Radno pravo

seminarski rad

1. UVOD Rad je svrsishodna i cjelishodna ljudska djelatnost koja slui zadovoljenju ljudskih potreba. Rad je prije svega vezan za ljude, to je iskljuiva ljudska djelatnost i misaona radnja, drutveno je doputen i vezan je neposredno za sredstva rada. Doputenost rada ogleda se prije svega u pravnoj doputenosti, tj.regulie se zakonom. Radni odnosi su drutveni odnosi koji nastaju u toku proizvodnje izmeu poslodavca i radnika. Istorijat radnih odnosa Robovlasnitvo-nema radnih odnosa, prije svega zato to je rob orue koje govori. Feudalizam-kmet je vezan za zemlju i tu se javljaju kmetovski ili statusni odnosi.Tokom francuske buroaske revolucije otvaraju se vrata radnim odnosima, kmetovi se oslobaaju i pretvaraju u radniku klasu. Kapitalizam-ugovori se zakljuivali izmeu radnika i poslodavaca, drava se mjea u radne odnose izmeu rdanika i poslodavaca, i to je trenutak razvoja radnog prava samostalno, drava propisuje norme koje se ne mogu promijeniti. Postoje 2 vrste normi: 1. promjenljive (radnik, poslodavac), 2. nepromjenljive (drava-odnose se na godinje odmore, sindikalno organizovanje, br.sati rada). Socijalizam-samoupravno sporazumjevanje. Ugovor o radu i osobine ugovora o radu Ugovor o radu je ugovor koji se sklapa izmeu poslodavca i radnika, kojim su propisane prava i obaveze obje strane. Osobine ugovora o radu su: 1. Dobrovoljnost - radni odnos je voljni odnos izmeu 2 pravna subjekta.On ne moe nastati jednostranom voljom bilo kojeg od njih.Za nastanak takvog odnosa potreban je interes i dobra volja oba subjekta:poslodavca i posloprimca, tj.radnika. Dobrovoljnost ne treba shvatiti u apsolutnom smislu, a to podrazumijeva da se ona na strani poslodavca iskazuje kao pravo na oglaavanje potrebe za novim radnikom, a na strani radnika ona se iskazuje kao pravo na mogunost izbora onog poslodavca koji radniku nudi najpovoljnije uslove rada.
2

Radno pravo

seminarski rad

2. Radni odnos je ugovoreni pravni odnos - ugovor je po svojoj prirodi pravni akt koji nastaje dobrovoljnim pristankom ugovorenih strana i traje dokpostoji volja oba pravna subjekta. im jedan subjekt odlui raskinuti ugovr, a on na to uvijek ima pravo, jer je i ugovor nastao njegovom dobrom voljom, raskida se i radni odnos. 3. Radni odnos je lini odnos radnika i poslodavca - ovo podrazumijeva da niko u ime radnika ne moe zakljuiti ugovor o radu, radnik to mora lino uraditi. Ugovorene poslove na radanom mjestu moe obavljati samo radnik lino. Bitna karakteristika radnog odnosa je da je to odnos povodom rada, zakljuen i ugovoren izmeu konkretnog radnika i konkretnog poslodavca, kao dva samostalna i individualna pravna subjekta. 4. Rok poetka rada i njegova faktika realizacija u vidu stupanja na rad - stupanje na rad predstavlja faktiku realizaciju zakljuenog ugovora i njime preuzetih obaveza. Jedna od vanih obaveza radnika je poeti s radom upravo onog dana kada je to ugovorom predvieno. Ukoliko radnik iz bilo kojih razloga ne stupi na rad ugovorom odreenog dana, u pravili se smatra da radni odnos nije ni zasnovan. 5. Ostvarenje drugih prava po osnovu radnog odnosa-zakonodavstvo mnogih savremenih drava u najveem broju sluajeva predvia da radnik u radnom odnosu mora biti socijalno osiguran. Takoe, vrijeme provedeno na radu u radnom odnosu rauna u radni sta, koji je temeljiti uslov za ostvarivanje pava penzijsko i invalidsko osiguranje 6.Subordinacija - Zasnivajui radni odnos, posloprimac podrazumijeva subordinaciju poslodavca, o znai da e tokom radnog vremena obavljati ugovorene poslove na nain kako to poslodavac zahtijeva. 7. Oneroznost i naplativost-stupajui u radni odnos i pristajui raditi po nalogu poslodavca, rdanik eli ostvariti odgovarajui prihod za sebe i svoju porodicu. Plata za za izvreni rad bitan je element radnog odnosa. Subjekti radnog odnosa U radnom odnosu se pojavljuju samo dva subjekta, ijom obostranom voljom i odlukama dolazi do zasnivanja radnog odnosa. Poslodavac - pravno ili fiziko lice koje daje posao Posloprimac - fizika osoba koja ima potrebu raditi i radei pribavljati sredstva za ivot, tako to od poslodavca prima platu za izvreni rad. Osnovna klasifikacija poslodavca koja bi se mogla primjeniti na sve sisteme, je: -osobe privredne djelatnosti(preduzea, pogoni ili radne jedinice, to su u pravilu pravna lica koja zapoljavaju vei li manji broj radnika)
3

