Green Garden broj 45 srpanj / kolovoz

2006.

godina VI cijena 3 KM

Ukrasni grmovi Velianstvo meu cvijeem Krizantema-tehnologija uzgoja Artioka iz srca Hercegovine Ocjenjivanje kakvoe meda

Rije urednika
Potovani itatelji!
Ljetni broj glasila Green Gardena u 2006. godini na svojim stranicama donosi vei broj zanimljivih naslova iz cvjearstva, povrarstva, voarstva i vinogradarstva ali i aktualnosti iz pelarstva i zatite bilja. Ukrasni grmovi su osnovni element svakog vrta. Koji grm odabrati, kako ga ukomponirati s ostalim biljnim materijalom, te kako ga pravilno njegovati, moete proitati na prvim stranicama naeg glasila. Osim toga, tu je i prilog o topiarima, biljnim vrstama koje se rezidbom oblikuju u razliite forme. Neki ih smatraju kraljevima lukoviastog cvijea, dok drugima predstavljaju tek sezonsko cvijee. Bilo kako bilo, ljiljani svojim oblikom, bojom i mirisom cvijeta privlae panju svih prolaznika. Stranice posveene povru donose nekoliko priloga, od kojih izdvajamo onaj o jarom grahu i artioki. Naime, zadnjih mjeseci se dosta pria o mogunostima primjene jarog graha u lijeenju dijabetesa, ali i posljedicama prekomjernog konzumiranja jarog graha. U ovom broju glasila donosimo i nekoliko priloga o ljekovitom bilju (lipa, kamilica i draa) kojima obiluje cijela Hercegovina, a neke od njih, primjerice kamilica, se sve vie i komercijalno uzgajaju. Prilozi iz voarstva u ovom broju zastupljeni su s temama o vonim vrstama koje se ne uzgajaju na naim podrujima, a ije plodove itekako koristimo i prehrani. Rije je o avokadu i nepoli, iji plodovi zauzimaju istaknuta mjesta na policama mnogih trgovakih centara. Ljetni broj donosi i nekoliko aktualnih priloga iz pelarstva. Kako se obavlja ocjenjivanje meda, koje su odlike meda od kadulje, bagrema ili pak od vrijeska, moete pronai na stranicama posveenim pelarstvu. Konice, odnosno pele, napadaju razliiti tetni organizmi koji mogu priiniti manje ili vee tete. Koji tetni organizmi zadaju probleme pelarima te kako se boriti protiv njih, takoer moete pronai na stranicama namijenjenim pelarima. Svakako, ovaj broj ne moe proi bez priloga o muhama i komarcima koji svake godine, tijekom ljetnih mjeseci, svojom prisutnou manje ili vie naruavaju mir ljudi. Urednitvo

SADRAJ
VELIANSTVO MEU CVIJEEM UMJETNOST OBLIKOVANJA U VLASTITOM VRTU UKRASNI GRMOVI LIMUN ::: LANTANA KRIZANTEME MEDEI CVRAK KAMILICA JO PONETO O JAROM GRAHU ARTIOKA LJETO U POVRTNJAKU ::: DANI POLJA POVRA VINJA POLAKO OSVAJA HERCEGOVINU AVOKADO NEPOLA ILI JAPANSKA MUMULA LIPA BOTRITIS PITANJA I ODGOVORI IZOBLIENI PLODOVI JAGODE DRAA OCJENJIVANJE KAKVOE MEDA TETNICI U KONICI I NEPRIJATELJI PELA KOMARCI HRUT PRIPREMA VINSKIH PODRUMA ZA BERBU GROA MUHE ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Knepolje b.b. 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Aida Kohni, Danko Toli, Mario ubela Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

4 5 6 7 8 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 26 27 28 29 30

B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

VELIANSTVO
MEU CVIJEEM
Ljiljani su biljke raskonih cvjetova, koje prati glas kako vole hladne noge i toplu glavu, a to je i vie nego tono. Naime, posadite li ispod vitke stabljike ljiljana neku manju biljku, tako da korijen ljiljana bude u hladu, dobit ete upravo ono to ova biljka voli. S druge strane, raskoni cvijet mora biti iskljuivo na suncu.
Pie: StaniSlava Rotim

Raskoni cvijet ljiljana

ve uistinu prekrasne biljke odlikuju se prelijepim cvjetovima koji ponekad, nekima od nas, svojim opojnim i intenzivnim mirisom znaju zadati ak i glavobolju. Ali, iako je moda pomalo teak miris ljiljana, ljepotu njegovih cvjetova u vrtu nita ne moe zamijeniti. A ljiljani su stari, dobro nam poznati ukrasi vrtova jer se uzgajaju ve stoljeima usprkos injenici kako neopravdano slove za zahtjevne biljke. Danas, pak, zahvaljujui selekcijskim radom, stvoreni su brojni kultivari koje moemo u nijansama razliitih boja susresti u mnogim vrtovima. U novije vrijeme posebno su popularni dvobojni ljiljani s tamnijim sreditem i svijetlim vrcima latica, odnosno prugastim cvjetovima neobinih kombinacija. Njihovoj maginoj privlanosti doista je teko odoljeti.

Sadnja ljiljana

I kako smo ve spomenuli, ove relativno zahtjevne biljke trae propusno tlo, bogato hra-

njivima, to znai da ih ni u kojem sluaju nije poeljno saditi na tekim i glinenim tlima, kao ni na tlima gdje se voda due vrijeme zadrava. Meutim, ukoliko ove ljepotane raskonih cvjetova niste uspjeli uzgojiti u vrtu s njihovim uzgojem moete pokuati u loncima. Moete ih posaditi i uzgajati na suncu ili polusjeni, ali nikada u potpunoj hladovini. Lukovice ljiljana sade se u jesen (rujan-listopad) ili u proljee i to uglavnom skupno tj. 3 do 7 lukovica zajedno. Osnovno pravilo prilikom sadnje ljiljana je to da vrh lukovice treba biti prekriven desetak centimetara debelim slojem zemlje. Iznimka je Madonin ljiljan koji se pokriva samo 3-5 cm debelim slojem zemlje, a prezimljava bez zatitnog pokrova. Razmak sadnje, ovisno o sorti, iznosi 30-45 cm. Posaene lukovice trebaju se potom dobro zaliti, dok se u hladnim podrujima obino pokriju s 10-tak cm debelim slojem slame ili pak nekim drugim pokrovnim materijalom. Zatitni sloj se uklanja tek poetkom proljea, prije nego to ljiljani

izbiju. Najbolji nain izbora lukovica prilikom sadnje ljiljana su gomolji upakirani u vlani treset, a mogu se pronai u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Ako su gomolji suhi, potrebno ih je pak prije sadnje navlaiti ili moemo navlaiti samo treset koji se nalazi oko lukovice. Jesenska sadnja ljiljana daje mnogo raniju cvatnju, to znai da emo rano u proljee imati lijepe cvjetove u vrtu. Nakon to su ljiljani ocvali, gomolji se vade i spremaju u sanduie gdje se u vlanom tresetu uvaju do sljedee sadnje. Lukovice posaene u lonce mogu prezimiti na temperaturi od minus 5 stupnjeva C. A unato brojnim tvrdnjama kako su ljiljani zahtjevne biljke, otkrit ete kako uz malo truda i panje moete imati raskone cvjetove i u svom vrtu. Jer ljiljani posaeni na pravo mjesto, uz malo panje i njege, mnogo godina davat e lijepe i raskone cvjetove.

