!", pokazujui mu s tri prsta,
tako to bi ih skupljao i pruao."
(Ebu-Davud)
226. Fadilet posta i drugih (dobrih) djela u prvih deset dana zul-hideta
1249. Od Ibn-'Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Nema dana u kojima je dobro djelo drae Allahu od ovih! Znai, deset prvih dana
zulhideta.' Oni su ga upitali: Pa ak ni dihad na Allahovom putu?' On rekao je: ak ni
dihad, osim ako ovjek izade sobom i svojim imetkom i ne vrati nita od toga.'"
(Buhari)
227. Fadilet posta na dan "Arefata", dan "Aure" deseti (dan muharema) i deveti
(dan muharema)
1250. Od Ebu Katade, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je, upitan o
postu na dan'Arefata, odgovorio: On iskupljuje grijehe prole godine, te ostatak dotine
godine."
(Musim)
1251. Od Ibn-'Abbasa, r.a., prenosi se daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., postio auru (deseti
dan muharema) i naredio da se posti.
(Muttefekun alejhi)
1252. Od Ebu-Katade, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,, upitan o postu
aure, rekao: "On iskupljuje (grijehe) prole godine."

(Muslim)
228. Mustehab je postiti est dana evala
1254. Od Ebu-Ejjuba, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko isposti
ramazan, zatim posti est dana evala, kao daje itavu godinu postio."
(Muslim)
229. Mustehab je postiti ponedjeljkom i etvrtkom
1255. Od Ebu-Katade, r.a., prenosi se daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitan o postu
ponedjeljkom, rekao: "To je dan u kom sam roden, dan u kom sam postao Poslanikom i
tog dana mi je sputena (objava)."
(Muslim)
1256. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: "Djela se
predoavaju (Allahu) ponedjeljkom i etvrtkom, pa volim da se moje djelo predoi, kad
ja postim."
(Tirmizi, hasen)
1257. Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., se trudio da posti
ponedjeljakom i etvrtakom."
(Tirmizi, hasen)
230. Mustehab je postiti po tri dana u svakom mjesecu
1260. Od Abdullaha bin 'Amra bin el-'Asa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Post tri dana svakog mjeseca je post itavu godinu."
(Muttefekun alejhi)
1262. Od Ebu-Zerra, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ako posti u
mjesecu tri dana, onda posti trinaesti, etrnaesti i petnaesti."
(Tirmizi, hasen)
231. Fadilet davanja iftara postau, fadilet postaa pored koga se jede i dova koju
upuuje onaj koji jede vlasniku sofre.
1265. Zejd bin Halid el-Duheni, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.s., daje rekao:

"Ko iftari postaa, imat e nagradu kao i on, a postau nee bit umanjeni njegovi sevabi."
(Tirmizi, hasen, sahih)
1266. Od Ummu Umare el-Ensarije, r.a., prenosi se daje Vjerovjesnik, s.a.v.s., uao kod
nje i ona mu je ponudila hranu, a on joj rekao je: "Jedi i ti!" Ona je rekla: "Ja postim!" Na
to Allahov Poslanik ree: "Zaista, meleci donose salavat na postaa pored koga se jede,
dok ne zavre s jelom!" (A moda je rekao: "... dok se ne zasite!")
(Tirmizi, hasen)
1267. Enes, r.a., prenosi daje Vjerovjesnik, s.a.v.s., doao kod Sa'd bin'Ubade, r.a., i on
mu je iznio kruha i zejtina, pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., jeo, i onda rekao: "Neka se kod
vas iftare postai i neka vau hranu jedu poboni i neka za vas istigfar ine melekil"
(Ebu-Davud, sahih)

I'TIKAF

1268. Prenosi se od Ibn-'Umera, r.a., da je rekao: "Allahov Poslanik boravio je u i'tikafu

zadnjih deset dana ramazana."
(Muttefekun alejhi)
1269. Od Aie, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., boravio u i'tikafu zadnjih deset
dana ramazana, sve dok mu Uzvieni Allah nije uzeo ivot, a poslije njega su u i'tikafu
boravile njegove ene.
(Muttefekun alejhi)

HADD

Uzvieni Allah rekao je:

"Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogunost i, a onaj koji
nee da vjeruje pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome." (Ali-Imran, 97)
1272. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., odrao
nam je hutbu i rekao: O ljudi, Allah vam je propisao had, pa ga obavljajte, na to jedan
od prisutnih ree: Da li svake godine, o Allahov Poslanie?' On je utio, dok je dotini
ponovio pitanje tri puta, a zatim je rekao: Da sam rekao: Da!', bio bi vadib (stroga
obaveza), a vi ga ne biste mogli izvriti!' Zatim je dodao: 'Ostavite me dok sam ja vas
ostaviol Zaista su oni prije vas propali zbog toga to su puno pitali i razilazili se sa svojim

poslanicima, pa kada vam neto naredim, uradite onoliko koliko moete, a kada vam
neto zabranim, to ostavite."'
(Muslim)
1273. On takoer prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitan koji je najvredniji posao,
odgovorio: "Iman (vjerovanje) u Allaha i njegova Poslanika." Zatim je upitan: "A ta
poslije njega?" On je odgovorio: "Dihad (borba) na Allahovom putu!" Zatim je ponovo
upitan: "A koji poslije njega?" On je odgovorio: "Had mebrur!" (tj. had za vrijeme
kojeg onaj koji ga obavlja ne uini ni jedan prestup)."
(Muttefekun alejhi)
1274. Od njega se prenosi da je rekao: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako kae:
Ko obavi had, a ne bude nepnstojne i rune rijei govorio i ne bude krio (Allahove)
propise, vratit e se (bez grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila."'
(Muttefekun alejhi)
1275. On takoer prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Umra do umre
iskupljuje grijehe poinjene izmedu njih, a za had-mebrur (tj. had u kojem hadija nije
poinio nijedan grijeh) nema druge nagrade, osim Denneta."
(Muttefekun alejhi)
1276. Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla: "Rekla sam: O Allahov Poslanie, vidimo da
je dihad najvredniji posao, a zar neemo (mi ene) ii u dihad?' On je odgovorio:
'Najvrjedniji dihad za vas je had-mebrur."'
(Buhari)
1277. Ona, takoer, prenosi da je Allahov Poslanik rekao: "Nema nijednog dana, u kome
Allah oslobodi vie robova od vatre, od dana'Arefata."
(Muslim)
1278. Od Ibn-'Abbasa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Umra uz
ramazan vrijedi koliko i had, ili koliko had obavljen sa mnom."
(Muttefekun alejhi)
1280. Od Lekita bin'Amira, r.a., prenosi se da je doao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao:
"Moj otac je jako ostario, ne moe obaviti ni hada ni umre niti moe putovati (da bi ih
obavio)." A on mu je odgovorio: "Obavi za svoga oca i had i umru!"
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1282. Od Ibn-'Abbasa r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., susreo grupu ljudi
najahalicama (u podruju) Er-Revha' i rekao im: "Ko ste vi?" Oni odgovorie:
"Muslimani!" A zatim rekoe: "A ko si ti?" On ree: "Allahov Poslanik!" Tada jedna ena
podie dijete i ree: "Moe li ovaj obaviti had?" On odgovori: "Da, a tebi pripada
sevab!"
(Muslim)

1284. Prenosi se od Ibn-'Abbasa, r.a., da je rekao: "Ukaz, Medinne i Zul-Medaz bile su

pijace u vrijeme dahilijeta, pa su (muslimani) osjetili nelagodnost da trguju za vrijeme
hada, paje siao ajet koji govori o hadskom mevsimu (sezoni): Nije vam grijeh traiti
dobrote (trgovinom) od vaeg Gospodara."' (EI-Bekara,198)
(Muslim)

DIHAD

Uzvieni je Allah rekao:

"A borite se protiv svih mnogoboaca, kao to se oni svi bore protiv vas;i znajte da je
Allah na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone (koji su bogobojazni). " (Et-Tevba,
36)
"Propisuje vam se borba, mada vam nije po volji! Ne volite neto, a moe biti dobro za
vas; neto volite, a ono ispadne zlo po vas. Allah zna, a vi ne znate. " (El-Bekara, 216)
"Kreite u boj, bili slabi ili snani, i borite se na Allahovu putu, zalaui imetke svoje i
ivote svoje. " (Et-Tevba, 41)
"Allah je od vjernika kupio ivote njihove i imetke njihove u zamjenu za Dennet koji e
im dati - oni e se na Allahovu putu boriti, pa ubijati i ginuti. On im je to, zbilja, obeao u
Tevratu i Indilu i Kur'anu - a ko osim Allaha dosljednije ispunjava obeanje svoje? Zato
se radujte pogodbi svojoj koju ste s Njim ugovorili, i to je veliki uspjeh. " (Et-Tevba, 111)
"Vjernici koji se ne bore, osim onih koji su za borbu nesposobni, nisu jednaki onima koji
se na Allahovu putu bore imecima svojim i ivotima svojim. One koji se budu borili
ulaui imetke svoje i ivote svoje, Allah e odlikovati itavim stepenom nad onima koji
se ne budu borili i On svima obeava lijepu nagradu. Allah e borcima, a ne onima koji se
ne bore, dati veliku nagradu, poastiti od Sebe i oprost i milost. Allah prata i samilostan
je. " (En-Nisa, 95, 96)
"O vjernici, hoete li da vam ukaem na trgovinu; ona e vas spasiti patnje nesnosne? U
Allaha i Poslanika Njegova vjerujte, i imecima svojim i ivotima svojim na Allahovu
putu se borite, to vam je, da znate, bolje. - On e vam grijehe vae oprostiti i u denetske
bae vas, kroz koje e rijeke tei, uvesti, i u divne dvorove u edenskim vrtovima - to e
biti uspjeh veliki, a dat e vam i drugu blagodat, koju jedva ekate, Allahovu pomo i
skoru pobjedu! Zato obraduj radosnom vijeu vjernike. " (Es-Saff, 10- 13).
1285. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitan kojije najvredniji
posao, odgovorio: "Vjerovanje u Allaha i Njegova Poslanika." Zatim je upitan: "A koji
poslije toga?" On je odgovorio: "Dihad na Allahovom putu!" Zatim je upitan: "A koji je
poslije toga?" A on je odgovorio: "Had mebrur!"
(Muttefekun alejhi)
1286. Od Ibn-Mes'uda, r.a., prenosi se da je rekao: "Rekao sam: O Allahov Poslanie,
koji je posao najdrai Uzvienome Allahu?' On je odgovorio: 'Namaz u njegovo vrijeme!'

Zatim sam mu rekao: A koji poslije toga?' A on je odgovorio: Dobroinstvo roditeljima!'

A zatim sam ga pitao: A koji poslije toga?', a on je odgovorio: Dihad, u ime Allaha!'"
(Muttefekun alejhi)
1287. Od Ebu-Zerra, r.a., prenosi se da je rekao: "Rekao sam: O Allahov Poslanie,
koji je posao najvredniji?' On je rekao: Vjerovanje u Allaha i dihad na Njegovom
putu!"'
(Muttefekun alejhi)
1288. Od Enesa, r.a., prenosi se daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Jedanjutarnji
pohod na Allahovom putu ili jedan veernji pohod bolji je od dunjaluka i svega to je na
njemu."
(Muttefekun alejhi)
1289. Ebu-Seid Hudrija, r.a., prenosi da je doao neki ovjek Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s., pa rekao: "Koji je ovjek najodabraniji?" Poslanik, s.a.v.s., mu je rekao:
"Najodabraniji ovjek je mumin koji se bori svojim ivotom i svojim imetkom na
Allahovom putu." Upita: "A koji onda?" "Mumin koji Allahu robuje u nekom planinskom
klancu i ne uznemirava ljude svojim zlom."
(Muttefekun alejhi)
1290. Od Sehla bin Sa'da, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Jedan
dan boravka (strae) na Allahovom putu, vredniji je od dunjaluka i svega to je na njemu;
jedno mjesto u Dennetu veliine vaeg bia vrednije je od dunjaluka i onoga to je na
njemu; jedan jutarnji pohod koji uini rob na putu Uzvienog Allaha, ili veernji pohod,
bolji je od dunjaluka i svega to je na njemu."
(Muttefekun alejhi)
1291. Selman, r.a., prenosi: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da kae: `Dan
pripravnosti na Allahovom putu bolji je od mjesec dana posta i namaza. A ko umre u
pripravnosti, e biti nagraden od Allaha za posao koji je uinio, a ako je iv, e biti
nagraden opskrbom i siguran od iskuenja kaburskih."'
(Muslim)
1292. Od Fadale ibn'Ubejda, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Svakom se umrlom zapeati njegov posao, osim onom koji je u pripravnosti na
Allahovom putu. Zaista se njegov posao poveava, sve do Sudnjega dana i on e biti
sauvan od kaburskog iskuenja."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1293. Usman, r.a., prenosi: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da kae: "Dan
pripravnosti (strae) na Allahovom putu bolji je od hiljadu dana provedenih tamo gdje
nema pripravnosti."
(Tirmizi, sahih)
1294. Od Ebu-Hureireaa, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:

`Allah je zagarantirao onome koji izade na Njegovom putu, a ne podstrekuje ga na to,

osim: dihad na Mom putu, iman u Mene i vjerovanje u Moje poslanike; On mi je
zagarantirao da e ga uvesti u Dennet, ili e ga vratiti njegovom mjestu iz kojeg je
krenuo, s nagradom koju je zaradio ili plijenom (koji je zadobio). Tako mi Onoga, u ijoj
je ruci Muhammedov ivot, nema nijedne rane koja se zadobije na Allahovu putu, a da
nee s njom doi na Sudnji dan, u onakovom obliku kakva je bila na dan kada je ranjen;
njena boja je boja krvi, a miris - miris miska. Tako mi Onoga, u ijoj je ruci
Muhammedov ivot, kada ne bih oteao muslimanima, ne bih nikada izostao iz odreda
koji se bori na Allahovu putu, ali ja nisam u stanju omoguiti svim muslimanima da idu
niti oni sami imaju mogunosti, a njima bi bilo teko da me ne posluaju. Tako mi Onoga,
u ijoj je ruci Muhammedova dua, elim se boriti na Allahovom putu, pa da poginem, pa
se ponovo boriti na Allahovom putu, pa poginuti, pa se ponovo boriti na Allahovom putu,
pa poginuti."'
(Muslim)
1295. Od njega se, takoer, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nema
nijednog ranjenika koji je ranjen na Allahovom putu, a da nee doi na Sudnji dan s
ranom koja krvari; boja joj je boje krvi, a miris - miris mousa!
(Muttefekun alejhi)
1296. Muaz, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koji se musliman bori
na Allahovom putu koliko traje jedna munja deve, obavezan mu je Dennet, a ko dobije
jednu ranu na Allahovom putu, ili povredu od nesree, rana e bit na Sudnjem danu vea
nego prije. Krv e bit u boji afrana, a miris - miris miska."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
1297. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Jedan ovjek od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
naiao je na jednu planinsku uvalu u kojoj bijae jedan mali izvor vode, pa mu se to
svidjelo, pa je rekao: 'Kad bih se izolirao od svijeta i nastanio u ovoj uvali, ali to neu
uiniti sve dok mi ne dozvoli Allahov Poslanik, iju u dozvolu zatraiti' Taj je ashab
saopio Allahovu Poslaniku svoju odluku, pa mu Poslanik, s.a.v.s., ree: Nemoj to initi.
Vaa borba na Allahovom putu bolja je od obavljanja namaza u kui sedamdeset godina.
Zar vi ne elite da vam Allah oprosti i da vas uvede u Dennet? Borite se na Allahovom
putu, jer ko se bori na Allahovom putu, toliko koliko je izmedu dvije munje deve,
obavezan mu je Dennet."
(Tirmizi, hasen)
1298. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je neko upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,: "Allahov
Poslanie, ta je ravno dihadu na Allahovom putu?" Poslanik, s.a.v.s., im ree: "To vi ne
moete uiniti." Pa su ponovili dva ili tri puta pitanje. Svaki put im je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., odgovorio: "To vi ne moete uiniti." A onda im ree: "Primjer mudahida na
Allahovom putu jeste kao primjer ustrajnog postaa i klanjaa, pokornog Allahovim
ajetima, koji ne prekida svoj namaz niti svoj post sve dok se borac na Allahovom putu ne
vrati iz borbe."
(Muttefekun alejhi)

Ovo je citat Muslima. U predanju Buharije se kae: "Neki ovjek rekao je: 'Allahov
Poslanie, koji je posao ravan dihadu?'Allahov Poslanik, s.a.v.s., ree: Nema takvog
posla.' Zatim ree: Moe li ti, kada mudahid krene u borbu, da ude u svoj mesdid, pa
da klanja bez prekida i da posti bez prestanka?' Onda ree: 'A ko to moe?"'
1299. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Jedan od
najboljih naina ivljenja ljudi je ivot ovjeka koji se dri za uzde svoga konja na
Allahovom putu. Kad god uje kakvu buku ili povik, on mu se zaskoi na leda spreman
za borbu ili smrt, idui tamo gdje e je nai. Isto tako ivot pastira sa svojim stadom na
jednom visu od visova ili u dolini od dolina, koji obavlja namaz, daje zekat i koji robuje
svome Gospodaru sve do smrti, od ljudi je koji ine samo dobro."
(Muslim)
1300. Od njega se, takoer, prenosi daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "U Dennetu
ima stotinu dereda, (stupnjeva), koje je Allah pripremio mudahidima na Allahovom
putu. Izmedu dvije derede je kao izmedu neba i Zemlje."
(Buhari)
1301. Od Ebu-Se'ida el-Hudrija, r.a., prenosi se daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko
bude zadovoljan da mu Allah bude Gospodar, islam vjera, a Muhammed Poslanik,
zasigurno je zasluio Dennet." Tome se zaudio Ebu-Se'id, pa je rekao: "Ponovi mi to,
Allahov Poslanie!" On mu je ponovio, i dodao: "Ima jo jedna stvar zbog koje Allah
uzdie roba sto dereda u Dennetu, izmedu svake dvije derede kao izmedu neba i
Zemlje." On ga je upitao: "A ta je to, Allahov Poslanie?" On mu ree: "Dihad na
Allahovom putu, dihad'na Allahovom putu."
(Muslim)
1302. Od Ebu-Bekra bin Ebi Musa el-E'arija prenosi se da je rekao: "uo sam svoga
oca, r.a., kako kae, dok je ekao neprijatelja: 'Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: - Zaista
su denetska vrata pod sjenama sablji! - Tada usta jedan ovjek, koji bijae loe obuen, i
upita: O Ebu Musa, jesi li ti uo Allahova Poslanika da to kae?' A on mu odgovori:
Da!' On se zatim vrati svojim drugovima i ree: Ja vas poselamljujem!' Zatim je slomio
korice svoje sablje i bacio ih. Ondaje krenuo sa sabljom na neprijatelja i njome udarao,
dok nije ubijen."
(Muslim)
1303. Od lbn-'Abbasa'Abdurrahman bin Dubejra, r.a., prenosi se daje rekao: "Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Noge (Allahova) roba, koje su se zapraile na Allahovom
putu, nee doticati Vatra."'
(Buhari)
1304. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Nee ui u Vatru ovjek koji je plakao iz straha i skruenosti prema Allahu, kao to se
nee mlijeko u vime vratiti, niti e se na (Allahovom) robu sastati praina sa Allahovog
puta i dehenemski dim."'
(Tirmizl, hasen, sahih)

1305. Od Ibn-'Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
kako kae: 'Dva oka nee doticati dehenemska vatra: oko koje je plakalo iz straha i
skruenosti prema Allahu i oko koje je budno straarilo na Allahovom putu."'
(Tirmizi, hasen)
1306. Od Zejda bin Halida, r.a., prenosi se daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko
opremi gaziju (borca) na Allahovom putu, i on je sam gazija, a ko se brine o gazijinoj
obitelji, i on je sam gazija."
(Muttefekun alejhi)
1307. Od Ebu-Umamea, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
'Najbolja sadaka je hlad atora na Allahovom putu, sluga za devu na Allahovom putu, ili
odrasla deva na Allahovom putu."'
(Tirmizi, hasen, sahih)
1309. Od Ebu-Seida el-Hudrija prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao
(poruku) Beni - Lahjanu i rekao: "Neka svaka dva ovjeka poalju jednog, a nagrada se
dijeli obojici."
(Muslim)
U jednom drugom njegovom rivajetu stoji: "Neka izade (u borbu) od svaka dva ovjeka
po jedan, a zatim rekao je onome koji ostaje: Ko se od vas bude brinuo o obitelji i
imetku onoga koji je otiao (u borbu), imat e pola njegove nagrade.'"
1310. Od EI-Berra'a r.a., prenosi se da je rekao: "Doao je Vjerovjesniku, s.a.v.s., neki
ovjek, naoruan, u pancimom odijelu i rekao: O Allahov Poslanie, da li da se borim ili
da primim islam?' On mu ree: Primi islam, a zatim se bori!' On je primio islam, borio
se, a zatim poginuo, na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Uradio je malo, a
nagraden je puno!'"
(Muttefekun alejhi)
1311. Od Enesa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Niko ko ude u
Dennet nee se eljeti vratiti na dunjaluk, kad bi bilo njegovo sve to je na Zemlji, osim
ehida. On e eljeti da se vrati na dunjaluk, pa da pogine deset puta zbog kerameta koji
vidi (prilikom pogibije)."
(Muttefekun alejhi)
A u drugom rivajetu, stoji: "Zato to vidi vrijednosti ehadeta (fadileta pogibije na
Allahovom putu)."
1312. Abdullah b. Amr b. el-As, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Allah e oprostiti ehidu sve osim duga."
(Muslim)
U drugom njegovom rivajetu stoji: "Pogibija na Allahovom putu brie svaki grijeh osim
duga."

1313. Od Ebu-Katadea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao medu njima
i spomenuo da su dihad na Allahovom putu i vjerovanje u Allaha najbolji poslovi. Na to
je ustao jedan ovjek i rekao: O Allahov Poslanie, reci mi, hoe li mi se oprostiti grijesi
ako poginem na Allahovom putu?" Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Da, ako pogine
na Allahovom putu, a bude strpljiv; onaj koji trai nagradu (od Allaha), dok si u juriu
naprijed, a ne u bjeanju"! Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao: "Kako si rekao?"
On mu odgovori: "Reci mi hoe li mi se oprostiti grijesi ako poginem na Allahovom
putu?" On mu na to odgovori: "Da, ako pogine na Allahovu putu, a bude strpljiv; onaj
koji trai nagradu (od Allaha), dok si u juriu, a ne u bjeanju, osim duga. Zaista mi je to
Dibril, a.s., rekao."
(Muslim)
1314. Dabir, r.a., pripovijeda da je neki ovjek rekao: "Gdje u ja ako poginem, Allahov
Poslanie?" Poslanik, s.a.v.s., ree: "U Dennet." ovjek tada baci hurme koje je drao u
rukama, a zatim stupi u borbu gdje se borio sve do pogibije."
(Muslim)
1315. Enes, r.a., pripovijeda i kae: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., i ashabi krenuli su da
preteknu murike na Bedru a murici su doli. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ree: Neka ni
jedan od vas ne poinje nita bez mene lino.' Murici se pribliie, pa Allahov Poslanik,
s.a.v.s., ree: Krenite u Dennet, ija je irina kao irina nebesa i Zemlje.' Tada je Umejr
El-Hamam el-Ensari r.a., rekao: O Allahov Poslanie, zar u Dennet ija je irina kao
nebesa i Zemlja.' Resul, s.a.v.s., ree: Da.' A Umejr ree: Behin beh' (u znaenju divno).
Allahov Poslanik, s.a.v.s., ree: 'ta te je navelo da kae behinbeh' Ree: 'Allahov
Poslanie, tako mi Allaha, nije me nita drugo navelo da to govorim do nada da budem
jedan od stanovnika tog Denneta.' Poslanik, s.a.v.s., ree: Ti si zaista njegov stanovnik.'
Umejr istrese nekoliko hurmi iz bisaga, pa ih poe jesti, a zatim ree: Ako bih ja ivio
dok pojedem ove hurme, to bi dugo potrajalo', pa ih baci, i krenu na neprijatelja, borei se
sve dok ne pogibe."
(Muslim)
1316. Enes, r.a., pripovijeda: "Jedna grupa ljudi je dola Poslaniku, s.a.v.s., pa rekoe:
'Poalji sa nama jednu grupu ljudi koja e nas poduavati Kur anu i sunnetu.' Allahov
Poslanik, s.a.v.s., odabra za njih sedamdeset ljudi, ensarija (koje nazivahu El-Kurea).
Medu njima je bio i moj daida Haram. Oni su u Medini uili Kur'an i medusobno ga
studirali. Po noi bi se poduavali, a po danu bi donosili vodu i ostavljali u damiji. Oni
su sabirali drva i prodavali ih, pa bi za zaradu kupovali hranu stanarima damijske sofe i
siromanima. Njih je Allahov Poslanik poslao kod nas, ali ih murici preduhitrie i pobie
prije nego to su stigli na odredeno mjesto. Oni rekoe: 'Allahu na, izvijesti o nama
naeg Poslanika da smo se mi sastali sa Tobom, i da smo zadovoljni Tobom da si Ti
zadovoljan nama.' Jedan ovjek muri doao je Haramu, daidi (prenosiocu hadisa), u
leda mu koplje zabio i njime ga probo. Haram tada ree: Pobijedio sam, Gospodara mi
Kabe.' Allahov Poslanik, s.a.v.s., je istodobno rekao ahabima u Medini: Zaista su vaa
braa izginula, a zadnje njihove rijei su bile: - Allahu na, izvijesti o nama naeg
Poslanika, da smo se susreli s Tobom, da smo zadovoljni Tobom, a i Ti nama.'"