Radno pravo

seminarski rad

-osobe javne djelatnosti(ustanove i institucije brojnih drutvenih djelatnosti, tijela dravne uprave, politike stranke, razna udruenja i organizacije) -ostala pravna i fizika lica(nekada su to pravna lica registrovane djelatnosti, nekada fizika lica). Osnovne klasifikacije radnika: -radnik u uem smislu, kao fizika osoba koja za odgovarauu platu kod poslodavca obavlja odreene poslove -namjetenik, svaka osoba zaposlena kod privatnog poslodavca -javni slubenik, sve osobe zaposlene u organizacijama i tijelima javnih djelatnosti -rukovodilac, fizika osoba koja rukovodi procesom rada -tehniko osoblje, sve osobe koje vre, organizuju i izdaju naloge za poslove, te donose odluke, te rjeavaju tehnike stvari. Naela radnog odnosa 1.Sloboda rada - niko se ne moe prisiliti da bude u radnom odnosu, niti se poslodavcu moe izdati nalog da nekoga zaposli. Sloboda rada obuhvata prije svega slobodu svakog graanina da radi samostalno za sebe, zatim slobodu individulanog izbora, odnosno slobodu prihvaanja zvanja i zanimanja kojim e se baviti, te uzdravanje od djelatnosti kojom bi se ograniavala ili ponitavala jednaka sloboda drugih lica. 2.Pravo rada - samostalno i slobodno obavljanje odreenih poslova. 3.Pravo na rad - obezbjeenje stalnog zapoljavanja svakom slobodnom graaninu prema njegovim sposobnostima pod jednakim uslovima, koje on izabere i koja predstavljaju glavni izvor materijalnih sredstava. Pravo na rad daje mogunost svakom graaninu da dobije zapoljenje koje odgovara njegovim strunim i fizikim sposobnostima. Radni odnosi, zasnivanje radnog odnosa Zasnivanje radnog odnosa zavisi od mnogih objektivnih i subjektivnih inilaca. Objektivni inioci su ekonomska razvijenost i potreba za odreenim tehnolokim, organizacionim i radno pravnim odnosima. Odluka poslodavca da popuni odreeno radno mjesto spada u subjektivne inioce zasnivanja radnog odnosa.

Radno pravo

seminarski rad

Uslovi za zasnivanje radnog odnosa Dijeli se na : -opte -posebne Opti uslovi za zasnivanje radnog odnosa propisuju se zakonom.Prema Zakonu o radu, opti uslovi za zasnivanje radnog odnosa vae za sve radnike i poslodavce i oni su: 1. godine starost(ugovor o radu ne moe zakljuiti lice koje nije navrilo 15 godina. To lice moe zasnovati uslovno radni odnos, a ti uslovi odnose se na ocjenu zdravstvene sposobnosti, pristanak organa starateljstva, staratelja, zdravstveni pregled) 2. opta zdravstvena sposobnost, koju daje doktor medicinskih nauka Posebni uslovi vae samo za odreeno radno mjesto, poslodavca, radnika(struna sprema, poznavanje jezika, rada na raunaru). Ugovor o radu je stogo formalni akt, koji mora biti sainjen u pismenoj formi.