Njega biljaka

Prije negoli smo odluili obaviti sadnju ljijana, potrebno je tlo obogatiti i gnojivima koja sadre velike koliine fosfora i kalija. Obogaeno tlo omoguit e da ljiljani brzo izrastu i daju prelijepe, raskone cvjetove. Prilikom rasta i cvjetanja potrebno je redovito vriti prihranu ljiljana i to blagom otopinom

Sorte s utom bojom su dosta traena

hranjiva slinog sastava (manji sadraj duika). Nakon to su ljiljani ocvali, trebamo odstraniti cvjetove kako ne bi dolo do zametanja sjemena. Na kraju vegetacije potrebno je odrezati stabljiku pri zemlji i prekriti tresetom ili slinim materijalom a sve kako bismo gomolj zatitili od smrzavanja. Svakih nekoliko godina biljke koje slabije cvjetaju potrebno je razdijeliti i presaditi. To znai da se razmnoavanje ljiljana obavlja dijeljenjem gomolja tako to manje lukovice koje rastu pokraj glavne prethodno odvojimo. Nakon to se oiste od propalih dijelova, vee lukovice se odvoje i posade posebno, kako je to i opisano kod sadnje. Meutim, danas na tritu moemo pronai veliki broj razliitih kultivara u razliitim nijansama boja. A porodici ljiljana (Liliaceae) pripadaju ukrasne biljke bez kojih bi nai vrtovi bili znatno siromaniji, premda se u istoj skupini nalaze i brojne samonikle biljke iji su cvjetovi meu najljepim livadskim i planinskim cvijeem. A upravo je sada vrijeme njihove raskone cvatnje!
B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

UMJETNOST OBLIKOVANJA U VLASTITOM VRTU

Stabla, grmovi i ivice ivi su ukrasi naih vrtova pa je stoga jako bitno na koji e se nain orezivati te kako e na koncu i izgledati. A njihovim pravilnim i matovitim oblikovanjem moemo postii razliite geometrijske oblike koji e plijeniti poglede i dominirati naim vrtom.
Pie: StaniSlava Rotim
Ali, razumljivo je da postoje biljke koje se ne smiju pretjerano orezivati te se za izradu topiaria trebaju koristiti vrste drvea i ukrasnog grmlja koje za tu svrhu imaju i odgovarajue predispozicije. u vrlo kratkom vremenu izgubit emo eljeni oblik, te takve vrste moemo jedino koristiti za formiranje jednostavnijih oblika. A odlika svake biljke koja se koristi za dobivanje topiara, prije svega, mora biti dugovjenost. Ovo je svojstvo potrebno iz vie razloga. Naime, da bi se dobio pravi, kvalitetan topiari, nuno je nekoliko godina a kad smo napokon dobili eljeni oblik, u koji je uloeno puno truda i novca, od takvih biljaka se oekuje da dugo vremena i uljepavaju na vrt. To, jednostavno, znai formirati topiari bez dodatnih ulaganja, osim onih koje se odnose na neizbjeno njegovanje tj. odravanje postojeih formiranih oblika. S druge strane, pojam dugovjenosti obino je vezan uz imir pomou kojeg moemo dobiti figure razliitih oblika. Osim toga, za imir se esto kae da raste i umire tisuu godina.

suvremenoj hortikulturi sve vie panje se pridaje oblikovanju drvea i grmlja ijom rezidbom mogu nastati brojni geometrijski oblici. Ipak, danas je umjetnost oblikovanja drvea i grmlja otila jo dalje pa se u raskonim vrtovima mogu uoiti vrlo zanimljivi detalji gdje su biljke poprimile i sloenije oblike poput ptice, ajnika, ahovskih figura, satova i sl. A u suvremenoj hortikulturi izrada skulptura od ivog materijala, odnosno biljaka, jednom rijeju se naziva topiari. Meutim, nemojmo misliti da se biljke atraktivno orezuju i oblikuju samo u novije vrijeme jer primjena topiaria see jo od vremena Grke i Rima, odakle se mo oblikovanja proirila i na ostale zemlje. Iako se topiari javlja kao obiljeje francuskih i talijanskih vrtova u vrijeme renesanse, s pravom moemo ustvrditi kako se oblikovanju grmova ipak nigdje nije posvetilo toliko ljubavi i panje kao to je to sluaj u Engleskoj. Kako je ovaj nain tretiranja grmova, stabala i ivica preteno bio vezan za strogo geometrijske oblike, tu su se pojavili i neizbjeni razliiti oblici poput ivotinja koji su iskljuivo plod ljudske mate i stvaralatva. Dakle, u pogledu oblikovanja biljaka nema nekih posebnih ogranienja i sve je stvar vlastite mate i orezivanja.

Biljke za izradu topiaria

Na koji nain dobiti lijep i oblikovan grm, esto je pitanje mnogih. Jednostavni oblici mogu se napraviti iz ve odraslih biljaka, dok se kod sloenijih oblika mora krenuti od mladih biljaka koje se uz pomo ianih struktura mogu oblikovati onako kako mi to elimo. Mlade biljke, za razliku od starijih, lake se povijaju te upravo njihovim koritenjem emo brzo i sigurno postii eljeni oblik. Za izradu topiara koriste se iskljuivo zimzeleni grmovi poput: imira, lovora, tise, boikovine, kaline i sl. Jednom rijeju, to znai da se uglavnom koriste biljke koje podnose jae orezivanje kao jednu od neizostavnih radnji prilikom oblikovanja grmova. Navedene biljke imaju iskljuivo gust rast, male listove i na poseban nain podnose rezanje te se kao takve jako brzo i oporave nakon same rezidbe. Meutim, kako bismo postigli lijep i dugovjean izgled grma, trebamo preteito koristiti spororastue biljne vrste jer upravo one imaju sve ono to je potrebno za eljeni oblik. Koristimo li, pak, brzorastue biljke,

Rezidba-bez alata nema zanata!

Kako bismo postigli lijep i njegovan izgled topiara, potrebno je redovito i pravilno obavljati rezidbu biljaka, jer je rezidba svakako jedna od najvanijih mjera. Biljke koje brzo rastu, poput graba ili kaline, jae podnose ianje a sve radi postizanja eljene visine, gustoe i oblika. A za ianje biljaka koriste se odgovarajue kare kao neizostavan pribor u

ovom poslu. Pored svega, vana je i sigurnost pri rukovanju, to nam pak jame dobre elektrine kare. Naime, one su pri radu sigurne i jednostavne za uporabu, a uz sve to omoguuju dobar i otar rez pomou kojeg jedino i moemo formirati eljeni oblik. Ali, prilikom orezivanja biljaka u razliite oblike i forme ne trebate biti iskljuivo ogranieni samo na prostor vrta, jer se on moe primijeniti i na biljke koje se nalaze u loncima, odnosno, u sobnim uvjetima i manjim vrtovima. To znai da i u malim vrtovima, u kojima nemamo mnogo slobodnog prostora, moemo imati nekoliko primjeraka u loncima kojima emo postii eljeni ugoaj. Osim toga, njihovim premjetanjem moemo uvijek postii promjenu eljenog ugoaja u vrtu. Tako e dekorativna posuda u kojoj je biljka lijepo orezana, najbolje doi do izraaja ispred ulaznih vrata ili pak na samoj terasi. Stoga je za osobe vjetih ruku i dovoljno strpljenja topiari neto to svakako moraju isprobati!

Mnoge biljke se daju oblikovati B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

Uz malo truda rezultati su brzo vidljivi

UKRASNI GRMOVI - osnova svakog vrta

Pie: JoSiP BRklJaa, ing.

Zbog svoje arhitektonske kvalitete i postojanosti imaju vanu ulogu u formiranju kostura svakog vrta. Osim to ih krasi raznolikost oblika i naina rasta, odlikuju se osebujnom pojavnou u svakom vrtu.

rmovi su drvenaste biljke koje se iz osnove granaju, za razliku od drvenastih biljaka koje imaju deblo. Ova podjela ne mora biti tako kruta jer se neki grmovi, primjerice fuksija, mogu uzgojiti kao stablaice, a to se tie visine, ni ona ne mora biti presudna kod razgranienja, jer neki grmovi narastu vie od pojedinih vrsta drvea. Grmovi u vrtu imaju neprocjenjivu vrijednost iz mnogih razloga od kojih je moda najvaniji gust i raskoan rast koji omoguuje kreiranje okvira u koji se smjetaju ostale biljke. To ne znai da predstavljaju puki kamen temeljac vrta, nego posjeduju i ukrasnu vrijednost, ukljuujui ugodan miris, ivopisne cvjetove, zimzelene listove, privlane plodove te lijepo oblikovane i obojene stabljike. Njihova ukrasna vrijednost uvelike utjee na izbor biljnih vrsta.

treba odabrati one vrste koje e se prilagoditi uzgojnim uvjetima u vaem vrtu. ak i unutar malenog vrta uvjeti uzgoja se bitno razlikuju. Pri izboru vrsta grmova potrebno je obratiti panju na to kako e se grmovi uklopiti s ostalim biljkama i s drugim strukturnim elementima u njihovoj blizini.