(Muttefekun alejhi)
1317. Enes, r.a., pripovijeda: "Moj Amida Enes, b. Nadar, r.a., izostao je iza Bitke na
Bedru, pa je rekao: 'Allahov Poslanie, ja sam bio odsutan od prve borbe koju si vodio
protiv murika. Ako mi Allah dade priliku za borbu sa muricima, zaista e Allah
pokazati ta u uiniti.' Kada je bila Bitka na Uhudu, muslimani se pokolebae, pa on
ree: "Allahu moj, ispriavam ti se od posla ovih (to jest ashaba), a odriem se od posla
onih (murika).' Iza toga je krenuo naprijed pa ga je susreo Sad b. Muaz. On mu ree: O
Sade, sin Muazov, elim Dennet, tako mi Nadrovog Gospodara, ja osjeam njegov miris
ispod Uhuda.' Sad ree: Allahov Poslanie, ja ne bih bio u stanju uiniti ono to je on
uinio."' Enes, dalje veli: "Mi smo ga poslije pronali, sa osamdeset i nekoliko proboda
od koplja, sablje i uboda od strijele. Mi smo ga pronali poginulog, a murici su ga bili
toliko izmasakrirali, da ga niko od nas nije mogao prepoznati osim njegove sestre i to po
njegovim jagodicama na vrhovima prstiju."
Enes, r.a., veli: "Mi smo smatrali, daje u vezi s njim i slinih njemu objavljen kur'anski
ajet: Ahzab, 23."
(Muttefekun alejhi)
1318. Semure, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Jedne noi u snu vidio
sam dvojicu ljudi, dodoe i podigoe me na jedno stablo, pa me uvedoe u jednu kuu na
njemu, koja je Ijepa i vrednija od svih koje sam dotada vidio. Oni mi rekoe: Ova ovdje
kuaje dom ehida."'
(Buhari, ovo je samo dio jednog drugog hadisa)
1319. Enes, r.a., prenosi da je Ummi Rubejji bint el-Berra, a ona je majka Harisa b.
Suraka, dola Poslaniku, s.a.v.s., i rekla: "Allahov Poslanie, hoe li mi rei za Harisa,
-koji je ve poginuo na dan Bedra, pa ako je u Dennetu, ja u saburiti, a ako je na nekom
drugom mjestu, onda u mnogo plakati zbog toga." Allahov Poslanik, s.a.v.s., ree joj: O
majko Harisova, u Dennetu su mnoge bae, a tvoj sin je dospio u Firdevsi el-Eala
(najljepu)."
(Buhari)
1320. Dabir, b. Abdullah, r.a., prenosi i kae: "Moga oca su donijeli pred Poslanika,
s.a.v.s. Bio je sav iznakaen. Kad ga stavie pred njega, ja pridoh da mu otkrijem lice, pa
mi ljudi to ne dadoe, a Poslanik, s.a.v.s., ree: 'Jo mu meleki svojim krilima prave
hladovinu."'
(Muttefekun alejhi)
1321. Od Sehla bin Hunejfa r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko
iskreno bude traio ehadet (pogibiju na Allahovu putu) od Uzvienog Allaha, Allah e
mu dati stepene ehida, makar umro na svojoj postelji."
(Muslim)
1323. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "ehid ne
osjeti (bol pri) pogibiji, osim kao to osjeti neko od vas kada se ubode."
(Tirmizi, hasen, sahih)

1324. Od'Abdullaha ibn Ebi-Evfa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u nekim
danima, u kojima se sukobio sa neprijateljima, saekao da sunce prede zenit, zatim je
ustao i rekao: O ljudi, nemojte eljeti susret sa neprijateljem i traite od Allaha spas, a
kada ga susretnete, strpite se, i znajte da je Dennet pod hladovima sablji." Zatim je
rekao: O Allahu, Ti, Koji si poslao Knjigu, Ti, Koji pokree oblake, Ti Koji si porazio
udruene neprijatelje (u bici na Hendeku), porazi ih, i daj da ih pobijedimo!"
(Muttefekun alejhi)
1325. Sehl. b. Sad, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Dova nee bit
odbijena, ili skoro da nee biti odbijena u dva sluaja: dova poslije ezana, i dova u
estokom sukobu, kadajedni druge sijeku."
(Ebu-Davud, sahih)
1327. Od Ebu-Musaa, el-E'arija, r.a., prenosi se da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada bi se
bojao nekog naroda, rekao: "Allahu moj, Tebe stavljamo (kao zatitu) pred njih i Tebi se
utjeemo od njihovih zala."
(Ebu-Davud, sahih)
1328. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Konjica u svojoj
grivi krije veliko dobro do Sudnjeg dana."
(Muttefekun alejhi)
1329. Urven Barikijj r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "U grivama
konjice, svezane radi borbene gotovosti, je dobro do Sudnjeg dana, nagrada i plijen."
(Muttefekun alejhi)
1330. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
'Ko spremi konja za Allahov put (ekajui dihad), vjerujui u Allaha, potvrdujui
Njegovo obeanje; svako njegovo hranjenje, pojenje, veliki i mali izmet e, zaista, biti na
njegovoj vagi na Sudnjemu danu."
(Buhari)
1331. Ebu-Mesud, r.a., pripovijeda da je neki ovjek doao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,
sa zavaljenom devom i rekao: "Ovu devu dajem na Allahovom putu." Allahov Poslanik,
s.a.v.s., ree: "Za nju e dobiti na Sudnjem danu sedam stotina, sve zavaljenih deva."
(Muslim)
1332. Od Ebu-Hammada'Ukbete bin'Amira el-Duhenija, r.a., prenosi se da je rekao:
"uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako sa mimbera kae: I pripremite za njih snagu
koju moete, a snaga je, zaista, streljatvo, a snaga je, zaista, streljatvo, a snaga je,
zaista, streljatvo!'"
(Muslim)
1333. Od njega se, takoer, prenosi da je rekao: uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
kako kae: Mnoge zemlje ete osvojiti, a Allah vam je dovoljan (kao pomaga), pa

nemoj da neko od vas zanemari svoje strijele.'"

(Muslim)
1334. Ebu-Hammad Ukbe b. Amr, r.a., takoer prenosi da je uo Allahovo Poslanika,
s.a.v.s., da kae: "Ko se obui gadanju, pa to napusti, on nije od nas, on je asija nepokoran."
(Muslim)
1335. Od njega se, r.a., takoer, prenosi da je rekao: "uo sam Allahova Poslanika,
s.a.v.s., kako kae: Allah, zaista, zbog jedne strijele uvodi u Dennet tri osobe: onoga
koji ju je napravio, nadajui se u njenoj proizvodnji svakom dobru, onoga koji njom
gada, i onoga koji je dodaje. Vjebajte gadanje i jahanje, a da vjebate gadanje drae mi
je nego da vjebate jahanje. Ko svojom voljom ostavi gadanje, nakon to je poduen, pa
to je zaista blagodat koju je ostavio (ili rekao je, (koju je) zanijekao).'"
(Ebu-Davud)
1336. Seleme b. Ekva, r.a., prenosi i kae: "Naiao je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pokraj
povee grupe ashaba koji su vjebali i takmiili se u gadanju strijelom, pa im je rekao: "O
sinovi Ismailovi, bacajte strijele i vjebajte se, jer i va praotac bio je strijelac."
(Buhari)
1337. Amr b. Abese, r.a., kae: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da kae: "Ko baci
jednu strijelu radi Allahovog puta, ona vrijedi koliko putanje na slobodu jednog roba."
(Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1338. Ebu-Jahja Hurejm b. Fatik r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko
potroi neto na Allahovom putu, pie mu se sedam stotina puta vie."
(Tirmizi, hasen)
1339. Ebu-Seid, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koji god Allahov
rob posti dan radi Allahovog puta, Allah e ga s tim danom udaljiti od dehenemske vatre
sedamdeset godina."
(Muttefekun alejhi)
1340. Ebu-Umame, r.a., od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi da je rekao: "Ko posti jedan
dan na Allahovom putu, Allah e sainiti izmedu njega i Vatre hendek (jarak) veliane
prostora izmedu neba i Zemlje."
(Tirmizi, hasen, sahih)
1341. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Ko umre a da nije iao u borbu (dihad), niti je sebi govorio da ide u borbu, taj je umro s
jednim ogrankom (osobinom) munafikluka (licemjerstva).'"
(Muslim)
1342. Dabir, r.a., prenosi i kae: "Bili smo sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., na jednom
pohodu, pa nam ree: 'Zaista u Medini ima ljudi bez kojih niste preli ni jedan put, a niti

ste koju dolinu prevalili, a da oni nisu bili s vama. Samo ih je mogla sprijeiti bolest.' U
jednom rivajetu: "I oni su vai sauesnici u nagradama."
Buharija ga prenosi od Enesa, r.a., a Muslim od Dabira, r.a., ije su rijei.
1343. Od Ebu-Musaa, r.a., prenosi se da je neki beduin doao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i
rekao: "O Allahov Poslanie, (neki se) ovjek bori radi plijena, (neki) da bi na njega
ostala uspomena, (neki) da bi se vidio njegov poloaj i mjesto", a u drugom rivajetu,
stoji: "(Neki) se bore iz hrabrosti, a (neki) iz srdbe"; a u treem rivajetu, stoji: "(Neki) iz
srdbe, pa ko je od njih na Allahovom putu?" Na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Ko se bori da Allahova rije bude najuzvienija, on je na Allahovom putu."
(Muttefekun alejhi)
1344. Abdullah b. Amr b., r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koja god
se borbena jedinica ili izvidnica bori sa neprijateljem, pa zaplijeni ratni plijen i uzme ga,
oni su preduhitrili dvije treine svoje nagrade, a koja se borbena jedinica ili izvidnica se
sukobi sa neprijateljem i pretrpi gubitke, njima e biti upotpunjena njihova nagrada."
(Muslim)
1345. Ebu-Umame, r.a., prenosi da je jedan ovjek rekao: "Allahov Poslanie, dozvoli mi
putovanje (turizam)." Poslanik, s.a.v.s., ree: "Turizam moga Ummeta je dihad na putu
Uzvienog Allaha."
(Ebu-Davud sa dobrim senedom)
1346. Abdullah b. Amr b. El-As, r.a., prenosi, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Povratak iz borbe je isto kao i borba."
(Ebu-Dawd)
Hadis znai da se nagraduje povratak iz borbe, nakon to se zavrila.
1347. Es-Saib b. Jezid, r.a., prenosi: "Poto je doao Allahov Poslanik, s.a.v.s., iz Bitke na
Tebuku, svijet je izaao pred njega na doek. Ja sam ga doekao sa djecom kod Sanijjetul
- Veda."
(Ebu-Davud)
U rivajetu Buharije hadis glasi: "Mi smo izali, da doekamo Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., sa djecom kod Senijjetul-Veda."
1348. Ebu-Umame, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko se ne bude
borio na Allahovom putu, ili ko ne spremi borca, ili ne bude ostao da se brine o porodici
borca na najbolji nain, kaznit e ga Allah prije Kijametskog dana."
(Ebu-Davud, sahih)
1349. Od Enesa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Borite se protiv
murika (idolopoklonika) svojim imecima, svojim ivotima i svojim jezicima."
(Ebu-Davud, sahih)

1350. Ebu-Amr'Numan, b. Mukarrin, r.a., pripovijeda: "Vidio sam da Allahov Poslanik,

s.a.v.s., ako ne bi poeo borbu sa neprijateljem, s poetka dana, onda bi borbu odgodio
dok sunce prede zenit, kad puhnu vjetrovi i kad se sputa pobjeda."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1351. Od Ebu-Hurejrea, r.a.,,prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Nemojte eljeti susret s neprijateljem, a kada ga susretnete, strpite se."'
(Muttefekun alejhi)
1352. Od njega i od Dabira, r.a., prenosi se da je Vorovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Rat
(ratovanje, borba) je varka."
(Muttefekun alejhi)
235. Objanjenje vrsta ehida u pogledu ahiretske nagrade koji se gusule (kupaju) i
kojima se klanja denaza, za razliku od onog koji pogine u borbi protiv nevjernika
1354. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Koga vi smatrate ehidom medu vama?' Oni rekoe: O Allahov Poslanie, ko pogine na
Allahovom putu, on je ehid!' On ree: Onda su, zaista, ehidi moga ummeta
malobrojni!' Oni rekoe: A ko je, o Allahov Poslanie?' On ree: Ko pogine na
Allahovom putu, ehid je, ko umre na Allahovom putu, ehid je, ko umre od kuge, ehid
je, ko umre od stomane bolesti ehid je, te onaj koji se utopi, ehid je."'
(Muslim)
1356. Od Ebu-A'vera Seida bin Zejda bin'Amra bin Nufejla, jednog od deseterice, kojima
je posvjedoeno da e ui u Dennet, r.a., prenosi se da je rekao: "uo sam Allahova
Poslanika, s.a.v.s., kako kae: 'Ko pogine branei svoj imetak, ehid je, ko pogine branei
sebe, ehid je, ko pogine branei svoju vjeru, ehid je, ko pogine branei svoju obitelj,
ehid je."'
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
236. Koristi oslobadanja roblja
Uzvieni Allah rekao je:
"Pa, zato on na blagodatima zahvalan bio nije? A ta ti misili: kako se moe na
blagodatima zahvalan biti? Roba ropstva osloboditi." (El-Beled, 11-13).
1358. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Ko oslobodi roba - muslimana, Allah e za svaki njegov organ osloboditi jedan njegov
organ od Vatre, pa ak spolni organ za polni organ."'

(Muttefekun alejhi)
237. Koristi dobroinstva prema robu
Uzvieni Allah rekao je:
''Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobroinstvo
inite, i roacima, i siroadi i siromasima, i komljama blinjim i komljama daljnjim, i
drugovima, i putnicima - namjernicima, i onima koji su u vaem posjedu " (En-Nisa, 36).
1360. Od EI-Ma'mura bin Suvejda prenosi se da je rekao: "Vidio sam Ebu-Zerra, r.a.,
ogrnutog platem, a u isti takav je bio ogmut i njegov rob, pa sam ga pitao o tome, a on
mi rekao je da je grdio jednog ovjeka u vrijeme Allahova Poslanika, s.a.v.s., te mu je
prigovorio zbog njegove majke, a Vjerovjesnik, s.a.v.s., mu je rekao: Ti si ovjek u kom
ima dahilijeta! Oni su vaa braa, va imetak koji je Allah uinio vaim vlasnitvom. Pa
u koga bude brat u njegovom vlasnitvu, neka ga hrani onim to i on jede, neka ga oblai
od onoga to on oblai. Nemojte im naredivati ono to ne mogu, a ako im naredite,
pomozite im!'"
(Muttefekuna/ejhiJ
239. Koristi ibadeta u vrijeme anarhije, nereda, fitneta i tome slinog
1366. Od Ma'kil bin Jesara, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao
je: Ibadet u vrijeme anarhije i fitneta je kao hidra meni."'
(Muslim)
240. Koristi dobrodunosti pri kupoprodaji,uzimanje, davanje, vraanje i traenje
duga, tano vaganje i mjerenje, zabrana zakidanja (na vagi),te koristi za bogatog u
saekivanju siromanog i opratanju njegovog duga.
Uzvieni Allah rekao je:
':.. a za dobro koje uinite, Allah sigurno zna. " (El-Bekara, 215)
"O narode moj! Pravo mjerite i na litru i na kantaru, i ne zakidajte ljudima stvari njihove.
"(Hud, 85)
' Teko onima koji pri mjerenju zakidaju, koji punu mjeru uzimaju kad od drugih kupuju,
a kad drugima mjere na litar ili na kantar - zakidaju. Kako ne pomisle da e oivljeni biti
na Dan veliki, na Dan kada e se ljudi zbog Gospodara svjetova dii."(El-Mutaffifun, 16)
1367. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je neki ovjek doao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i
traio od njega dug vrlo osorno, pa su skoili ashabi prema njemu, a Allahov Poslanik

rekao je: "Pustite ga, zaista onaj ko ima pravo (na neto), ima pravo i prigovora", a zatim
rekao je: "Dajte mu devu koja ima isto godina, kao i njegoval" Tada ashabi rekoe: O
Allahov Poslanie, ne moemo nai nego stariju (i bolju) od njegove", a on im ree:
"Dajte mu jel Zaista je najbolji medu vama onaj koji je najrevniji i najbolji u vraanju
duga!"
(Muttefekun alejhi)
1368. Od Dabira, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah se
smilovao ovjeku koji je velikoduan kada kupuje, kada prodaje i kada svoj dug trai."
(Buhari)
1369. Od Ebu-Katade, r.a., prenosi se da je rekao: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
kako kae: 'Ko eli da ga Allah sauva od muka Sudnjeg dana, neka odgodi siromanom
(insolventnom) vraanje duga, ili neka ga otpie."'
(Muslim)
1370. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neki
ovjek je pozajmljivao ljudima, a svome je sluzi govorio: Kada dode siromahu, ne trai
od njega (oprosti mu), ne bi li i nama Allah oprostio', pa je doao Allahu i On mu je
oprostio."
(Muttefekun alejhi)
1373. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Ko saeka siromanog dunika, ili mu otpie dug, Allah e mu dati hladovinu pod
Svojim Arom na Sudnjem danu, kada druge hladovine nee bit, osim Njegove."'
(Tirmizi, hasen, sahih)
1374. Od Dabira, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., kupio od njega devu (za
dvije oke i dirhem, ili dva dirhema), pa mu je izvagao i dao mu vie.
(Muttefekun alejhi)

NAUKA

Uzvieni Allah rekao je:

':.. i reci. 'Gospodaru moj, Ti znanje moje proiri!"' (Ta-Ha, 114)
"Reci: 'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?'- (Ez-Zumer, 9)
"..i Allah e na visoke stepene uzdignuti one meu vama koji vjeruju i kojima je dato
znanje. " (E1-Mudadele, 11)
':.. a Allaha se boje od Njegovih robova ueni. " (Fatir, 28)
1376. Od Muavije r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Kome
Allah eli dobro, podui ga i uputi ka spoznaji vjere."'

(Muttefekun alejhi)
1377. Od Ibn-Mes'uda, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Zavist nije dozvoljena, osim u dva sluaja: u sluaju ovjeka kojem je Allah dao imetak,
pa ga on troi na putu istine, i u sluaju ovjeka kojem je Allah dao mudrost (znanje), pa
po njoj sudi i druge njoj poduava."'
(Muttefekun alejhi)
1378. Od Ebu-Musaa, r.a., prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je:
'Primjer upute i znanja, s kojim me je Allah poslao, jeste kao primjer (obilne) kie koja
padne na zemlju (razliite kvalitete). Dobra (plodna) vrsta zemlje primi vodu, te iz nje
izraste bujna trava i bilje. Neplodna zemlja primi i zadri vodu, pa Allah od nje da korist
ljudima, te je oni piju, poje (stoku) i (zalijevaju) biljke. (Trea vrsta) jesu doline i ponori
koji, niti vodu zadravaju, niti na njima trava raste. To je primjer onoga koji je poduen i
upuen u spoznaju vjere Allahove i koji se okoristio onim s im me je Allah poslao, pa ga
je spoznao i (druge) poduavao, kao i primer onoga koji zbog toga nije ni glavu podigao i
nije prihvatio Allahovu uputu s kojom sam poslat."'
(Muttefekun alejhi)
1379. Od Sehla bin Sa'da, r.a., prenosi se daje Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao Aliji, r.a.: "Pa,
tako mi Allaha, da Allah tvojim uzrokom uputi jednog ovjeka, bolje ti je od crvenih
(najboljih) deva."
(Muttefekun alejhi)
1380. Od Abdullaha bin'Amra bin el'Asa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
rekao: Prenosite i dostavite od mene, pa makar i jedan ajet, i nema smetnje da
pripovijedate od Benu-Israila, a ko na mene namjerno slae, neka sebi pripremi mjesto u
Vatri."
(Buhari)
1381. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko krene
putem na kom trai nauku, Allah e mu njime olakati put u Dennet."
(Muslim)
1382. Od njega, r.a., takoer se prenosi daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekaq: "Ko poziva
(Allahovoj) uputi, imat e nagradu jednaku nagradi onih koji ga slijede, ali to nita nee
umanjiti od njihovih nagrada."
(Muslim)
1383. Od njega prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada ovjek umre,
njegova djelatnost se prekida, osim u tri sluaja: (ako je ostavio) trajnu sadaku, ili nauku,
(znanje ili izum) koja je od koristi, ili dobro dijete, koje za njega dovu ini."
(Muslim)
1385. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ko
izade da trai nauku, on je na Allahovom putu, sve dok se ne vrati."

(Tirmizi, hasen)
1387. Od Ebu-Umame, r.a., prenosi se daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Prednost
(vrijednost) uenog nad pobonim je kao prednost mene u odnosu na najnieg od vas."
Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Zaista, Allah, Njegovi meleki, stanovnici
nebesa i Zemlje, pa ak i mrav u svom mravinjaku, pa i riba, donose salavat na onoga
koji poduava svijet dobru."
(Tirmizi, hasen)
1388. Od Ebu-Derda'a, r.a., prenosi se da je rekao: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
kako kae: Ko krene putem traei na njemu nauku, Allah e mu olakati put u Dennet.
I zaista, meleci podmeu svoja krila onome koji trai nauku iz zadovoljstva s onim to on
radi. Zaista, za uenog oprost trae (istigfar ine) oni na nebesima i na Zemlji, pa ak i
ribe u vodi. Prednost uenog (alima) nad pobonim je kao prednost Mjeseca u odnosu na
druge zvijezde. Uenjaci su, zaista, nasljednici vjerovjesnika, avjerovjesnici nisu ostavili
u nasljedstvo ni dinare ni dirheme, nego su ostavili u nasljedstvo nauku, pa
ko je uzme, uzeo je obilan dio."'
(Ebu-Davud, Tirmizi)
1389. Od Ibn-Mes'uda, r.a., prenosi se da je rekao: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
kako kae: 'Neka Allah da udoban (ivot) onome koji neto od mene uje, pa prenese kao
to je uo, a mnogi kome se prenese svjesniji je od onoga koji je uo."'
(Trmizi, hasen, sahih)
1390. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Ko bude upitan o ilumu (znanju), pa ga sakrije (ne kae), na Sudnjem danju e biti
zauzdan uzdama od vatre."'
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
1391. Od njega prenosi se daje rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko izuava
nauku kojom se trai zadovoljstvo Uzvienog Allaha, samo da bi njome dobio
ovosvjetska dobra, nee osjetiti ni miris Denneta na Sudnjem danu."'
(Ebu-Davud, sahih)

HVALA I ZAHVALA UZVIENOM ALLAHU

Uzvieni Allah rekao je:

"Sjeajte se vi Mene, i ja u se vas sjetiti i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim
nemojte neblagodarni biti!" (El Bekara, 152)
'... Ako budete zahvalni, ja u vam, zacijelo, jo vie dati."(Ibrahim, 7)

'...i reci hvala Allahu. (El-Isra, 111)

':.. a nhuhova posljednja molutva je. 'Tebe, Allaha, Gospodara svjetova hvalumo. "
(Junus, 10)
1394. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Svaka
vrijedna stvar (posao) koja nije poela hvalom Allahu, e biti manjkava."
(Ebu-Davud, hasen)
1395. Od Ebu-Musaa el-E'arija, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Kada umre dijete Allahova roba, Uzvieni Allah kae Svojim melecima: Uzeli ste
(duu) djeteta Moga roba?' Oni odgovore: Da!' On tada kae: Uzeli ste plod njegova
srca?' Oni odgovore: Dal' On tada kae: 'A ta rekao je Moj rob?' Oni odgovore:
'Zahvalio Ti se i rekao: - Mi smo Allahovi i Njemu se vraamo. -' Tada Uzvieni Allah
kae: 'Izgradite Mome robu kuu u Dennetu i nazovite je Kua Zahvale."'
(Tirmizi, hasen)
1396. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Zaista
je Allah zadovoljan (Svojim) robom koji pojede jelo, pa Mu se na tome zahvali, i popije
pilo, pa Mu se na tome zahvali."'
(Muslim)

DONOENJE SALAVATA NA ALLAHOVA POSLANIKA, S.A.V.S.

