KAZALO to je to atom? to je elektrina struja? to je elektrini vodic? to su elektrini izolatori? Koji su uinci elektrine struje? to je elektrini strujni krug?

to je jakost elektrine struje I? to je jedan amper [1A]? to je koliina elektriciteta Q? to je gustoa struje J? Kako se mjeri jakost struje ? to je elektromotorna sila EMS? to je elektrini napon U? to je jedan volt [1V]? Kako se mjeri napon ? to je elektrini otpor R? to je jedan ohm []? to je specifini otpor materijala ? Kako se proraunava otpor vodica R? to je elektrina vodljivost G? to je specifina vodljivost ? to je temperaturni koeficijent ? Kako se proraunava "topli otpor" Rt? Kako glasi Ohmov zakon? to je pad napona U? to je gubitak napona ? to je unutarnji pad napona Uu? Koliki je napon na stezaljkama izvora? Koliki je unutarnji otpor izvora Ru? to kae I Kirchhoffov zakon? Koliki je ukupni otpor paralelno spojenih otpora? Kako se proiruje mjerno podruje ampermetra? Kako emo izraunati otpor shunta? Koje su glavne karakteristike kod paralelnog spajanja izvora? Koliki je ukupni otpor serijski spojenih otpora? Koje su glavne karakteristike kod serijskog spajanja otpora? Kako se proiruje mjerno podruje voltmetra? Koje su glavne karakteristike kod serijskog spajanja izvora? to kae II Kirchhoffov zakon? to je sila i u kojim se jedinicama mjeri ? to je elektrina energija? to je elektrini rad A? to je elektrina snaga P? to je jedan vat [1W]? Kako se mjeri elektrina snaga? Kako se mjeri elektrini rad ili potroak elektrine energije? to je Jouleov zakon?

to je korisnost ? to je elektrolit? to je elektroliza? to kae I Faradayev zakon? to kae II Faradayev zakon? to je galvanostegija? to je galvanski lanak? to je suhi lanak? Koji su glavni dijelovi olovnog akumulatora? Koji je minimalni napon pranjenja kod olovnog akumulatora? to je unutarnji fotoelektrini efekt? to je termoelektrini efekt? to je elektrino polje, elektrine silnice i homogeno elektrino polje? to je jakost homogenog elektrinog polja E? Kako djeluje sila F na elektrino tijelo u elektrinom polju? to je dielektrinost vakuma eo? Kako glasi Coulombov zakon? to je elektrini kapacitet C? Koja je jedinica za mjerenje kapaciteta C? to je jedan farad [F]? to su to kondenzatori? Koja je karakteristika ploastog kondenzatora? to je relativna dielektrinost er? Kako se proraunava kapacitet kondenzatora? Koliki je ukupni kapacitet paralelno spojenih kondenzatora ? Kolika je reciprona vrijednost kapaciteta serijski spojenih kondenzatora ? Kolika je vrijednost kapaciteta C serijski spojena dva kondenzatora ? to je magnetsko polje, magnetske silnice i homogeno magnetsko polje? Kako se odreuje smjer magnetskog polja ravnog vodica? Kako se odreuje smjer magnetskog polja svitka? to je jedan veber [Wb]? to je jedna tesla [T]? to je jedan amperzavoj? to je magnetski otpor Rm ? Kolika je permeabilnost vakuma o? to je relativna permeabilnost r? Kolika je jakost magnetskog polja H u prstenastom magnetskom krugu ? Koja je veza izmeu B i H? to je krivulja magnetiziranja i petlja histereze? to je elektromagnet? Kolika je sila privlaenja elektromagneta F? to je elektromagnetska indukcija? Kako se odreuje smjer inducirane struje? Kako glasi opi zakon indukcije? Kolika je veliina inducirane EMS E? Koja je primjena elektromagnetske indukcije? Kako glase I i II jednadba transformatora? Koji su gubici kod transformatora? to je to vrtlona struja?

to je skin-efekt? to je samoindukcija i meusobna indukcija? to je induktivitet svitka L [H]? to je henri [1 H]? Kako se izraunava induktivitet svitka L? Kako se izraunava meduinduktivitet M? Kolika je inducirana EMS u svicima transformatora? Kako se odreuje smjer izbacivanja vodia iz magnetskog polja? Kolika je sila izbacivanja F vodia u magnetskom polju? Kako djeluje magnetsko polje na petlju? Kako dobivamo izmjeninu struju? Kakav je vektorski prikaz izmjenine struje? Kakav je sinusni prikaz izmjenine struje i napona? Kako izgleda jednadba izmjenine struje? to je maksimalna i efektivna vrijednost struje ili napona? Koji su glavni dijelovi generatora izmjenine struje? Koja je karakteristika omskog otpora R u krugu izmjenine struje? Koja je karakteristika induktivnog otpora XL u krugu izmjenine struje? Koja je karakteristika kapacitivnog otpora XC u krugu izmjenine struje? Kako se zbrajaju sinusne veliine? Kako se prikazuje serijski spoj omskog i induktivnog otpora u krugu izmjenine struje? to je impedancija Z kod serijskog spoja omskog i induktivnog otpora? Kako se prikazuje serijski spoj omskog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenine struje? to je impedancija Z kod serijskog spoja omskog i kapacitivnog otpora? Kako se prikazuje serijski spoj omskog, induktivnog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenine struje? to je impedancija Z kod serijskog spoja omskog ,induktivnog i kapacitivnog otpora? to je serijska rezonancija? Kako se prikazuje paralelni spoj omskog i induktivnog otpora u krugu izmjenine struje? Kako se prikazuje paralelni spoj omskog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenine struje? to je paralelna rezonancija? to je djelatna snaga P pri omskom optereenju? to je jalova snaga snaga PX pri induktivnom optereenju? to je jalova snaga snaga PX pri kapacitivnom optereenju? to je prividna snaga pri omskom,kapacitivnom i induktivom optereenju? to je faktor snage cos j? to je rad izmjenine struje A [Ws]? to su trofazne struje? to je transformator u zvijezda spoju? to je transformator u trokut spoju? to je snaga P trofazne struje?

to je to atom ?
Atom je najsitnija estica elemenata koje se ne moze razloiti, a da se pri tom ne promjene osnovna svojstva samog elementa. Atom se sastoji od: atomske jezgre i atomske ljuske. Atomska jezgra sastavljena je od protona (nosioci pozitivnog elektrinog naboja) i neutrona (bez naboja). Atomska ljuska obavija atomsku jezgru i u njoj se nalaze elektroni (negativnog naboja) koji krue oko atomske jezgre.

Slika 1 Primjer sastava helija

to je eletrina struja?
Elektrina struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona od mjesta vika elektrona prema mjestu manjka elektrona.

Slika 2 Usmjereno gibanje elektrona

to je elektrini vodi?
Elektrini vodi je materijal koji obiluje slobodnim elektronima pa stoga dobro provodi elektrinu struju. Elektrini vodii mogu biti metali (zlato, srebro, bakar, aluminij i dr.), ugljen za etkice elektromotora i elektroliti (otopine soli, kiselina i luina).

to su elektrini izolatori?
Elektrini izolatori su materijali koji gotovo nemaju slobodnih elektrona pa stoga ne provode elektricnu struju. Elektrini izolatori mogu biti neorganskog podrijetla (porculan, staklo, mramor, azbest i dr.) i mogu biti organskog podrijetla (guma, papir, prepan, fiber, pamuk, PVC mase i dr.).