Radno pravo

seminarski rad

2. UGOVOR O OBAVLJANJU PRIPRAVNIKOG STAA Ovaj ugovor se zakljuuje na onoliko vremena koliko traje pripravniki sta propisan za zanimanje na koje se odnosi. Taj vremenski period moe da bude: -Najdue do godinu dana tj. 12 mjeseci za osobe koje su zavrile visoku kolsku spremu; -Zatim moe biti 9 mjeseci za osobe koje su zavrile viu kolsku spremu; -Moe da bude i na 6 mjeseci za osobe sa srednjom strunom spremom. Ugovor o obavljanju pripravnikog staa koji zakljuuje poslodavac i pripravnik, po svojoj prirodi je formalan i moe se zakljuiti u pismenoj formi, u suprotnom se ne smatra pravno valjanim. Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadlenoj slubi za zapoljavanje u predvienom roku. Pojam i prava pripravnika Prema Zakonu o radu Republike Srpske, pripravnikom se smatra lice koje je zavrilo srednju kolu, viu kolu ili fakultet, a koje po prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje treba prema zakonu poloiti struni ispit i kojem je potrebno prethodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji. Za vrijeme obavljanja pripravnikog staa pripravnik ima pravo na 80 % minimalne zarade prije polaganja strunog ispita, a to plaa poslodavac. Isto tako poslodavac obezbjeuje invalidsko osiguranje u sluaju povrede na poslu. Pripravnik ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to regulisano propisima u pogledu nezaposlenih lica. Pripravnik ima pravo na dnevni odmor u toku rada, izmeu dva uzastopna radna dana. Pripravnik ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana za svaku kalendarsku godinu. Ima i pravo na dopust do sedam radnih dana u godini za vane osobne potrebe, kao to je sklapanje braka, roenje djeteta, smrt lana ue porodice i dr. U sluaju bolesti, pripravnik ima pravo odsustvovati s rada radi lijeenja, s pravom na naknadu plate. Uobiajeno je da pripravnik ima osobu koja mu pomae u osposobljavanju (koju moemo nazvati mentor), ali to nije nuno.
6

Radno pravo

seminarski rad

Nakon isteka pripravnikog staa pripravnik polae struni ispit u svom strunom zvanju, u skladu sa zakonom, drugim propisima ili pravilnikom o radu. Ako postoji interes poslodavca, on moe sa pripravnikom koji je poloio struni ispit da zakljui ugovor o radu, u skladu sa razlozima za prijem i struno osposobljavanje pripravnika. 3. POJAM VOLONTERI Pojam volontiranja tumai se kao rad za koji se ne ugovara plata, jer se odredbe o plati ureene Zakonom o radu, ne primjenjuju na volontera. Meutim u praksi je mogue da poslodavac volonteru isplati naknadu koja moe biti u obliku nagrade za dobro odraen posao, za zamjenu odsutnog radnika, za prekovremeni rad i slino. Volonter potie od francuske rijei volontaire, to znai dobrovoljac. Volonter je osoba koja besplatno obavlja neku slubu ( volontirati znai besplatno sluiti). Volonter zakljuuje ugovor o volonterskom radu koji nema pravno dejstvo kao ugovor o radu, jer volontrer u sutini ne zasniva radni odnos. Volonterski odnos moe trajati koliko traje i pripravniki rad na odreeno struno zvanje, a koje je odreeno zakonom. Volonterom se smatra lice koje je zavrilo srednju ili viu kolu, ili fakultet, koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, koje je duno poloiti struni ispit. Vrijeme provedeno na volonterskom radu, rauna se u pripravniki sta i u radno iskustvo kao uslov za rad na odreenim poslovima. Volonteru za njegov rad ne pripadaju prava iz radnog odnosa, osim: pravo na zatitu na radu, pravo na dnevni odmor u toku dva uzastopna radna dana, pravo na zdravstveno osiguranje i na penzijsko-invalidsko osiguranje.