Ukrasni grmovi - arenilo boja i oblika cvjeta

Oblik i veliina grma

Odabir grmova

Pri odluivanju koje vrste posaditi u vrtu treba uzeti u obzir i njihove funkcionalne znaajke. Najvanija je prilagoenost pojedinih vrsta na klimatske, a time i uzgojne uvjete, dok godinji prirast, nain raste te visina i opseg grma odreuju jesu li prikladni za sadnju u odreenom vrtu i, ako jesu, u kojemu mjestu. Kako biste bili sigurni da e grmovi bujati i dugo pruati zadovoljstvo,

Grmovi su razliite veliine koja varira od onih vrlo malih, primjerice niska dunjarica ija visine iznosi 20-30 cm, do onih velikih ija visina iznosi i 5-6 m (zimzeleni rododendroni). Oblici rasta grmova su takoer razliiti (kuglast, razgranat, uspravan). Veina vrsta grmlja od velike je vanosti u kreiranju manje zahtjevnih vrtova koje ne treba puno njegovati, a tu se posebno istiu niskorastui grmovi koji slue kao pokrivai tla oko kojih se stavlja mal od kore ili ljunka. Grmovi se obino koriste za sadnju osnove vrta koja e ga povezati s kuom i formirati prijelaz izmeu otrih crta graevine i mekih oblika i tekstura travnjaka. Zimzeleni grmovi est su odabir jer su tijekom cijele godine zeleni.

Izbor tla

Ono o emu posebno treba voditi rauna je pravilno odabrati grm ovisno o vrsti tla. U mno-

Veliki izbor ukrasnih grmova u Sjemenarni

gim sluajevima tlo se moe poboljati i prilagoditi uspjenom uzgoju iroke lepeze biljnih vrsta. Posebno je vano teka tla uiniti prozranim i ocjeditima, a laganim i propusnim tlima poveati kapacitet za vodu. Osim toga, vano je neutralizirati, do odreene granice, kisela ili alkalna tla. Za uspjean uzgoj grmova vana je kvaliteta donjih slojeva tla. Veliki broj biljaka dobro uspijeva i u ekstremnim uvjetima, primjerice drijen (Cornus), i vrba (Salix) vole vlana tla, dok lavanda i (Lavandula) i zanovjet (Genista) uspjevaju na tlima dobre ocjeditosti. Neke biljke trae kisela tla. Rododendron, kamilija, borovnica, zenobia. Biljke koje trae alkalna tla su: dojcija (Deutzia), pljuskavica (Hypericum), pajasmin (Philadelphus).

Pri sadnji treba imati na umu i sklonost biljaka prema suncu, odnosno sjeni. Ljubitelji sunca, kao to je buin (Cistus), postat e izdueni i ratrkani ako se posade u sjeni. Za razliku od njih, mnogi grmovi toleriraju ili ak preferiraju sjenovita mjesta. Zato su prikladni za uzgoj u gradskim vrtovima. Drugo to trebamo imati na umu pri sadnji grmova jest njihova otpornost na niske temperature.

Neki grmovi se istiu bojom i oblikom cvjeta B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

LIMUN plodovi od 700 grama

Pie: mladen kaRai, diPl. ing.

eliki dio ljubitelja mora i dalmatinske prirode sanja san o vlastitom mediteranskom vrtu. Naime, dotini nostalgiju prema jugu i Mediteranu pokuavaju utaiti preseljenjem djelia tog

morskog ozraja na svoju terasu. Ponukan upravo time, gosp. Zoran epi je prije tri godine s otoka Ugljana u Mostar donio sadnicu limuna mjeseara. Nita neobino, rekli bismo. Meutim, sadnici limuna se vie nego svidjela mostarska mansarda

napravljena u vidu ostakljenog vrta. A kako gospodin epi i sam tvrdi: Bio sam vie nego iznenaen kada sam na mladoj sadnici limuna uoio nekoliko plodova, tonije njih pet. Zanimljivo je da su svi plodovi teili preko

pola kilograma dok je jedan od njih dosegnuo fantastinih 700 grama. Uostalom, to se najbolje i uoava na fotografiji na kojoj se nalazi moja kerka Marija, koja se oko uzgoja limuna posebno i brine. Nije nevano spomenuti kako se navedeno stablo limuna redovito gnoji namjenskim Cifo gnojivom za agrume a koje pak osigurava sve bitne makro i mikroelemente nune za njegov pravilan rast i razvoj. Meutim, to nimalo ne umanjuje uspjeh gospodina epia koji je uistinu, u punom smislu rijei, uspio i dosanjati svoj san o mediteranskom vrtu!

Marija epi ponosno pokazuje velike plodove limuna

LANTANA miris mediterana

Pie: JoSiP BRklJaa, ing.

Ako ste u potrazi za biljkom koja e od proljea do jeseni krasiti vae vrtove, balkone i terase svojom bogatom cvatnjom, a pritom nee biti zahtjevna za uzgoj, onda ne zaboravite na lantanu, dubrovnik (Lantana camara).

od Lantana pripada porodici Verbenaceae. Ime roda je staro ime neodreenog znaenja. Dvije najvanije vrste ovog roda su: L. camara i L montevidensis (sin.L.sellowiana). Potonja ima puzajuu stabljiku, s malim ljubiastim cvjetovima koji imaju uto sredite i skupljeni su u gustim cvatovima. Dok L.camara raste uspravno, cvatovi mogu biti bijeli, ruiasti i uti. Posebno su lijepe one sorte koje imaju cvati iji su sredinji cvjetovi uti

koji prema krajevima prelaze u naranaste pa sve do zagasitocrvene nijanse. Ovaj privlani grm svojim toplim bojama razvedrava svaki prostor.

mrazeva unijeti u zatvoreno, gdje e prezimiti na temperaturi od 6 do 10C, uz povremeno zalijevanje.

Uvjeti uzgoja

Njega lantane

Uspjeno raste u svakom vrtnom, dobro dreniranom i hranjivom bogatom tlu. Odgovara mu svjetlo mjesto na suncu ili u polusjeni. Uiva u dugim, vrelim ljetnim danima. Na otvorenom se moe uzgajati samo na mjestima gdje nema mrazeva. Biljke koje rastu u loncima prije prvih

Ljeti je dubrovnik potrebno obilno zalijevati, odravajui ravnomjernu vlanost tla. Ako se biljka presui, lie se smeura i objesi, ubrzo nakon zalijevanja potpuno se oporavi, to govori o otpornosti ove biljke. U periodu cvatnje potrebna je redovita prihrana mineralnim gnojivom. Razgranatiji i gui rast se posti-

e otkidanjem rastuih vrhova. Da bi se produljila i pospjeila cvatnja, ocvale cvjetove redovito uklanjati. Prije kretanja vegetacije otro podrezati i presaditi biljku u vei lonac. Dubrovnik se razmnoava reznicama u proljee ili ljeto.

Sjemenarnini agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu u svojoj ponudi nude kontejnirane sadnice lantane, svih boja i oblika cvijeta.

Izuzetno lijepi i miriljavi cvjetovi B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

Sve se vie uzgaja na balkonima i terasama

KRIZANTEME tehnologija uzgoja

Krizanteme su najomiljenije rezano cvijee zbog svojih oblika i boja cvjetne glavice te duge uzdrljivosti u boji. Ve odavno predstavljaju glavni ukras kunih vrtova u kojima cvatu u kasno ljeto i jesen.
Pie: mR. aida kohni

aa kultura ivljenja poznaje ovu cvjetnu vrstu kao ukras grobova za blagdan Svih Svetih. U Japanu krizantema predstavlja nacionalni cvijet, a u Kini simbol dugog ivota. U svjetskim razmjerima zauzima prvo mjestu u uzgoju rezanog cvijea, ispred rua i gerbera. Pod pojmom krizantema podrazumijeva se tri glavne podskupine: pine ili spideri (bijele ili ute), margarete kao skupina s najvie razliitosti te krupno cvjetne krizanteme popularno nazvane mitovke. pine i margarete se uzgajaju cijelu godinu, dok se mitovke uzgajaju prigodno za blagdan Svih Svetih. Odnosno, cvatnja mora biti tempirana od 27. do 30. 10. Treba znati da su tri podskupine razlikuju u brzini i ritmu rasta, te se moraju saditi u razliito vrijeme. Najranije se sade krupno cvjetne krizanteme (5-10. 07.), zasjenjuju se od 5-10. 08. i zasjenjivanje traje najee do 10. 09. pine se sade neto kasnije (10-15. 07.), a sjene se od 10. 08 do 30. 09. Krupno cvjetne krizanteme obavezno treba pincirati tj. odstraniti sve postrane cvjetne pupoljke osim sredinjeg, i to se radi to ee da biljka ne troi na njih snagu. Za razliku od krupno cvjetnih krizantema, kod margareta i pina skida se sredinji, najrazvijeniji pup. Skidanje se obavlja kada je pup dobro razvijen.