Koji su uinci elektrine struje?

Uinci elektrine struje u vodiima i njegovoj okolini mogu biti: Kemijski uinak, gdje elektrina struja pri prolazu kroz neke kemijske spojeve rastavlja te spojeve na sastavne dijelove. Primjena kemijskog uinka je u elektrolizi, punjenju akumulatora i dr. Magnetski uinak, gdje elektrina struja pri prolazu kroz vodi stvara oko njega magnetsko polje. Magnetski uinci elektrine struje omoguuju rad generatora, elektromotora i transformatora, a osnova je i djelovanja veine drugih ureaja. Toplinski uinak, gdje elektrina struja zagrijava svaki vodi kroz koji prolazi. Korisno zagrijavanje, gdje se elektrina energija pretvara u toplinu, bilo bi kod: tednjaka, glaala, grijala, lemila i dr. tetno zagrijavanje, gdje se u elektrinim strojevima i vodovima stvara nepotrebno zagrijavanje uslijed ega se beskorisno troi elektrina energija. Svjetlosni uinak, gdje elektrina struja, na primjer, pri prolazu kroz arnu nit arulje, ari nit i kao posljedica toplinskog uinka svijetli. Fizioloki uinci, gdje elektrina struja pri prolazu kroz ziva bia stvara kemijski i toplinski uinak. Korisna primjena je u medicini, a moe biti i opasna po ivot nepropisnim rukovanjem. ?

Slika 3 Elektrina struja opasna po ivot

to je elektrini strujni krug?

Elektrini strujni krug dobivamo kada elektrini izvor spojimo vodiem na troilo, a tada se elektroni gibaju od negativnog pola prema pozitivnom polu izvora, tj. potei ce elektrina struja. Tehniki smjer elektrine struje je od pozitivnog prema negativnom polu izvora.

Slika 4 Smjer struje i elektrona

to je jakost elektrine struje I?

Jakost elektrine struje I je mnoina elektrona koja za vrijeme jedne sekunde proe kroz dio strujnog kruga.

to je jedan amper [1A]?

Jedan amper [1A]

je jedinica za mjerenje jakosti struje, a definira se kao ona struja koja pri prolazu kroz dva vrlo dugaka i tanka paralelna vodia, meusobno udaljena jedan metar, stvara oko njih magnetska polja koja meusobno djeluju silom od 2*10-7 njutna po metru svoje duljine.

Slika 5 Definicija ampera

to je koliina elektriciteta Q?
Koliina elektriciteta Q je umnoak jakosti struje kroz vodi I [A] i odredenog vremena t [s], a jedinica za mjerenje je [1As] ili kulon [1C]: Q=I*t 1. Zadatak: kolika je koliina elektriciteta prola kroz glaalo ako tee struja 4,54 A za vrijeme od 1 sata? I = 4,54 A t=1h Q=? _________ Q=I*t Q = 4,54 * 3600 =16344 As = 4,54 Ah

to je gustoa struje J?
Gustoa struje J je odnos jakosti struje I [A] i povrine presjeka vodia S [m2], a jedinica za mjerenje je amper po kvadratnom metru: I J = ------- [A/m2] S

Kako se mjeri jakost struje?

Jakost elektrine struje mjerimo ampermetrom. Upotrebljavaju se: termiki ampermetar, ampermetar s pominim eljezom, ampermetar s pominim svitkom i dr. Ampermetar se uvijek spaja u strujnom krugu serijski jer ima mali unutarnj otpor.

Slika 6 Spajanje ampermetra

to je elektromotorna sila EMS?

Elektromotorna sila EMS izvora je koliina energije koju elektrini izvor moe dati jedinici naboja.

to je elektrini napon U?
Elektrini napon U je dio elektromotorne sile koji djeluje u strujnom krugu.

to je jedan volt [1V]?

Jedan volt [1V] je napon izmedu dviju toaka kojim tee konstantna struja jakosti 1A ako se pri tome troi snaga jednog vata.

Slika 7 Definicija volta

Kako se mjeri napon?

Napon mjerimo voltmetrom. Voltmetar je po svojoj konstrukciji potpuno jednak ampermetru, ali se uvijek u strujnom krugu spaja paralelno jer ima veliki unutarnji otpor.

Slika 8 Spajanje ampermetra i voltmetra

to je elektrini otpor R?
Elektrini otpor R je otpor kojim se materijal opire prolazu elektrona.

to je jedan ohm []?

Jedan ohm [] je otpor kroz koji napon od jednog volta tjera struju jakosti jednog ampera.

Slika 9 Definicija oma

to je specifini otpor materijala ?

Specifini otpor materijala [mm2/m] je otpor materijala koju prua materijal duljine l = 1 m, presjeka S = 1 mm2 pri 20 C.

Slika 10 Definicija specifinog otpora

Kako se proraunava otpor vodia R?

Proraun otpora vodia R dan je jednadzbom :

2. Zadatak: koliki je otpor vodia duljine l = 100 m, od bakra = 0,0175 i presjeka S = 1,5 mm2 ?

to je elektrina vodljivost G?
Elektrina vodljivost G je reciprona vrijednost elektrinog otpora, a jedinica za mjerenje je simens [ S ]. 1 G=-------- [ S ] R

to je specificna vodljivost ?

Specifina vodljivost [m/mm2] je reciprona vrijednost speificnog otpora. =1/ 3. Zadatak: koliki presjek S mora imati bakreni vodi duljine l = 100 m, a da mu je otpor R = 1,166 ?

to je temperaturni koeficijent ?
Temperaturni koeficijent je broj koji pokazuje za koliko se promjenio 1 otpora nekog materijala pri promjeni temperature za 10 C.

Kako se proraunava "topli otpor" Rt?

Proraun "topliog otpora" Rt dan je jednadbom : Rt = Rh (1 + * ) gdje je Rh "hladni otpor", temperaturni koeficijent, temperaturna razlika. 4. Zadatak: bakreni vodi ima pri 200 C otpor 1,166 . Koliki je njegov otpor ako se ugrije na 65 0 C? ( za bakar iznosi 0,0039) Rt = Rh ( 1+ * ) = 1,166 ( 1 + 0,0039 * 45 ) = 1,370

Kako glasi Ohmov zakon?

Ohmov zakon kaze da je jakost struje razmjerna s naponom, a obrnuto razmjerna s otporom.

U I = --------R 5. Zadatak: Pri naponu od 220 V kroz glaalo tee struja jakosti 4,54 A. Koliki je otpor glaala? U R = ---------= I 220

=------------------= 48,45 4,54

to je pad napona U?
Pad napona U je dio napona potroen u pojedinom otporu, a razmjeran je s jainom struje i veliinom otpora, a to je prema Ohmovom zakonu : U=I*R 6. Zadatak: na shemi sl. 11 otpornici R1, R2 iznose svaki 48,45 , a struja u strujnom krugu iznosi I = 2,26 A. Koliki su padovi napona u pojedinim otpornicima?