Radno pravo

seminarski rad

4. RAD VAN RADNOG ODNOSA Radni odnos se zasniva ugovorom o radu. Rad van radnog odnosa se nezasniva ugovorom o radu ve obinim ugovorom. Sluaj takozvanog faktikog radnog odnosa je kada se ne sklapa ni ugovor o radu ni obian ugovor,ovde se radi o specifinim ugovorenim odnosima koji sadre izvesne elemente iz propisa koji reguliu radni odnos.Ovim ugovorom su regulisane obaveze iz osiguranja za sluaj povrede na radu, profesionalnih obolenja u nekim sluajevima uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje , penzijskoi invalidsko. Radne odnose van radnog odnosa delimo u dve grupe: 1.Oblici rada van radnog odnosa utvreni Zakonom o radu 2. Oblici rada van radnog odnosa koji nisu regulisani Zakonom o radu Oblici rada van radnog odnosa utvreni Zakonom o radu Zbog razliitih tumaenja i shvatanja zakonodavac je poslovima koji se obavljaju van radnog odnosa napisao nekoliko lanova. U ovu grupu svrstavamo sledee oblike rada: 1.Rad koji proizilazi iz povremenih I privremenih poslova 2.Rad po osnovu ugovora o delu 3.Rad koji se zasniva na ugovoru o zastupanju I posredovanju 4.Struno osposobljavanje I usavravanje (volonterski) I dopunski rad. Rad po osnovu ugovora o privremenim I povremenim poslovima Poslovi koji po svojoj prirodi ne traju due od 120 radnih dana u kalendarskoj godini poslodavac moe da zakljui ugovor o obavljanju privremenih I povremenih poslova sa osobom koja e obavljati poslove.Za ove poslove mogu se agaovati samo posebna lica : 1.nezaposlena lica 2.zaposlenima koji rade nepuno radon vreme , I to do punog radnog vremena 3.korisnika starosne penzije, bez obzira na iznos odnosno visinu njegove penzije Ugovor se zakljuuje u pisanoj formi. Privremeni poslovi su poslovi koji su kratki kontinuirani to su poljoprivredni radovi , rekonstrukcija umetnikih predmeta , sreivanje neke dokumentacije, ulina prodaja sladoleda, ureivanje skijakih terena, ovi poslovi se obavljaju bez prekida.Povremeni poslovi su kratkotrajni sa prekidima koji se vre kada za njima ima potrebe to su koenje trave u parkovima, pomo oko organizacije
8

Radno pravo

seminarski rad

na sajamskim tandovima odravanje reda na priredbama. lanovi omladinskih zadruga mogu da obavljaju privremene I povremene poslove jer se smatraju nezaposlenim licima. Osobama koje obavljaju ove vrste poslova poslodavac je u obavezi da im uplauje doprinose za penzijsko,zdravstveno I invalidsko osiguranje. Rad po osnovu ugovora o delu Ugovor o delu se moe zakljuiti pod uslovom: 1.da je re o poslovima koji su van delatnosti poslodavca 2.da su u pitanju poslovi koji imaju za predmet samostalnu izradu ili neke fizike ili intelektualne poslove Ili opravku odreene stvari ili obavljanje umetnike ili druge delatnosti u oblasti kulture u skladu sa zakonom. Kod poslova koji su predmet ugovora interesantno je to da je vaan krajnji rezultat a ne sam rad.Nije bitna duina trajanja posla, kako e se obavljati I koliko e se utroiti radne snage.Lica koja obavljaju posao o delu imaju status osiguraonika.(poslodavac ima zakonsku obavezu da uplauje odreene doprinose.) Rad po osnovu ugovora o zastupanju I posredovanju Su specifini I osobe koje ih rade moraju posedovati posebna znanja I iskustva I sposobnosti iz pravne oblasti.Lice koje vri poslove zastupanja ili posredovanja sklapa ugovor sa poslodavcem.Postoje tri alternative u poslovima zas.i pos.: 1.Da je mogue posebno zakljuiti ugovor o zastupanju 2.Posebno ugovor o posredovanju 3.Mogue je zakljuiti jedan ugovor koji e obuhvatiti I zastupanje I posredovanje Ugovorom o zastupanju I posedovanju se ureuje : 1. Pravo na naknadu za posredovanje ili zastupanje 2.Druga meusobna prava , obaveze I odgovornosti ugovorenih strana Ugovor pri zakljuivanju mora biti napisan zatim potpisan od strane poslodavca I osobe koja zapoinje rad, u ugovoru je navedeno da lice koje zakljuuje ugovor ima pravo na uplatu odreenih doprinosa Rad po osnovu ugovora o strunom osposobljavanju I usavravanju Po prirodi ne predstavlja radni odnos., moe se uspostaviti: 1.sa nezaposlenim licem , radi obavljanja pripravnikog staa ili
9