Obvezno zamraivanje kod krizantema

Krizanteme u plasteniku

mrea, s razmakom rupa 12 x 12 ili 18 x18 cm. Idealan razmak sadnje za margarete bio bi 13x15 cm, a za krupno cvjetne krizanteme 15x15 cm. Danas je teko pronai mreu s okcima tih dimenzija pa se najee koristi razmak sadnje 12 x 12 ili 18x18 cm. Koritenje mree je obvezno jer mrea titi biljku od povijanja a i primjena ostalih agrotehnikih mjera je olakana. U poetku razvoja krizantema trai gnojiva s

naglaenim sadrajem duika i fosfora. Zbog toga se preporuuje koritenja IDROFLORALA 1425-5 ili IDROFLORAL 10-50-10. Ove kombinacije potiu razvoj korijenja i ubrzavaju ukorjenjivanje. Kasnije, do poetka zamraivanja, prihrana se obavlja IDROFLORAL-om 35-5-8 i IDROFLORAL-om 20-20-20. Tijekom razvoja krizantema trai dosta vode tako da je nuno osigurati adekvatan sustav natapanja (najbolje je to sustavom kap po kap). Tim sustavom se izbjegava vlaenje lia, to umanjuje uvjete za razvoj bolesti.

15. rujna. Prva tri tjedna zamraivanje se provodi svakodnevno u trajanju 13 sati (od 18 do 7 ili od 19 do 8 sati) a u zadnjem tjednu se postupno smanjuje do potpunog prestanka. Nikada se ne zamrauju vlane biljke U prvom tjednu kratkog dana kod pine i margarete koristi se regulator rasta (primjerice, Alar 80), koji smanjuje rast biljaka u visinu i potie staranje bonih izbojaka. U drugoj vegetaciji uzgoja naglaena je potreba za kalijem zbog pravilnog razvoja cvijeta i jaanja stabljike. U tom periodu koristi se gnojivo IDROFLORAL 8-5-44.

Krizanteme u posudi

Zamraivanje

Sa zamraivanjem se poinje kod visine krizantema 20-25 cm. Za krupno cvjetne krizanteme to najee pada u periodu 5-10. kolovoza i traje oko tridesetak dana, dok zamraivanje kod pina poinje oko 10. 08 i traje do

Rezane krizanteme

Uzgoj lonanica poinje sadnjom oiljenih reznica u posude promjera 19 cm. U posude tog promjera najee se sade po tri reznice. Sadnje se obavlja najee do polovice lipnja. Kod uzgoja krizantema u loncima vaan je pravilan izbor supstrata. Treba koristiti supstrat stabilne strukture, pH vrijednosti 6-7, koji dobro vee hranjiva (CULTURAL GALA). Prvih dvadesetak dana nakon sadnje lonci se dre u za-

Za sadnju se koriste oiljene reznice s dobro razvijenim korijenjem. Sadnja se obavlja na srednje tekim ilovastim tlima s pH vrijednosti 6-7,2. Poeljno je da tlo sadri barem 5% humusa, jer humus vee vodu i hranjiva i time sprjeava ispiranje. Na pripremljene gredice postavlja se

Sadnja se obavlja sredinom srpnja

CIFO gnojivo za krizanteme

Veliki dio krizantema uzgaja se u posudi B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

NEDOSTACI HRANJIVA SIMPTOMI

Jedna od vanih mjera u tehnologiji uzgoja krizantema jest pravilna i izbalansirana gnojidba. Krizantema je vrlo osjetljiva na nedostatak odreenih hranjiva, te odmah reagira specifinim simptomima koji se jasno uoavaju na pojedinim organima.

Nedostatak duika

Simptomi nedostatka duika na krizantemama manifestiraju se na naina da cijela biljka krlja, zaostaje u rastu, a listovi primaju svjetlije nijanse utozelene boje. uenje je naroito izraeno na rubovima lia.

Nedostatak fosfora
tienom prostoru, a poslije se iznose na otvoreno. U poetku se koriste hranjiva s naglaenim sadrajem duika i fosfora (isto kao kod rezane krizanteme), a nakon otkidanja vrhova i tjeranja postranih ogranaka gnojiva s neto veim sadrajem kalija (IDROFLORAL 8-5-44). Ranije ili kasnije otkidanje vrhova pomie cvatnju za 10 dana ranije, odnosno 10 dana kasnije. Nakon zadnjeg otkidanja vrhova koristi se regulator rasta (Alar 80 ili neki drugi) koji omoguava formiranje zbijenije biljke. i deformira. Pri jaoj zarazi listovi otpadaju. Cvjetovi zaraenih biljaka su sitniji. Bolest se teko suzbija, pa sa zatitom treba poeti vrlo rano. Zatita se provodi kemijskim pripravcima (Dithan M 45, Star 80, Saprol-N i Baycor) uz temeljito prskanje biljke. Osim bijele hre, posljednjih nekoliko godina i fuzarioze (Fusarium oxysporum f.sp.chrysanthemi i F. oxysporum f.sp. trachephilum) postaju sve vei problem. Biljke napadnute fuzariozama esto imaju simptome sline simptomima uzrokovanim Pytium vrstama, ali i simptomima uzrokovanim nedostatkom hranjiva, suvikom vode u tlu i dr. Napadnuti listovi ute, uvijaju se i venu. Listovi venu s jedne strane biljke, a rijetko cijela biljka odumire. Fuzarioze uglavnom razaraju provodne snopove, i time prekidaju normalnu opskrbu biljke hranjivima i vodom iz tla. Simptomi bolesti na listovima variraju ovisno o temperaturi. Najizraeniji simptomi uoavaju se na temperaturi od 27C do 32C. Osnovna mjera zatite je odravanje dobre higijene i prozranosti u nasadu. Sadnja krizantema u odgovarajuem supstratu, a ako se radi o uzgoju na tlu, sterilizacija tla je obvezna.

Prvi znaci nedostatka fosfora uoavaju se na listovima. Listovi mijenjaju boju u plavu do gotovo ljubiastu, a donji, stariji, listovi nekrotiziraju.

Nedostatak kalija

Nedostatak kalija kod krizantema manifestira se na stabljici i listovima. Zbog nedostatka kalija stabljika se savija. Na listovima, izmeu ila, javljaju se nekroze koje se ire od ruba prema sredini lista. Ako je kalij kroz dulje razdoblje nedostupan, lie se uvija i potpuno sui.

Nedostatak eljeza

Simptomi nedostatka eljeza kod krizantema manifestiraju se kroz klorozu lia. Ako biljkama kroz dulji period nije dostupno eljeza listovi poprimaju gotovo bijelu boju. Kloroza se javlja na mladom liu.

Uzronici bolesti i tetnici

Nedostatak bora

Tijekom uzgoja krizantema je podlona napadu veeg broja tetnika i uzronika bolesti. Od tetnika najee se javljaju lisne ui i grinje koji se suzbijaju primjenom odgovarajuih kemijskih pripravaka. Od uzronika bolesti najvei problem predstavlja bijela hra (Puccinia horiana). Simptomi bolesti najuoljiviji su na listu. U poetku razvoja uzronika bolesti, na gornjoj strani lista, uoavaju se mala ispupenja koja kasnije svjetlozelene pjege. Na istom mjestu na naliju lista formiraju se bradaviaste izrasline. Napadnuti list se kovrda

Nedostatak ovog mikroelementa kod uzgoja krizantema dovodi do zastoja u razvoju, biljke krljaju a cvjetovi lagano etioliraju. Listovi ute i nekrotiziraju, a kod ekstremnih sluajeva dolazi do potpunog suenja.

Nedostatak magnezija

Tipian nedostatak magnezija su zelene zone oko ila lista s klorotinim poljima u kojima se mogu izmeu ila zapatiti malene, obino krune nekroze. Nedostatak magnezija uoava se na starijem liu.