Slika 11 U1 = I * R1 = 2,26 * 48,45 = 109,49 V U2 = I * R2 = 2,26 * 48,45 = 109,49 V

to je gubitak napona?
Gubitak napona je pad napona u vodovima kao beskoristan gubitak energije. 7. Zadatak: koliki je gubitak napona U na vodu duljine l = 100 m, od bakra = 0,0175 i presjeka S = 1,5 mm2 , ako provodi struju jakosti 2,26 A? U=I*R *l R = -----------= S 0,0175 * 100 =----------------------------= 1,5 = 1,166 [] U = I * R = 2,26 * 1,166 = 2,235 V

to je unutarnji pad napona Uu?

Unutarnji pad napona Uu je pad napona na unutarnjem otporu izvora, a prikazan je jednadbom: Uu = I * Ru

Koliki je napon na stezaljkama izvora?

Napon na stezaljkama izvora jednak je elektromotornoj sili izvora umanjenoj za pad napona u izvoru, a prikazan je jednadbom: U = E - I * Ru

Koliki je unutarnji otpor izvora Ru?

Unutarnji otpor izvora Ru prikazan je jednadbom: E-U Ru = ---------I 8. Zadatak: koliki je napon na troilu U i unutarnji pad napona Uu, ako je elektromotorna sila galvanskog lanka E = 1,6 V, unutarnji otpor clanka Ru = 0,3 , a struja kroz troilo iznosi I = 1,5 A?

Slika 12 E-U Ru = ----------I U = E - Ru * I = 1,6 - 0,3 * 1,5 = 1,15 V Uu = I * Ru = 1,5 * 0,3 = 0,45 V

to kae I Kirchhoffov zakon?

I Kirchhoffov zakon kaze: zbroj svih struja koje ulaze u voriste jednak je zbroju svih struja koje izlaze iz vorista, primjer na sl. 13:

Slika 13 I = I1 + I2 + I3 9. Zadatak: prema shemi na sl.13 zadane su struje I1 = 2,5 A, I2 = 5A i I = 10 A. Kolika je struja kroz otpor R3? I = I1 + I2 + I3 I3 = I - I1 - I2 = 10 - 2,5 - 5 = 2,5 A

Koliki je ukupni otpor paralelno spojenih otpora?

Ukupni otpor paralelno spojenih otpora prikazan je jednadbom kao: reciprona vrijednost ukupnog otpora jednaka je zbroju recipronih vrijednosti pojedinih otpora.

Ukupni otpor dva paralelno spojena otpora iznosi: R1 * R 2 R = ------------R1 + R 2 10. Zadatak: koliki je ukupni otpor R paralelno spojenih otpora prema sl. 14, ako je R1 = 2 , R2 = R3 =4 ?

Slika 14

11. Zadatak: koliki je ukupni otpor R paralelno spojenih otpora prema sl. 15, ako je R1 = 210 , R2 = 210

Slika 15

Kako se proiruje mjerno podruje ampermetra?

Proirenje mjernog podrucja ampermetra postiemo paralelnim spajanjem otpornika s ampermetrom (shunt), kao prema sl. 16.

Slika 16

Kak emo izraunati otpor shunta?

Izraunat cemo otpor shunta prema jednadbi: Ra Rs = ------n-1 gdje je n broj koji pokazuje koliko puta proirujemo mjerno podruje ampermetra.

Koje su glavne karakteristike kod paralelnog spajanja izvora?

Kod paralelnog spajanja izvora ukupni napon jednak je naponu pojedinog izvora, ukupna struja jednaka je zbroju struja koje daju pojedini izvori i ukupni unutarnji otpor izvora smanjuje se jer su paralelno spojeni, prikazano je na sl.17.

Slika 17 Paralelno spojeni izvori U = U1 = U2 = U3 I = I1 + I2 + I3 12. Zadatak: koliki je napon U i struja I ( prema sl. 17 ), ako su naponi U1, U2 i U3 vrijednosti 1,5 V, a struje I1, I2 i I3 vrijednosti 0,2 A? U = 1,5 = 1,5 = 1,5 =1,5 V I = 0,2 + 0,2 + 0,2 = 0,6 A

Koliki je ukupni otpor serijski spojenih otpora?

Ukupni otpor serijski spojenih otpora jednak je zbroju pojedinih otpora. R = R1 + R2 + R3 + 13. Zadatak: koliki je ukupni otpor R serijski spojenih otpora prema sl. 18, ako je R1 = 2 , R2 = 4 R3 =6 ?

Slika 18 R = R1 + R2 + R3 = 2 + 4 + 6 = 12

Koje su glavne karakteristike kod serijskog spajanja otpora?

Glavne karakteristike kod serijskog spajanja otpora su: kroz svako troilo prolazi jednaka struja i prekid u jednom troilu prekida cijeli strujni krug.

Kako se proiruje mjerno podruje voltmetra?

Proirenje mjernog podruja voltmetra n puta, potrebno je serijski s voltmetrom spojiti predotpornik ciji je otpor ( n - 1 ) puta vei od otpora voltmetra:

RP = ( n - 1 ) * RV 14. Zadatak: prema sl. 19 imamo voltmetar mjernog podrucja UV = 60 V i unutarnjeg otpora RV = 6000 . Izraunaj predotpor RP, da voltmetrom moemo mjeriti napone U do 600 V?

Slika 19 Proirenje mjernog podrucja voltmetra n = 600 : 60 = 10 RP = ( n - 1 ) * RV = ( 10 - 1) * 6000 = 54000

Koje su glavne karakteristike kod serijskog spajanja izvora?

Kod serijskog spajanja izvora ukupni napon jednak je zbroju napona pojedinih izvora, struja ne smije biti jaca od dozvoljene struje najslabijeg izvora i ukupni unutarnji otpor izvora jednak je zbroju unutarnjih otpora pojedinih izvora, prikazano je sl. 20.

Slika 20 Serijsko spajanje izvora U = U1 + U2 + U3 I = I1 = I2 = I3

to kae II Kirchhoffov zakon?

II Kirchhoffov zakon kaze: zbroj svih elektromotornih sila u zatvorenom strujnom krugu jednak je zbroju svih padova napona u tom krugu. E = U 15. Zadatak: prema sl. 21 i pomou II Kirchhoffovog zakona treba izraunati struju I u zatvorenom strujnom krugu, gdje su naponi elektromotornih sila U1, U2 i U3 vrijednosti 1,5 V i vrijednosti otpora R1, R2 i R3 svaki po 1,5 ?

Slika 21 E = U U1 + U2 - U3 = I * R1 + I * R2 + I * R3 1,5 + 1,5 - 1,5 = I ( 1,5 +1,5 +1,5 ) I = 1,5 : 4,5 = 0,33 A 16. Zadatak: koliki je ukupni otpor RU el. kruga prema shemi sl. 22, ako je u krugu bakreni vodic duljine l = 10 m i presjeka S = 1,5 mm2 kao i otpori R1 = 125 , R2 = 25

Slika 22

RU = RCu + R1 + R2 = 0,11+ 125 + 25 = 150,11 [] 17. Zadatak: kolika je struja I1 i I2 prema el. shemi na sl. 23 ako je U = 1,5 V, R1 = 8 i R2 = 8 ?