Radno pravo

seminarski rad

polaganja strunog ispita( obavljanje pripravnikog staa se vri u status volontera) 2. sa licem koje eli da se usavri struno I stekne posebna znanja za rad u svojoj struci( I ovde je re o volonterskom status) 3.sa licem koje eli da obavi specijalizaciju u skladu sa programom specijalizacije (specijalizacija je najea u zdravstvenoj struci po odreenom program) Volonterski rad se obavlja bez naknade, u izuzecima poslodavac se moe obavezati da po osnovu ugovora o strunom osposobljavanju isplati odreenu naknadu,za trokove ishrane I prevoza.Obaveza poslodavca je pri obavljanju volonterskog rada da izvri uplatu za doprinose za penzijsko I invalidsko osiguranje I osiguranje uslueju povrede na radu kao I profesionalne bolesti. Dopunski rad Moe da bude zasnovan kao radni odnos I kao rad koji se obavlja van radnog odnosa, kako e biti regulisan zavisi od zakonskih propisa.Poslodavac I zaposleni mogu zakljuitij dopunski rad koji radi sa punim radnim vremenom kod drugog poslodavca, u tom sluaju ugovor se zakljuuje do jedne treine punog radnog vremena. Dopunski rad traje najvie 13 asova I 20 minuta za puno radno vreme 40 asova nedeljno. Dopunski rad traje maksimum 12 asova za radno vreme od 36 asova nedeljno. Ugovor mora biti napisan I potpisan sa tano utvrenom novanom naknadom kao I ostalim pravima. OSTALI OBLICI RADA VAN RADNOG ODNOSA To je rad preko omladinske zadruge ili studenske zadruge I rad po osnovu faktikog radnog odnosa. Ovi radni odnosi nisu ureeni Zakonom o radu. Rad preko omladinske ili studenske zadruge Je obavljanje privremenih I povremenih poslova, postoje sluajevi u praksi koji su pokazali da se mogu obavljati I poslovi trajne prirode.Za obavljanje poslova preko om.ili st.zad. potrebna je starosna doba lica od
10

Radno pravo

seminarski rad

najmanje 15 godina ivota do najvie 30 godina ivota.Postoje posebni propisi koji se odnose na omladinske I studenske zadruge.Poslodavac zakljuuje ugovor sa zadrugom,tako je u praksi.Zadruga vri slanje lica na posao uputom koji treba da sadri: -Ime I prezime zadrugara -Broj lanske karte -Zaradu po stu odnosno danu -Broj sati odnosno dana rada -Ukupan iznos naknade za obavljeni rad Faktiki radni odnos Je specifini radni odnos.Kod klasinog radnog odnosa pri zasnivanju je osnov ugovor o radu, reenje o zaposlenju ili nametenju , odluka o imenovanju ili odluka o izboru. Kod faktikog radnog odnosa pravni osnov: -Ne postoji i nikad nije postojao -Ne postoji, ali je nekad postojao pa mu je istekla vanost (sluaj radnog odnosa na odreeno vreme) -Postoji ali je pravno ne nevaei Osnovna obeleja faktikog radnog odnosa su: -Nedostatak ili prestanak vaenja valjanog pravnog osnova za njegovo uspostavljanje -Uredno,savesno obavljanje odreenih poslova, u skladu sa vaeim pravilima i normativima -Saglasnos poslodavca za uspostavljanje takvog radnog odnosa , odnosno takvog rada -Oslanjanje na bitne elemente radnog odnosa Primeri faktikog radnog odnosa su : -Rad zapoet bez potpisivanja ugovora -Od nenadlenog organa je doneta odluka o prijemu u radni odnos -Zasnovan radni odnos sa licem mlaim od 15 godina Lice koje je primljeno na odreeno radno vreme nastavi sa radom po isteku roka do kojeg je zasnovao radni odnos. Prava zaposlenog u faktikom radnom odnosu su naknada za njegov rad, prevoz, ishrana, dnevnice itd. Faktiki radni odnos traje od dana kada je zapoet pa sve dok se ne poniti ili ne postane klasian radni odnos ili ugovoreni radni odnos.

11

Radno pravo

seminarski rad

5. ZAKLJUAK Pripravnici su osobe koje su zavrile fakultet, viu kolu ili srednju kolu i imaju pravo na obavljanje pripravnickog staza. Osobe sa zavrenim fakultetom obavljaju pripravniki sta u vremenskom periodu od 12 mjeseci, sa viom kolom u vremenskom periodu od 9 mjeseci, i sa srednjom kolom u vremenskom periodu od 6 mjeseci. Pripravnici za vrijeme obavljanja pripravnikog staa imaju pravo na 80% zarade od minimalne plate, koju plaa poslodavac. Takoe imaju pravo na zdravstveno i penzijsko osiguranje. Godinji odmor od 18 radnih dana, kao i pravo na pauzu u toku dana su jo samo od nekih stavki koje stoje na raspolaganju pripravniku. Oni u toku pripravnikog rada mogu da imaju mentora, koji e da ih uputi u posao, ali i ne moraju. Volonteri se razlikuju od pripravnika po tome to oni ne dobijaju nikakvu naknadu niti platu, obezbijeeno im je jedino zdravstveno osiguranje i pauza u toku dana, ali za razliku od pripravnika volonteri sami odluuju da li ele da se bave time ili ne, odnosno imaju slobodnu volju u tom izboru. Negativna strana i jedne i druge stvari (pripravnik i volonter), je u tome to nakon obavljenog pripravnikog, kao i volonterskog rada poslodavci nemaju obavezu da iste zadre na tom radnom mjestu, odnosno da im produe ugovor o radu. Pozitivna strana ovih poslova je u tome, to se za vrijeme obavljanja pripravnikog ili volonterskog rada stiu nova radna iskustva, dolazi do upoznavanja vnikog staza.