Nedostatak bakra

Simptomi nedostatka bakra kod krizantema vidljivi su na listovima, na kojima dolazi do rubnih nekroza i lagane deformacije. Ako je nedostatak izraen kroz dulji period listovi se sue i ostaju visjeti na biljci.

Lisne ui rado posjeuju krizanteme B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

Mikro gnojiva neophodna u uzgoju krizantema

10
Pie: doc. dR. Sc. ivan oStoJi

Opis tetnika

Medei cvrak (Metcalfa pruinosa Say) je kukac duljine tijela 7-8 mm. Prednja krila su sivosmee boje. Cijelo tijelo pokriveno je votanim izluinama svijetle pepeljaste boje. Jaja su cilindrina oblika, dugaka oko 0,8 mm. Liinka je u poetku bijeliaste boje a kasnije ta boja prelazi u svijetlozelenkastu. Liinka obilno lui vosak kojim se prekriva. Medei cvrak je izraziti polifag. Napada veliki broj razliitih biljnih vrsta. Primjerice, u Italiji je utvrena njegova prisutnost na preko 200 biljaka domaina. U prvoj godini njegove pojave u Hercegovini pronali smo ga na dvadesetak biljnih vrsta. Najvee tete nanosi vinovoj lozi i smokvama, ali vrlo esto je na kakiju, breskvama, jabukama, dudu. Osim prijenosa vozilima (vrlo est nain irenja), iri se i sadnim materijalom u koji su odloena jaja. Zabiljeen je i sluaj da su ga pelari hotimino prenosili da bi proirili zarazu jer se mednom rosom tog tetnika hrane pele. U vinogradima na podruju Hercegovine, gdje smo pronali tetnika, primijeena je vea brojnost pela.

Entomofauna vinove loze na podruju Hercegovine dobila je jo jednog lana. Naime, na nekoliko lokaliteta na podruju opine Ljubuki, tijekom srpnja mjeseca 2006. godine, primijetili smo kolonije ovog tetnika na vinovoj lozi, ali i mnogim drugim biljnim vrstama (dud, kostila, drijen, jabuka, smokva i dr.) Inae do sada ovaj tetnik nije registriran na podruju BiH, a u nama susjednoj Hrvatskoj prisutan je samo u Istri.

Medei cvrak u Hercegovini

srpnja javljaju se odrasli oblici. Odrasli kopuliraju nou, a krajem ljeta enke poinju odlagati jaja.

Zatita od medeeg cvrka

Odrasli medei cvrak

tete se lako uoavaju

tetnik usnim ustrojem sie na granama i granicama, izbojima, liu, rjee na plodovima. Na vinovoj lozi kolonije tetnika pronali smo unutar grozda gdje liinke siu na peteljicama, na mladarima te na liu. Na smokvi liinke siu na liu i mladim izbojima i osnovi plodova, a na jabuci pronaen je takoer na izbojima koji rastu iz korjenova vrata. tetnik nije pronaen u kronji jabuke. tetnika smo uglavnom pronalazili u niim

dijelovima biljaka osim vinove loze, gdje je prisutan na svim organima. Osim direktnih teta koje se oituju u slabijem porastu biljke, vrlo bitne su i neizravne tete koje nastaju zbog obilnog izluivanja medne rose na koju se naseljavaju gljive aavice. Napadnute biljke lako se uoavaju po bijelim votanim prevlakama tetnika i zamazanom izgledu od gljiva aavica. Oneieni plodovi gube trnu vrijednost.

Bioloki ciklus

Vrlo vana mjera zatite je sprjeavanje uvoza sadnog materijala iz rasadnika koji su zaraeni medeim cvrkom, iako se tetnik ne smatra karantenskim. Za kemijsko suzbijanje tetnika u vegetaciji registraciju kod nas imaju pripravci na osnovi alfametrina (Fastac 10 SC, Direkt 10 SC). U Italiji se koriste pripravci na osnovi kvinalfosa, piridafentiona, dimetoata, malationa i piretroidi, a izbor insekticida ovisi o raspoloivosti insekticida doputenih za primjenu na zaraenoj kulturi. Istraivanja talijanskih znanstvenika utvrdila su mogunost biolokog suzbijanja medeeg cvrka parazitskom osicom Neodrynus typhlocybae Ashmead. Ta je osica i parazit i predator liinki. Osica je 1992. godine unijeta i isputena u Italiji. Dosadanji rezultati u Italiji, Francuskoj i Sloveniji upuuju na vee mogunosti primjene ovog parazita (parazitiranost do 30 %). I u Hrvatskoj (Istra) obavljena je introdukcija ove osice. Rezultati isputanja osica postaju uoljivi tek nakon 4-6 godina.

Medei cvrak ima jednu generaciju godinje. Prezime jaja odloena u drvenaste biljke. enka leglicom odlae jaja pojedinano ili u nizu u pupove, pukotine i slina mjesta na kori okota ili drvea. Liinke izlaze sredinom svibnja, a tijekom razvoja presvlae se pet puta. Zadnja dva stadija liinki skau. Inae, liinke su slabo pokretljive. Uglavnom siu na vrhovima mladih izbojaka. Razvoj liinki traje oko 2 mjeseca. Sredinom

Liinke medeeg cvrka

Bijele votane prevlake unutar grozda

Liinke na naliju lista smokve B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

11
premda se suenje cvjetnih glavica uglavnom obavlja pod strehama, najpoeljnije je u tu svrhu koristiti namjenske suare u kojima temperatura iznosi 40 stupnjeva C. Na taj nain se od 5-6 kg svjeeg cvijeta dobije kilogram suhog cvijeta. Po jednom hektaru ostvaruje se prinos od 400 do 1200 kg suhih glavica cvijeta, oko 150-200 kg kvalitetnog sjemena i oko 4-6 kg eterinog ulja. Nakon berbe kamilice zemljite se moe pripremiti za iduu kulturu koja dospijeva u jesen kao to je kasni kupus, kelj i sl. Kamilica je vrlo zanimljiva biljka iz razloga to redovito ostvaruje povoljnu cijenu na tritu te se moe plasirati na niz otkupnih mjesta te stoga predstavlja vrlo dobar prihod za gospodarstva koja posjeduju manje povrine zemlje. Od posebnog je znaaja za Hercegovinu jer se radi o skromnoj biljci koja nema velikih zahtjeva u pogledu zemljinih i klimatskih uvjeta. Uz sve navedeno, kamilica je jedna od rijetkih biljaka koja se na istom mjestu moe uzgajati nekoliko godina za redom.

KAMILICA prihod uz malo ulaganja

Pie: maRio uBela, diPl. ing.

Kamilica je svima dobro poznata biljka. Raste kao samonikla biljka rasuta u ravnicama i planinskim krajevima, a nalazimo je na svim tlima. ak to vie, kamilica dobro uspijeva na zemljitima koja drugim kulturama ni u kom pogledu ne odgovaraju.
tnim pijeskom u omjeru 1:3 a sve kako bi se ono to ravnomjernije rasporedilo po povrini. Koliina sjemena iznosi 5-6 kg po hektaru. Nakon sjetve sjemena i valjanja cijele povrine obino se pojavljuje pokorica koju je potrebno razbiti. Ukoliko je tlo zakorovljeno nuno je izvriti i jedno okopavanje u proljee kao i plijevljenje prije berbe.

amilica (Matricaria chamomila) potjee sa Sredozemlja, odakle se prenijela u Europu, Aziju, Ameriku te Japan, Australiju i Afriku. Tako danas slobodno moemo rei kako kamilica samoniklo raste po cijelom svijetu. I dok je jedni smatraju korovom, te je unitavaju, drugi je cijene kao izuzetno ljekovitu biljku koja je u narodu poznata od pamtivijeka i koja se osim u ljekovite svrhe koristi i za pravljenje razliitih aromatinih i prehrambenih proizvoda. Osim toga, kamilica je opravdano zauzela znaajno mjesto i u kozmetikoj industriji. Danas kamilica ima veliku ekonomsku vrijednost u svjetskoj trgovini ljekovitim biljem i jedna je od najvanijih ljekovitih kultura.

nicanja, biljka cvate od svibnja do konca rujna. Sjeme kamilice je izuzetno sitno i u 1 kilogramu ima oko 20 milijuna sjemenki.