Slika 23

18. Zadatak: koliki je ukupni otpor izmedu toaka a i b ako je R1 = R2 = 10 i ako je R3 = 20 ?

Slika 24

R12= R1 + R2 = 20 R12 * R3 Rab = -------------= R12 + R3

20 * 20 = -------------------- = 10 20 + 20 19. Zadatak: pomou II Kirchhoffovog zakona treba izraunati struju I u zatvorenom strujnom krugu, gdje su naponi elektromotornih sila U1, U2 i U3 vrijednosti 1,5 V i vrijednosti otpora R1, R2 I R3 svaki po 1,5 ?

Slika 25

U1 + U2 + U3 = I * R1 + I * R2 + I * R3 1,5 + 1,5 + 1,5 = I ( 1,5 +1,5 +1,5 ) I = 4,5 : 4,5 = 1 A 20. Zadatak: koliki je ukupni otpor izmedu toaka a i b ako je R1 = R2 = R3 = R4 =10 i ako je R3 = 20 ?

Slika 26 R1 * R2 R12 = -------------= R1 + R2 10 * 10 = --------------------- = 5 10 + 10 R3 * R4 R34 =---------------- = R3 + R4 10 * 10 =---------------------= 5 10 + 10

R1234= R12 + R34 = 10 R1234 * R5 Rab = ----------------= R1234 + R5 10 * 20 =---------------------= 6,66 10 + 20

to je sila i u kojim se jedinicama mjeri?

Sila je uzrok svakoj promjeni stanja tijela. Jedinica za mjerenje sile je njutn. Jedan njutn je sila koja masi od jednog kilograma daje ubrzanje od jednog metra u sekundi.

to je elektrina energija?
Elektrina energija daje elektrinoj struji sposobnost da moe vriti rad.

to je elektrini rad A?
Elektrini rad A ovisan je o naponu U, jakosti struje I i vremenu t, to je dano jednadbom : A = U * I * t [J] ili [Ws]

to je elektrina snaga P?
Elektrina snaga P je elektrini rad izvren u jedinici vremena, to je dano jednadbom A P=--------------= t U*I*t =-----------------t

P = I * U [ W ] ili P = I2 * R [W] ili U2 P =----------- [W] R

to je jedan vat [1W]?

Jedan vat [1W] je jedinica za mjerenje elektrine snage troila, a definira se : jedan vat je snaga troila ako kroz njega tee struja jakosti jednog ampera pri naponu od jednog volta. 21. Zadatak: ako je snaga elektrinog glaala P = 1000 W i napon na glaalu U = 220 V, kolika je struja I i koliki je otpor R troila?

P = I * U [W] P

I = ------------= U 1000 = ---------------=4,54 A 220

P = I2* R [W] P R = ----------= I2 1000 = -----------------= 48,52 4,542

Kako se mjeri elektrina snaga?

Mjerenje elektrine snage vrsi se vatmetrom koji ima naponsku i strujnu granu,kao na slici 27.

Slika 27

Kako se mjeri elektrini rad ili potroak elektrine energije?

Mjerenje elektrinog rada ili mjerenje potroka elektrine energije vri se pomou elektrinog brojila, a jedinica mjerenja je [kWh] kao na slici 28.

Slika 28

to je Jouleov zakon?
Jouleov zakon definira koliinu topline Q [J] (uli) koja je razmjerna veliini struje, naponu i vremenu , kao prema jednadbi: Q = U * I * t [J] ili [Ws] 18. Zadatak: koliko topline nastane u glaalu otpora R = 48,52 , ako kroz njega tee struja jakosti I = 4,54 A za vrijeme t = 1 sat?

Q = U * I * t = I * R* I * t = I2* R * t = 4,542* 48,520 *3600 = 3600269 [J]

to je korisnost ?
Korisnost h je ekonominost strojeva i izraava se koeficijentom iskoristivosti koji se naziva korisnost, a definira se kao : dobivena energija =-------------------------- < 1 privedena energija

to je elektrolit?
Elektrolit je elektriki vodljiva tekuina, za koju vrijedi Ohmov zakon, kao tosu otopine soli, kiseline ili luine.

to je elektroliza?
Elektroliza je rastavljanje kemijskih spojeva na sastavne dijelove pomou elektrine struje.

to kaze I Faradayev zakon?

I Faradayev zakon

kae: koliina izluene tvari iz nekog elektrolita razmjerna je s koliinom struje koja proe kroz taj elektrolit.

to kae II Faradayev zakon?

II Faradayev zakon kae: kod dviju posuda s razliitim elektrolitima koje su serijski spojene i prikljuene na izvor, koliina tvari koje se izlue iz razliitih elektrolita razmjerne su elektrokemijskim ekvivalentima tih tvari.

to je galvanostegija?
Galvanostegija je elektrolitski postupak pri kojem predmete manje vrijednog metala prevlaimo tankim slojem vrednijeg metala (niklovanje, kromiranje, pobakrivanje, kositrenje, pozlaivanje i slino).

to je galvanski lanak?
Galvanski lanak je kombinacija elektrolita i dviju razliitih metalnih elektroda izmeu kojih dolazi do razlike potencijala, primjer na slici 29.

Slika 29

to je suhi lanak ?
Suhi lanak je istosmjerni izvor od cinanog kuita (- elektroda), ugljene elektrode (+ elektrode) u poroznoj vreici i kao elektrolit slui salmijak u gnjecavom stanju, kao prema slici 30.

Slika 30

Koji su glavni dijelovi olovnog akumulatora?

Dijelovi olovnog akumulatora su: kuite, olovne ploe i elektrolit sumporne kiseline, kao prema slici 31 koja predstavlja akumulator prije punjenja.

Slika 31

Koji je minimalni napon pranjenja kod olovnog akumulatora?

Minimalni napon pranjenja kod olovnog akumulatora ne smije pasti ispod 1,83 V.

to je unutarnji fotoelektrini efekt?

Unutarnji fotoelektrini efekt je pojava da se osvjetljavanjem (zraenjem) nekih materijala iz njihovih atoma oslobaaju elektroni i time poveavaju njihovu vodljivost, kao prema slici 32.

Slika 32

to je termoelektrini efekt?
Termoelektrini efekt je emitiranje elektrona kod zagrijavanja metala, a materijali se zovu termoelementi, prikazano slikom 33.

Slika 33

to je elektrinao polje, elektrine silnice i homogeno elektrino polje?

Elektrino polje je dio prostora oko elektrinog naboja u kojem postoje sile koje djeluju na druge naboje . Elektrine silnice su prikaz smjera i veliine djelovanja sila. Homogeno elektrino polje je, kada je prostor izmeu paralelnih elektriki nabijenih ploa ispunjen meusobno paralelnim silnicama, prikazano slikom 34.

Slika 34

to je jakost homogenog elektrinog polja E?

Jakost homogenog elektrinog polja E prikazana je jednadbom, a to je vea to je vei napon U [V] izmeu ploa i manja njihova meusobna udaljenost. l [m], kao na slici 35. Jedinica za mjerenje jakosti elektrinog polja je [V/m].

Slika 35

Kako djeluje sila F na elektrino tijelo u elektrinom polju?

Sila F [N] na elektrino tijelo u elektrinom polju djeluje tako da ovisi o jakosti polja E [V/m] i o veliini naboja na tom tijelu Q [C], prikazano slikom 36.

Slika 36

to je dielektrinost vakuma o?
Dielektrinost vakuma o je konstanta: 0 = 8,86 * 10-12[C/ Vm].