Uzvieni Allah rekao je:

"Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i aljite
mu pozdrav. " (El-Ahzab, 56)
1397. Od 'Abdullaha bin'Amra bin el-'Asa, r.a., prenosi se da je uo Allahova Poslanika,
s.a.v.s., kako kae: "Ko na mene donese jedan salavat, Allah na njega donese salavat
deset puta."
(Muslim)
1399. Od Evsa bin Evsa, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Zaista je va najvredniji (najefdalniji) dan petak, pa to vie u njemu donosite salavat na
mene, jer zaista e vai salavati biti meni predoeni.' Tada su (ashabi) rekli: O Allahov
Poslanie, kako e ti biti predoeni nai salavati kad bude ve istruhnuo (raspadnut)?' On
je rekao: Zaista je Allah zabranio zemlji tijela vjerovjesnika!"'
(Ebu-Davud, sahih)
1400. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Neka bude ponien ovjek, u ijem prisustvu budem spomenut, pa na mene ne donese

salavat.'
(Tirmizi, hasen)
1401. Od njega, r.a., takoer se prenosi daje rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Nemojte moj kabur uiniti svetkovinom, donosite salavat na mene, jer, zaista, va
salavat dolazi do mene, ma gdje vi bili."'
(Ebu-Davud, sahih)
1402. Od njega se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god mi od vas
nazove selam, Allah mi povrati duu da bih mu selam odvratio."
(Ebu-Davud, sahih)
1403. Od Alije r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: krtac je
onaj u ijem se prisustvu spomenem, pa na mene ne donese salavat.'"
(Tirmizi, hasen-sahih)
1404. Od Fadale bin'Ubejda prenosi se daje rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., uo je
nekog ovjeka kako ui dovu u namazu, u kom se nije zahvalio Uzvienom Allahu niti je
donio salavat na Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ovaj je
pourio!' Zatim ga je pozvao i rekao: Kada neko od vas klanja, neka pone sa zahvalom i
pohvalom Uzvienog Gospodara, zatim neka donese salavat na Vjerovjesnika, s.a.v.s., a
onda neka moli to hoe."'
(Ebu-Davud, Tirmizi, sahih)

ZIKR

244. Koristi zikra i podstrekivanja na njega

Uzvieni Allah rekao je:
"Zikr (spominjanje) Allaha je vredniji (od bilo ega). " (El-Ankebut, 45)
"Sjeajte se vi Mene (spominjite Me) i ja u se vas sjeati (spominjati). " (El Bekara,
152)
"i spominji Gospodara svoga ujutro i nareer u sebi, ponizno i sa strahopotovanjem i ne
podiui jako glas, i ne budi nemaran. " (El-A'raf, 205)
':.. I Allaha mnogo spominjite, da biste bili spaeni. " (El-Dumu'a, 10)
"Zaista je muslimanima i muslimankama... i mukarcima koji esto spominju Allaha i i
enama koje esto spominju Allaha, Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu
pripremio. " (El-Ahzab, 35)
"O vjernici, esto Allaha spominjite i hvalite, i ujutro i naveer ga veliajte. " (El-Ahzab,
41, 42)

U ovom poglavlju postoje mnogobrojni drugi poznati ajeti.

1408. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Dvije lahke rijei za jezik (izgovor), teke na vagi, drage Milostivom: - Subhanallahi ve
bi hamdihi, subhanallahil'azim -' (Neka je slavljen i hvaljen Uzvieni Allah, neka je
slavljen Allah Velianstveni)."'
(Muttefekun alejhi)
1409. Od njega, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Da
kaem: subhanallahi, velhamdu lillahi, ve la ilahe illallahu, vallahu ekbee (drae mi je od
svega to je sunce obasjalo cijeli dunjaluk).'"
(Muslim)
1410. Od njega se, takoer, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko kae: 'La
ilahe illallahu vahdehu la erike lehu, lehulmulku ve lehulhamdu, ve huve'ala kulli ej'in
kadir' (Nema boga, osim Allaha, On nema sudruga, Njemu pripada sva vlast. Njemu
pripada sva hvala i On je svemoan) - svakoga dana sto puta, vrijedi mu kao daje
oslobodio deset robova, e biti mu upisano sto dobrih djela, izbrisano sto grijeha, i e biti
mu tit od ejtana toga dana sve do noi i niko nije neto bolje uradio, osim ovjeka koji
je uradio vie od njega."
I rekao je: "Ko kae u toku jednog dana sto puta: Subhanallahi ve bi hamdihi' (Slavljen
je Allah i Njemu pripada sva hvala), oproteni su mu grijesi, pa makar ih bilo kao morske
pjene."
(Muttefekun alejhi)
1411. Ebu-Ejjub el-Ensari, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: "Ko kae:
La ilahe illallahu vahdehu la erike lehu, lehulmulku, ve lehulhamdu, ve huve' ala kulli
ej'in kadir' (Nema drugog boga, osim Allaha, Jedinog, Koji nema sudruga, Njemu
pripada sva vlast, Njemu pripada svaka hvala i On je svemoan) - deset puta, kao da je
oslobodio etiri roba od Ismailovog potomstva."
(Muttefekun alejhi)
1412. Od Ebu-Zerra, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao mi je:
Hoe li da ti kaem koje su najdrae rijei Allahu? Zaista su najdrae rijei Allahu:
'Subhanallahi ve bi hamdihi' (Neka je slavljen i hvaljen Uzvieni Allah).'"
(Muslim)
1413. Od Ebu-Malika el-E'arija, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao je: istoa je pola vjerovanja ielhamdu lillahi' (Neka je hvala Allahu) puni vagu, a
'subhanallahi velhamdu lillahi' (Neka je slavljen Allah i neka je svaka hvala Allahu), pune
to je izmedu nebesa i Zemlje.'"
(Muslim)
1415. Od Sevbana, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi, kada zavri
namaz, donosio istigfar tri puta, a zatim bi rekao: 'Allahume entesselamu ve
minkesselamu tebarekte ja zeldelali velikram' (Allahu moj, Ti si mir i spas, od Tebe je

mir i spas, blagodarnost Tebi, o Vlasnie velianstva i asti)."

Reeno je EI-Evzaiju, a on je jedan od prenosilaca ovoga hadisa: "Kako se donosi
istigfar?" On je rekao: "Izgovara: Estagfirullahe, estagfirullahe!' (od Allaha oprost
traim)."
(Muslim)
1416. Od El-Mugire bin u'be, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., nakon
namaza i predavanja selama, govorio: "La ilahe illallahu vahdehu la erike lehu, lehu-Imulku ve, ve huve ala kulli ej'in kadir. Allahumme la mani'a lima a'tajte va la mutije
lima mena te, ve la jenfe'u ze-I-deddi minke-I-deddu" (Nema boga, osim Allaha
Jedinog. On nema sudruga. Njemu pripada sva vlast i svaka hvala i On je svemoan.
Allahu moj, nema spreavaoca Tvoga davanja, niti davoca onog to Ti ne da. Nikakvo
bogatstvo i srea ne koriste bez Tvoga bogatstva i sree)."
(Muttefekun alejhi)
1417. Od Abdullaha bin Ez-Zubejra, r.a., prenosi se da je on izgovarao na kraju svakog
namaza, kada predaje selam: "La ilahe illallahu vahdehu la erike lehu, lehu-I-mulku ve
lehuI-hamdu, ve huve'ala kulli ej'in kadir. La havle va la kuwete illa billahi ve la nabudu
illa ijjahu, lehun-n-i'metu ve lehu-I-fadlu, ve lehu es-senau-I-hasenu. La ilahe illallahu
muhlisine lehu-ddine ve lev kerihe-I-kafirun" (Nema drugog boga, osim Allaha, On je
jedini i nema sudruga. Njemu pripada sva vlast i svaka hvala i On je svemoan. Nema
moi i snage bez Allaha. Nema boga, osim Allaha, i oboavamo samo Njega. Njemu
pripada svaka blagodat, svaka dobrota i svaka dobra pohvala. Nema drugog boga, osim
Allaha, iskreno ispovijedamo Njemu (nau) vjeru, pa makar to kafiri (nevjernici) mrzili.)
Ibn ez-Zubejr zatim je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., ovim je rijeima veliao Allaha
(izgovarao la ilahe illallahu) poslije svakog namaza."
(Muslim)
1419. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko
spomene Allaha (tesbih uini, tj. kae'subuhanallahi') na kraju svakog namaza trideset tri
puta, zahvali se Allahu (kae: 'elhamdu lillahi') trideset tri puta, izgovori tekbir (kae:
'Allahu ekber') trideset tri puta, i upotpuni stotinu sa: La ilahe illallahu vahdehu la erike
lehu, lehu-I-mulku ve lehu-I-hamdu, ve huve' ala kulli ej'in kadir' (Nema drugog boga,
osim Allaha. Njemu pripada sva vlast i svaka hvala, i On je svemoan), e biti mu
oproteni (mali) grijesi, pa makar ih bilo kao morske pjene."
(Muslim)
1420. Ka'b bin 'Udrete, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: 'Pratioce
(namaza, tj. tesbih, spominjanje Allaha, d.., nee izgubiti (nee se kajati) onaj koji ih
izgovara ili ini iza svakog propisanog namaza: trideset tri puta'subhanallahi', trideset tri
puta'elhamdu lillahi', trideset etiri puta'Allahu ekber'."
(Muslim)
1421. Od Sa'd bin Ebi-Vekasa, r.a., prenosi se da se Allahov Poslanik, s.a.v.s., utjecao
(Allahu) iza svakog namaza, ovim rijeima: "Allahumme inni e'uzu bike mine-I-dubni
velbuhli, ve e'uzu bike min en uredde ila erze-lil-umri, ve e'uzu bike min fitneti-d-dunja,

ve e'uzu t ike min fitneti-I-kabri!" (Allahu moj, utjeem Ti se od straha i krtosti, i

utjeem Ti se od povratka u duboku i iznemoglu starost, i utjeem Ti se od dunjalukog
iskuenja (fitneta), i utjeem Ti se od kaburskog iskuenja (ispita)).
(Buhari)
1422. Od Muaza, r.a., prenosi se da ga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzeo za ruku i rekao:
"O Muaze, tako mi Allaha, ja te volim." Zatim je rekao: "Ostavljam ti u vasijet (zadubu),
o Muaze, da ne izostavi kazati sljedee, iza svakog namaza: 'Allahumme e'inni ala
zikrike ve ukrike ve husni'ibadetike' (Allahu moj, pomozi mi da Tebi zikr inim
(spominjem), da se Tebi zahvaljujem i da Ti ispravno ibadet inim (oboavam)."
(Ebu-Davud, sahih)
1424. Od Alije, r.a., prenosi se da je rekao: "Kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao,
zadnje to bi uio izmedu teehhuda (ettehihatu) i predavanja selama bilo je:
Allahummagfir li ma kaddemtu ve ma ehhartu, ve ma esrertu ve ma a'lentu, ve ma
esreftu ve ma ente a'lemu bihi minni, ente-l-mukaddimu, ve ente-I-mu'ehhiru, la ilahe illa
ente.' (Allahu moj, oprosti mi to sam uinio i to u uiniti, to sam sakrio i to sam
javno (uradio) i ono to Ti od mene bolje zna. Ti odreduje da se neto dogodi prije, ili
da se dogodi kasnije. Nema drugog boga osim Tebe.)"
(Muslim)
1425. Aia, r.a., prenosi i kae: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., mnogo je uio na ruku'u i
seddi: SUBHANEKELLAHUMME RABBENA VE BI HAMDIKE-ALLAHUMMA
GFIRLI (Slavljen neka si, moj Allahu, Gospodaru, Tebi hvala, Allahu moj, oprosti mi)."
(Muttefekun alejhi)
1426. Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uio na ruku'u i sududu
SUBUHUN KUDDUSUN, RABBUL MELAIKETI VE RRUHI. "Mnogo slavljeni, sveti,
Gospodaru meleka i duha (Dibrila)."
(Muslim)
1427. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "to se tie ruku'a,
na njemu veliajte Gospodara, a to se tie sedde, na njoj se trudite da inite dovu, jerje
vjerojatno da e vam biti primljena."
(Muslim)
1428. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Najblii je rob
svome Gospodaru kada obavlja seddu, pa mnogo inite dovu."
(Muslim)
1429. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., govorio na seddi:
ALLAHUMMA GFIRLI ZENBI KULLEHU, DIKKAHU VE DILLEHU VE
EWELLEHU; VE AHIREHU VE ALA NIJJETUHU VE SIRREH. (Allahu moj, oprosti
mi sve grijehe, male i velike, ranije i kasnije, javne i tajne.)
(Muslim)

1430. Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla: "Jedne noi osjetila sam da Vjerovjesnik nije
uza me, pa sam ga poela traiti, a on je bio na ruku'u ili na seddi i uio: Subhaneke ve
bihamdike, Ia ilahe illa ente.' (Slavljen si, i Tebi pripada svaka hvala. Nema drugog boga,
osim Tebe)."
U drugom rivajetu stoji: "Pa mi je ruka dotakla njegove tabane, koji bijahu uspravno (a
on je bio na seddi), dok je uio: Allahumme inni e'uzu bi ridake min sehatike, ve bi
mu'afatike min' ukubetike, ve e'uzu bike minke, la uhsi senaen'alejke, ente kema
esnejte'ala nefsike.' (Allahu moj, utjeem se Tvome zadovoljstvu od Tvoje mrnje,
Tvome oprostu od Tvoje kazne, utjeem se Tebi od Tebe. Nisam u stanju da Ti izreknem
zahvalu (koju zasluuje), Ti si onakav kako si sebe pohvalio.)"
1432. Od Ebu-Zerra, r.a., prenosi se daje Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Svako jutro na
svaki va zglob se daje sadaka; svaki tesbih sadaka je, svako izgovaranje lel-hamdu
lillahi' sadaka je, svako izgovaranje'la ilahe illallah' sadaka je, svako izgovaranje "Allahu
ekber" sadaka je, naredivanje dobra sadaka je, odvraanje od pokuenog sadaka je, a sve
to zamjenjuju dva rekata duha - namaza."
(Muslim)
1433. Od majke pravovjernih, Duvejrije bint el-Harisi, r.a., prenosi se da je
Vjerovjesnik, s.a.v.s., izaao od nje rano, nakon to je klanjao sabah, a ona je ostala na
mjestu gdje je klanjala. Zatim se vratio kada je nastupilo vrijeme duha (namaza), a ona je
i dalje sjedila na svom mjestu, pa joj je rekao: "Jo uvijek si ondje gdje sam te ostavio?"
Rekla sam: "Da." Tada je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Nakon to sam otiao, rekao sam
etiri rijei tri puta; kada bi vagali s onim to si rekla (prouila) od jutros, bile bi od toga
tee." (Rekao sam): "Subhanallahi ve bi hamdihi adede halkihi, ve ridae nefsihi, ve zinete
'Arihi, ve midade kelimatihi" (Slavljen je Allah i Njemu pripada hvala, koliko ima
Njegovih stvorenja, koliko je On zadovoljan, koliko je teak Njegov ar i koliko ima tinte
kojom su (ispisane) Njegove rijei).
(Muslim)
U drugom rivajetu, stoji: "Subhanallahi adede halkihi, subhanallahi ridae nefsihi,
subhanallahi zinete'Arihi, subhanallahi midade kelimatihi."
U rivajetu Et-Tirmizija stoji: "Hoe li da te nauim rijeima koje e uiti?'Subhanallahi
adede halkihi, Subhanallahi adede halkihi, subhanallahi adede halkihi, subhanallahi rida
nefsihi, subhanallahi rida nefsihi, subhanallahi rida nefsihi, subhanallahi zinete'Arihi,
subhanallahi zinete 'Arihi, subhanallahi zinete'Arihi, subhanallahi midade kelimatihi,
subhanallahi midade kelimatihi, subhanallahi midade kelimatihi. "
1434. Ebu-Musa el-E'ari, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., daje rekao: "Primjer
onoga koji zikir ini (spominje svoga Gospodara) i onoga koji Ga ne spominje je kao
primjerzivog i mrtvog."
(Buhari, Muslim)
Prenio ga je i Muslim i rekao: "Primjer kue u kojoj se Allahu zikir ini (spominje) i kue
u kojoj se Allah ne spominje, je kao primjer ivog i mrtvog."

1435. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Uzvieni
Allah kae: 'Ja sam uz miljenje moga roba o Meni. Ja sam s njim kada Mi zikir ini
(spominje), pa ako Me spomene u sebi, i Ja njega spomenem u Sebi, a ako Me spomene u
skupini, Ja ga spomenem u boljoj skupini od njegove skupine.'"
(Muttefekun alejhi)
1437. Od Dabira, r.a., prenosi se da je rekao: "uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
kako kae: Najbolji zikrje: La ilahe illallahu" (Nema boga osim Allaha!)."'
(Tltmizi, hasen)
1438. Od Abdullaha bin Busre, r.a., prenosi se da je neki ovjek rekao: O Allahov
Poslanie, zaista mi je puno propisa islama, pa mi kai neto to u uvijek (moi)
izvravati. On mu je rekao: "Neka ti je jezik stalno vlaan od zikra (spominjanja) Allaha."
(Tirmizi, hasen)
1440. Od Ibn-Mes'uda, r.a., prenosi se daje rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'U
noi moga isra'a susreo sam lbrahima, a.s., i on mi rekao je: - 0 Muhammede, prenesi od
mene selam svome ummetu, i objavijesti ga da je u Dennetu dobra i lijepa zemlja, pitka
voda; da je on prostrana nizija, i da je njegovo sjemenje (kojim se sije): 'Subhanallahi, vel-hamdu lillahi, ve la ilahe illallahu, vallahu ekber' (Slavljen je Allah, sva hvala pripada
Allahu, nema drugog boga, osim Allaha i Allah je najvei).'"
(Tirmizi, hasen)
1441. Ebu-Derda', r.a., veli: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Hoete li da vas
obavijestim o najboljim djelima koja su najodabranija kod vaeg Gospodara i na najviem
stepenu, koja su vam bolja od udjeljivanja zlata i srebra, i bolja od sukoba s neprijateljem
u kome bi ih vi ubijali a i oni vas?' 'Svakakol', odgovorie oni. On ree: 'Spominjanje
(zikir) Allaha, d.."'
(Tirmizi, sahih)
1443. Od Ebu-Musaa, r.a., prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., mi je rekao:
'Hoe li da te uputim na jedno od denetskih blaga?' Rekao sam mu: 'Da, o Allahov
Poslanie!' On je rekao: La havle ve la kuwete illa billahi' (Nema snage ni moi bez
Allaha!).
(Muttefekun alejhi)
245. Spominjanje Allaha: stojei, sjedei, leei, bez abdesta, dunub i u hajzu
(menstruaciji), osim uenja Kur' ana, jer to nije dozvoljeno onome ko je dunub, ili
u hajzu
Uzvieni Allah rekao je:
"Zaista, u stvaranju nebesa i Zemije, razlici noi i dana ajeti su (znakovi) za one koji
razum imaju, koji Allahu zikr ine (spominju) stojei, sjedei i na svojim bokovima

(leei)."(Ali-Imran, 190- 191)

1444. Od Aie, r.a., prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je Allahu zikir inio
(spominjao) u svim situacijama."
(Muslim)
1445. Ibn-'Abbas, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., daje rekao: "Da neko od vas,
kada hoe imati odnos sa enom, kae: Bismillahi, allahumme dennibna eejtane ve
dennibiejtane ma rezektena' (U ime Allaha, Allahu moj, sauvaj nas od ejtana, i
sauvaj od ejtana ono to nam da), i ukoliko bi im se nalo dijete, ne bi mu (ejtan)
mogao nauditi."
(Muttefekun alejhi)
246. Poglavlje o tome ta se kae prije i poslije spavanja.
1446. Od Huzejfe i Ebu-Zerra, r.a., prenosi se da su rekli: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi,
kad pode u postelju, rekao: Bismikellahumme ahja ve emutu.' (Allahu moj, u ime Tvoje
ivim i umirem (spavam)), a kad bi se probudio, rekao bi: 'Elhamdu lillahillezi ahjana
ba'de ma ematena ve ilejhi-n-nuur.' (Hvala Allahu koji nas je proivio (dao da se
probudimo), nakon to nas je usmrtio (dao nam da spavamo), i kod Njega je (konano)
okupljanje)."
(Buhari)
247. O vrijednosti zikr - skupova, pohvalnosti prisustvovanja zikru i zabrani
bezrazlonog naputanja skupova, u kojima se spominje Allah.
Uzvieni Allah kae:
"Budi strpljiv uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i naveer, elei da zaslue
Njegovu naklonost, i ne odvraaj svoj pogled od njih. "(El-Kehf, 28)
1447. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Uzvieni Allah alje
meleke da obilaze puteve i trae skupove u kojima se Allah spominje, a kada ih nadu,
ponu se dovikivati: Dodite, nali ste ono to traite!' Tada ih prekriju krilima sve do
najblieg neba, i Allah ih upita, a On najbolje zna:
`ta govore Moji robovi?'
'Slave Te, veliaju Te, zahvaljuju Ti i potuju Te!', odgovore meleki. `Jesu li Me vidjeli?',
On upita.
'Ne, nisu Te vidjeli', odgovore oni.
'A ta bi da su Me vidjeli?', rekne On.
'Da su te vidjeli, jo vie bi Ti robovali, jo vie bi Te veliali i jo vie bi Te slavili', kau
oni.

`A za ta Me mole?' upita On.

'Mole Te za Dennet', oni odgovore.
`Jesu li ga vidjeli?', rekne On.
'Ne, Gospodaru na, nisu ga vidjeli', kau oni.
`ta bi da su ga vidjeli?', rekne On.
'Da su ga vidjeli, jo bi mu vie teili, jo vie bi ga traili i jo vie eljeli', kau oni. 'A
od ega trae zatitu?', upita On, a oni odgovore: 'Od Vatre.'
`Jesu li je vidjeli?', rekne On, a oni kau:
'Ne, nisu je vidjeli!'
`A ta bi da su je vidjeli?', rekne On, a oni kau:
'Da su je vidjeli, jo vie bi od nje bjeali i jo vie je se plaili.'
Tada e Allah rei: `Uzimam vas za svjedoke da sam im oprostio.'
'Medu njima je jedan ovjek koji ne pripada njima, samo je usput naiao', rea e jedan
melek.
'Oni su skupina uz koju njihov sabesjednik nee bit nesretan.'"
(Muttefekun alejhi)
1449. Ebu-Vakid el-Haris b. Avf, r.a., prenosi, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., sjedio u
damij sa ljudima i razgovarao. Dola su tri ovjeka u damiju. Dvojica su prila do
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a jedan je otiao. Stali su pred Poslanika, s.a.v.s. Jedan je
primijetio prazno mjesto u halki, pa je sjeo, a drugi je sjeo iza halke. Poto je Poslanik,
s.a.v.s., zavrio razgovor, ree: "Hoete li da vas izvijestim o trojici?'.' Jedan od njih
sklonio se kod Allaha, pa ga je Allah primio, drugi se postidio pa se Allah njega postidio,
a to se tie treeg, on je okrenuo leda, i napustio, pa se i Allah od njega okrenuo."
(Muttefekun alejhi)
1450. Ebu-Se'id, r.a., pripovijeda: "Mu'avija, r.a., jednom prilikom, doao je u damiju,
gdje je naao ljude u halki i upitao ih:
`ta vas je okupilo?'
`Sakupili smo se da spominjemo Allaha', odgovorili su oni, a on je rekao: 'Tako vam
Allaha, zar se ni zbog ega drugog niste sakupili?!' 'Samo smo se zbog toga okupili!',
rekli su oni, a on je onda kazao:
'Nisam vas zakleo zbog toga to u vas sumnjam, jer niko ko je kod Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., imao poloaj ne prenosi manje hadisa od mene.' Jedne prilike on je zatekao
svoje ashabe u halki i upitao ih:
`ta vas je okupilo?'
'Okupili smo se da spominjemo Allaha, da Mu zahvaljujemo to nas je uputio islamu i
to nam ga je dao kao blagodat!', rekoe.
`Tako vam Allaha, zar se ni zbog ega drugog niste okupili?', upitao je on. 'Allaha nam,
samo zbog toga smo se okupili!', odgovorili su oni, a on rekao je: 'Nisam vas zakleo zbog
sumnje u vas, nego zato to mi je doao Dibril i rekao mi da
se Allah ponosi vama pred melekima."'
248. 0 spominjanju Allaha, ujutro i naveer

Uzvieni Allah kae:

"I spominji svoga Gospodara ujutro i naveer u sebi, ponizno, sa strahopotovanjem, i ne
podiui jako glas, i ne budi nemaran. " (El-A'raf 205)
"I slavi Gospodara svoga, hvalei Ga, prije izlaska sunca i poslije zalaska njegova. " (Taha, 130)
"U damijama, koje se voljom Njegovom podiu, i u kojima se spominje Njegovo ime,
hvale Njega, ujutro i naveer, ljudi koje kupovina i prodaja ne odvraaju od spominjanja
Allaha." (En-Nur, 36, 37)
"Mi smo brda potinili da zajedno s njim hvale Allaha kad sunce zalazi i poto
grane."(Sad, 18)
1451. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko ujutro i naveer
proui stotinu puta: Subhanallahi ve bi hamdihi.' (Neka je slavljen i uzvien Allah), niko
na Sudnjem danu nee imati bolje dielo od njega, osim onoga ko isto proui, ili jo vie
puta."
(Muslim)
1452. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda: "Doao je jedan ovjek i rekao Allahovom
Poslaniku, a.s.: Allahov Poslanie, koliko sam bola pretrpio od kako me je sino ujeo
akrepil' 'Ne bi ti naudio da si naveer prouio: E'uzu bi kelimatillahittammati min erri
ma halek' (Utjeem se Allahovim savrenim rijeima od svakog zla koje je stvorio)."'
(Muslim)
1453. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., ujutro uio: "Gospodaru moj,
Tvojom voljom osviemo, Tvojom voljom omrknemo, Tvojom voljom ivimo i umiremo
i Tebi je povratak."
Naveer bi uio: "Tvojom voljom omrknemo, Tvojom voljom ivimo i umiremo i Tebi je
povratak."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
1455. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., uveer uio: "Omrknusmo i
omrknu vlast Allahu. Hvala Allahu, nema drugog boga, osim Allaha, On nema druga.
Njemu pripadaju vlast i hvala i On je nad svim moan. Gospodaru, molim Te za dobro
ove noi i dobro poslije nje, a utjeem Ti se od zla ove noi i zta poslije nje. Gospodaru,
utjeem ti se od lijenosti i teke starosti. Gospodaru, utjeem Ti se od kazne u vatri i
kazne u kaburu."
A kada bi osvanuo, prouio bi isto, zapoinjui: "Osvanusmo i osvanu vlast Allahu..."
(Muslim)
1456. Abdullah b. Hubejb, r.a., kazuje da mu je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ako
uveer i ujutro tri puta proui: Kul huvallahu ehad, Kul e'uzu bi rabbi-I-felak i Kul
e'uzu bi rabbi-n-nas', zatitit e te od svakog zla."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)