Vrijeme sjetve

Kamilica se sije u proljee (oujak) ili u jesen (rujan-listopad). Prednost se uvijek daje jesenskoj sjetvi jer su prinosi vei za 40-50 posto u odnosu na proljetnu sjetvu. Osim toga, sjeme posijano u rujnu brzo klija i nie tako da se pred mrazeve kamilica ve vrlo dobro ukorijeni i formira jaku rozetu listova. A ukoliko se kamilica posije u optimalnom roku, i njena etva se obavlja ranije (ve u svibnju). Sjetva se obavlja runo ili sijaicama na razmak redova 1530 cm. Na manjim povrinama sije se runo (omake) i to na taj nain da se sjeme pomijea sa si-

Berba cvijeta

Bioloke osobine kamilice

Kamilica je jednogodinja zeljasta biljka koja naraste do visine od 80 cm. Korijen joj je tanak i slabo razvijen te u tlo prodire do 25 cm dubine. Stabljika je uspravna ili djelomino povijena, srednje ili vie razgranata. Listovi su uski, bez dlaica, svijetlo ili tamnozelene boje. Cvjetovi su skupljeni u glavicu promjera 1,5-3 cm. Cvjetovi kamilice imaju karakteristian, prodoran i ugodan miris. U ovisnosti od vremena sjetve i
B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

Sve traeniji cvijet kamilice

Kamilica ima vrlo kratku vegetaciju pa je poetak berbe kod proljetne sjetve ve u lipnju. Meutim, kod jesenske sjetve usjev dospijeva za berbu tijekom travnja ili svibnja. Bere se runo ili posebnim beraima za kamilicu. Samo vrijeme berbe odreuje se prema poloaju latica. Naime, kada latice stoje vodoravno, tada je i sadraj eterinih ulja najvei. Cvjetovi se ubiru runo, no valja paziti da ostatak stapke ne bude dui od 2 cm. Kako biljka neujednaeno cvate, berba se produljuje u nekoliko navrata, osobito ako je beremo runo. Jedan zaposlenik za 10 sati rada moe ubrati od 100 do 150 kg svjeeg cvijeta. Ubrana se kamilica pak rasprostire u tankom sloju na istom, prozranom i natkritom prostoru. Suhu kamilicu pakiramo u papirne vree ili sanduke obloene papirom koje potom smjetamo na tamno i prozrano mjesto. I

Na 4. sjednici Upravnog odbora Drutva za zatitu bilja u BiH, odranoj u prostorijama Poljoprivrednog instituta Republike Srpske u Banja Luci, 11. 07. 2006. godine odlueno je da se III. seminar o zatiti bilja, a i svi naredni, odri u Neumu. Ovogodinji seminar o zatiti bilja u BiH odrat e se u periodu od 13-15. prosinca 2006. godine u hotelu Sunce. Mr. Aida Kohni

Seminar o zatiti bilja u Neumu

lanovi UO drutva

12

JO PONETO O JAROM GRAHU

Prole godine jari grah ili sikirica bio je najtraenije povre na naim prostorima. Tomu je osim njegove ljekovitosti pridonijela i prava medijska pompa koja je podigla potranju za ovim vie nego zanimljivim povrem. Meutim, malo je poznato kako postoji i ona druga strana medalje

Nasad jarog graha

Mahune jarog graha su relativno male

Pie: nino Rotim, diPl. ing.

eupuenima smo prethodno duni kratko objanjenje. Naime, na hrvatskoj televiziji, preciznije u emisiji Globalno sijelo koja je emitirana koncem 2004. godine, jari grah ili sikirica predstavljen je kao lijek za dijabetis. Nakon ove emisije, poetkom 2005. godine u novoj TV emisiji pojavio se pacijent koji je predoio kako mu je eer u vrlo kratkom vremenskom roku uinkovito smanjen upravo zahvaljujui konzumiranju odreenih koliina jarog graha. Nakon tog priloga na HTV-u i na naem irem podruju vlada velika potranja za ovim vie nego zanimljivim povrem. A kako potranja diktira cijene, tako su i cijene jarog graha vrlo brzo krenule nebu pod oblake. Primjerice, sikirica se desetljeima prodavala po cijeni od 12-15 kuna, da bi u vrlo kratkom roku dosegnula 50 kuna. Nedugo potom jari grah se, zamislite, prodavao po fantastinih 200 kuna (50 KM) za kilogram.

Postoji li druga strana medalje?

Tako smo skoknuli i do Zadra na ijem se podruju jari grah uzgaja ve desetljeima. Meutim, osim hvale i hvalospjeva, nismo konkretno nita uspjeli dokazati i potvrditi. Kako stvar pak ne bismo prepustili sluaju, kontaktirali smo s renomiranom talijanskom sjemenskom kuom Franchi koja nam je uz pomo velikog broja svojih strunih osoba poslala i slubeno objanjenje koje vrijedi na podruju cijele Italije. Naime, u Italiji se uzgajaju dvije vrste jarog graha i to Lathyrus sativus i Lathyrus cicera, koji se osim na Siciliji i Sardiniji uzgajaju i u ostalim dijelovima svijeta. Prema njihovim tvrdnjama, radi se o nedefiniranoj i nedovoljno identificiranoj biljci koja spada u porodicu leguminoza i koja se veinom uzgajala u siromanim dijelovima zemlje u uvjetima kada je vladala prava bijeda i nestaica. Ustvari, jari grah je imao znaajniji utjecaj u Italiji u razdoblju do Drugog svjetskog rata. Kasnije se zamijetilo i ustvrdilo kako konzumiranjem jarog graha dolazi do sniavanja razine eera u krvi. Dakle, navedeni

grah ima svojstvo inzulina. Ali, takoer je potvreno kako pretjerano unoenje jarog graha u organizam moe dovesti do neugodnog koenja miia i stanovitih neurolokih problema. Tu neeljenu pojavu prouzrokuje jedan toksini sastojak (b-aminipropionitrile) koji se nalazi u sjemenu i koji inhibira enzim lizil oksidazu te na taj nain izravno utjee na lenu modinu. Stoga je konzumiranje jarog graha u Italiji zakonom i zabranjeno.

O kakvoj je vrsti graha rije?

Sikirica ili jari grah je, ustvari, jednogodinja biljka dobro razvijenog korijena koja se sije koncem oujka. Zanimljivo je i da se tlo za njegov uzgoj priprema ve u veljai s tim da se pri tome ne razbacuje i uope ne zaorava nikakvo gnojivo. Dakle, sikirica raste na gotovo svakom tlu, pa i na onom tekom, glinovitom i malo zaslanjenom tlu, siroma-

nom hranjivima. To je, ustvari, najotpornija mahunarka na suu, premda podnosi i stagnirajuu vodu nastalu nakon jaih i duljih oborina. A zadarski proizvoai navode da jari, kako ga od milja zovu, ne podnosi kiu te tvrde kako kilogram sjemena moe dati i do 50 kg ploda. Inae, sjetvu jarog graha obavljaju na razmak redova od 40 do 60 cm te 3 do 5 cm sjemenka od sjemenke. Duina vegetacije iznosi 120150 dana, to znai da dozrijeva sredinom ljeta. U pravilu, sikirica je biljka blage klime i u tom pogledu je dosta slina graku. Uostalom, njeno zrelo sjeme koristi se kuhano i to obino u smjesi s bobom, grakom, grahom ili slanutkom. Dakle, jari grah se tradicionalno na podruju Dalmacije koristi na taj nain da se kuha s drugim sjemenom iz skupine mahunarki ili se priprema kao varivo uz dodatak rie ili tjestenine. A tko voli neka izvoli

Kako smo se zainteresirali za fenomen udotvornog graha koji se inae najvie uzgaja u Indiji i nekim sunim podrujima Afrike, krenuli smo i za strunim objanjenjem koji e potvrditi njegovu ljekovitu vrijednost.