Kako glasi Coulombov zakon?

Coulombov zakon kae da dva elektrina naboja djeluju jedan na drugoga silom F koja je razmjerna s veliinom tih naboja, a obrnuto je razmjerna s kvadratom njihove meusobne udaljenosti, kao prema slici 37.

Slika 37

1 Q1 * Q2 F = ------------------[N] 4 r2

to je elektrini kapacitet C?
Elektrini kapacitet C je razmjeran koliini naboja nekog tijela Q koji je potreban da se tom tijelu povisi potencijal V za jedan volt :

Q C =----------V

Koja je jedinica za mjerenje kapaciteta C?

Jedinica za mjerenje kapaciteta C je farad [F].

to je jedan farad [F]?

Jedan farad [F] je kapacitetet tijela kojemu treba dovesti koliinu elektriciteta od jednog kulona, a da bi mu se povisio potencijal za jedan volt, kao prema slici 38.

Slika 38 22. Zadatak: koliki naboj primi kondenzator C = 8 F kad ga prikljuimo na U = 220 V ? Q = C * U = 8 * 10-6 * 220 = 1760 * 10-6[C]

tosu to kondenzatori?
Kondenzatori su uredaji relativno velikog kapaciteta koji mogu primiti znatnu koliinu elektriciteta.

Koje je karakteristika ploastog kondenzatora ?

Karakteristika ploastog kondenzatora je : kapacitet je obrnuto razmjeran s razmakom ploa l, a razmjeran je povrini ploa S i poveava se ako izmeu ploa umjesto zraka stavimo drugi izolator.

to je relativna dielektrinost r?
Relativna dielektrinost r je broj koji nam pokazuje koliko se puta povea kapacitet nekog kondenzatora ako meu njegove ploe umjesto zraka stavimo izolator.

Kako se proraunava kapacitet kondenzatora?

Proraun kapaciteta kondenzatora dan je jednadbom : r * 0 * S C = --------------------[F] l 23. Zadatak: koliki je kapacitet kondenzatora C, ako je povrina ploa S = 80 cm, meusobna udaljenost l = 2 mm i ako je izmedu ploa pertinax r = 4? r * 0 * S C = -------------------= l 4 8,86 * 10-12 * 0,0080

=----------------------------------------= 141,76 * 10-12[F] 0,002

Koliki je ukupni kapacitet paralelno spojenih kondenzatora?

Ukupni kapacitet paralelno spojenih kondenzatora jednak je zbroju kapaciteta pojedinih kondenzatora:

Slika 39 C = C1 +C2 + C3 + .....

Koliki je reciprona vrijednost kapaciteta serijski spojenih kondenzatora ?

Reciprona vrijednost kapaciteta serijski spojenih kondenzatora jednaka je zbroju recipronih vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora:

Slika 40 ?

Kolika je vrijednost kapaciteta C serijski spojena dva kondenzatora?

Vrijednost kapaciteta C serijski spojena dva kondenzatora prikazan je jednadbom: C1 * C2 C =--------------C1 + C2 24. Zadatak: koliki je ukupni kapacitet kondenzatora C, prema slici 41, ako je C1 =2 F, C2 = 2 F, C3 = 1 F ?

Slika 41

25. Zadatak: koliki je ukupni kapacitet kondenzatora C, prema slici 42, ako je C1 = 2 F, C2 = 2 F, C3 = 1 F ?

Slika 42 C = C1 +C2 + C3 = 2 + 2 + 1 = 3 F 26. Zadatak: koliki je ukupni kapacitet kondenzatora C, prema slici 43, ako je C1=4 F, C2=8 F, C3=12 F ?

Slika 43

C = 2,18 F 27. Zadatak: koliki je ukupni kapacitet kondenzatora Cab, prema slici 44, ako je C1 =4 F, C2 = 4 F, C3 = 12 F ?

Slika 44

C1 * C2 C12 =------------- = C1 + C2 4*4 = ----------------=2 F 4+4 Cab = C12 + C3 = 2 + 12 = 14 F

to je magnetsko polje, magnetske silnice i homogeno magnetsko polje?

Magnetsko polje je dio prostora oko magneta u kojem se osjea magnetsko djelovanje . Magnetske silnice su prikaz smjera i veliine djelovanja magnetskog polja. Homogeno magnetsko polje je prostor ije su silnice paralelne i meusobno jednako udaljene, prikazano slikom 45.

Slika 45

Kako se odreduje smjer magnetskog polja ravnog vodia?

Smjer magnetskog polja ravnog vodia odreuje se pomou pravila desne ruke tako da nam palac bude okrenut u smjeru struje, a savijeni prsti pokazivat ce smjer magnetskog polja, prikazano slikom 46.

Slika 46

Kako se odreuje smjer magnetskog polja svitka?

Smjer magnetskog polja svitka odreuje se pomou pravila desne ruke tako da prste postavimo u smjeru struje, a isprueni palac pokazat e smjer magnetskog polja, prikazano slikom 47.

Slika 47

to je jedan veber [Wb]?

Jedan veber [Wb] je jedinica za magnetski tok , a to je magnetski tok koji jednoliko smanjen u jednoj sekundi na nulu pobuuje u svitku s jednim zavojem elektromotornu silu od jednog volta.

Sto je jedna tesla [T]?

Jedna tesla [T] je jedinica za mjerenje magnetske indukcije B, a to je magnetska indukcija koja nastaje kad kroz povrinu jednog kvadratnog metra prolazi magnetski tok od jednog vebera. Jedinica magnetske indukcije tesla dana je po Hrvatu pravoslavne vjere Nikoli Tesli.

to je jedan amperzavoj?
Jedan amperzavoj je jedinica za mjerenje magnetomotorne sile , a to je sila koja odrava magnetski tok u magnetskom krugu svitka N s jednim zavojem ako kroz njega tee struja I jakosti jednog ampera:

 = I * N [Az] ili [ A ] 28. Zadatak: kolika je magnetomotorna sila svitka sa N = 100 zavoja ako kroz njega tee struja I = 0,6 A? = I * N = 0,6 * 100 = 60 A

to je magnetski otpor Rm?

Magnetski otpor Rm je otpor tvari prolazu magnetskog toka, a ovisi o duljini magnetskog kruga l [m], povrini poprenog presjeka S [m2] i ovisi o faktoru ovisnom o tvari kroz koju prolazi magnetski tok, prikazano jednadbom : l Rm = -----------[ A/Wb ] *S

Kolika je permeabilnost vakuma 0?

0 = 1,2560 * 10-6[Wb/Am]

to je relativna permeabilnost r?
Relativna permeabilnost r je omjer izmeu permeabilnosti neke tvari i permeabilnosti vakuma 0 : r =----------0

Kolika je jakost magnetskog polja H u prstenastom magnetskom krugu?

Jakost magnetskog polja H [A/m] u prstenastom magnetskom krugu je dio magnetomotorne sile koja se troi po jedinici duljine magnetskog kruga, prikazano jednadbom i slikom 48:

Slika 48 I*N H =------------- [A/m] l 29. Zadatak: kolika je jakost magnetskog polja H ako kroz prstenasti svitak srednjeg promjera D = 0,4 m, s brojem zavoja N = 800 tee struja I = 10 A?

l = D * = 0,4 * 3,14 = 1,256 m I*N H =------------ = l 10 * 800 =---------------------= 6369,42 [A/m] 1,256

Koja je veza izmedu B i H?