1457. Osman r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nita ne moe nakoditi
onome ko svako jutro i vee tri puta proui: U ime Allaha, ijim imenom ne moe nita
nakoditi ni na Zemlji ni na nebu, a On sve uje i zna!"'
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
249. ta se ui prije spavanja?
Uzvieni Allah kae:
"Doista, u stvaranju nebesa i Zemlje i u Izmjeni noi i dana, imaju znamenja za ljude koji
razmiljaju, za one koji i stojei i sjedei i leei Allaha spominju, i o stvaranju nebesa i
Zemlje razmiljaju." (Ali-Imran 190, 191.)
1458. Huzejfe i Ebu-Zerr, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, a.s., uio kada bi lijegao u
postelju: "Bismikellahumme ahja ve emut" (Gospodaru, u Tvoje ime ivim i umirem).
(Buhari)
1459. Alija, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, a.s., rekao njemu i Fatimi: "Kada
lijeete u postelju, prouite trideset tri puta tekbir, trideset tri puta'subhanallah' i trideset
tri puta'elhamdulillah'."
(Muttefekun alejhi)
1460. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Oistite postelju
kada lijeete, jer ne znate ta je iza vas ostalo u postelji, a zatim prouite: 'Gospodaru
moj, u Tvoje ime lijeem i ustajem. Ako mi duu uzme, smiluj joj se, a ako me poivi,
sauvaj me, kao to uva Svoje dobre robovel'"
(Muttefekun alejhi)
1461. Aia, r.a., kazuje: "Prilikom lijeganja u postelju, Allahov Poslanik, a.s., puhnuo bi u
ruke, a zatim bi na njih prouio'Kul huvallahu ehad, Kul e'uzu bi rabbi-I-felak i Kul e'uzu
bi rabbinnas', i rukama potrao po tijelu."
U drugom hadisu se kae: "Kada bi lijegao u postelju, Allahov Poslanik, a.s., sastavio bi
ruke, a zatim puhnuo na njih, prouio: Kul hevallahu ehad','Kul e'uzu bi rabbilfelak' i
'Kul e'uzu bi rabbinnas', a potom bi rukama potrao ta bi mogao od tijela, zapoinjui od
glave i lica prednjeg dijela tijela. Radio je to po tri puta."
(Muttefekun alejhi)
1462. Bera' b.'Azib, r.a., prenosi da mu je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Kada lijee u
postelju, uzmi abdest, lezi na desnu stranu i proui: Gospodaru moj, Tebi se predajem,
Tebi se okreem, Tebi se preputam i na Tebe osianjam, nadajui se Tvojoj nagradi i
strahujui od Tvoje kazne. Utoite i spas od Tebe je samo pod Tvojim okriljem.
Vjerujem u Tvoj Kitab, koji si objavio, i u Posianika, kojeg si poslao.' Ako te noi umre,
umro si s islamom u srcu, i neka ti to budu zadnje rijei koje izgovori."
(Muttefekun alejhi)

POGLAVLJE 0 DOVAMA

Uzvieni Allah kae:

"Gospodar va rekao je. "Zovite Me i ja u vam se odazvati!" (Gafir, 60)
"Dozivajte ponizno i u sebi Gospodara svoga, On ne voli one koji granice prekorauju "
(El-A'raf, 55)
"A kada te robovi Moji za Mene upitaju, ja sam, doista, blizu. Odazivam se molbi onoga
ko Me moli. " (El-Bekara, 186)
"Onaj koji se nevoljniku, kada mu se obrati, odaziva, i koji zlo otklanja." (En-Neml, 62)
1456. Nu'man b. Beir r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Dova je ibadet."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1466. Aia, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, a.s., volio je sadrajne dove, dok je druge
izbjegavao."
(Ebu-Davud sa dobrim senedom)
1467. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., najee uio ovu dovu: "Gospodaru
moj, podari nam dobro na ovom i buduem svijetu, i sauvaj nas dehenemske kazne."
(Muttefekun alejhi)
1468. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., uio: "Gospodaru, molim Te
za uputu, bogobojaznost, ednost i zadovoljstvo."
(Muslim)
1469. Tarik b. Ejeme, r.a., kazuje: "Kada bi neko primio islam, Allahov Poslanik, a.s., bi
ga poduio namazu, a zatim bi mu naredio da proui ovu dovu: Gospodaru moj, oprosti
mi, smiluj mi se, uputi me, zatiti me i opskrbi me!'"
Prema drugom hadisu, Tarik kazuje da je uo, kada je neko rekao: "Allahov Poslanie,
tada u!m kada molim Allaha?"
"Proui", odgovori mu: Gospodaru, oprosti mi, smiluj mi se, zatiti me i opskrbi me!'
Ova dova sadri dobro ovoga i budueg svijeta."'
(Muslim)
1470. Abdullah b. 'Amr b. 'As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao:
"Gospodaru, Ti vlada srcima, pa naa srca nadahni pokornou Tebi!"
(Muslim)
1471. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Traite kod Allaha
zatitu od velikog iskuenja, nesnoljive muke, teke sudbine (odredbe) i zluradosti
neprijateljal"

(Muttefekun alejhi)
1472. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., uio: "Gospodaru moj,
sauvaj mi vjeru moju u koju se pouzdam, ovaj svijet na kojem ivim i ahiret na koji se
vraam, i neka mi ivot bude poveanje svakog dobra, a smrt olakanje od svakog zla."
(Muslim)
1474. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., uio ovu dovu: "Gospodaru, utjeem
Ti se od nemoi, lijenosti, straha, duboke starosti i krtosti, i utjeem Ti se od kazne u
kaburu i iskuenja u ivotu i poslije smrti."
U drugom hadisu se dodaje."... da me dug ne pritisne i da mi ljudi zlo ne nanesu."
(Muslim)
1475. Ebu-Bekr, r.a., kazuje daje rekao Allahovom Poslaniku, a.s.: "Podui me dovi koju
u uiti u namazu!" "Proui", ree mi: uGospodaru, ja sam sebi mnogo nepravde uinio, a
samo Ti grijehe oprata, pa mi oprosti Tvojim oprostom i smiluj mi se, jer Ti oprata i
milostiv si!"
(Muttefekun alejhi)
1476. Ebu-Musa, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., uio 1 ovu dovu: "Gospodaru,
oprosti mi grijehe i neznanje, grijehe koje poinih prema sebi i ono to Ti bolje zna od
mene samoga. Gospodaru, oprosti mi zbilju i alu, pogreku i namjeru, jer sve to sam
uinio. Gospodaru, oprosti mi prijanje i kasnije grijehe, ono to uinih tajno i javno i ono
to Ti bolje zna od mene samoga. Ti Svom rahmetu pribliuje onoga koga Ti hoe, a
od njega udaljuje onoga koga hoe, i Ti nad svim ima mo."
(Muttefekun alejhi)
1477. Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., uio: "Gospodaru moj, utjeem Ti se
od zla koje uinih i koje ne uinih."
(Muslim)
1478. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., uio i ovu dovu: "Gospodaru
moj, utjeem Ti se od prolaska Tvojih blagodati, promjene Tvoje zatite, Tvoje iznenadne
kazne i Tvoje velike srdbe."
(Muslim)
1479. Zejd b. Erkam, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., uio: "Gospodaru, zatiti
me od nemoi i lijenosti, krtosti, duboke starosti i kazne u kaburu. Gospodaru, duu mi
nadahni bogobojaznou i od grijeha je oisti, jer samo je Ti od grijeha moe oistiti; Ti
si njen zatitnik i njeno utoite! Gospodaru, utjeem Ti se od beskorisnog znanja,
nepokomog srca, nezasitne due i dove koju Ti ne prima."
(Muslim)
1480. Ibn-'Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik uio ovu dovu: "Gospodaru, Tebi se
predajem, u Tebe vjerujem, na Tebe se oslanjam, Tebi se kajem, u Tvoje ime se sporim i
po njemu sudim. Oprosti mi ranije i kasnije grijehe i ono to uinih tajno i javno, jer Ti

Svom rahmetu pribliava onoga koga hoe, a od njega udaljuje onoga koga hoe.
Samo si Ti Allah, i samo Tebi pripadaju mo i vlast."
(Muttefekun alejhi)
1481. Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., imao obiaj uiti ovu dovu:
"Gospodaru moj, zatiti me od iskuenja vatre, kazne u vatri, i zla bogatstva i
siromatva."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
1483. ekel b. Humejd, r.a., kazuje: "Rekao sam Allahovom Poslaniku, a.s.: 'Podui me
nekoj dovi?' 'Reci', odgovori mi: Gospodaru, utjeem Ti se od zla moga sluha, vida,
jezika, srca, i zla mog spolnog organa.'"
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
1484. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., govorio: "Gospodaru, utjeem Ti se
od lepre, ludila, gube i tekih bolesti."
(Ebu-Davud, sahih)
1485. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., uio: "Gospodaru moj,
utjeem Ti se od gladi, a ona je lo sudrug; i utjeem Ti se od prevare, a ona je loa
pratnja."
(Ebu-Davud, sahih)
1486. Jedan rob, koji se htio otkupiti iz ropstva, ree Aliji: "Pomozi mi, jer ne mogu dug
izmiriti!" Alija mu ree: "Poduit u te dovi kojoj me je Allahov Poslanik, a.s., poduio, i
kada bi tvoj dug bio koliko brdo, Allah bi ti ga otplatio."
"Proui: Gospodaru moj, zadovolji me Tvojim halalom od Tvoga harama, i Tvojom
dobrotom me uini neovisnim od bilo koga drugog."'
(Tirmizi, hasen)
1489. ehr b. Haveb zapitao je Ummu Seleme, r.a.: "Majko pravednih, koju dovu je
Allahov Poslanik, a.s., najee uio kada je bio kod tebe?" "Najee je uio: O Ti koji
vlada srcima, moje srce uvrsti u Tvojoj vjeri!"'
(Tirmizi, hasen)
1490. Ebu-Derda'a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Davud, a.s., uio je
ovu dovu: Gospodaru, molim Te za Tvoju ljubav, ljubav prema onome ko Tebe voli, i za
djela kojim se Tvoja ljubav postie. Gospodaru moj, neka mi Tvoja ljubav bude draa od
mene samog, moje obitelji i hladne vode."'
(Tirmizi, hasen)
1491. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "vrsto se drite rijei: O
Uzvieni i Plemeniti!"'
(Tirmizi, Nesai, sahih)
1492. Ebu-Umame, r.a., kazuje: "Allahov Poslanik, a.s., jednom prilikom prouio je dugu

dovu, od koje nita nismo zapamtili. Kada smo mu rekli: Allahov Poslanie, prouio si
dugu dovu, ali nita nismo zapamtili!', on nam odgovori: 'Poduit u vas dovi koja sadri
sve to sam prouio. Recite: - Gospodaru, molim Te za dobro za koje Te je molio Tvoj
Poslanik Muhammed, a utjeem Ti se od zla od kojeg Ti se utjecao Tvoj Poslanik
Muhammed. U Tebi je oslonac, Ti Svom rahmetu pribliuje i samo u Tebe su snaga i
mo!"'
(Tirmizi, hasen)
1493. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., uio ovu dovu: "Gospodaru
moj, molim Te za ono ime se postie Tvoja milost, zasluuje Tvoj oprost, dostie zatita
od svakog grijeha i nagrada za svako dobroinstvo, i zasluuje Dennet, a spaava od
Dehennema."
(Hakim)
251. O vrijednosti dove koja se ui u odsustvu onoga kome se ui.
Uzvieni Allah kae:
"A oni kojif posllje njih dolaze govore. 'Gospodaru na, oprosti nama i naoj brai koja su
nam prethodila u vjeri. "' (El-Har, 10)
I trai oprosta za svoje grijehe i za vjernike i vjernice. " (Muhammed, 19)
"Gospodaru na, oprosti meni, i roditeljima mojim, i svim vjernicima, na dan kada se
raun bude polagao."(Ibrahlm, 41)
1494. Ebu-Derda', r.a., kazuje daje uo Allahovog Poslanika, a.s., kada kae: "Kada god
musliman moli Allaha za svog brata muslimana u njegovom odsustvu, melek mu
odgovori: I tebi isto!"'
(Muslim)
252. O pitanjima u vezi sa uenjem dove.
1496. Usame b. Zejd, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Uzvratio je punom
mjerom onaj ko kae onome ko mu uini dobroinstvo: Allah te nagradio svakim
dobrom!' (Dezakellahu hajra)"
(Tirmizi, hasen, sahih)
1497. Dabir, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne proklinjite sebe, vau
djecu i imetke, jer proklinjanje se moe podudariti s vremenom u kojem Allah prima
dovu, pa vam proklinjanje nee primiti."
(Muslim)
1498. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Na seddi je ovjek

najblii Allahu; zato tada uite dove to vie."

(Muslim)
1499. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Allah e vam primati
dove, sve dok ne budete pourivali i govorili: Molio sam Gospodara, pa mi dovu nije
primiol"'
U Muslimovom predanju kae se: "Dova se prima, sve dok ovjek ne bude molio
grijehom, prekidanjem rodbinskih odnosa, i dok ne bude pourivao.
'A ta je pourivanje, Allahov Poslanie?', neko upita.
'Pourivanje je da kae: - Molio sam i molio, pa mi se dova nije primila - i tada se
raalosti i prestane uiti dovu."'
(Muttefekun alejhi)
1501. 'Ubade b. Samit, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Kada god
musliman uputi dovu, Allah mu je primi ili ga u veliini dove zatiti zla, ukoliko ne moli
grijehom, ili prekidanjem rodbinskih veza.
'Znai da uimo dove to viel', ree neko od prisutnih.
'Allah jo vie dovu prima', odgovori mu Allahov Poslanik, a.s."
(Tirmizi, hasen, sahih)
1502. Ibn-'Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., uio u tegobi: "Samo je Allah
Bog, Uzvieni i Blagi. Samo je Allah Bog, Gospodar'Ara velianstvenog. Samo je Allah
Bog, Gospodar nebesa, Gospodar Zemlje i Gospodar'Ara plemenitog!"
(Buhari, Muslim) i (Muttefekun alejhi)
253. 0 kerametima Allahovih odabranika.
Uzvieni Allah kae:
"i neka se niega ne boje i nek ni za im ne tuguju Allahovi tienici, oni koji budu
vjerovali i koji se Allaha budu bojali, za njih su dobre vijesti i na ovom i na onom svijetu,
Allahove rijei niko ne moe izmijeniti to e, doista, biti veliki uspjeh. " (Junus, 62-64)
1503. Ebu-Muhammed, Abdurrahman, sin Ebu-Bekrov, r.a., kazuje da su ljudi sa sofe
Poslanikove damije (ehiussuffe) bili siromani, i da je Allahov Poslanik, a.s., jedanput
rekao: "Ko ima hrane za dvojicu, neka kui povede i treeg, a ko ima hrane za etvericu,
neka povede petog ili estog."
Ebu-Bekr povede trojicu, a Allahov Poslanik, a.s., desetericu, a zatim Ebu-Bekr ode
veerati sa Allahovim Poslanikom, a.s. Kada su klanjali jaciju, i kada je proao jedan dio
noi, Ebu-Bekr vrati se kui i ena ga upita:
"Zato si ostavio goste?"
"Zar im niste dali veeru?", zapita je.
"Ponudili smo ih, ali su odbili vearati dok ti ne doe!"
Abdurrahman kae: "Ja sam se izmakao i pritajio, a on povika: 'Neznalico jedna!', i poe

me grditi i ruiti, a potom ree gostima: 'Jedite, prijatno. Tako mi Allaha, ni zalogaja neu
okusiti!"'
Abdurrahaman dalje kazuje: "Allaha mi, kada god smo uzeli zalogaj, ispod njega je
narastao jo vei, dok se nisu gosti najeli. Na kraju je bilo vie hrane nego na poetku.
Ebu-Bekr pogleda u hranu, i ree eni:
'Sestro Beni Firasa, ta je ovo?'
'Radosti mi, sada je hrane tri puta vie nego kada smo poeli jesti!', rekla je ona.
'ejtan me naveo na zakletvu', ree Ebu-Bekr i poe jesti. Zatim je hranu odnio
Allahovom Poslaniku, a.s., i ona je ostala kod njega. Ujutro, poto je istekao ugovor
izmedu nas i jednog plemena, pridoli svijet smo podijelili na dvanaest ljudi, a sa svakim
ovjekom je bilo ljudi toliko da Bog najbolje zna koliko ih je bilo, i svi su oni jeli toga
jela."
(Muttefekun alejhi)
1505. Dabir, b. Semure, r.a., prenosi: "alili su se stanovnici Kufe Omeru, r.a., na Sada
b. Ebi Vekasa, pa im je Omer, r.a., postavio za namjesnika Amara. Tuili su se na Sada da
im, ak, lijepo ne klanja. Omer je poslao po njega da dode, pa mu rekao je: O Ebu-Ishak,
ovi zaista tvrde da ti lijepo ne klanja.' Sa'd, r.a., ree: Tako mi Allaha, to se mene tie,
ja sam njima klanjam namaz Allahovog Poslanika, s.a.v.s., od kojeg ne odstupam. Ja
klanjam dva rekata, jacijska na kojima oduljim kijam, a onda dva posljednja skratim.'
Omer, r.a., mu tada ree: Tako je miljenje o tebi, o Ebu-Ishak.' Tada je Omer, r.a.,
poslao sa njim ovjeka ili vie njih u Kufu, koji su pitali Kufijane o Sa'du. U svaku
damiju uli su i pitali za Sada. Sve damije su se pohvalno izrazile o njemu, a kada je
Omerov izasianik doao u mesdid, Beni-Absa, jedan od njih ustade (kojeg su zvali
Usame b. Katade) a imao je nadimak Ebu-Sa'de, pa je rekao: 'Poto nas ti pita za Sa'da,
ja ti tvrdim da Sa'd ne ide u rat s vojskom, ne dijeli podjednako i ne sudi pravedno.' Tad
Sad ree: Ja u ti zaista za to izrei dovu (prokletstvo) za troje: - Allahu moj, ako je ovaj
Tvoj rob laov i ako se digao iz licemjerstva, da se uje i vidi, onda mu podaj dug ivot i
dugotrajno siromatvo i izloi ga iskuenjima ena.-' I to je tako bilo. Poslije, kada bi ga
pitali o stanju, on bi rekao:
'Ja sam teki starac sa puno iskuenja. Stigla me kletva Sa'dova.'"
Abdul Melik Umejr, prenosilac od Dabira b. Semure, r.a., kae: "Ja sam ga vidio nakon
toga, pale su mu obrve na oi od puste starosti, a kada bi ga susjedi susreli na putevima,
na kojima bi se izleavao, oni bi ga izbjegavali, a on bi ometao ene koje su prolazile
ulicom, uznemiravajui ih."
(Muttefekun alejhi)
1506 Od Urve b. Zubejra, r.a., prenosi se da je Erva, kerka Evsa, tuila Seida b. Zejda b.
Amr b. Nufejla, r.a., kod Mervana b. Hakema. Ona je tvrdila, da je on uzeo dio njene
zemlje. Said tada ree: "Zar ja da uzmem dio njene zemlje, nakon to sam uo od
Allahova Poslanika, s.a.v.s., da veli." Mervan tada ree: "A ta si uo od Allahova
Poslanika, s.a.v.s.?" Said ree: "uo sam od Allahova Poslanika da kae: Ko uzme
pedalj zemlje nasilno od drugog, e biti sa njom pritisnut do sedme zemlje.'" Mervan mu
ree: "Ja te vie ne pitam za drugi dokaz odbrane poslije ovog to si kazao." Seid tada
ree: "Allahu moj, ako je ona laljivica, onda joj oduzmi vid njen i usmrti je u njenoj
zemlji."

Ravija ovog hadisa veli: "Ona nije umria dok nije oslijepila, pa kada je hodala po svojoj
zemiji, upala je u bunar i u njemu umria."
(Muttefekun alejhi)
U Muslimovu rivajetu ovog hadisa, on prenosi od Muhameda b. Zejda b. Abdullaha b.
Omera u istom znaenju.
Ravija Muslimov tvrdi da je on lino vidio Ervu b. Evsu, koja je potvorila Seida, kako
hoda slijepa, pa pipajui zidove vie: "Stigla me je kletva Seidova." Ona je poslije naila
na bunar svoj zbog koga se parniila, pa je upala u njega, i on joj je bio kabur.
1508. Enes, r.a., kazuje: "Kada su dvojica ashaba jedne mrkle noi izala iz kue
Allahovog Poslanika, a.s., ispred njih su ile dvije svjetiljke, a kada su se razdvojili,
ispred svakog je bila svjetiljka dok nisu uli u svoje kue."
(Buhari)
1509. Ebu-Hurejre, r.a., kae: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao je desetak osoba u
izvidnicu pa postavi za emira Asima b. Sabita, ensariju, r.a. Oni su putovali sve dok ne
stigoe u mjesto Hedat izmedu Usfana i Meke. Tu su bili otkriveni od jednog ogranka
plemena Huzejl, zvanog Benu-Lihjan. Blizu stotinu naoruanih strijelaca pojurilo je
prema njima, slijedei ih i pratei po njihovu tragu. Kada ih je primijetio Asim i njegovo
drutvo, sklonili su se na jedno mjesto, a naoruani progonitelji su ih opkolili, pa onda
rekoe: 'Dodite i predajte se, a mi vam garantiramo i savjetujemo da neemo ubiti ni
jednog od vas.
Asim b. Sabir, zapovjednik muslimanske ete ree: O ljudi, to se tie mene, ja ne
vjerujem ni jednom nevjerniku (ne predajem se). Allahu moj, izvijesti o nama svoga
Poslanika, s.a.v.s.' Zasuli su ih strijelama i ubie Asima. Trojica ljudi im se predade na
vrsto obeanje. To su bili: Hubejb, Zejd b. Desine i jo jedan ovjek. Poto im se
predadoe, razoruae ih i povezae. Onaj trei ovjek zarobljenik ree: 'Ovo je prava
izdaja, tako mi Allaha, ja sa vama neu ni koraka dalje.' Zaista, u ovim pogubljenim ja
imam primjer. Oni su ga vukli i gonili da ide sa njima, ali on ne htjede nikako ii, pa ga
oni ubie. Tada su krenuli sa Hubejbom i Zejd b. Desinom. Na kraju su ih prodali
muricima u Meki, poslije dogadaja na Bedru. Hubejba je kupio Benul-Haris b. Amir b.
Nevfel b. Abdu l-Menaf.
Hubejb je na Bedru pogubio njihovog oca Harisa. Hubejb je ostao kod njih u
zarobljenitvu dok se ne sloe da ga ubiju. Jednog dana je Hubejb zatraio od jedne
Harisove keri britvu, da bi se njom obrijao (po stidnim mjestima), pa mu je ona dala.
Njen sini je dopuzao do njega. Bila je zaboravila na dijete, pa kada vidje dijete u
njegovom krilu, a britva mu u ruci, estoko se prepade za dijete da ga on ne ubije. Njen
strah je Hubejb primijetio pa joj ree: Jesi li se prepala, da ga ja ne ubijem. Ne boj se, ja
to neu uiniti.' Ona je rekla: 'Tako mi Allaha, ja nisam vidjela hairnijeg zarobljenika od
tebe. Tako mi Allaha, ja sam ga zatekla jednog dana gdje jede tek ubrani grozd iz ruke, a
okovan u sindire.' A u Meki tada nigdje nije bilo ploda (voa). Ona ree: 'To je zaista
bila hrana kojom je Allah hranio Hubejba.' Kada je dolo vrijeme njegove pogibije, sinovi
Harisovi su ga izveli iz harema da bi ga ubili u hillu (prostoru slobodnom za takve
poslove). Tada im Hubejb ree: 'Pustite me da klanjam dva rekata.' Oni ga pustie, a on

klanja dva rekata, a onda ree: Tako mi Allaha, da vi ne smatrate da me je strah, ja bih
jo produio namaz', a onda ree: 'Allahu moj, sakupi ih jednog po jednog, a likvidiraj ih
sve pojedinano. Nemoj ostaviti od njih ni jednog.' Onda je nastavio u stihu: Budui da
ginem kao musliman, ja zato nikakve tuge nemam. Na koju god stranu ja budem pao,
svejedno mi je, jer moja pogibija je radi Allaha. Moja pogibija je smrt radi Allaha, pa On,
ako hoe, blagoslovit e svaki dio moga tijela raskomadana.'
Tako je Hubejb uinio sunnetom svakog muslimana koji sigurno gine - da klanja namaz.
Poslanik, s.a.v.s., obavijestio je ashabe o cijelom sluaju istog dana, te ta su sve uinili
murici. Jedna grupa Kurejija krenue da trae Asima b. Sabita im su saznali da je on
poginuo, ne bi li ga po emu raspoznali, jer on bijae pogubio jednog njihova prvaka. Ali
mu se nisu mogli pribliiti od ogromnog roja skakavaca, koje Allah posla kao oblak na to
mjesto. Asim je bio zatien od predstavnika Kurejija, tako da nisu mogli ni jedan
komadi tijela od njega odsjei."
(Buhari)