12

Radno pravo

seminarski rad

6. PRILOG 1
Na osnovu l. 14. i 28. Zakona o radu - Preieni tekst ("Slubeni glasnik Republike Srpske", broj 55/07), zakljuuje se: UGOVOR o obavljanju pripravnikog staa 1.Poslodavac______________________________________ (naziv-firma i sjedite poslodavca)prima na obavljanje pripravnikog staa _____________sa zavrenom kolom _______________________________ i strunim nazivom _________________________________ odnosno naunim stepenom ___________________________ sa mjestom prebivalita (boravita) u _______________. 2. Pripravnik se prima na rad radi osposobljavanja za samostalan rad i polaganja strunog ispita, odnosno radi sticanja odgovarajueg radnog iskustva. 3. Pripravnik e obavljati pripravniki sta u vremenu od __________ do ___________. Pripravniki sta e pripravnik obavljati prema programu propisanom u skladu sa zakonom ili optim aktom poslodavca, pod nadzorom neposrednog rukovodioca organizacione jedinice u kojoj se obavlja odgovarajui dio pripravnikog staa. Pripravnik je duan da vodi dnevnik rada, u koji upisuje poslove na kojima radi, vrstu radne prakse u kojoj uestvuje i druge podatke od znaaja za osposobljavanje za samostalan rad. Dnevnik rada ovjerava neposredni rukovodilac iz stava 2. ove take ugovora najmanje jednom u toku radne sedmice. 4. Pripravnik za vrijeme pripravnikog staa ostvaruje pravo na naknadu koja ima karakter plate i druga prava po osnovu rada, u skladu sa Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu poslodavca. 5.Poslodavac moe pripravniku otkazati ovaj ugovor i prije isteka roka njegovog vaenja ako pripravnik ne izvrava svoje radne obaveze i druge obaveze koje proizilaze iz ovog ugovora. 6. Ovaj ugovor prestaje da vai istekom roka iz take 3. ovog ugovora. Ako se pripravnik osposobljava za samostalan rad radi zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, duan je da u roku od 30 dana od dana isteka pripravnikog staa poloi struni ili drugi odgovarajui ispit, u skladu sa zakonom ili optim aktom poslodavca. Ako pripravnik u roku iz stava 2. ove take ugovora poloi struni, odnosno drugi odgovarajui ispit, nadleni organ poslodavca moe donijeti odluku o prijemu tog radnika na rad na neodreeno vrijeme, o emu se zakljuuje poseban ugovor. 7. Ovaj ugovor zakljuen je dana _____ godine u _________. Jedan primjerak ugovora uruen je pripravniku prije stupanja na obavljanje pripravnikog staa. Ugovorne strane Pripravnik _____________ Za poslodavca ___________________________ Obrazac UR-5 (naziv-firma) ___________________________ (sjedite) Broj: ________/____ Datum: ___________

13

Radno pravo

seminarski rad

PRILOG 2
UGOVOR O OBAVLJANJU VOLONTERSKOG RADA lan 1. Poslodavac _____________________ i _______________________________________
(naziv i sjedite poslodavca) (ime, prezime i prebivalite odnosno boravite osobe)

zakljuuju ugovor o obavljanju volonterskog rada. lan 2. Osoba iz lana 1. ovog ugovora (u daljem tekstu: volonter) e se struno osposobljavati za obavljanje poslova _______________________________________________ lan 3. Volonterski rad e trajati od _________ do __________. lan 4. Volonter e u toku obavljanja rada koristiti odmor u toku rada u vremenu koje je za to predvieno za zaposlenika u radnom odnosu od _________ do __________ sati. lan 5. Volonter koje obavlja volonterski rad ima pravo po temelju osiguranja za sluaj povrede na radu i profesionalne bolesti u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. U ________________ dana _____________

ZA POSLODAVCA

VOLONTER

14

Radno pravo

seminarski rad

7. Literatura -