Veza izmedu B i H prikazana je jednadbom : B = 0 * r * H

to je krivulja magnetiziranja i petlja histereze ?

Krivulja magnetiziranja predstavlja odnos magnetske indukcije i jakosti magnetskog polja za pojedine tvari, prikazano na slici 49. Petlja histereze predstavlja odnos magnetske indukcije i jakosti magnetskog polja kad kroz svitak prolazi izmjenina struja, prikazano na slici 50.

Slika 49

Slika 50

to je elektromagnet?
Elektromagnet je svitak s eljeznom jezgrom.

Kolika je sila privlaenja elektromagneta F?

Sila privlaenja elektromagneta F [N], prema slici 51, ovisi o konstanti, kvadratu magnetske indukcije B [T] i poprenom presjeku polova S [m2].

Slika 51 F = 400000 *B2 * S [N] 30. Zadatak: kolika je sila U jezgre, kao na slici 51, ako je popreni presjek polova S = 4 cm i magnetska indukcija B = 1,8 T? F = 400000 * B2 * S [N] F = 400000 * 1,82 * 0,0004 = 518,4 N

to je elektromagnetska indukcija?
Elektromagnetska indukcija je pojava da se u vodiu inducira elektromotorna sila ako sjeemo magnetskim silnicama, a to se moe postii ili da silnice miruju, a vodi se giba ili da vodi miruje, a silnice se gibaju.

Kako se odreuje smjer inducirane struje?

Odreivanje smjera inducirane struje vrsi se pomou pravila desne ruke. Ako silnice udaraju u desni dlan, a palac je okrenut u smjeru gibanja vodia, onda isprueni prsti pokazuju smjer inducirane struje, prikazano slikom 52.

Slika 52

Kako glasi opi zakon indukcije?

Opi zakon indukcije kae da je inducirana elektromotorna sila razmjerna veliini promjene magnetskog toka , a obrnuto razmjerna s vremenom trajanja promjene t : E =------------- [V] t ili za svitak: E = N -------[V] t

Kolika je veliina inducirane EMS E?

Veliina inducirane EMS E je razmjerna magnetskoj indukciji B [T], duljini vodia koji sijee magnetske silnice l [ m ] i brzini gibanja vodia v [m/s],prikazana je slikom 53 : E = B * l * v [V]

Slika 53 31. Zadatak: kolika mora biti duljina vodia generatora l, ako je inducirana EMS E = 220 V, magnetska indukcija izmeu polova B = 1,5 T i ako vodi sijee magnetske silnice okomito brzinom v = 12 m/s? E = B * l * v [V]

E l =-------------------= B*v 220 =---------------------= 12,22 m 1,5 * 12

Koja je primjena elektromagnetske indukcije?

1. Primjena elektromagnetske indukcije bila bi kod Generatora gdje se mehanika energija pretvara u elektrinu energiju. 2. Primjena elektromagnetske indukcije bila bi kod Transformatora gdje se pretvara izmjenicna struja jednog napona u izmjenicnu struju drugog napona.

Kako glase I i II jednadba transformatora ?

I jednadzba transformatora kae da su naponi svitaka transformatora razmjerni s brojevima zavoja svitaka, prikazano slikom 54: U1 : U2 = N1 : N2

Slika 54 II jednadzba transformatora kae da su struje svitaka transformatora obrnuto razmjerne s naponima svitaka, prikazano slikom 54: U1 : U2 = I2 : I1

Koji su gubici kod transformatora?

Gubici kod transformatora javljaju se u eljeznoj jezgri kao gubici zbog histereze i zbog vrtlonih struja, a u namotima javljaju se gubici zbog otpora vodia.

to je to vrtlona struja?
Vrtlona struja "vrtloi" u dinamo limu transformatora, a nastala je elektromagnetskom indukcijom magnetskog toka . Vrtlona struja u veini sluajeva je nepoeljna jer uzrokuje zagrijavanje jezgre, prikazano slikom 55.

Slika 55

to je skin-efekt?
Skin-efekt je pojava kod izmjenine struje, da u presjeku vodia vrtlone struje koe prolaz osnovnoj struji i to najjae u sredini vodica, a prema povrini sve slabije. Tako je gustoa osnovne struje na povrini vodia najvea, a u sredini sve manja.

Slika 56

Sto je samoindukcija i meusobna indukcija?

Samoindukcija i meusobna indukcija javljaju se , kada prikljuimo primarni svitak sa N1 zavoja na napon izvora U1, potei e kroz primarni namot struja I1, a koja e stvoriti u eljeznoj jezgri magnetski promjenljiv tok . Sinusna promjena magnetskog toka inducirat e samoindukcijom i meusobnom indukcijom EMS E1 i E2 u primarnom N1 i sekundarnom N2 namotu, prikazano slikom 57.

Slika 57

to je induktivitet svitka L [H]?

Induktivitet svitka L [H] je ukupna vrijednost svojstva svitka koji ovisi o samoindukciji, a jedinica za mjerenje je henri [H], prikazano slikom 58.

Slika 58

to je henri [1 H]?
Henri [1 H] je induktivitet svitka ako u njemu jednolika promjena struje od 1 A u jednoj sekundi pobudi elektromotornu silu od 1 V.

Kako se izraunava induktivitet svitka L?

Izraunavanje induktiviteta svitka L prikazano je jednadbom : 0 * r * S * N2 L = ---------------------------[H] l gdje je S povrsina presjeka svitka [ m2 ], N broj zavoja svitka i l duljina magnetskog kruga [ m ]. 32. Zadatak: koliki je induktivitet prstenastog svitka L ako je njegov presjek S = 4 cm, broj zavoja N = 330 , duljina magnetskog kruga l = 1,256 m i = 1 ?

0 * r * S * N2 L =-----------------------------= l 1,256 * 10-6 * 1 * 0,00040 * 3302 =-------------------------------------------------= 1,256 L= 43,56 * 10-6 H

Kako se izraunava meduinuktivitet M?

Izraunavanje meuinduktiviteta M prikazano je jednadbom : 0 * r * S * N1 * N2 L = ------------------------------[H] l ili L = L1 * L2

gdje je L1 i L2 induktivitet primara i induktivitet sekundara.

Kolika je inducirana EMS u svicima transformatora?

Inducirana EMS u svicima transformatora prikazana je jednadbama : E1 = 4,44 * f * N1 * [ V ] E2 = 4,44 * f * N2 * [ V ]

Kako se odreuje smjer izbacivanja vodia iz magnetskog polja?

Odreivanje smjera izbacivanja vodia iz magnetskog polja vri se pomou pravila lijeve ruke. Ako silnice udaraju u lijevi dlan, a prsti pokazuju smjer struje, onda nam isprueni palac pokazuje smjer izbacivanja vodia, prikazano slikom 59.

Slika 59

Kolika je sila izbacivanja F vodica u magnetskom polju?