Sjeme jarog graha

Jari grah se uzgaja i u Popovu polju B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

ARTIOKA
IZ SRCA HERCEGOVINE
Sezona artioke u punom je jeku. I dok se do sada ovo atraktivno povre moglo zamijetiti jedino u susjednoj nam Dalmaciji, to vie nije tako. Naime, uz panju dobrog gospodara Josipa, artioka se od sada, provjereno i nadasve uspjeno, moe uzgajati i u junoj Hercegovini
Cvjetna glavica spremna za berbu

13

Pie: nino Rotim, diPl. ing.

akako, rije je o naem agronomu, cijenjenom gospodinu Josipu Brkljai koji je jedan od rijetkih povrtlara koji je uistinu uspio i uzgojiti artioku u svome vrtu. A znameniti vrt se nalazi samo nekoliko kilometara junije od Mostara, preciznije u prigradskom naselju Hodbina. Tamo se nalazi jedinstveni, mini arboretum vonih i povrtnih biljaka, a koji je, ustvrditi emo moda malo i subjektivno, jedinstven na ovim prostorima. Tomu zorno svjedoi i artioka koja je ve spremna za berbu a ispred koje gosp. Brkljaa radosno i pozira. Kako i ne bi kada se radi o zanimljivom povru koje je ostavilo traga u mnogim starim civilizacijama, iako i dan danas dobrim dijelom predstavlja mistino i nepoznato viegodinje povre. A zbog iznimno velike potranje za njenim sjemenom morali smo angairati i nau nabavnu slubu da posegne put Italije koja je ujedno i rekordni proizvoa na Mediteranu (s ak 56 posto udjela proizvodnje). Meutim, to ne znai da je artioka manje popularna i u panjolskoj, Francuskoj i Grkoj, gdje se sve proizvedene koliine vrlo brzo i prodaju. Iako

Josip Brkljaa u svom nasadu artioke

se najveim dijelom uzgaja na Mediteranu, iznimno je popularna i u SAD-u te Argentini. Stoga slobodno moemo ustvrditi kako se danas artioka uzgaja diljem svijeta i kako je s pravom uvrtena u vodee svjetske luksuzne namirnice.

Tajna uspjeha?

Berba se obavlja otrim noem B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

Kako iz prve ruke saznajemo, artioka se proizvodi zbog mesnatih, sonih i ukusnih listia koji se nalaze u cvjetnoj glavici i na proirenoj cvjetnoj bazi. Rije je o biljci koja razvije jaki korijenov sustav koji prodire do 1,5 m dubine i biljci koja na istom mjestu ivi do 20 godina. Moe se uzgajati u podrujima gdje srednje zimske temperature nisu nie od 5 stupnjeva C. Posebno dobro uspijeva u podrujima bez velikih kolebanja temperatura, naroito u vrijeme zametanja cvatova. Artioka dobro podnosi umjerne vjetrove, posolicu i malo zaslanjena tla. Stoga joj najvie odgovaraju priobalni tereni, uz samu obalu mora a koji su zaklonjeni od bure i juga. Zato nije ni zauujue kako se

u Dalmaciji artioka poela organizirano proizvoditi na povrini od 10 hektara, s tendencijom daljnjeg rasta. Naroito se njena proizvodnja proirila na Hvaru, Visu i Brau te u dolini Neretve. Zbog blizine navedenih podruja lako se da zakljuiti kako i juna Hercegovina moe osigurati optimalne uvjete za uzgoj ovog nadasve zanimljivog povra. Jasno je kako se kod nas preporua uzgoj za potrebe domainstva, premda bi se vee koliine ovog povra mogle plasirati i na trite. A da je njen uzgoj u Hercegovini mogu, potrudio se da dokae gosp. Brkljaa, koji je inae roen upravo na Brau. Pa ne kae se uzalud kako krv nije voda!

Uvjeti uzgoja

Kako smo doznali, u naim uvjetima uzgoja nadzemni dio biljke izumire tijekom zime dok u proljee iz pupova podzemne stabljike rastu novi izboji. Za normalan razvitak artioka pak trai to vie svjetla i ne voli rasti

u sjeni. Ne trai suvie vlano tlo, premda neto vie vlage zahtijeva u prvom razdoblju rasta i to u vrijeme naglog razvitka glavica. Jestive cvjetne glavice duguljaste su ili okrugle, obloene mesnatim listiima koje u veini sluajeva zavravaju bodljama. Krupne glave artioke uzimaju se za jelo odmah nakon berbe s tim da se ne jedu sirove iz razloga to su teko probavljive. A osim cvatnih pupova u ljekovite svrhe se koriste i listovi te korijen. A znanstvenici su dokazali kako artioka osvjeava ten, uravnoteuje organizam i bistri glavu, pomae jetri i unom mjehuru, omoguuje bolju probavu te sniava kolesterol. Osim toga, titi od ateroskleroze, gihta i probavnih smetnji. Zanimljivo je da je za sniavanje kolesterola zasluan sastojak cinarin, zbog ega se artioka preporua i u sprjeavanju angine pectoris, modane kapi, astme, alergija i reumatskih bolesti. Dakle, osim u kulinarstvu, artioka je iznimno cijenjena i u zdravstvenom smislu. Sve to objanjava zato je rije o vrlo traenom i atraktivnom povru ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu. Takoer ima i zaljubljenika u ovo povre, poput naeg Josipa, koji kae: Tko je jednom doivio ljepotu ljubiastih cvjetova artioke, bit e mu teko skidati sone pupove u kojima se skrivaju njena srca koja se koriste u kuhinji. Sve to artioku ini vie nego mistinim i nadasve zanimljivim povrem

14
presuho. Osim toga, vrtlari su esto u nedoumici vezanoj za koliinu utroene vode neophodne za zalijevanje. A openito govorei, koliine vode variraju ovisno od klimatskih prilika, sastava tla pa sve do povrtne kulture koja se uzgaja. Ipak, vrijedi nepisano pravilo kako mlade biljke u poetku razvoja zahtijevaju 12 litra vode na dan, dok starije biljke troe od 2,5 do 5,5 litara dnevno. Ali, uvijek je starije biljke poeljnije zalijevati jednom do dva puta tjedno s 10-20 litara po etvornom metru nego svaki dan s 5 litara vode. Pored toga, kako bi se sauvala vlaga u tlu, dobro je povre zastirati pokoenom travom, slamom ili liem jer je dokazano da zastirka po etvornom metru utedi ak i do jednu litru vode dnevno. Razumljivo je da su podaci u tablici orijentacijski i da optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajuih klimatskih prilika. Svakako da je najkritiniji period sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza. Osim sjetve, aktualna je i sadnja presadnica povra: cvjetae, endivije, kelja pupara, zimskog kelja, zimskog kupusa, jesenske salate i dr. Pritom prednost imaju presadnice proizvedene kontejniranim nainom i to iz razloga to se bez veih potekoa mogu saditi tijekom cijele godine uz izostanak stresa-zahvaljujui grudi supstrata oko korijena. Sadnja se obavlja u dovoljno vlano tlo s tim da dva tjedna nakon sadnje trebamo obaviti i prvu prihranu (KAN i sl.). Kako je ovo godina s pojaanom pojavom lisnih uiju i stjenica, trebamo voditi rauna i o zatiti prijesadnica, a to se prije svega odnosi na kupusnjae. Posebnu pak pozornost trebamo obratiti na tetnika kupusnu muhu koja je posljednjih godina stalna prijetnja kupusnjaama.

LJETO U POVRTNJAKU
Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke, intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Proizvoaima je vano osigurati kontinuitet berbe svjeeg povra koje se u naim junim podrujima od jeseni, zime pa sve do travnja moe brati na otvorenom polju i plasirati na trite
Pie: JoSiP BRklJaa, ing.