POGLAVLJE O ZABRANJENIM DJELIMA

254. O zabrani ogovaranja i naredbi uvanja jezika

Uzvieni Allah kae:
".. I ne ogovarante Jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrloga
brata svoga, a to je vama odvratno, zato se Allaha bojte, Allah, doista, prima pokajanje i
milostiv je. " (El-Hudurat, 12)
"i ne povodi se za onim to ne zna! I sluh, i vid, i razum, za sve to e se, zaista,
odgovarati. " (El-Isra, 36)
"On ne izusti nijednu rije, a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije. " (Kaf, 18)
1511. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko vjeruje u Allaha i
Sudnji dan, neka govori ono to je dobro, ili neka uti."
(Muttefekun alejhi)
1512. Ebu-Musa, r.a., upitao je Allahovog Poslanika, a.s.: "Allahov Poslanie, ko je
najbolji musliman?"
"Onaj od ijeg jezika i ruku su muslimani sigurni", odgovorio je on.
(Muttefekun alejhi)
1513. Sehl b. S'ad, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko mi garantira
istotu jezika i spolnog mjesta, ja mu garantiram Dennet."
(Muttefekun alejhi)

1514. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao:

"ovjek izgovori rije na koju i ne obraa panju, a zbog nje e biti baen u vatru, dublje
nego to je razdaijina od istoka do zapada."
(Muttefekun alejhi)
1515. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "ovjek izgovori rije
dragu Allahu, ne obraajui na nju panju, a Allah e ga zbog nje uzdii na visoke
stepene; drugi izgovori rije koja rasrdi Allaha, ne obraajui panju na nju, a zbog nje e
biti baen u Dehennem."
(Buhaii)
1517. Sufjan b. Abdullah, r.a., kazuje da je rekao Allahovom Poslaniku, a.s.: "Podui me
neemu ega u se vrsto drati?"
"Reci: Allah mi je Gospodar, a zatim ustraj!'"rekao je Poslanik, a on je upitao: ega se
najvie plai za mene, Allahov Poslanie?" On se uhvati za svoj jezik i ree: bvogal"
(Tirmizi, hasen, sahih)
1518. lbn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne govorite mnogo,
osim ako spominjete Allaha, jer mnogi govor - ako nije spominjanje Allaha - okamenjuje
srca, a najudaljeniji od Allaha je ovjek kamenog srca."
1520. 'Ukbe b. 'Amir, r.a., zapitao je Allahovog Poslanika, a.s.: "U emu je spas, Allahov
Poslanie?" uvaj svoj jezik, neka f tvoja kua bude dovoljna, i plai nad svojim
grijehom, odgovorio je on."
(Tirmizi, hasen)
1521. Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, a.s., da je rekao:
"Kada ovjek osvane, cijelo tijelo se pokori jeziku, i govori mu: Boj se Allaha zbog
mene, jer moja sudbina zavisi od tebe, pa ako bude na ispravnom putu, i ja sam na
ispravnom putu, a ako skrene, i ja sam skrenuo s pravog puta.'"
(Tirmizi)
1523. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., uptao: "Znate li ta je
ogovaranje?" Prisutni rekoe: "Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!" "Ogovaranje je
da svog brata muslimana spominje po onome to on ne voli", rekao je on. "A ta ako pri
njemu bude ono to spominjemo?", zapitae. "Ako bude pri njemu ono to spominje,
ogovorio si ga, a ako to ne bude pri njemu, potvorio si ga."
(Muslim)
1524. Ebu-Bekr, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, a.s., rekao na Oprosnom hadu
na Mini prilikom hutbe na Kurban-bajram: "Vaa krv, vai imeci i vae asti su vam sveti,
kao to je svet ovaj dan u ovom mjesecu i u ovom gradu. Jesam Ii dostavio?"
(Muttefekun alejhi)
1525. 'Aia, r.a., kazuje da je rekla Allahovom Poslaniku, a.s.: "Dovoljno ti je to je Safija

takva i takval", tj. niskog rasta, na to on ree: "Rekla si tako krupnu rije, koja bi, kada
bi se pomijeala s morem, promijenila mu miris!" Ona, dalje, kae: "Jednom sam pred
njim oponaala nekog ovjeka, i Allahov Poslanik, a.s., mi ree: Ne bih nekoga
oponaao, kada bi mi dali toliko i toliko bogatstval'"
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1526. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Kada sam bio na mi'radu,
proao sam pored ljudi koji su bakrenim noktima sami sebi grebali lica i prsa; zato
upitah: 'Ko su ovi ljudi, Dibrile?'
'To su oni koji su druge ljude ogovarali i kaljali im ast!', odgovori on."
(Ebu-Davud, sahih)
1527. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Muslimanima su
medusobno zabranjeni ivoti, imeci i asti."
(Muslim)
255. Zabranjeno je sluati ogovaranje, a onaj ko uje zabranjeno ogovaranje, duan
ga je prekinuti ili ogovaraa sprijeiti. Ako to ne moe uiniti, ili ga ogovara ne
poslua, duan je napustiti takav skup, ako to moe.
Uzvieni Allah kae:
"A kada uju besmislen govor, od njega se okrenu. " (El-Kasas, 55)
''I oni koji besmislen govor izbjegavaju." (El-Mu'minum, 3)
''I sluh, i vid, i srce, za sve e se, doista, odgovarati." (El-Isra', 36)
"Kada vidi one koji se rijeima Naim izrugivaju, napusti ih sve dok na drugi razgovor
ne preu. A ako te ejtan navede da zaboravi, onda, kad se opomene sjeti, ne sjedi vie
sa nevjernicima. " (El-En'am, 68)
1528. Ebu-Derda', r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko zatiti ast svog
brata muslimana, Allah e mu na Sudnjem danu zatititi lice od Vatre."
(Tirmizi, hasen)
256. Kada je ogovaranje dozvoljeno?
1531. 'Aia, r.a., pria da je jedan ovjek zatraio da ude kod Allahovog Poslanika, a.s.,
na to on ree:
"Dopustite mu, lo li je on ovjek!"
(Muttefekun alejhi)
1532.'Aia, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Mislim da ta dvojica ljudi ne
znaju nita o islamu!"

(Buhari)
1534. Zejd b. Erkam, r.a., pripovijeda: "Na jednom putovanju s Allahovim Poslanikom,
a.s., ljude je zadesila oskudica, zbog ega Abdullah b. Ubejj ree: 'Ne udjeljujte nita
onima koji su uz Allahovog Poslanika, ne bi li ga napustili! Ako se vratimo u Medinu,
sigurno e jai iz nje protjerati slabije!'
Kada sam rekao Allahovom Poslaniku, a.s., ta je rekao, on pozva Abdullaha b. Ubejja i
Abdullah mu se zakle najveom zakletvom da to nije rekao.
'Zejd je slagao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.', rekoe neki.
To me je teko boljelo, sve dok Allah nije objavio ajet koji je potvrdio istinitost mojih
rijei: 'Kada ti dodu licemjeri...'
Allahov Poslanik, a.s., pozvao ih je da im zamoli Allaha za oprost, na to su oni oholo
otresli glavama."
(Muttefekun alejhi)
1535. Aia, r.a., prenosi da je Hinda, ena Ebu-Sufjana rekla Allahovom Poslaniku, a.s.:
"Ebu-Sufjan je krt ovjek, ne daje mi onoliko koliko je potrebno meni i djeci, osim ako
ja neto uzmem bez njegova znanja!"
"Uzimaj umjereno, onoliko koliko je dovoljno tebi i djeci", odgovori joj Allahov
Poslanik, a.s.
(Muttefekun alejhi)
257. O zabrani prenoenja tudih rijei s namjerom sijanja razdora meu ljudima
Uzvieni Allah kae:
':.. (i ne sluaj) klevetnika, onoga koji tue rijei prenosi. " (El-Kalem, 11)
"i on ne izusti nijednu rije, a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije."(Kaf, 18)
1536. Huzejfe, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nee ui u Dennet onaj
ko prenosi tude rijei."
(Muttefekun alejhi)
1537. Ibn-'Abbas, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., proao pokraj dva kabura i
rekao: "Ova dvojica se sada kanjavaju, a ne kanjavaju se zbog velikog grijeha, ali on je
doista velik kod Allaha! Prvi je prenosio tude rijei, a drugi se nije uvao mokrae kada
je obavljao malu nudu."
(Muttefekun alejhi)
258. Zabranjeno je tude rijei prenijeti vlastima, kada za to nema razloga,a postoji
bojazan da e doi do smutnje i tome slino

Uzvieni Allah kae:

''ne pomaite jedni drugima u grijehu i neprijateljstvu. " (El-Maide, 2)
1539. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne prenosite mi
nita jedni o drugima, jer ja hou izai meu vas mirne savjesti."
(Ebu-Davud, Tirmizi, daif)
259. O prezrenosti licemjerstva
Uzvieni Allah kae:
"Oni se skrivaju od ljudi, ali se ne mogu skriti od Allaha, a On je uz njlh i kad nou
smiljaju rijei kojima On nije zadovoljan, a Allah dobro zna sve to oni rade. " (En-Nisa,
108)
1540. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ljudi su kao metali;
najbolji u islamu su oni koji su bili najbolji u doba dahilijeta - ako shvate vjeru. Najbolji
ljudi za upravljanje jesu oni koji to najvie izbjegavaju, a najgori su ljudi licemjeri, koji
jednima govore jedno, a drugima drugo."
(Muttefekun alejhi)
1541. Muhammed b. Zejd kazuje da su neki ljudi upitali njegovog djeda Abdullaha b.
Omera r.a.: "Kada posjeujemo vladare, mi govorimo suprotno onome to govorimo kada
izaemo?"
Abdullah im odgovori: "To smo ubrajali u licemjerstvo u doba Allahovog Poslanika, a.s."
(Buhari)
260. O zabrani lai
Uzvieni Allah kae:
''i ne povodi se za onim to ne zna!" (El-Isra, 36)
"On ne izusti nijednu rije, a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije."(Kaf 18)
1542. Abdullah b. Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao:
"Istina vodi dobroinstvu, a dobroinstvo vodi u Dennet, i ovjek govori istinu, sve dok
se kod AIIaha ne upie istinoljubivim. La vodi u razvrat, a razvrat vodi u Dehennem, i
ovjek lae sve dok se kod Allaha ne upie laljivcem."
(Muttefekun alejhi)
1543. Abdullah b. 'Amr b.'As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao:

"Pri kome budu etiri svojstva, e biti isti licemjer, a pri kome bude jedno od tih
svojstava, pri njemu e biti svojstvo licemjerja, sve dok ga ne ostavi: iznevjeri kada mu
se neto povjeri, lae kada govori, prevari kada obea i prelazi granicu kada se prepire."
(Muttefekun alejhi)
1544. Ibn-'Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko bude priao lane
snove, zaduit e se da u vor svee dvije dlake, to nee moi uiniti; ko bude
prislukivao razgovor ljudi koji to ne ele, na Sudnjem danu u ui e mu se nasuti olovo;
ko bude nacrtao sliku, e biti kanjen i naredit e mu se da u nju udahne duu, ali to nee
moi uiniti."
(Buhari)
1545. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Najvea la je da
ovjek govori kako je usnio ono to nije usnio."
(Buhar)
262. O podsticanju na provjeravanje svega to se govor ili prenosi.
Uzvieni Allah kae:
''i ne slijedi ono to ne zna " (El-Isra, 36)
i on ne iIzgovoril nijednu rije, a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije." (Kaf, 18)
1547. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Dovoljno je ovjeku
lai da pria sve to uje."
(Muslim)
1548. Semure, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Laac je onaj ko od mene
prenese hadis, znajui da je to la."
(Musim)
1549. Esma, r.a., prenosi da je jedna ena zapitala: "Allahov Poslanie, je li mi grijeh da
se pred inoom pretvaram kako me mu neim odlikuje?"
"Onaj ko se pretvara da se neim odlikuje je kao onaj ko obmanjuje druge, oblaei
odjeu ljudi kojima ne pripada."
(Muttefekun alejhi)
263. Lano svjedoenje je najstroe zabranjeno
Uzvieni Allah kae:
"Klonite se lanog govora. " (El-Had, 30)
"I ne povodi se za onlm to ne zna!" (El-Isra, 36)

"On ne izusti nijednu rije, a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije." (Kaf, 18)
"Gospodar tvoj je, doista, u zasjedi. " (El-Fedr, 14)
"I oni koji ne svjedoe lano. " (El-Furkan, 72)
1550. Ebu-Bekr, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Hoete li da vam kaem
koji je grijeh najvei?"
"Hoemo!", odgovorismo, a on ree:
"Pripisivanje druga Allahu i neposlunost roditeljima."
Allahov Poslanik, a.s., bio je naslonjen, potom se uspravi, pa ree: "I lano svjedoenje!"
(Muttefekun alejhi)
264. Zabranjeno je poimenino proklinjati nekog ovjeka, ili ivotinju.
1551. Ebu-Zejd Sabit b. Dahhak, r.a., (spada u one koji su dali prisegu na vjemost na
Hudejbiji), kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko se namjerno i lano zakune
drugom vjerom, osim islama, e biti onakav kao to se zakleo; ko izvri samoubojstvo, na
Sudnjem danu e biti kanjen predmetom kojim je samoubojstvo izvrio; ovjek nije
obavezan izvriti zavjet ako je izvan njegove mogunosti; a proklinjanje mu'mina je isto
kao i njegovo ubojstvo."
(Muttefekun alejhi)
1552. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Istinoljubiv ovjek
ne moe biti proklinja."
(Muslim)
1553. Ebu-Derda', r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Na Sudnjem danu
proklinjai nee bit efa'atije niti ehidi."
(Muslim)
1554. Semure b. Dundub, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao:
"Ne proklinjite jedni druge Allahovim prokletstvom, niti Allahovom srdbom, niti
dehenemskom vatrom."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1556. Ebu-Derda', r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao:
"Kada ovjek nekoga prokune, prokletstvo se uzdigne na nebesa i pred njim se zatvore
nebeska vrata. Zatim se, kada se sputa na Zemlju, pred njim zatvore zemaljska vrata i
prokletstvo krene desno i lijevo. Ako ne nae izlaz, prokletstvo se spusti na onoga ko je
proklet, ako je bio za toga, a ako nije, onda se vrati onome ko je proklinjao."
(Ebu-Davud)
265. Dozvoljeno je uopeno proklinjanje velikih grjenika

Uzvieni Allah kae:

"Neka je Allahovo prokletstvo na mnogoboce!" (Hud, 18)
"A onda e jedan glasnik viknuti: 'Neka je Allahovo prokletstvo nad onim koji su sami
sebi nanijeli nepravdu!"' (El-A'raf, 44)
266. Bezrazlono vrijedanje muslimana je zabranjeno.
Uzvieni Allah kae:
"A oni kojl vjernike i vjernice vrijeaju, a oni to ne zasluuju, tovare na sebe klevetu i
oiti grijeh. " (El-Ahzab, 58)
1559. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Vrijeanje muslimana
veliki je grijeh, a njegovo ubojstvo je kufr."
(Muttefekun alejhi)
1562. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje da je Allahovom Poslaniku, a.s., doveden ovjek koji
je pio alkohol i on naredi:
" Izbatinajte ga!"
Neki su ga udarali rukama, neki obuom, a neki odjeom. Kada se ovjek udaljio, neki
povikae: "Allah te ponizio!"
"Ne govorite tako", ree Allahov Poslanik, a.s. "Ne pomaite ejtanu protiv njega!"
(Buhari)
267. Zabranjeno je vrijeati mrtve bez razloga ili vjerskog opravdanja
1564. Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne vrijeajte mrtve, jer su
oni ve nali ono to su zasluili."
(Buhari)
268. O zabrani uznemiravanja drugih
Uzvieni Allah kae:
"A oni koji vjernike i vjernice vrijeaju, a oni to ne zasluuju, tovare na sebe klevetu i
oiti grijeh. " (El-Ahzab, 58)
1565. Abdullah b.'Amr b' As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Musliman

je onaj od ijeg su jezika i ruku sigurni drugi muslimani, a muhadir je onaj ko napusti
ono to je Allah zabranio."
269. O zabrani medusobne mrnje, prekidanja veza i izbjegavanja
Uzvieni Allah kae:
"Samo su vjernici braa."(El-Hudurat, 10)
"Vjernici su prema vjernicima ponizniJ, a prema nevjernicima ponositi" (El-Maide, 54)
"Muhammed je Allahov Poslanik, a njegovi su sljedbenici strogi prema nevjernicima, a
samilosni meu sobom. " (El-Feth, 29)
1567. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nemojte se medusobno
mrziti, nemojte jedni drugima zavidjeti i okretati leda, i nemojte jedni druge izbjegavati,
nego, robovi Allahovi, budite braal Vjerniku nije dozvoljeno napustiti svoga brata vie
od tri dana."
(Muttefekun alejhi)
1568. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Vrata Denneta
otvaraju se svakoga ponedjeljka i etvrtka, i oprosti se svakom robu koji Allahu ne
prtpisuje druga, izuzev onoga ko je zavaden sa svojim bratom muslimanom. Tada se
kae: 'Saekajte ovu dvojicu dok se izmire, saekajte ovu dvojicu dok se izmirel'"
(Muslim)
270. O zabrani zavidnosti
Uzvieni Allah kae:
"Zar ljudima zavide na onome to im je Allah iz obilja Svoga darovao?" (En-Nisa, 54)
1569. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "uvajte se zavisti,
jer zavist unitava dobra djela, kao to vatra unitava drva."
(Ebu-Davud)
271. O zabrani uhodenja i prislukivanja razgovora ljudi koji to ne ele
Uzvieni Allah kae:
''i ne uhodite jedni druge. " (El-Hudurat, 12)
"Oni koji vjernike i vjernice vrijeaju, a oni to ne zasluuju, tovare na sebe klevetu i oiti
grijeh. " (El-Ahzab, 58)

1570. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "uvajte se

sumnjienja, jerje sumnjienje najlaniji govor. Nemojte prislukivati, nemojte
pijunirati, ne budite egoisti, nemojte zavidjeti jedni drugima, nemojte se medusobno
mrziti, nemojte jedni drugima okretati leda, budite braa, o, Boiji robovi, kao to vam je
On naredio. Musliman je muslimanu brat i on mu ne ini nepravdu; ne poniava ga i ne
prezire. Bogobojaznost je ovdje, bogobojaznost je ovdje - i pokaza na svoje grudi
Dovoljno je ovjeku zla da prezire svog brata muslimana. Svakom muslimanu zabranjena
je krv, ast i imetak drugog muslimana. Allah ne gleda u vaa tijela niti u vae likove,
nego gleda u vaa srca i vaa djela."
(Muslim)
1572. Pred Ibn-Mes'uda, r.a., dovedoe jednog ovjeka i rekoe mu: "Ovom ovjeku
kaplje vino s brade?"
"Zabranjeno nam je da ljude uhodimo, odgovori on ali ako neto bude oito, prema tome
emo presuditi."
(Ebu-Davud, hasen, sahih)
272. Zabranjeno je loe misliti o muslimanima, bez prihvatljivog opravdanja
Uzvieni Allah kae:
"O vjernici, klonite se mnogih sumnjienja, neka sumnjienja su zaista grijeh. "(ElHudurat, 12)
1573. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "uvajte se sumnji,
jer sumnje su najlanije pomisli."
(Multefekunalejhi)
273. O zabrani potcjenjivanja muslimana
Uzvieni Allah kae:
"O vjernici, neka se mukarci jedni drugima ne rugaju; moda su oni bolji od njih, a ni
ene drugim enama, moda su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge i ne nazivajte
jedni druge runim nadimcima! O kako je runo da se vjernici spominju podrugljivim
nadimcima! A oni koji se ne pokaju, sami sebi ine nepravdu. " (El-Hudurat, 11)
' Teko svakom klevetniku - podrugljivcu!" (El-Humeze, 1)
1574. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Dovoljno je ovjeku
grijeha da potcjenjuje svoga brata muslimana."
(Muslim)
1575. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nee ui u Dennet
onaj u ijem srcu bude trun oholosti!"

"Neko voli imati lijepu odjeu i obuu?", zapita jedan ovjek.

"Allah je lijep i voli Ijepotu. Oholostje neprihvatanje istine i preziranje ljudi", odgovori
Allahov Poslanik, a.s.
(Muslim)
1576. Dundub b. Abdullah, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., kazivao: "Jedan
ovjek se zaklinjao: Tako mi Allaha, Allah nee oprostiti tom i tom ovjeku1', pa mu je
Allah odgovorio: Ko je taj to se zaklinje Mojim imenom da Ja neu oprostiti tome i
tome? Njemu sam ve oprostio, a tebi djela ponitiol"'
(Muslim)
274. O zabrani iskazivanja zluradosti zbog nesree muslimana
Uzvieni Allah kae.
"Samo su vjernici braa. - (El-Hudurat, 10)
"One koji ele da se meu vjernicima iri razvat, eka kazna i na ovom i na buduem
svijetu. " (En-Nur, 19)
1577. Vail b. Eska', r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, a.s., rekao je: "Ne raduj se nesrei
drugog, jer moda se Allah njemu smiluje, a tebe iskua!"'
(Tirmizi, hasen)
275. O zabrani vrijeanja ljudi zbog njihovog porijekla
Uzvieni Allah kae:
"Oni koji vjernike i vjernice vrijeaju, a oni to ne zasluuju, tovare na sebe klevetu i oiti
grijeh. " (El-Ahzab, 58)
276. O zabrani prevare i obmanjivanja
"Oni koji vjernike i vjernice vrijeaju, a on to ne zasluuju, tovare na sebe klevetu i oiti
grijeh. - (El-Ahzab, 58)
1579. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne pripada nama
onaj ko se protiv nas orujem bori, i ne pripada nama onaj ko nas vara."
(Muslim)
U drugom predanju biljei se i da je Allahov Poslanik, a.s., naiao pored gomile hrane u
koju je zavukao ruku, i kada je osjetio vlagu pod prstima, zapita prodavaa: "ta je ovo,

vlasnie hrane?"
''Pokisnulo je, Allahov Poslanie!"
"Zato vlanu hranu nisi stavio na vrh da je ljudi vide? Ne pripada nama onaj ko nas
vara!"
1580. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne nameite se lano
u kupoprodaji, da biste tako podigli cijenu."
(Muttefekun alejhi)
1583. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne pripada nama
onaj ko zavadi ovjeka i enu, ili slugu i gospodara."
(Ebu-Davud, sahih)
277. O zabrani prevare
Uzvieni Allah kae:
"O vjernici, ispunjavajte ugovore!" (El-Maide,1)
"I ispunjavajte obavezu, jer e se za obavezu zaista odgovarati!" (El-Isra', 34)
1584. Abdullah b. 'Amr b. 'As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Pri kome
budu etiri svojstva, e biti pravi munafik, a pri kome bude jedno od tih svojstava, pri
njemu e biti svojstvo licemjera, sve dok ga ne ostavi: iznevjeri kada mu se neto povjeri;
lae kada govori; prevari kada obea, i prelazi granicu kada se prepire."
(Muttefekun alejhi)
1585. Ibn-Mes'ud, Ibn-Omer i Enes, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, a.s., rekao:
"Na Sudnjem danu e svaki varalica imati zastavu, pa e se rei: `To je prevara tog i
tog!"'
(Muttefekun alejhi)
1586. Ebu-Se'id el-Hudrf, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Na Sudnjem
danu svaki varalica imat e kod stranjice zastavu, koja e biti velika prema veliini
njegove prevare. A najvei varalica je vladar koji vara narod."
(Muslim)
1587. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Uzvieni Allah
poruuje: Ja u na Sudnjem danu biti protivnik trojici ljudi: ovjeku koji zada rije,
zaklinjui se u Moje ime, pa prevari; onome ko slobodnog ovjeka proda kao roba, pa
potroi te pare; i ovjeku koji ne dadne platu iznajmljenom radniku koji mu zavri
ugovoreni posao."'
(Buhari)
278. O zabrani vrijedanja zbog udijeljene sadake

Uzvieni Allah kae:

"O vjernici, ne ponitavajte udijeljenu milostinju prigovaranjem i uvredama. " (El
Bekara, 264)
"Oni koji troe imetke svoje na Allahovom putu, a onda ono to utroe ne poprate
prigovaranjem i uvredama. " (El-Bekara, 262)
1588. Ebu-Zerr, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, a.s., tri puta ponovio rijei: "Na
Sudnjem danu Allah nee razgovarati s tri vrste ljudi, niti e ih pogledati, niti od grijeha
oistiti, nego e ih estoko kazniti."
Ebu-Zerr ree: "Izgubljeni su i propali! A ko su oni, Allahov Poslanie?"
"Onaj ko nosi dugu odjeu iz oholosti, onaj ko vrijea za udijeljenu sadaku, i onaj ko
prodaje robu, lano se zaklinjui."
279. Zabrana hvalisanja i ugnjetavanja
Uzvieni Allah u suri "NEDM", 32 ajet, kae: "... zato se ne hvaliite bezgrjenou
svojom. On dobro zna onoga koji se grijeha kloni. "
I kae u suri "ura", 42 ajet: "A odgovarat e oni koji ljude tlae i bes ikakva osnova red
na zemlji remete, njih eka bolna patnja."
1589. Ijad b. Himar, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Uzvieni Allah
mi je objavio da vi jedan drugom budete ponizni pa da niko nikoga ne ugnjetava i da se ni
jedan ne hvalie nad drugim."
(Muslim)
1590. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada jedan
ovjek rekne: Propali su i stradali ljudi, on je najvei stradalnik."'
(Muslim)
U poznatoj predanju stoji: "Ova zabrana osude je za onog koji to ini iz line
samodopadljivosti, iskljuujui sebe od propasti, koji potcjenjuje i omalovaava druge i
uzdie se iznad njih. To je oita zabrana, haram. A to se tie onoga koji zapaa
nedostatke svijeta u vjerskim poslovima, pa tu osudu izrekne i svoje miljenje kae iz
briljivosti za svijetom i za vjerom, onda nema zamjerke. Tako su to protumaili uenjaci
i objasnili. lzmedu ostalih imama je i Malik b. Enes, Hatabi, Humejdi i dr."
280. Zabranjeno je izbjegavati brata muslimana due od tri dana izuzev ako radi
bid' ate ili javno grijei
Uzvieni Allah kae:

"Samo su vjernici braa, zato pomirite dva vaa brata. " (El-Hudurat, 10)
'I ne pomaite jedni drugim u grijeenju i neprijateljstvu." (El-Maide, 2)
1591. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne prekidajte medusobne
odnose, ne okreite jedni drugim leda, ne mrzite jedni druge i ne zavidite jedni drugim,
nego, robovi Allahovi, budite braa! Nije dozvoljeno muslimanu izbjegavati razgovor s
bratom muslimanom due od tri dana."
(Muttefekun alejhi)
1592. Ebu-Ejjub, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nije dozvoljeno
muslimanu izbjegavati brata muslimana due od tri dana; susretnu se, a glavu okreu
jedan od drugog. Bolji je onaj koji prvi nazove selam."
(Muttefekun alejhi)
1596. Ebu-Hira Hadred b. Ebi Hadred el-Eslemi, r.a., prenosi da je uo Allahovog
Poslanika, kada kae: " Izbjegavanje brata muslimana godinu danaje kao njegovo
ubojstvo."
(Ebu-Davud sa sahih senedom)
1597. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nije dozvoljeno
vjerniku izbjegavati brata vjernika due od tri dana. Ako produ tri dana, neka ga potrai i
nazove mu selam, pa ako primi selam, imaju podjednaku nagradu, a ako ne primi selam,
snosit e grijeh, dok je onaj koji je nazvao selam tim inom prestao izbjegavati brata
muslimana."
(Ebu-Davud, hasen)
281. Zabranjeno je dvojici da se bezrazlono saaptavaju u prisustvu treeg, bez
njegove saglasnosti. Isti propis je kada razgovaraju jezikom nerazumljivim za
treeg!
Uzvieni Allah kae:
"Saaptavanje je ejtanski posao. " (El-Mudadele, 10)
1598. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Zabranjeno je dvojici
da se saaptavaju u prisustvu treeg."
(Muttefekun alejhi)
282. Zabranjeno je, bez vjerskog razloga, prekomjemo kanjavati enu, dijete, slugu
i ivotinje!
Uzvieni Allah kae:

"A roditeljima dobroinstvo inite, i roacima, i siroadi, i siromasima, i komljama

blinjim i komijama daljnjim, i drugovima, i putnicima namjernicima, i onima koji su u
vaem posjedu. Allah, zaista, ne voli one koji se ohole i hvaliu. " (En-Nisa, 36)
1600. lbn-Omer, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Jedna enaje baena u
Dehennem zbog make. Zatvorilaju je sve dok nije krepala. Niti ju je hranila, niti pojila,
niti pustila da trai insekte po zemlji."
(Muttefekun alejhi)
1601. Ibn-Omer, r.a., jednom prilikom naiao je pored mladia Kurejija, koji su ivu
pticu postavili za metu, gadali je strijelama i davali vlasniku ptice svaku strijelu koja
promai. Kad su ugledali Ibn-Omera, mladii se razbjeae, a on povika za njima: "Ko je
ovo uradio? Allah prokleo onoga ko je ovo uradio, jer Allahov Poslanik, a.s., prokleo je
onoga ko neto ivo postavi za metu!"
(Muttefekun alejhi)
1602. Enes, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, a.s., zabranio je da se ive ivotinje
postavljaju za metu."
(Muttefekun alejhi)
1603. Ebu-Ali Suvejd b. Mukrin, r.a., kazuje: "Bilo nas je sedmerica brae i imali smo
samo jednu robinju. Kada ju je na najmladi brat oamario, Allahov Poslanik, a.s.,
naredio nam je da je oslobodimo."
(Muslim)
1606. Hiam b. Hakim b. Hizam, r.a., pripovijeda: "Putujui kroz Siriju, vidio sam grupu
povezanih seljaka koji su stajali na sunevoj ezi i kojim su po glavama sipali ulje. 'ta to
radite?', upitao sam ih. 'Kanjavamo ih, zato to nisu platili porez!', odgovorie.
Zaklinjem se da sam uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: Allah e kazniti one
koji ljude kanjavaju na ovom svijetu! ' Poslije sam otiao namjesniku i zatraio da ih
puste, to je on i uinio."
(Muslim)
1608. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je, jedanput, pored Allahovog Poslanika, a.s., proao
magarac igosane glave, pa je rekao: "Allah prokleo onoga ko ga je igosao!"
(Muslim)
Drugo Muslimovo predanje biljei: "Allahov Poslanik, a.s., zabranio je udaranje i
igosanje po licu!"
283. O zabrani kanjavanja ivotinja spaljivanjem u vatri, pa ak i kada je rije o
mravu i slino
1610. Ibn-Mes'ud, r.a., pripovijeda: "Na jednom putovanju, dok se Allahov Poslanik, a.s.,
udaljio, ugledali smo pticu sa dva ptieta i uzeli joj ptiad. Ptica je kruila iznad nas i
kada se Allahov Poslanik, a.s., vratio, upita: Ko je rastuio ovu pticu? Vratite joj ptiadl'

Zatim, kada je ugledao spaljen mravinjak, zapita: Ko je ovo spalio?"Mi!', odgovorismo.

'Samo je Gospodaru vatre dozvoljeno kanjavati vatrom', ree nam."
(Ebu-Davud, sahih)
284. Onome ko moe isplatiti dug, zabranjeno je odugovlaenje isplate duga, kada
se to zatrai.
Uzvieni Allah kae:
"Allah vam nareuje da povjerene stvari vratite njihovim vlasnicima." (En-Nisa, 58)
"A ako jedan kod drugog neto pohranite, neka onaj vrati povjerenu mu stvar. " (ElBekara, 283)
1611. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Odugovlaenje
imune osobe s otplatom duga je nasilje. A ako dunik prebaci dug na drugu imunu
osobu koja njemu duguje, neka to zajmodavac prihvati."
(Muttefekun alejhi)
285. Pokudeno je traiti nazad poklon koji jo nije predan ili poklon namijenjen
potomku, bez obzira bio mu predan ili ne. Pokudeno je darodavcu da otkupi poklon
od onoga kome ga je poklonio, bilo da je rije o sadaki, zekatu ili keffaretu i tome
slino, ali je dozvoljeno otkupiti poklon ako je preao u vlasnitvo nekoga treeg.
1612. Ibn-'Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Onaj ko poklon trai
nazad, slian je psu koji povrati, pa pojede ono to je povratio."
(Muttefekun alejhi)
286. O strogoj zabrani troenja imetka siroadi
Uzvieni Allah kae:
"Oni, koji bez ikakva prava troe imetke siroadi, uistinu, troje ono to e ih u vatru
dovesti, i oni e u ognju gorjeti. " (En-Nisa'. 10)
"A imetku siroadi se ne pribliavajte, osim na najljepi nain." (El-En'am, 152)
"I pitaju te o siroadi. Reci: 'Bolje je imanja njihova unaprijediti!' A ako budete s njima
zajedno ivjeti, pa oni su vaa braa, a Allah zna razlikovati pokvarenjaka od
dobroinitelja."(El-Bekara, 220)
1614. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Klonite se sedam
tekih grijeha!" "A koji su to, Allahov Poslanie?", upitae. "Pripisivanje druga Allahu,
sihr, ubijanje nedune osobe, uzimanje kamate, bespravno troenje imetka siroadi,

bjeanje s bojnog polja i potvaranje za blud estitih ena i bezazlenih vjemica."

(Muttefekun alejhi)
287. O zabrani uzimanja kamate
Uzvieni Allah kae:
"Oni koji se kamatom bave, dii e se iz kabura, kao to e se dii onaj koga je ejtan
dodirom izbezumio, zato to su govorili: 'Kamata je isto to i trgovina!' A Allah je
dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre poruka Gospodara njegova pa se okani, njegovo je ono to je prije stekao, njegov sluaj e Allah rjeavati; a oni koji
opet to uine, e biti stanovnici Dehennema; u njemu e vjeno ostati. Allah unitava
kamate, a umnoava sadake. Allah ne voli nijednog nevjernika, grijenika. One koji
vjeruju i ine dobra djela, i namaz obavljaju i zakat daju, eka nagrada kod Gospodara
njihova; i niega se oni nee bojati i ni za im nee tugovati. O vjernici, bojte se Allaha, i
od ostatka kamata odustanite, ako ste pravi vjernici." (El-Bekara, 275-278)
1615. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, a.s., prokleo je onoga ko kamatu
uzima i onoga ko je daje!"
U Tirmizijevom predanju se jo dodaje: "I svjedoke i onoga ko je zapisuje."
(Musim)
288. O zabrani licemjerja
Uzvieni Allah kae:
"A nareeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao vjernici, vjeru
ispovijedaju."(El-Bejjine, 5)
"O vjernici, ne ponitavajte svoje sadake prigovaranjem i uvredama, kao to to ine oni
koji troe imetak svoj da bi se ljudima pokazali" (El-Bekara,164)
'... Samo zato da bi se pokazali pred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spomenu." (EnNisa' 142)
1616. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao:
"Uzvieni Allah kae: Ja sam Sebi dovoljan i ne treba Mi drug. Ko uini neko djelo u
Moje ime i ime nekoga drugog, Ja u ga prepustiti tome drugom."'
(Muslim)
1617. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je uo Allahovog Poslanika, a.s., kada kae: "Na
Sudnjem danu prvo e biti presudeno ovjeku koji je poginuo kao ehid na Allahovom
putu. Allah e mu pokazati sve blagodati, ovjek e ih potvrditi, pa e ga Allah zapitati:
`ta si uinio sa blagodatima?''Borio sam se na Tvome putu, dok nisam poginuo',

odgovorit e. 'Lae! Borio si se da kau: 'Kako je hrabar!' I eto rekli su', rei e Allah.
Zatim e narediti da ga naglavake bace u vatru Dehennema.
I ovjeka-uenjaka, koji je poduavao druge, i mnogo uio Kur'an, Allah e podsjetiti na
sve blagodati; on e ih potvrditi i Allah e ga zapitati: tto si uinio sa blagodatima?"U
Tvoje ime sam uio, poduavao druge i uio Kur'an!', rei e on.'Lael Uio si nauku da
ti drugi kauAto je ueni' I uio si Kur'an, da bi govorili: Mnogo uil' I eto, hvalili su
te!', rei e Allah. Zatim e zapovijediti da ga naglavake bace u Dehennem."
(Muslim)
"I ovjeka, kojem je Allah dao obilan i svakovrstan imetak, Allah e podsjetiti na sve date
blagodati; on e ih potvrditi i Allah e ga zapitati: Sto si uinio sa blagodatima? Dijelio
sam imetak na svaki nain za koji sam znao da si Ti zadovoljan! odgovorit e, a Allah e
rei: Lae! Dijelio si imetak da bi drugi kazali: Kako je dareljivi I eto, rekli su! Potom
e Allah narediti da ga naglavake bace u Dehennem."
(Muslim)
1618. Ibn-Umer, r.a., prenosi da su mu ljudi rekli: "Mi kada ulazimo naim
rukovodiocima, vladarima, mi im govorimo suprotno od govora koji govorimo kada
izlazimo od njih. Ibn-Umer, r.a., je tada rekao: "Mi smo to smatrali licemjerstvom u doba
Poslanika, s.a.v.s."
(Buhari)
1620. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko bude nauku,
kojom se postie zadovoljstvo Uzvienog Allaha, sticao samo radi ovosvjetskog
bogatstva, nee osjetiti ni miris Denneta na Sudnjem danu."
(Ebu-Davud sa sahih senedom)
289. O djelima za koja se moe pomisliti da se ine iz licemjerja, a ne ine.
1621. Ebu-Zerr, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., upitan: "ta ako ovjek radi
dobro djelo pa ga ljudi pohvale zbog toga?"'To je i ovosvjetska radost vjernika."
(Muslim)
290. O zabrani gledanja u stranu enu i lijepog djeaka, bez vjerski opravdanog
razloga.
Uzvieni Allah kae:
"Reci vjernicima neka obore poglede svoje."(En-Nur, 30)
"I sluh, i vid, i razum, za sve to e se zaista odgovarati. " (El-Isra, 36)
"On zna pogiede koji kriomice, u ono to je zabranjeno, gledaju, a i ono to grudi kriju."
(El-Mu'min, 19)

'...jer, Gospodar tvoj je zaista u zasjedi. " (El-Fedr, 14)

1622. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "ovjeku je odreden i
udio u bludu, to e on neminovno i uiniti: blud oiju je pogled, blud uiju je sluanje,
blud jezika je govor, blud ruku je dodir, blud nogu je koraanje, dua eli i nada se, a
spolni organ to sve potvrduje ili negira."
(Muttefekun alejhi)
1623. Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "uvajte se
sjedenja po javnim putevima!" "Allahov Poslanie, nama je potrebno da se tu okupljamo
i razgovaramol", rekoe. "Ako se tu ve morate sakupljati, onda dadnite putu njegovo
pravo!" "A to je pravo puta, Allahov Poslanie?" "Obaranje pogleda, neuznemiravanje
drugih, odvraanje selama i naredivanje dobra, a odvraanje od zla."
(Muttefekun alejhi)
1625. Derir, r.a., kazuje da je pitao Allahovog Poslanika, a.s., o iznenadnom pogledu, na
to mu je on odgovorio: "Obori pogled!"
(Muslim)
1626. Ummi Selema, r.a., prenosi: "Bila sam kod Allahova Poslanika, s.a.v.s., a bila je
kod njega Mejmuna, pa dode i Ibn Ummi Mektum. To je bilo poslije naredbe o
pokrivanju. Poslanik, s.a.v.s., ree: Zastrite se od njega.' Mi rekosmo: Allahov
Poslanie, zar on nije slijep? On nas, niti vidi, niti zna.' Poslanik, s.a.v.s., ree: Ajeste li
vas dvije slijepe? Ne vidite li vi njega?"'
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1627. Ebu-Se'id, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nije dozvoljeno
mukarcu da gleda u stidni dio tijela drugog mukarca, niti je dozvoljeno eni da gleda u
stidni dio tijela druge ene; i nije dozvoljeno mukarcu da spava sa mukarcem, a eni sa
enom, pod jednim pokrivaem."
(Muslim)
291. Zabranjeno je osamiti se sa enom koja nije blia rodbina.
Uzvieni Allah kae:
"A ako od njlh neto traite, traite to iza zastora. " (El-Ahzab, 53)
1628. 'Ukbe b. 'Amir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "uvajte se
osamljivanja sa enama koje vam nisu blia rodbinal" Jedan ensarija zapita: "A muev
brat?" "Muev brat je kao smrt."
(Muttefekun alejhi)
1629. Ibn 'Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Mukarcu nije

dozvoljeno da se osami sa stranom enom, osim u prisustvu njenog blieg rodaka

(mahrema)."
(Muttefekun alejhi)
1630. Burejdah, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Zabranjene su ene
mudahida onima koji nisu izali u borbu, kao to su im zabranjene njihove majke. Kada
oni koji ostaju kod kue, preuzmu brigu o porodici mudahida, pa ga iznevjere, stajat e
na Sudnjem danu i uzet e iz njegovih dobrih djela koliko hoe, dok se ne zadovolji."
Zatim se Allahov Poslanik, s.a.v.s., okrenuo nama, pa upita: "A ta mislite?"
(Muslim)
292. Zabranjeno je mukarcima da oponaaju ene, a enama mukarce - u
odijevanju, hodu, i slino.
1631. Ibn-'Abbas, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, a.s., prokleo je enstvene mukarce i
mukobanjaste ene."
(Buhari)
Prema drugom predanju: "Allahov Poslanik, a.s., prokleo je mukarce koji oponaaju
ene u nonji i ene koje u nonji oponaaju mukarce."
(Buhari)
1632. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., prokleo je ovjeka koji nosi
ensku odjeu, a enu koja nosi muku odjeu."
(Ebu-Davud, sahih)
1633. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Dvije vrste
stanovnika Dehennema neu vidjeti: ljude sa bievima u rukama, koji su kao kravlji
repovi, i njima udaraju ljude; i ene, obuene a otkrivene, koje zanose u hodu, i druge
tome pozivaju, i okrenute od pokornosti Allahu, glave im kao krive grbe deve. One nee
ui u Dennet niti e osjetiti njegova mirisa, a zasigurno se njegov miris osjea na
ogromnoj daljini."
(Muslim)
293. Zabranjeno je oponaati ejtana i nevjernike!
1635. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne jedite i ne pijte
lijevom rukom, jer ejtan jede i pije lijevom rukom."
(Muslim)
295. Zabranjeno je obrijati samo jedan dio glave, a jedino je mukarcima

dozvoljeno obrijati cijelu glavu

1639. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Posianik, a.s., ugledao djeaka kome su
obrijali samo jedan dio glave. Allahov Poslanik, a.s., zabranio im je to, rekavi: "Ili mu
obrijte cijelu glavu, ili je ne dirajte!"
(Ebu-Davud sahih sened)
1641. Alija, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, a.s., zabranio je enama da obriju glavu."
(Nesai, sahih)
296. O zabrani enama da upliu tudu kosu u svoju; i zabrani tetoviranja i otrenja
zuba
Uzvieni Allah kae:
"Oni se mimo Allaha enskim kumfrima klanjaju, a ne klanjaju se drugom do ejtan prkosniku, prokleo ga Allah! A on je rekao: Ja u se sigurno potruditi da preotmem za
sebe odreden broj Tvojih robova, i navodit u ih, sigumo, na stranputice, i primamljivat
u ih, sigumo, lanim nadama, i sigurno u im zapovijedati, pa e stoci ui rezati, i zaista
u im narediti, pa e stvorenja Allahova mijenjati ," (En-Nisa, 117 - 119)
1645. lbn-Mesud, r.a., jedne prilike, ree: ,,Allah je prokleo ene koje se tetoviraju i koje
tetoviraju, i ene koje upaju obrve i stanjuju zube, uljepavajui se, i tako mijenjaju
izgled koji Allah daje stvorenjima!
Kada mu je jedna ena prigovorila zbog toga, on joj odgovori: 'A zato da ne proklinjem
onoga koga je prokleo Allahov Poslanlk, a.s., i ije je prokletstvo u Allahovoj Knjizi?
Uzvieni Allah kae: 'Ono to vam Poslanik da - to prihvatite, a ono to vam zabrani ostavite!"' (El--Har, 7)
(Muttefekun alejhi)
297. O zabrani upanja bijelih dlaka iz brade i kose i zabrani upanja brade kada
tek pone nicati.
1646. Abdulah b. 'Amr b. 'As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne upajte
sijede vlasi jer su one svjetlo muslimana na Sudnjem danu."
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
1647. Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Djelo koje neko uini, a bude
suprotno islamu, e biti odbaeno."
(Muslim)

300. O zabrani ostavljanja otvorene vatre u kui pri spavanju i slino, bilo da je
rije o svjetiljci ili neemu drugom.
1652. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne ostavljajte u kuama
upaljenu vatru kada spavate."
(Muttefekun alejhi)
1654. Dabir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Pokrijte posude s hranom,
zaveite mjeine s vodom, zatvorite vrata i pogasite svjetiljke, jer tada ejtan ne moe ui
u mjeinu, otvoriti vrata ili otkriti posudu. A ako ne moete nita drugo uiniti,
onda preko posude stavite tap, stavite ga i spomenite Allahovo ime, jer i mi moe
ukuanima zapaliti kuu." (ako prevrne lampu i sl.)
(Muslim)
302. O zabrani naricanja za umrlim, udaranja po obrazima, deranja odjee,
upanja kose, brijanja glave, jadikovanja i kukanja!
1658. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne pripada nama onaj
ko se udara po obrazima, dere odjeu i narie kao u dahilijetu!"
(Muttefekun alejhi)
1663. lbn-Omer, r.a., pripovijeda: "Kada je Sa'd'Ubade, r.a., bio na samrti, doli su da ga
obiu Allahov Poslanik, a.s.,'Abdurrahman b.'Avf, Sa'd b. Ebi-Vekkas i'Abdullah b.
Mes'ud, r.a. Kada su uli u kuu, zatekoe ga u nesvjestici i Allahov Poslanik, a.s., upita:
'Je li ispustio duy?''Nije, Allahov Poslanie', odgovorie. Allahov Poslanik, a.s., zaplaka i
ljudi zaplakae, vidjevi ga da plae. Potom im ree: 'Zar ne ujete? Allah ne kanjava
zbog suznih oiju i tunog srca, nego kanjava zbog ovoga, ili se smiluje', i on pokaza na
jezik."
303. O zabrani posjeivanja vraeva, astrologa, gatara, bacaa graha, piljaka,
jema, i tome slino.
1670. Kabis b. Muharik, r.a., kazuje da je uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao:
"U idolatriju spada proricanje sudbine, gatanje iz leta ptice i bacanje piljaka."
(Ebu-Davud sa hasen senedom)
304. O zabrani zloslutnje

1677. 'Urveb'Amir, r.a., pria da je neko pred Allahovim Poslanikom, a.s., spomenuo zle
predznake, na to je on rekao: "Od svega su najbolji dobri predznaci, ali nikakvi loi
predznaci ne mogu sprijeiti muslimana. Ako ugledate neto neugodno, prouite:
'Gospodaru moj, samo Ti daje dobro, samo Ti zatiuje od zla, i samo Tebi pripadaju
vlast i mo."'
(Ebu-Davud sa sahih senedom)
305. O zabrani slikanja ivotinja na prostirkama, kamenu, odjei, novcu, jastucima
i sl., o zabrani slikanja likova na zidovima, pokrivaima i odjei i o naredbi
unitavanja likova.
1678. lbn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Na Sudnjem danu e
biti kanjeni oni koji prave likove. Rei e im se: 0ivite ono to ste pravilil"'
(Muttefekun alejhi)
1679. Aia, r.a., kazuje: Pred povratak Allahovog Poslanika, a.s., sa jednog putovanja,
bila sam zastrla prozor zavjesom na kojoj su bile slike. Kada je to ugledao, lice
Allahovog Poslanika, a.s., pocrvenje. `Aia! Allah e kazniti najteom kaznom na
Sudnjem danu one koji oponaaju Allahovo stvaranje!', ree mi. Zastor smo pocijepali i
od njega napravili jedan ili dva jastuka."
(Muttefekun alejhi)
1684. Ebu-Talha, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Meleki ne ulaze u kuu
u kojoj se nalazi pas ili siika."
(Muttefekun alejhi)
306. O zabrani dranja pasa, osim za lov, uvanje stoke ili usjeva
1689. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko bude drao psa,
osim u svrhu uvanja stoke i usjeva, svaki dan e mu nagrada za dobra djela biti
umanjivana koliko brdo Uhud (kirat)."
U Muslimovom predanju jo se kae: "Ko bude posjedovao psa, osim psa za lov ili
uvanje stoke i usjeva, nagrada e mu svaki dan biti umanjivanja za dva kirata."
309. O zabrani pljuvanja u damiji, i o preporuci ienja damija
1694. Aia, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, a.s., ugledao je ispljuvak na prednjem zidu
damije i obrisao ga."
(Muttefekun alejhi)