Sila izbacivanja F [N] vodica u magnetskom polju razmjerna je magnetskoj indukciji B [T], jakosti struje I [A] i duljini vodia l [m], prikazano je jednadbom : F=B*I*l Moe se kao zakljuak rei da je sila izbacivanja vodia u magnetskom polju to vea sto je vea magnetska indukcija, jaca struja kroz vodi i vea duljina vodica. 33. Zadatak: kolika je struja kroz vodi I ako je sila izbacivanja vodia u magnetskom polju F = 1,5 N, magnetska indukcija B = 0,8 T i vodic je duljine l = 0,4 m? F=B*I*l F I = -------------= B*l 1,5 =----------------------= 4,68 A 0,8 * 0,4

Kako djeluje magnetsko polje na petlju?

Magnetsko polje na petlju djeluje kao zakretni moment M [Nm], a razmjeran je sili izbacivanja vodia u magnetskom polju F [N] i udaljenosti pravca u kojem sile djeluju d [m], prikazano slikom 60. M=F*d

Slika 60 34. Zadatak: koliki je zakretni moment rotora elektromotora, ako je magnetska indukcija B = 0,8 T, duljina petlje l = 0,2 m, broj zavoja N = 1200, promjer d =0,25 m i struja kroz rotor iznosi I = 8 A? F = B * I * l * N = 0,8 * 8 * 0,2 * 1200 = 1536 N M = F * d = 1536 * 0,25 = 384 Nm

Kako dobivamo izmjeninu struju?

Dobivanje izmjenine struje postie se jednolikim okretanjem petlje u homogenom magnetskom polju gdje se u vodiima, prema pravilu desne ruke, inducira elektromotorna sila koja se odvodi preko kliznih kolutova i etkica, prikazano slikom 61.

Slika 61

Kako je vektorski prikaz izmjenine struje?

Vektorski prikaz izmjenine struje daje se vektorskim dijagramom, gdje se izmjenina struja mijenja po zakonu sinusa, prikazano slikom 62. i = I * sin

Slika62

Kakav je sinusni prikaz izmjenine struje i napona?

Sinusni prikaz izmjenine struje i napona prikazan je slikom 63. Na slici je prikazana perioda izmjenine struje i napona gdje imamo niz promjena: ( 0 - 90 ) porast od nule do maksimalne vrijednosti, ( 90 - 180 ) pad od maksimalne vrijednosti do nule, ( 180 - 270 ) porast u protivnom smjeru do maksimalne vrijednosti, ( 270 -360 ) pad od protivnog maksimuma na nulu.

Slika63

Kako izgleda jednadba izmjenine struje?

Jednadba izmjenine struje prikazana je jednadbom : i = Imax * sin i = Imax * sin 2 f t i = Imax * sin t gdje je: i trenutana vrijednost struje [A] Imax maksimalna vrijednost struje [V] trenutani kut radijvektora t vrijeme od poetka prve periode [s] f frekvencija struje [Hz] kruna frekvencija struje [1/s]

to je maksimalna i efektivna vrijednost struje ili napona?

Maksimalna vrijednost struje ili napona je najvea vrijednost koju izmjenina struja postigne za vrijeme jedne periode. Efektivna vrijednost struje ili napona je vrijednost koju bi trebala imati istosmjerna struja ili napon da proizvede isti toplinski uinak kao i izmjenina struja, prikazano slikom 64.

Slika64

Imax Ief =--------2

Umax Uef =--------2 35. Zadatak: kolika e biti vrijednost izmjenine struje kao da je istosmjerna struja ako je maksimalna vrijednost Umax = 25 A? Imax Ief =---------------- = 2 25 = ---------------- = 17,73 A 1,41

Koji su glavni dijelovi generatora izmjenine struje?

Glavni dijelovi generatora izmjenine struje je rotor, uzbudni namot, kojim se pomou istosmjerne struje stvara magnetski tok i stator, armaturni namot, jednofazni ili viefazni izmjenini namot, u kojem e magnetske silnice inducirati izmjeninu EMS. Konstrukcija generatora, prikazana je slikom 65 .

Slika 65

Koja je karakteristika omskog otpora R u krugu izmjenine struje?

Karakteristika omskog otpora R u krugu izmjenine struje je da nema faznog pomaka izmeu napona i struje, = 0 (struja je u fazi s naponom), prikazano shemom slika 66 i grafikim prikazom slika 67.

Slika 66

Slika 67

Koja je karakteristika induktivnog otpora XL u krugu izmjenine struje?

Karakteristika induktivnog otpora XL u krugu izmjenine struje je fazni pomak izmeu napona i struje, = 90 (struja zaostaje za naponom) i XL = 2 * f * L, prikazano shemom slika 68 i grafikim prikazom slika 69.

Slika 68

Slika 69

Koja je karakteristika kapacitivnog otpora XC u krugu izmjenine struje?

Karakteristika kapac. otpora XC u krugu izmjenine struje je fazni pomak izmeu napona i struje, = 90 (struja predhodi naponu) i XC = 1 / 2 * f * C prikazano shemom slika 70 i grafikim prikazom slika 71.

Slika 70

Slika 71 36. Zadatak: koliki je induktivni otpor XL induktiviteta L = 0,085 H, ako je prikljuen na napon U = 220 V i frekvencije f = 50 Hz? XL = 2 * f * L = 2 * 3,14 * 50 * 0,085 = 26,69 W 37. Zadatak: koliki je kapacitivni otpor XC kapaciteta C = 8 F, ako je prikljuen na napon U = 380 V i frekvencije f = 50 Hz? 1 XC = --------------= 2 * f * C 1

=---------------------= 398 W 6,28 * 50 * 8 * 10-6

Kako se zbrajaju sinusne veliine?

Zbrajanje sinusnih veliina moe se realizirati na tri naina i to grafiki, vektorski i raunski. Grafiki se zbrajanjem ordinata sinusoida zadanih napona dobijaju ordinate rezultante sinusoide. Vektorski se zbrajaju , kod = 0 i = 180, da se na radijvektor jednog napona nanese na radijvektor drugog napona i tako dobije radijvektor rezultantnog napona. Kod 0 < > 90, vektorski se zbrajaju ako radijvektori koji meusobno zatvaraju kut j, tako da se rezultantni radijvektor dobije kao dijagonala paralelograma. Raunski se zbrajaju radijvektori, kod = 0 i = 180, tako da se algebarski zbroje ili odbiju vrijednosti zadanih napona. Kod 0 < > 90 vektorski se zbrajaju ako radijvektori koji meusobno zatvaraju kut , tako da rezultantu napona dobijemo iz kosinusova pouka. 38. Zadatak: koliki je rezultantni napon izmjeninih napona U1 =220 V i U2 = 380V, za sluaj = 0 i = 180? Raunski : za = 0 U = U1 + U2 = 220 + 380 = 500 V

za = 180 U = U1 + U2 = 380 - 220 = 160 V Vektorski :

Slika 72 39. Zadatak: koliki je rezultantni napon izmjeninih napona U1 =220 V i U2 = 380V, za sulaj = 90? Raunski : prema pitagorinom pouku

Vektorski :

Slika 73

Kako se prikazuje serijski spoj omskog i induktivnog otpora u krugu izmjenine struje?
Serijski spoj omskog i induktivnog otpora u krugu izmjenine struje prikazan je shemom na slici 74, vektorskim dijagramom na slici 75 i raunski prema jednadbama.

Slika 74 Slika 75 UR cos =-----U

to je impedancija Z kod serijskog spoja omskog i induktivnog otpora?

Impedancija Z [ ] je otpor o krugu izmjenine struje i sastoji se od omskog otpora R [] i induktivnog otpora XL [], prikazano grafiki slikom 76 i jednadbom.

Slika 76

Kako se prikazuje serijski spoj omskog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenine struje?
Serijski spoj omskog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenine struje prikazan je shemom na slici 77, vektorskim dijagramom na slici 78 i raunski prema jednadbama.

Slika 77 Slika 78 UR cos =-----U

to je impedancija Z kod serijskog spoja omskog i kapacitivnog otpora?

Impedancija Z [] je otpor o krugu izmjenine struje i sastoji se od omskog otpora R [] i kapacitivnog otpora XC [] , prikazano grafiki slikom 79 i jednadbom.

Slika 79

Kako se prikazuje serijski spoj omskog, induktivnog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenine struje?
Serijski spoj omskog, induktivnog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenine struje prikazan je shemom na slici 80, vektorskim dijagramom na slici 81 i raunski prema jednadbama.

Slika 80 Slika 81

to je impedancija Z kod serijskog spoja omskog ,induktivnog i kapacitivnog otpora?

Impedancija Z [] je otpor o krugu izmjenine struje i sastoji se od omskog otpora R [], induktivnog otpora XL [] i kapacitivnog otpora XC [] , prikazano grafiki slikom 82 i jednadbom.

Slika 82

40. Zadatak: prema shemi na slici 83 izraunaj koliki je induktivni otpor XL, kapacitivni otpor XC, impedancija Z i jakost struje I, ako je omski otpor R = 45 , svitak induktiviteta L = 0,3 H , kondenzator kapaciteta C = 8 F i izmjenini napon U = 380 V, frekvencije f = 50 Hz ?

Slika 83 R = 45 L = 0,3 H C = 8 F U = 380 V

f = 50 Hz XL, XC, Z, I = ? ---------------------

to je serijska rezonancija ?
Serijska rezonancija je pojava da kod serijski spojenog induktivnog i kapacitivnog otpora, prema slici 84, u sluaju izjednaenja njihovih otpora (XL = XC), tee maksimalna struja kod rezonantne frekvencije f0 ( Thomsonova jednadba ), prikazana slikom 85.

Slika 84

Slika 85 Thomsonova jednadba :

Kako se prikazuje paralelni spoj omskog i induktivnog otpora u krugu izmjenine struje?
Paralelni spoj omskog i induktivnog otpora u krugu izmjenine struje prikazan je shemom na slici 86, vektorskim dijagramom na slici 87 i raunski prema jednadbama.

Slika 86 Slika 87

41. Zadatak: prema shemi na slici 86 izraunaj koliki je induktivni otpor XL, impedancija Z, faktor snage cos i jakost struje I, ako je omski otpor R = 45 , svitak induktiviteta L = 0,3 H i izmjenini napon U = 380 V, frekvencije f = 50 Hz ?

Kako se prikazuje paralelni spoj omskog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenine struje?
Paralelni spoj omskog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenine struje prikazan je shemom na slici 88, vektorskim dijagramom na slici 89 i raunski prema jednadbama.

Slika 88 Slika 89

42. Zadatak: prema shemi na slici 88 izraunaj koliki je kapacitivni otpor XC, impedancija Z, faktor snage cos i jakost struje I, ako je omski otpor R = 45 , kondenzator kapaciteta C = 8 F i izmjenini napon U = 380 V, frekvencije f = 50 Hz ?

to je paralelna rezonancija?
Paralelna rezonancija je pojava da kod paralelno spojenog induktivnog i kapacitivnog otpora, prema slici 90, u sluaju izjednaenja njihovih otpora (XL = XC), tee minimalna struja kod rezonantne frekvencije f0 , prikazana slikom 91.

slici 90

Slika 91

to je djelatna snaga P pri omskom optereenju?

Djelatna snaga P [W] pri omskom optereenju

je elektrina snaga koja se u troilu pretvara u neki drugi oblik, prikazano jednadbom i slikom 92: P = U * I * cos [W]

slika 92

to je jalova snaga snaga PX pri induktivnom optereenju?

Jalova snaga snaga PX [Var] pri induktivnom optereenju je energija koja beskonano krui strujnim krugom, prikazano jednadbom i slikom 93: PX = U * I * sin [Var]

slika 93

to je jalova snaga snaga PX pri kapacitivnom optereenju?

Jalova snaga snaga PX [Var] pri kapacitivnom optereenju je energija koja beskonano krui strujnim krugom, prikazano jednadbom i slikom 94: PX = U * I * sin [Var]

Slika 94

to je prividna snaga pri omskom, kapacitivnom i induktivom optereenju?

Prividna snaga PZ [VA] pri omskom, kapacitivnom i induktivom optereenju je umnoak napona i struje, prikazano jednadzbom i slikom 95: PZ = U * I [V]

Slika 95

to je faktor snage cos ?

Faktor snage cos je odnos djelatne i prividne snage, prema jednadbi i slici 96 : P cos =-----PZ

Slika 96 PZ2 = P2 + PX2 43. Zadatak: jednofazni elektromotor prikljuen je na napon U = 220 V i kod optereenja uzima iz mree struju I = 4,4 A, faktor snage iznosi cos = 0,84. Izraunati kolika je djelatna snaga P, jalova snaga PX i prividna snaga PZ ?

to je rad izmjenine struje A [Ws] ?

Rad izmjenine struje A [Ws] je umnoak djelatne snage P vremena t, prikazano slikom 97.

Slika 97

to su trofazne struje?

Trofazne struje sastoje se od tri izmjenine struje koje su fazno pomaknute za 120, ili 2 / 3 radijana, prikazano slikom 98.

Slika 98

to je transformator u zvijezda spoju?

Zvijezda spoj trofaznog namota je takav spoj gdje su tri kraja faznih namota meusobno povezana u nul toku, a poeci namota slue za prikljuak trofaznog voda kao na slici 99 gdje je i prikazan pripadajui vektorski dijagram :

Slika 99 Trofazni namot u zvijezda spoju i vektorski dijagram napona Kod spoja u zvijezdu struja u vodu IL jednaka je faznoj struji IF, a linijski ili meufazni napon UL jednak je vektorskoj razlici dvaju faznih napona : IL = IF UL = 3 * UF

Sto je transformator u trokut spoju ?

Trokut spoj trofaznog namota je takav spoj gdje su sva tri namota vezana u serijski spoj kao na slici 100, gdje je i prikazan pripadajui vektorski dijagram :

Slika 100 Trofazni namot u trokut spoju i vektorski dijagram napona Kod spoja u trokut linijski napon UL jednak je faznom UF, a linijska struja IL jednaka je vektorskoj razlici struja dviju faza : UL = UF IL = 3 * IF

to je snaga P trofazne struje?

Snaga P [W] trofazne struje troila spojena u trokut ili zvijezdu ista je u oba spoja i prikazana je jednadbom gdje su napon U i struja I linijske veliine : P = 1,73 * U * I * cos [ W ] 44. Zadatak: koliki je faktor snage cos ako je snaga trofaznog motora P =8,5 kW i nazivna struja I = 18 A? P = 1,73 * U * I * cos [W] P cos =--------------------- = 1,73 * U * I

8500 =-----------------------------------= 0,718 1,73 * 380 * 18