310. Pokueno je u damiji prepirati se, bespotrebno dizati glas, raspitivati se za

izgubljene ivotinje ili stvari, kupovati i prodavati
1696. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ako ujete nekoga u
damiji da se raspituje za izgubljenu ivotinju (stvar), recite mu: Allah ti je ne vratio!',
jer damije nisu zbog toga pravljene."
(Muslim)
311. Zabranjen je ulazak u damiju, izuzev u nudi, onome ko je jeo luk, prasu ili
neto slino to ima neprijatan miris, prije nego to mirisa potpuno nestane.
1703. Dabir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko jede luk ili bijeli luk,
neka se udalji od nas, ili neka napusti damiju."
U Muslimovom predanju kae se: "Ko jede luk, crveni ili bijeli luk ili prasu, neka se ne
pribliava damiji, jer i meleki osjeaju nepnjatnost od onoga od ega je ljudi osjeaju."
(Muttefekun alejhi)
313. Kada nastupi prvih deset dana zul-hideta, zabranjeno je onome ko hoe da
zakolje kurban da skrauje svoju kosu, bradu (i ostale dlake) i da obrezuje nokte
sve dok ne zakolje svoj kurban.
1706. Ummu Seleme, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Kada se pojavi
mladak zuf-hideta, nije dozvoljeno onome ko namjerava zaklati kurban, da skrauje
svoju kosu, bradu, niti da sjee nokte, sve dok ne zakolje kurban."
(Muslim)
314. Zabranjeno je zaklinjati se stvorenjima, kao to su Poslanik, Kaba, meleki,
nebesa, oevi, ivot, dua, glava, vladarev ivot i dobrota, neije turbe i emanet.
1707. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Allah vam zabranjuje
da se zaklinjete oevima, a ko hoe da se zakune, neka se zakune Allahom, ili neka uti."
(Muttefekun alejhi)
1710. Burejde, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko se zakune govorei:
'Nemao nita sa islamom!', ako slae, e biti onakav kao to rekao je, a ako iskreno kae,
u islam se nee vratiti neoteen."
(Ebu-Davud, hasen)

315. O strogoj zabrani namjerng krivokletstva

1712. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko se lano zakune da
bi prigrabio imetak muslimana, susrest e Allaha srditog."
Zatim nam je Allahov Poslanik, a.s., kao kur'ansku potvrdu, prouio:
"Oni koji obavezu svoju prema Allahu i zakletve svoje prodaju za neto to malo vrljedi na onom svijetu nikakva dobra nee imati, Allah ih nee ni osloviti niti e na njih panju
obratiti na Sudnjem danu, niti e ih grijeha oistiti - njih bolna patnja eka. " (Ali-'Imran,
77)
(Muttefekun alejhi)
1714. Abdulah b. 'Amr b. 'As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Veliki
grijesi su: pripisivanje druga Allahu, neposlunost roditeljima, ubistvo nedune osobe i
lano zaklinjanje."
Prema drugom predanju: "Jedan beduin upitao je Allahovog Poslanika, a.s.: Allahov
Poslanie, koji su veliki grijesi?"Pripisivanje druga Allahul', odgovori mu.'A potom koji?'
'Lana zakletva!"A ta je to lana zakletva?"Zakletva kojom se nepravedno prisvaja tudi
imetak!"'
(Buhari)
316. Onome ko se zakune zbog neeg, a zatim htjedne uiniti bolje djelo, pohvalno je
da to uini i da iskupi zakletvu koju je prekrio (keffaret).
1715. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Zaklinjanje pri
prodaji prodaje robu, ali unitava bereket."
(Muttefekun alejhi)
318. O pokuenosti zaklinjanja u trgovini, pa makar zakletva bila istinita
1720. Ebu - Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Zaklinjanje pri
prodaji prodaje robu, ali unitava bereket."
(Muttefekun alejhi)
319. Pokueno je traiti Allahovim imenom neto drugo osim Dennet i pokueno je
odbiti onoga ko zamoli u ime Allaha ili se u Njegovo ime, za nekoga zauzima.
Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko u ime Allaha zamoli

zatitu; zatitite ga, ko u ime Allaha zatrai; podajte mu, ko vas pozove; odazovite mu se,
ko vam uini dobroinstvo; uzvratite mu, a ako ne moete; onda molite Allaha za njega,
sve dok ne pomislite da ste mu uzvratili punom mjerom."
(Ebu Davud i Nesai, sahih)
321. Zabranjeno je obraati se grjeniku i onome ko uvodi novotarije u vjeru sa:
gospodine i drugim poasnim nazivima
1725. Burejde, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne govorite munafiku:
.gospodine!', jer ako on bude gospodin medu vama, onda ste rasrdili vaeg Gospodara."
(Ebu-Davud sa sahih senedom)
323. Zabranjeno je psovati vjetar; ta treba prouiti kada vjetar zapue?
1729. Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., uio kada vjetar zapue: "Gospodaru,
ja Te molim za dobro ovoga vjetra, za dobro koje nosi i za dobro s kojim je poslan, a
utjeem Ti se od njegovog zla, zla koje nosi i zla sa kojim je poslan."
(Muslim)
326. Zabranjeno je rei muslimanu: "Kafire!" (nevjemie)
1733. Ebu-Zerr, r.a., kazuje da je uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: "Ko
muslimanu kae: Kafire!', ili: Allahov neprijatelju!', a on, doista, ne bude takav, njegove
rijei vratiti e se njemu."
(Muttefekun alejhi)
327. O zabrani bestidnog i runog govora
1734. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Vjernik ne vrijeda, ne
proklinje, nije bestidan i besraman."
(Tirmizi, hasen)
328. O pokuenosti usiljenog, izvjetaenog i grubog govora, i nerazumljivog
obraanja obinom svijetu
1738. Dabir b. Abdulah, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Najdrai i

najblii meni na Sudnjem danu e biti ljudi najljepeg morala, a najmri i najudaljeniji od
mene na Sudnjem danu e biti brbljivci, hvalisavci i oni koji usiljeno govore."
(Tirmizi, hasen)
329. Pokueno je rei: "Zlo mi je!"
1739. Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nemojte govoriti: Zlo mi
je!', nego recite: Muno mi je!"'
(Muttefekun alejhi)
331. Zabranjeno je pred mukarcima opisivati ljepotu ena, izuzev iz vjerski
opravdanog razloga, poput braka i slino
1742. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nije dozvoljeno eni
koja se drui sa nekom enom, da tu enu opisuje svome muu, kao da je on sam gleda."
(Muttefekun alejhi)
333. Pokueno je rei: "ta htjedne Allah i taj i taj!"
1745. Huzejfe b. Jeman, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nemojte
govoriti: ta htjedne Allah i ta htjedne taj i tajl', nego recite: ta htjedne Allah, a zatim
ta htjedne taj i taj."'
(Ebu-Davud, sahih)
334. Pokueno je sijeliti poslije jacija-namaza
1746. Ebu-Berze, r.a., kazuje: "Allahov Poslanik, a.s., prezirao je spavanje prije jacije i
sijeljenje poslije jacija-namaza."
(Muttefekun alejhi)
335. eni je zabranjeno odbiti dolazak u postelju kada je mu pozove, osim kada za
to ima vjersku zapreku.
1749. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Kada se ena ne
odazove muevom pozivu u postelju i on zanoi srdit na nju, meleki je proklinju sve do
sabaha."
(Muttefekun alejhi)

336. eni nije doputeno da posti nafilu bez odobrenja mua.

1750. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "eni nije dozvoljeno
da u prisustvu mua posti nafilu bez njegovog odobrenja i nije joj dozvoljeno da bilo kog
puta u kuu bez njegovog odobrenja."
(Muttefekun alejhi)
339. Pokueno je gladnom ovjeku klanjati kada se jelo postavi i pokueno je
klanjati onome ko osjea potrebu za obavljenjem nude!
1753. Aia, r.a., prenosi da je ula kada je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne obavljajte
namaz kada se jelo postavi, i ne obavljajte namaz kada osjeate potrebu za obavljanjem
nude."
(Muslim)
342. Zabranjeno je obavljati namaz okrenut prema kaburu
1757. Ebu-Mersed Kennaz b. Husajn, r.a., prenosi da je uo Allahovog Poslanika, a.s.,
kada je rekao: "Ne klanjajte prema kaburima i ne sjedajte na njih!"
(Muslim)
343. Zabranjeno je prolaziti ispred onoga ko klanja!
1758. Ebu-Duhejm Abdullah b. Haris b. Simme el-Ensari prenosi da je Allahov
Poslanik, a.s., rekao: "Kada bi znao koliki grijeh ini onaj ko prolazi ispred klanjaa, bilo
bi mu bolje da saeka etrdeset (dana, mjeseci ili godina) nego da prode ispred njega."
(Muttefekun alejhi)
344. Pokueno je klanjati nafilu ili sunnete nakon to mujezin pone uiti ikamet!
1759. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Kada se proui
ikamet, onda je dozvoljeno klanjati samo farz za koji je ikamet prouen."
(Muslim)

345. Pokueno je postiti nafilu samo petkom, i no uoi petka provoditi u ibadetu!
1761. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje uo Allahovog Poslanika, a.s., kada kae: Postite
petak samo onda kada postite dan prije ili poslije njega."
(Muttefekun alejhi)
346. Zabranjeno je uzastopno postiti dva ili vie dana bez jela ili pia izmeu njih!
1765. lbn-Omer, r.a., kazuje: "Allahov Poslanik, a.s., zabranio je neprekidni post. Ashabi
mu rekoe: Ali, ti neprekidno posti bez jela i pia u toku noi!''Ja nisam kao vi, mene
Gospodar hrani i poji', rekao je on."
(Muttefekun alejhi)
347. Zabranjeno je sjediti na kaburu
1766. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Bolje vam je da
sjednete na eravicu, da vam pogori odjeu i da vas opri nego da sjednete na kabur."
(Muslim)
348. O zabrani ukraavanja kabura i zidanja na njima
1767. Dabir, r.a., kazuje: "Allahov Poslanik, a.s., zabranio je ukraavanje kabura,
sjedenje i zidanje na kaburima."
(Muslim)
350. Zabranjeno je posredovanje kada je u pitanju izvrenje erijatske kazne!
Uzvieni Allah kae:
"Bludnicu i bludnika izbiujte sa stotinu udaraca biem, svakog od njih, i neka vas pri
vrenju Allahovih propisa ne obuzima nikakvo saaljenje prema njima, ako u Allaha i
onaj svijet vjerujete. " (En-Nur, 2)
1770. Aia, r.a., kazuje: "Kurejije su se zabrinule zbog jedne ene iz roda Mahzum, koja
je ukrala, pa su se raspitivali: 'Ko e zbog nje govoriti Allahovom Poslaniku, a.s.?' Neki
rekoe: Na to se smije odvaiti samo Usame b. Zejd, miljenik Allahovog Poslanika, a.s.'
Kada je Usme posredovao, Allahov Poslanik, a.s., zapita ga: 'Zar posreduje zbog

izvrenja kazne Uzvienog Allaha?' Nakon toga je Allahov Poslanik, a.s., odrao govor i
rekao: Narodi prije vas uniteni su zato to nisu kanjavali ugledne kada ukradu, a kada
ukradu slabi, kanjavali su ih. Tako mi Allaha, kada bi Fatima, ki Muhammedova,
ukrala, Muhammed bi joj odsjekao ruku!"'
(Muttefekun alejhi)
351. Zabranjeno je vriti (veliku) nudu po putevima, hladovima gdje se ljudi
odmaraju, mjestima odakle piju vodu i slino!
Uzvieni Allah kae:
"A oni koji vjernike i vjernke vrijeaju, a oni to ne zasluuju, tovare na sebe klevetu i
oiti grijeh. - (El-Ahzab, 58)
1771. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "uvajte se dviju
kletvi!" "A kome su namijenjene te dvije kletve?", upitae. "Onom ko vri (veliku) nudu
po putevima i u hladovima!"
(Muslim)
352. Zabranjeno je vriti malu nudu u stajaoj vodi
1772. Dabir, r.a., kazuje: "Allahov Poslanik, a.s., zabranio je da se vri mala nuda u
stajaoj vodi."
(Muslim)
353. Pokueno je privilegirati neku djecu nad drugom kada su u pitanju pokloni
1773. Nu'man b. Beir,r.a., pripovijeda da ga je otac doveo Allahovom Poslaniku, a.s., i
rekao mu: "Ovome sinu sam poklonio slugu!" "Jesi li svakom djetetu poklonio isto
to i njemu?", upita ga. "Nisam!", odgovori mu. "Vrati taj poklon!", naredi mu Allahov
Poslanik, a.s.
(Muttefekun alejhi)
354. eni je zabranjeno da nosi obiljeje alosti za umrlim due od tri dana, osim za
muem, kada to moe nositi etiri mjeseca i deset dana!
1774. Zejneba, ki Ebu-Selemea, r.a., kazuje da je posjetila Ummu Habibu, r.a., enu
Allahova Poslanika, a.s. Ona naredi da joj donesu miris od afrana, njime namirisa

djevojicu, zatim namirisa sebi obraze i ree: "Tako mi Allaha, nije mi do mirisa, nego
sam ulaAllahovog Poslanika, a.s., kadaje rekao sa mimbera: Nije dozvoljeno eni, koja
vjeruje u Allaha i onaj svijet, nositi odjeu alosti due od tri dana, osim za muem, kada
je moe nositi etiri mjeseca i deset dana."'
Zejneba dalje nastavlja: "Zatim sam posjetila Zejnebu, ki Dahovu, r.a., kadajoj je
umro brat. Ona je pozvala da joj donesu miris, namirisala se i rekla: Tako mi Allaha, nije
mi do mirisa, nego sam ula Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao sa mimbera: Nije
dozvoljeno eni, koja vjeruje u Allaha i onaj svijet, da nosi odjeu alosti due od tri
dana, osim za muem, kada je moe nositi etiri mjeseca i deset dana."'
(Muttefekun alejhi)
355. O zabrani prodaje rezidenta strancima, presretanja trgovaca izvan arije,
kupovine na kupovinu i prosidbe na prosidbu, izuzev uz pristanak prvog kupca ili
prosioca.
1778. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje: "Allahov Poslanik, a.s., zabranio je da rezident prodaje
strancu, da se lani nadmee u trgovini zbog podizanja cijene, da se muslimani nameu
jedan s drugim u kupovini i prosidbi ene i da ena nagovara mua na razvod s njenom
inoom, kako bi joj pripao njen udio."
(Muttefekun alejhi)
357. Muslimanu je zabranjeno orujem pokazivati na nekoga, bilo u zbilji ili ali, i
dodavati sablju isukanu iz korica!
1738. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne okreite oruje
jedan prema drugom, jer ne znate, moda e vam ga ejtan izbiti iz ruku pa ga pogoditi da
bi vas bacio u dehenemsku provaliju."
(Muttefekun alejhi)
358. Pokueno je, bez razloga, napustiti damiju poslije ezana, dok se ne klanja
namaz!
1785. Ebu-a'sa' pripovijeda: "Jedne prilike, dok smo sjedili sa Ebu-Hurejreom u damiji,
zaui ezan. Jedan ovjek ustade i pode prema izlazu. Ebu-Hurejre ga je pratio pogledom i
kada izade iz damije,ree: Ovaj je neposluan Allahovom Poslaniku, a.s."'
(Muslim)
359. Pokueno je odbiti ponueni miris

1786. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne odbijajte
ponudeni miris, jer se lahko nosi a ugodno mirie."
(Muslim)
360. Pokueno je u lice hvaliti onoga kome e to izazivati uobraziju, dok je to u
suprotnom - dozvoljeno!
1788. Ebu-Musa el-E'ari, r.a., kazuje: "Allahov Poslanik, a.s., uo je kako jednog
ovjeka veliaju i prekomjerno hvale, na to je rekao: Upropastili ste ga i unitili!"'
(Muttefekun alejhi)
1789. Ebu-Bekr, r.a., pripovijeda: "Jedan ovjek pohvalio je drugoga u prisustvu
Allahovog Poslanika, a.s., i on mu ree, ponavljajui nekoliko puta: Teko tebi! Glavu si
mu skinuo! Ako ve nekoga morate hvaliti, onda recite: Ja ga takvog poznajem, a Allahu
e polagati raun, i ni za koga ne tvrdim da je bezgrijean prema Allahu"'
(Muttefekun alejhi)
361. Nije dozvoljeno posjeivati ili naputati mjesto u kojem se pojavila neka
epidemija!
Uzvieni Allah kae:
"Ma gdje vi bili, stii e vas smrt, pa makar bili i u visokim kulama. " (En-Nisa; 78)
"I ne bacajte sami sebe u propast!" (El-Bekara, 195)
1792. Usame b. Zejd, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne putujte u
mjesto u kojem se pojavi zarazna bolest, a ako se ve tamo zadesite, ne naputajte ga."
(Muttefekun alejhi)
362. O strogoj zabrani upotrebe sihra (crne magije)
Uzvieni Allah kae:
"A Sulejman nije bio nevjernik ejtani su nevjernici, jer ljude ue sihru. " (El-Bekara,
102)
1793. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Klonite se sedam
velikih grijeha!" "A koji su to grijesi?", upitae ga, a on ree: "Pripisivanje druga Allahu,
sihr, bespravno ubijanje onoga koga je Allah zabranio ubiti, uzimanje kamata, otimanje
imetka siroadi, bjeanje s bojnog polja i potvaranje za blud ednih i bezazlenih

vjernica."
(Muttefekun alejhi)
364. Zabranjeno je upotrebljavati zlatno i srebreno posude za jelo, pie, pranje i za
druge svrhe
1795. Ummu Seleme, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Onaj ko jede i pije
iz srebrenog i zlatnog posuda, u svoj stomak saljeva vatru Dehennema."
(Muttefekun alejhi)
1796. Huzejfe, r.a., kazuje: "Allahov Poslanik, a.s., zabranio nam je da oblaimo svilu i
brokat i da pijemo iz zlatnog i srebrenog posuda. Tada je rekao: To je za nevjernike na
ovom, a za vjernike na onom svijetu."'
(Muttefekun alejhi)
366. Zabranjeno je utjeti cio dan do noi
1801. Kajs b. Ebi-Hazim pripovijeda: "Kada je Ebu-Bekr, r.a., posjetio jednu enu, po
imenu Zejneba, iz plemena Ahmes, primijetio je da ne govori. On zapita prisutneAta joj
je? Zato ne govori?' 'Zavjetovala se da e obaviti had utei!', rekoe mu. 'Govori!',
naredio joj je.'To nije dozvoljeno, jer je naslijede iz dahilijeta!' I ena progovori."
(Buhari)
367. Zabranjeno je ovjeku tvrditi da mu je otac neko drugi osim roenog oca, ili da
je kao rob pripadao nekom lanom gospodaru!
1802. Sa'd b. Ebi-Vekkas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao "Zabranjen je
ulazak u Dennet onome ko svjesno bude tvrdio da pripada nekome drugom, a ne svom
ocu."
(Muttefekun alejhi)
368. Opomena onima koji kre zabrane Uzvienog Allaha i Njegovog Poslanika, a.s.!
Uzvieni Allah kae:
"Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju Poslanikovu, da ih iskuenje
kakvo ne stigne, ili da ih kazna bolna ne zadesi!" (En-Nur, 63)
"A Allah vas na Sebe podsjea!" (Ali - Imran, 30)

"Odmazda Gospodara tvoga e, zaista, uasna biti!" (El-Burud, 12)

"Eto, tako Gospodar tvoj kanjava, kada kanjava sela i gradove koji su nasilje inlli.
Kazna Njegova je, uistinu, bolna i strana."(Hud, 102)
1806. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Uzvieni je Allah
ljubomoran, a Njegova ljubomora iskazuje se onda kada ovjek ini ono to mu je Allah
zabranio."
(Muttefekun alejhi)
370. O raznovrsnim predanjima i dogajima
1808. Newa ibn Seman, r.a., veli: "Jedno jutro Allahov Poslanik, s.a.v.s., govorio je o
Dedalu. Sputao je i dizao svoj glas o njemu, (pridajui tome vanost) tako da smo
zamiljali da je Dedal u palmoviku nedaleko od Medine. Poto smo otili kod njega, on
primijeti na nama to, pa reeAta je vama?'
Mi rekosmo: Allahov Poslanie, ti si govorio o Dedalu jutros, pa si dizao i sputao glas,
tako da smo mi mislili da je on negdje nedaleko od Medine.'
Poslanik ree: Od drugog se ja bojim za vas. Ako on izade, a ja budem medu vama, ja u
vas od njega zatititi, a ako mene ne bude medu vama, onda je svaki ovjek sam sebi
branitelj, a Allah je zastupnik moj i svakog muslimana. Dedal je mladi kudrave kose,
njegovo oko je prazno i mrtvo (slijep je u jedno oko). Kao da ga ja uporedujem s Abdul- Uzzom, sinom Katanovim (Uzza je bio kurejki idol, enski idol). Ko ga od vas doeka,
neka proui poetne ajete sure "Kehfa". On e izai na put izmedu ama i Iraka, pa e
odvraati desno.i lijevo (od Pravog puta). 0 Allahovi robovi, budite vrsti!'
Mi tada rekosmo: Allahov Poslanie, a koliko e on boraviti na Zemlji?'
Poslanik ree: 'etrdeset dana! Jedan dan e biti kao godina, jedan kao mjesec, jedan kao
sedmica, a ostali dani e biti dani obini, vai.'
Mi rekosmo: Allahov Poslanie, taj dan koji e biti kao godina, hoe li nam biti dovoljan
u njemu namaz jednog obinog dana?'
Poslanik ree: Ne, nego mu odredite vrijeme.'
Mi rekosmo: Allahov Poslanie, a kako e se brzo kretati po zemlji?'
Poslanik ree: Kao kia koju vjetar tjera. On e doi jednoj grupi ljudi, pa e ih pozvati,
pa e mu oni vjerovati i odazvati mu se. On e narediti zemlji pa e kiu liti, a zemlja e
plodove davati. Stada e se vie napasati i ugojiti i davat e vie mlijeka. A zatim e doi
narodu, pa e ih zvati, a oni e ga odbiti. Nee prihvatiti njegove rijei, pa e se on vratiti
od njih. Oni e osvanuti ogoljeni, a u njihovim rukama nee bit nita od njihove imovine.
Onda e naii period ruevina, pa e im rei: Izbacujte svoja blaga.' Pa e za njima ii i
pratiti ga blago razvalina (starih gradova), kao to pele prate maticu. A zatim e pozvati
jednog ovjeka, mladia, pa e ga udariti svojom sabijom i rastavit e ga na dva dijela,
kao to ine strijelci (dok udaraju svezanog), a onda e ga pozvati, pa e se odazvati, a
njegovo lice e sjati od smijeha. Dok on bude tako radio, Allah e poslati Mesiha, sina
Merjemina, a.s., pa e sii na bijelu Menaru, u istonoj strani Damaska, izmedu dvije
uto-bijele munare, a ruke e drati na krilima dva meleka. Kada pogne svoju glavu, kapi
vode e mu kapati, a kad digne, onda e mu tei kao zrna bisera. Koji god kafir osjeti

njegov dah, nee ostati iv. Njegov e dah dosezati dokle dosee njegov pogled. Pa e
traiti Dedala dok ga ne nae na vratima Ludda, gdje e ga ubiti. Poslije toga doi e
Isa, a.s., ljudima koje je Allah sauvao od Dedala, pa e im potrti njihova lica i saopit
e im njihove derede u Dennetu. Dok bude tako inio, Allah e objaviti Isau, a.s.:
'Izveo sam Ja robove Moje, protiv kojih se niko nee moi boriti, pa skloni ti robove
Moje na Tur.'
A onda e Allah izvesti Jeduda i Meduda, koji e navaliti sa svih strana. Iza svake
humke pjeane e se sputati do jezera Taberija. Prvi od njih e mu svu vodu popiti, a
kad dodu zadnji, rei e: Ovdje je nekad bila voda.'
Isa, a.s., i njegovo drutvo e biti zateeni u tekoj neprilici, da e jedna volovska glava
biti vrednija od stotinu zlatnika vama danas. Allahov Poslanik, Isa, a.s., i njegovo drutvo
teit e da idu Allahu. Allah e poslati na Jeduda i Meduda i njihove vratove crve, pa
e osvanuti svi, kao jedan, usmreni. Zatim e Isa, a.s., sa svojim drutvom, r.a., sii sa
Tura u podnoje, ali na zemlji nee nai ni jedan pedalj, a da nee bit napunjen leevima i
smradom njihovim. lsa, a.s., sa svojim drutvom obratit e se Allahu, pa e Allah poslati
ptice sline vratovima horosanskih deva koje e odnijeti i baciti leeve njihove gdje Allah
htjedne. A onda e Allah dati kiu od koje se nee ni jedna kua sauvati, bila ona od
blata sazidana ili od dlake napravljena. Ta kia e svu zemlju oistiti tako da e ostati kao
ogledalo. A zatim e se rei zemlji: Pronikni plodovima i okiti se bereketom.'
Tada e se itava skupina najesti od jednog ipka i moi e stati u hladovinu njegove
kore. U mlijeku e biti bereket. Jedna mua deva zadovoljit e sakupljene ljude, a jedna
krava muzara - itavo pleme; a jedna ovca muzara zadovoljit e mlijekom jedan ogranak
plemena. Dok oni budu tako ivjeli, Allah e im poslati mirisni vjetar, pa e ih dodirnuti
ispod njihovih pazuha i duu svakog mumina i svakog muslimana uzeti. Samo e ostati
najgori ljudi, koji e otvoreno zinaluk initi, kako to ine magarci, i na njih e se izliti
strahote Kijam-dana."
(Muslim)
Prevodilac: Tekst tumaenja zagonetnih rijei izostavljen je kao nepotreban jer su rijei
prevedene na na jezik koliko je bilo mogue. itaoce upozoravamo da za tumaenje
ovog hadisa treba poseban tuma, jer je tekst, sigurno, pun iareta i rumuzeta (aluzija i
alegorija)
1811. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Dedal e ui u svaki grad,
izuzev Meke i Medine. Na svakom prilazu njima uvat e ih meleki u safovima. Kada
dode do neplodnog slanog predjela u blizini Medine, Medina e se tri puta toliko snano
zatresti, da e Allah iz nje protjerati svakog nevjernika i munafika."
(Muslim)
1816. Mugire b. u'be, r.a., kazuje: "Niko nije vie od mene pitao Allahovog Poslanika,
a.s., o Dedalu. Jednog dana mi ree: A ta ti moe nakoditi?' 'Govore', rekoh mu,'da e
imati brdo kruha i rijeku pitke vode?''On je kod Allaha prezren i pored toga!', odgovori
on.
(Muttefekun alejhi)

1820. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nee nastupiti
Kijametski dan sve dok ne zarate muslimani sa idovima. idovi e se skrivati iza
kamenja i drvea, a kamenje i drvee e progovoriti: Muslimanu, iza mene je idov, dodi
i ubij gal' Samo drvo garkad nee govoriti, jerje idovsko drvo."
(Muttefekun alejhi)
1831. Dabir, r.a., pria: "U poetku je Allahov Poslanik, a.s., drao hutbe s jednog
palminog panja, a kada je postavljen minber, uli smo jecanje poput glasa steone deve.
Allahov Poslanik, a.s. siao je, stavio ruku na panj i panj se smirio."
(Buhari)
1834. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nije dozvoljeno
vjerniku da ga zmija ujede dva puta iz iste rupa." (tj. da dva puta pada u istu greku)
(Muttefekun alejhi)
1835. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s, rekao: "S tri vrste ljudi Allah
nee razgovarati na Sudnjem danu; niti e ih pogledati niti oistiti od grijeha, nego e ih
estoko kazniti: onoga ko u pustinji ima dovoljno vode pa je uskrati putniku; onoga ko
proda neku robu poslije ikindije, obmanjujui kupca zakletvom u Allaha da je kupljena
po to i to, pa kupac povjeruje; i ovjeka koji da prisegu na vjernost vladaru (imamu) radi
ovosvjetske koristi, pa ako mu da emu se nadao - bude vjeran, a ako mu ne da
iznevjeri ga.''
(Muttefekun alejhi)
1851. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ljudi, Allah je dobar
i prima samo dobra. Allah je vjernicima naredio ono to je naredio i poslanicima kada je
rekao:
'O poslanici, jedite dozvoljena i lijepa jela, i dobra djela inite.' (El-Mu'minum, 51)
'O vjernici, jedite dozvoljena i lijepa jela koja smo vam podarili.' (El-Bekara, 172)
Zatim je govorio o ovjeku raupane kose i pranjavaom od dugoga putovanja, koji die
ruke nebu molei: 'Gospodaru moj, Gospodaru moj!' A hrana mu je haram, pie mu je
haram, odjea mu je haram i hranjen je haramomi Kako mu dova onda moe biti
primljena?"
(Muslim)
1852. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "S tri vrste ljudi Allah
nee razgovarati na Sudnjem danu; niti e ih pogledati niti oistiti od grijeha, nego e ih
estoko kazniti: starca bludnika, vladara laca i oholog siromaha."
(Muslim)
1856. 'Amr b. 'As, r.a., prenosi da je uo Allahovog Poslanika, a.s., kada kae: "Kada
sudija uloi trud u presudi i pravedno presudi, ima dvostruku nagradu, a kada uloi trud u
presudi i pogreno presudi, imajednu nagradu."
(Muttefekun alejhi)
1866. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje: "Jedne prilike bili smo na gozbi sa Allahovim

Poslanikom, a.s. Volio je pleku, i kada mu je dadoe, on zagrize i ree: `Ja sam prvak
ljudi na Sudnjem danu. A znate Ii zbog ega? Allah e sakupiti prijanje i potonje narode
na jednom mjestu, tako da e ih jedan ovjek moi pregledati i jedan ovjek dozvati.
Sunce e se nisko spustiti, pa e zapasti u nesnoljivu muku i brigu. Ljudi e povikati:
Zar ne vidite u ta ste zapali i ta vas je zadesilo? Zar neete potraiti nekoga da se za
nas zauzme kod Gospodara?'Tada e rei jedni drugima: Potraite oca naeg, Ademal'
Doi e Ademu i rei: Ti si otac ovjeanstva, Allah te je svojom rukom stvorio, u tebe
je ivot udahnuo, naredio je melekima da ti uine seddu i nastanio te u Dennetu, pa se
zauzmi za nas kod svoga Gospodara! Zar ne vidi u ta smo zapali i ta nas je snalo?' On
e rei: 'Allah se danas rasrdio kao nikada prije ni poslije. Zabranio mi je da se pribliim
drvetu, a ja sam prekrio zabranu. Ah, moje brige! Moje brige! Moje brige! Idite nekome
drugom, idite Nuhu!'
Kada dodu Nuhu, rei e mu: O Nuh! Ti si prvi Poslanik na Zemlji. Allah teje nazvao
zahvalnim robom, pa se zauzmi za nas kod svog Gospodara! Zar ne vidi u ta smo zapali
i ta nas je zadesilo?' Ali on e rei: 'Moj Gospodar se danas rasrdio kao to nije nikada
prije ni poslije. Dovu sam uio, pa sam prokleo svoj narod. Ah, moje brige! Moje brige!
Moje brige! ldite nekome drugom, idite lbrahimu!'
Kada dodu lbrahimu, rei e mu: Ti si Allahov Poslanik i prijatelj na Zemlji. Zauzmi se
za nas kod svog Gospodara! Zar ne vidi u ta smo zapali i ta nas je zadesilo?''Moj
Gospodar se danas rasrdio kao to nije nikada prije ni poslije. Ja sam za ivota tri puta
slagao! Ah, moje brige! Moje brige! Moje brige! Idite nekome drugom, idite Musaul',
rei e on.
Kada dodu Musau, rei e mu: 'Ti si Allahov Poslanik, odlikovao te je nad ostalim
ljudima Svojim poslanstvom i govorom. Zauzmi se za nas kod svog Gospodara! Zar ne
vidi u ta smo zapali?''Moj Gospodar se danas rasrdio kao to nije nikada prije ni poslije.
Ubio sam ovjeka, a to mi nije bilo naredeno! Ah, moje brige! Moje brige! Moje brige!
Idite nekome drugom, idite Isau!', rei e on.
Kada dodu Isau, rei e mu: Isa, ti si Allahov Poslanik i Allahova rije, kojom je On
ivot udahnuo u Merjemu. Iz beike si razgovarao s ljudima. Zauzmi se za nas kod svoga
Gospodara! Zar ne vidi u to smo zapali?''Moj Gospodar se danas rasrdio kao to nije
nikad prije ni poslije. (Isa nije spomenuo nijedan svoj grijeh.) Ah, moje brige! Moje
brige! Moje brige! Idite nekome drugom, idite Muhammedu, a.s.!', rei e on."
U drugom predanju dodaje se: "Kada mi dodu, rei e mi: Muhammede, ti si Allahov
Poslanik i peat vjerovjesnicimal Allah ti je oprostio sve ranije i kasnije grijehe. Zauzmi
se za nas kod svog Gospodara! Zar ne vidi u ta smo zapali?'
Tada u doi ispod ' Ara i pasti niice na seddu pred Gospodarom. Zatim e me
nadahnuti zahvalom i pohvalom kojom nikada nikoga prije nije nadahnuo, i rei mi:
'Muhammede, podigni glavu. Zamoli, dat e ti se! Zauzimaj se (trai efa'at), zauzimanje
e ti se primiti!' Podignut u glavu i rei: Moj ummet, Gospodaru! Moj ummet,
Gospodaru!' 'Muhammede', rei e mi, 'uvedi iz svog ummeta u Dennet, na desna
denetska vrata, one koji nee polagati raun, a na druga denetska vrata preostali e
ulaziti, zajedno sa drugim ummetima."Tako mi Allaha, u ijoj moi je moja dua!
Denetska vrata su iroka koliko od Meke do Hedera (u Bahrejnu), ili koliko od Meke
do Busre (u Siriji).'"
(Muttefekun alejhi)

1867. Ibn-'Abbas, r.a., pripovijeda: "Ibrahim, a.s., doveo je Ismaila i Ismailovu majku
(Haderu), koja ga je dojila, i ostavio ih pored Kabe, u hladu jednog drveta, nedaleko od
Zemzema, u gornjem dijelu Harema. Tada u Meki nije bilo ni stanovnika ni vode. Ostavio
im je vreu hurmi i mjeinu vode i krenuo nazad. Ismailova majka krenu za njim, viui
nekoliko puta: Ibrahime, kuda ide? Zar nas ostavlja u ovoj dolini, bez ikoga ivog i
bez iega?
Ibrahim se nije obazirao na nju. Ona zatim viknu: Je li ti Allah to naredio?''Jeste!',
odgovori.'Allah nas nee napustiti!', ree mu i vrati se nazad.
Ibrahim, a.s., krenu dalje i kadaje zamakao za breuljak odakle ga ne vide, okrenu se
Kabi, podie ruke i proui ove dove: "Gospodaru moj, ja sam potomstvo svoje nastanio u
dolini u kojoj se nita ne sije, kod Tvoje Svete kue, da bi, Gospodaru na, namaz
obavljali; zato nadahni srca njihova da eznu za njim i opskrbi ih raznim plodovima, da
bi Ti bili zahvalni.' (Ibrahim, 37)
Majka je dojila Ismaila i pila vodu, a kada je nestalo vode i nakon to su ona i sin
oednjeli, Ismail se poeo previjati po zemlji, dok ga je ona nemono gledala. Ona
ustade, ne mogavi ga vie tako gledati, i poto joj je breuljak Safa bio najblii, pope se
na njega i poe razgledati niz dolinu, ne bi Ii koga ugledala. Nikoga nije ugledala.
Zatim je sila niz breuljak i kada je stigla usred doline, zadie odjeu i potra kao to tri
izmoren ovjek, dok ne stie na drugi kraj doline. Zatim se pope na breuljak Mervu i
poe razgledati ne bi li koga ugledala! Nikoga nije ugledala!
Tako je trala sedam puta. (Ibn-'Abbas kazuje: 'Allahov Poslanik, a.s., tada je rekao:
'Takav je sa'j koji ljudi obavljaju izmedu Safe i Merve.)
Kada se zadnji put popela na Mervu, ula je glas. Ona ponovo osluhnu, zau isti glas i
povika: ula sam! Ako u Tebe ima pomoi, pomozi!', i tada ugleda meleka kod
Zemzema! Melek je kopao krilima, dok voda nije poela izvirati. Ona napravi korito da
se voda ne razlijeva i rukama napuni mjeinu. Kada god je zahvatila rukom, voda je jo
vie kljuala."
(U drugom predanju navodi se: "Voda je izvirala onoliko koliko bi zahvatila.")
Ibn-'Abbas dalje kazuje: "Tada je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Allah se smilovao
lsmailovoj majci! Da nije dirala Zemzem ili da nije rukama zahvaala, Zemzem bi tekao
kao rijeka!'
Ibn-'Abbas nastavlja: "Kada se napila i zadojila dijete, melek joj ree: Ne bojte se
stradanjal Ovdje je Allahova kua, koju e podii ovaj djeak i njegov otac. Allah nee
napustiti Svoje tienike!'
Temelji Kabe bili su malo uzdignuti i kada bi nadola bujica, voda bi se razlijevala lijevo
i desno.
Tako potraja dok jednog dana nije naila grupa ljudi iz plemena Durhum iz pravca Kedaa,
i ulogorila se nie Meke. Kada ugledae pticu kako krui, rekoe: `Ova ptica krui iznad
vode, ali mi znamo da u ovoj dolini vode nema?' I poslae dvojicu momaka. Momci se
vratie i rekoe im da su nali vodu. Kada su stigli do vode, upitae tsmailovu majku:
'Dozvoljava li nam da ovdje odsjednemo?"Da, ali nemate pravo piti vodul', ree im, i oni
prihvatie."
Ibn-'Abbas dodaje: "Allahov Poslanik, a.s., ree: Ismailova majka voljela je drutvo i
ljudi se nastanie u njenoj blizini. Potom su poslali po njihove obitelji i svi se tu zajedno
naselie.
Kada su podigli nekoliko kua i kada je Ismail odrastao, od ljudi iz plemena nauio je

arapski jezik. Ljudi zavotjee Ismaila i oenie ga njihovom cljevojkom.

Ubrzo je lsmailova majka umrla. Ibrahim, a.s., doao je da obie obitelj, nakon to se
Ismail oenio i poto ne nae lsmaila u kui, upita enu gdje je otiao. 'Otiao je u lov!',
ree mu. Dalje je upita kako ive, i ona mu odgovori: Teko, ivimo, muno i bijednol'
poali se.'Kada se vrati tvoj mu, prenesi mu selam i reci mu da promijeni kuni prag.'
Po povratku, Ismail kao da je neto osjetio, pa upita: 'Je li neko dolazio?' 'Jeste, dolazio je
jedan, starac takav i takav! Pitao me je za tebe i ja mu rekoh gdje si, pa me je pitao kako
ivimo; ja mu rekoh teko i bijedno!'
'Je li ti ta rekao?', zapita je. 'Jeste, rekao mi je da ti prenesem selam i da promijeni kuni
prag.''To je moj otac, naredio mi je da te pustim. ldi svojima!'
Ismail se ponovo oeni iz istog plemena. Nakon izvjesnog vremena, Ibrahim, a.s., ponovo
dode. Ude u kuu i upita enu o Ismailu. 'Otiao je u lov!', ree mu. 'A kako ivite?'
'ivimo u dobru i izobitjul', i ona zahvali Allahu.'ta jedete?' "Meso!" 'A ta pijete?'
'Vodu.',
Ibrahim, a.s., tada proui: Gospodaru moj, daj im beriet u mesu i vodi!'
Allahov Poslanik, a.s., ovdje ree: 'Oni tada nisu imali usjeva, a da su ih imali,
blagoslovio bi im. Zato ko nije Mekelija, nee mu prijati samo meso i voda.
U drugom predanju kae se da je upitao: "Gdje je Ismail?" "Otiao je u lov!" Zar se nee
odmoriti, jesti i piti?" "A ta jedete i pijete?" "Jedemo meso i pijemo vodu", odgovori
ona. Ibrahim, a.s., tada proui: "Gospodaru, blagoslovi im hranu i pilo!"
(Allahov Poslanik, a.s., ree: To je bereket dove Ibrahima, a.s.")
"Kada ti mu doe, prenesi mu selam i reci mu da uvrsti kuni prag!"
Po povratku, Ismail upita: "Je li iko dolazio?" "Jeste, dolazio je starac lijepog izgleda", i
ona ga pohvali, "pitao je za tebe i kako ivimo. Rekla sam mu da ivimo lijepo!" "Je li to
oporuio?" "Poselamio te je, i rekao ti da uvrsti kuni prag!" 'To je moj otac, a prag si
ti, naredio mi je da te zadrim kod sebe!"
Kada je Ibrahim, a.s., doao trei put, zatekao je Ismaila kako pravi strijele u hladu drveta
nedaleko od Zemzema. Kada ga ugleda, Ismail ustade i doeka ga kao to sin doekuje
oca. "Ismaile!", ree mu, "Allah mi neto nareuje!" "Uini ono to ti nareuje tvoj
Gospodar!" "Hoe ti mi pomoi?" "Hou!", odgovori Ismail. "Allah mi nareuje da
ovdje gradim Hram! , i on pokaza na izraenu humku.
Kada su podizali temelje Hramu, Ismail je donosio kamen, a Ibrahim zidao. Poto su
ozidali temelje, Ismail mu je donio crni kamen, Ibrahim ga uzida i stade na njega.
Ibrahim, zidajui, a Ismail donosei kamen, uili su:
"Gospodaru na, primi od nas, jer Ti uistinu, sve uje izna!"(El-Bekara, 127)
(Buhari)
371. O istigrafu (traenju oprosta od Allaha)
Uzvieni Allah kae:
' Trai oprosta za svoje grijehe i za vjernike i vjernice. " (Muhammed, 19)
"I moli Allaha za oprost, jer Allah, uistinu, prata!- (En-Nisa, 106)
`Ti veliaj Gospodara svoga hvalei ga i moli Ga za oprost, On uvijek
pokajanje prima. " (En-Nasr, 3)

"Oni koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili, imat e u Gospodara svoga denetske
bae, kroz koje e rijeke tei, u njima e vjeno boraviti, i iste ene, i Allahovu
naklonost, a Allah dobro zna Svoje robove. Oni koji budu govorili -'Gospodaru na, mi
zaista vjerujemo, zato nam oprosti grijehe nae i sauvaj nas patnje u vatri!' Oni koji
budu strpljivi, i istinoljubivi, i Allahu posluni, i oni koji budu milostinju udjeljivali, i
koji u posljednjlm asovima noi budu za oprost molili!" (Ali-Imran, 15 -17)
"A onaj ko zlo uini, ili se prema sebi ogrijei, pa posilje zamoli Allaha da mu oprosti
vidjet e da Allah prata i da je milostlv."(En-Nisa, 110)
"A Allah ih nije kaznio, jer si ti bio meu njima, i Allah ih nee kazniti sve dok Ga budu
molili za oprost."(El-Enfal, 33)
"I za one koji se, kada grijeh poine, ili kada se prema sebi ogrijee, Allaha sjete i oprost
za grijehe svoje zamole - a ko moe oprostiti grijehe ako ne Allah? - I koji svjesno ne
ustraju u grijeenju." (Ali-Imran, 135)
1870. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Tako mi Allaha,
svakog dana molim Allaha za oprost i pokajem mu se vie od sedamdeset puta!"
(Buhari)
1871. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Tako mi Allaha, u
ijoj ruci je moja dua, kada vi ne biste grijeili, Allah bi vas zamijenio drugim narodom
koji grijei, da Ga mole za oprost, pa da im oprosti."
(Muslm)
1875. eddad b. Evs, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Najbolji istigfar je
da ovjek proui: Allahu, Ti si moj Gospodar, i samo si Ti Bog, stvorio si me i ja sam Ti
rob. Ugovor ispunjavam i odravam obeanje koliko mogu. Zatiti me od zla mojih djela.
Priznajem Tvoje blagodati prema meni i priznajem svoje grijehe, pa mi ih oprosti, jer
samo Ti oprata grijehe!'
Ko proui ovaj istigfar danju, vrsto u nj vjerujui, i toga dana umre prije nego omrkne,
ui e u Dennet; a ko ga proui nou, u nj vrsto vjerujui, i umre prije zore, ui e u
Dennet"
(Buhari)
1876. Sevban, r.a., kazuje: "Kada bi zavrio namaz, Allahov Poslanik, a.s., bi tri puta
prouio: Estagfirullah'; i onda bi dodao: Gospodaru moj, Ti si spas i od Tebe je spas, i
neka si slavljen, o Ti Uzvieni i Plemeniti!'"
(Muslim)
1878. Enes, r.a., prenosi da je uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: "Uzvieni
Allah kae: 'ovjee, opratat u ti grijehe, ne obazirui se na njih, sve dok Me bude
zvao i molio. ovjee, kada bi imao grijeha koliko do neba, pa Me zamolio za oprost,
oprostio bih ti! ovjee, kada bi Mi doao sa grijesima velikim kao Zemlja i susreo Me
bez imalo irka, obasuo bih te sa isto toliko oprosta."'
(Tirmizi, hasen)
1879. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "ene, udjeljujte sadaku

i uite to vie istigfar, jer sam vidio da je vas najvie u vatri!"

'A zato je nas najvie u vatri?', zapita jedna ena. 'Zato to mnogo proklinjete i to ste
nezahvalne muevima. Ne znam da iko, kao vi, nepotpunije pameti i vjere, moe
nadvladati razumnog ovjeka!'
'A ta je manjkavost uma i vjere?', ponovo zapita ena. 'To to je svjedoenje dviju ena
ravno svjedoenju jednog mukarca, i to nekoliko dana ne moete klanjati."'
(Muslim)
372. O nagradi koju je Allah pripremio vjernicima u Dennetu
Uzvieni Allah kae:
"Robovi moji, za vas danas straha nee bit niti ete i za im tugovati. Oni koji su u ajete
Nae vjerovali i posluni bili, uite u Dennet, vi i ene vae, radosni! Oni e biti slueni
iz posuda i aa od zlata, u njemu e biti sve to due zaele i ime se oi naslauju, i u
njemu ete vjeno boraviti. Eto, to je Dennet koji vam je darovan kao nagrada za ono to
ste radili, u njemu e svakovrsnog voa imati od kojeg e neko jesti." (Ez-Zuhruf, 68 73)
"Oni koji su se Allaha bojali e biti na sigurnom mjestu, usred baa i izvora, u brokat i
svilu obueni i jedni prema drugima. Eto tako e biti i Mi emo ih hurijama, krupnih
oiju, oeniti. U njima e moi sigurno, koju hoe vrstu voa traiti, u njima, poslije prve
smrti, smrt vie nee okusiti i On e ih patnje u vatri sauvati, blagodat e to od
Gospodara tvoga biti, to e, zaista, biti uspjeh veliki!" (Ed-Duhan, 51- 57)
"estiti e, zaista, u nasladama boraviti, sa divana gledati, na licima njihovim prepoznat
e radost sretna ivota, dat e im se pa e pie zapeaeno piti, iji e peat mous biti i
neka se za to natjeu oni koji hoe da se natjeu! pomijeano s vodom iz Tesnima e biti,
sa izvora iz kojeg e Allahu bliski piti. " (El-Mutaffifun, 22 - 28)
1881. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Uzvieni Allah kae:
Pripremio sam Mojim dobrim robovima ono to oi nisu vidjele, za to ui nisu ule, i
to nikad nikome nije na um palo!"
Prouite, ako hoete, ajet: 'i niko ne zna kakve ih skrivene radosti ekaju kao nagrada za
njihova djela. "' (Es-Sedda, 17)
(Muttefekun alejhi)
1882. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Lica prve skupine,
koja e ui u Dennet, e biti svijetla poput punog mjeseca, a onih koji e ulaziti poslije
njih, poput najsvjetlije zvijezde na nebu. Nee obavljati ni malu ni veliku nudu, nee
zaudarati i pljuvati. Imat e eljeve od zlata, znoj e im biti mirisa mousa, mangale od
alojevog drveta i ene crnooke hurije, a svi e biti istog rasta, kao njihov otac Adem,
ezdeset lakata u visinu."
(Muttefekun alejhi)

U drugom predanju se kae: "Imat e posude od zlata, znoj e im biti mirisa miska,
svaki mukarac e imati dvije ene u kojih e se vidjeti modina potkoljenica od njihove
Ijepote, nee se gloiti ni mrziti, e biti sloni kao jedan i slavit e Allaha jutrom i
veerom."
1884. Ibn-Mes'ud, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ja znam ovjeka koji
e zadnji izai iz Dehennema i zadnji ui u Dennet. lz vatre e izai puui i Allah e
mu rei: Idi, i udi u Dennet!'
Kada ode, priinit e mu se da je pun, vratit e se i rei: 'Gospodaru, Dennet se ispunio!'
Allah e mu opet rei: Idi, i udi u Dennet!' Kada ode priinit e mu se daje pun, vratit
e se i rei: Gospodaru, Dennet se ispunio!' 'Idi, i udi u Dennet!', Allah e mu ponovo
rei. 'U njemu e imati deset puta koliko ovaj svijet.' 'Zar mi se ruga i ismijava me, a
Ti si Vladar?"'
Prenosilac hadisa dalje kazuje: "Allahov Poslanik, a.s., nasmija se i ukazae mu se bijeli
zubi, pa ree: To je ovjek najnieg stupnja u Dennetu!"'
(Muttefekun alejhi)
1889. Enes, b. Malik, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Stanovnici
Denneta imaju trg, na kojem se sastaju svakog petka. Sjeverni vjetar e im puhnuti u lica
i odjeu, pa e postati jo Ijepi i otmjeniji. Kada se vrate obiteljima, rei e im: 'Tako
nam Allaha, jo ste Ijepi i otmjeniji!''I vi ste, Allaha nam, jo Ijepi i otmjeniji!',
odgovorit e im oni."
(Muslim)
1892. Ebu-Se'id i Ebu-Hurejre, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Kada
stanovnici Denneta udu u Dennet, povikat e melek: Vjeno ivite, nikada neete
umrijeti; vjeno budite zdravi, nikada se neete razboljeti; vjeno budite mladi, nikada
neete ostariti; i vjeno se nasladujte, nikada neete biti nesretni!"'
(Muslim)
1894. Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Uzvieni Allah
rei e dennetlijama: O dennetlije!', i oni e se odazvati: 'Odazivamo Ti se,
Gospodaru, u Tebe je svako dobro!' Allah e ih upitati: Jeste li zadovoljni!"A kako da ne
budemo zadovoljni, Gospodaru, kada si nam dao ono to nisi dao nikome od Tvojih
stvorenja!', odgovorit e. Onda e im Allah rei: Hoete li da vam dam neto jo bolje od
toga?"A ta moe biti jo bolje od toga?', zapitat e.'Obasut u vas svojim zadovoljstvom
i nikada se na vas vie neu rasrditi!', rei e im Allah."
(Muttefekun alejhi)
1895. Derir b. Abdullah, r.a., pripovijeda: "Kada smo jedne noi sjedili sa Allahovim
Poslanikom, a.s., on pogleda u puni Mjesec i ree: Vi ete vidjeti vaeg Gospodarajasno
kao to vidite ovaj Mjesec, a gledajui u Njega, neete osjetiti tegobu."'
(Muttefekun alejhi)

Rijad 03/07/1413
27/12/1992
Ebu Hamza