Dani polja povra

toplijim dijelovima Hercegovine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvoai nastavljaju sjetvu i sadnju povra kako bi zadovoljili potrebe trita. Istina, uvjeti za sjetvu povra nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine esto vladaju tropske vruine. Stoga je biljkama potrebno osigurati dovoljne koliine vode kako uloeni trud ne bi bio uzaludan. Osim toga, prije sjetve sjemena nuno je kvalitetno pripremiti tlo, to podrazumijeva i unoenje odgovarajuih biljnih hranjiva. Prije sjetve ili sadnje povra nikako ne smijemo zaboraviti i unoenje insekticida u tlo, s tim da se obvezno konzultiramo s lokalnom savjetodavnom slubom. Nije nevano napomenuti da sve navedene radove u povrtnjaku, poevi od zalijevanja pa
Sjetva povra u toplijim podrujima

Jesenski kupus se sadi sredinom ljeta

do unoenja gnojiva, trebamo obavljati predveer ili rano ujutro, kad temperature nisu previsoke. esto se postavlja i pitanje kada je tlo presuho, odnosno kako odrediti pravodobni moment zalijevanja. Stoga, trebate li povre zalijevati, jednostavno procijenite tako da na dubini od 10 cm iskopate malo zemlje i stisnete je u ruci. Raspadne li se, to je znak da je tlo

U organizaciji svjetski poznate sjemenske kue Rijk Zwaan, u Maarskoj su odrani dani polja povra na kojima su se okupili svi zastupnici i distributeri tvrtke Rijk Zwaan, iz ovog dijela Europe s ciljem da se upoznaju s novim hibridima, ove tvrtke, koji bi se u narednom periodu mogli nai u distribuciji. Inae tvrtka Rijk Zwaan svake godine organizira dane polja na kojima svoje zastupnike i distributere, ali i strunjake iz ove oblasti, upoznaje s novitetima iz svog programa, kako bi zastupnici i distributeri sjemena, na licu mjesta mogli vidjeti sve prednosti i nedostatke pojedinih hibrida. Domain ovogodinjih dana polja bio je grad Felgyo, a najvei broj sudionika bio je iz Srbije i Crne Gore. Osim obilaska nasada povra u polju (kupusnjae, salate, krastavci, rajica, endivije, radii), sudionici dana polja su posjetili suvremene staklenike u kojima se godinje proizvede oko 70 milijuna razliitih presadnica povra. Mr.Aida Kohni

B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

15

VINJA POLAKO OSVAJA HERCEGOVINU

Trenutno vinja zauzima simbolino mjesto u ukupnom fondu hercegovakih vonih stabala, to znai da njena proizvodnja uglavnom slui za podmirenje potreba domainstva, te djelomino i lokalnog trita. Ipak, zamjetno je i da u vrtnim centrima potranja za njenim sadnicama raste iz godine u godinu
Pie: mladen kaRai, diPl. ing.

roizvodnja plodova vinje u BiH nalazi se na niskoj razini i ni priblino ne zadovoljava potrebe domaeg trita. Ali, to ne znai da vinja nije rentabilna vona vrsta, ve naprotiv predstavlja vrlo zanimljiv trini proizvod, kako za potronju u svjeem stanju tako i za preradbene proizvodne kapacitete. Ipak, prvi korak koji treba nainiti jest dosadanji nain proizvodnje vinje s nekoliko stabala razbacanih po parcelama preorijentirati na intenzivan uzgoj jer to ipak jami koliko-toliko sigurnu, uspjenu i unosnu proizvodnju. Primjetno je da posljednjih godina u Hercegovini raste gospodarsko zanimanje za vinju marasku iji je plod iznimno cijenjen u prehrambenoj, posebno likerskoj industriji. A plod maraske (meso ploda i kotica) i list koriste se za proizvodnju vie vrsta likera, estokih pia, desertnih vina, bezalkoholnih vitaminskih sirupa, koncentriranih i vonih sokova.

vo zbog tih okolnosti trebamo pomno odabrati poloaj za njen uzgoj. Tako vrijedi nepisano pravilo kako vinja dobro uspijeva tamo gdje odlino rastu jabuke i trenje. Meutim, vinja je ipak vona vrsta skromnih zahtjeva, koja se moe uzgajati na svim poloajima. Tako je uoeno kako se vinje mogu uspjeno uzgajati u priobalno mediteranskom pojasu kao i na viim nadmorskim visinama (do 1500 m), to znai da je u ovom smislu tolerantnija od trenje. Ali, dalmatinska iskustva govore kako se cijenjena sorta vinje zvana maraska najvie uzgaja do 200 metara nadmorske visine jer je u tim podrujima njen plod i najkvalitetniji. Naime, s poveanjem nadmorske visine smanjuje se temperatura, pa je plod maraske slabije kakvoe iz razloga to sadrava manje suhih tvari i eera, zbog ega je on manje i aromatian.

Najee sorte vianja u Hercegovini

Uvjeti uzgoja vinje

Vinja je dugogodinja vona vrsta jer raste i donosi plodove due od 20 godina. Upra-

Nasad vinje u okolici Mostara B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

Ponuda sorti vinje u hercegovakim vonim rasadnicima varira, premda se da zakljuiti kako su preteito zastupljene etiri sorte. Sukladno tomu, te sorte se najvie i sade u ovom podruju nae zemlje. Prije svega, to su sorte: maraska, rexelle, umadinka i keleris 16 dok se neto manje uzgaja i oblainska vinja. Maraska je najtraenija i najkvalitetnija sorta vinje na podruju Hercegovine. Meutim, odmah treba napomenuti kako postoji vie tipova (klonova) maraske te je stoga esto smatraju

vinjom izrazito krupnih plodova, a to ona uistinu nije. Naime, njeni plodovi dozrijevaju ve koncem lipnja i imaju osrednju krupnou. S druge strane, radi se o vrlo kvalitetnoj sorti, sonog, mekanog i vrlo aromatinog mesa ploda. Osim to je meso odline kakvoe, marasku odlikuje redovita i obilna rodnost, to je ujedno svrstava u sami vrh svjetskih vianja. Rexelle je neto novija sorta vianja koja je samooplodna i koja dozrijeva u drugoj polovici mjeseca lipnja. Plod je srednje velik do velik a odlikuje ga vrlo ugodna aroma. Rexelle je meunarodno priznata sorta koja e vrlo brzo uz marasku preuzeti primat u proizvodnji vianja. Jedina mana ove sorte je njena osjetljivost prema bolesti zvanoj monilija. Keleris 16 je samooplodna sorta vinje koja rano prorodi i koja redovito daje obilne prinose. Cvate kasno i dozrijeva poetkom srpnja. Plod je srednje velik do velik, sonog mesa koje ima slatko-kiselkasti okus. Sorta se posljednjih godina sve vie uzgaja a odlikuje je velika otpornost prema niskim temperaturama. Plodovi se preteno koriste za industrijsku preradu, premda se mogu koristiti i u svjeem stanju.

Oblainska vinja je takoer zastupljena u pojedinim uzgojnim podrujima nae zemlje. Iako rodi redovito i obilno, nije previe zastupljena zbog toga to formira izrazito sitne plodove. Sorta je otporna na bolesti i tolerantna je na loija tla. Zori oko 25 lipnja. Izvrsna je za preradu. Na kraju moemo slobodno ustvrditi da bi izgradnja odgovarajueg preradbenog kapaciteta (sokovi, likeri, kompoti, pekmezi i sl.) na podruju Hercegovine bio pun pogodak iz dva osnovna razloga. Potakao bi jo intenzivniji uzgoj vianja i treanja a nedvojbeno bi ostvarivao zavidan prihod.

U prvim godinama trai dosta njege

SANOVNIK

vinjino drvo - oekuje vas jedan neobian doivljaj plod vinje - oekuje vas nezadovoljstvo u ljubavi jesti vinje - zbog neispunjenog obeanja koje ste dobili imat ete jedan neugodan susret brati vinje - oekuju vas brige, ali i nenadani novani dobitak

16

AVOKADO
miris egzotike i u vaem domu
Plod avokada

Avokado potjee iz toplih i vlanih, tropskih maglovitih i kiovitih uma Srednje i June Amerike, od istonog Meksika do sjevernih Anda. Danas se pak uzgaja u svim dijelovima svijeta s tropskom i suptropskom klimom. Umak od avokada: Ogulivou. Ali, bitna je injenica kako avokado sadri i masti u kojima je dotini vitamin K upravo i topljiv. S druge strane, ekstrakti lia i sjemenke koriste se u razne medicinske svrhe i to za lijeenje dizenterije, proljeva te u vidu antibiotika. teko uspije i procvjetati. Ukoliko bi netko u tome i uspio, zasigurno bi se brzo i obogatio iz razloga to je potranja za njegovim plodovima na irem europskom tritu stalno prisutna. A najvei proizvoa i izvoznik avokada je Meksiko, odakle plodovi na ire svjetsko trite stiu tijekom cijele godine. Tako je malo poznato da postoji sorte avokado koje dozrijevaju u razliito vrijeme te injenica kako je rije o stranooplodnoj biljci. Stoga se uvijek i sadi nekoliko razliitih sorti kako bi se omoguila njegova normalna oplodnja. Zanimljiv je i podatak kako su stabla avokada produktivna pedesetak godina, premda su nerijetko zabiljeeni i plodonosni stogodinjaci!

Pie: Silvio kRokov, diPl. ing.

zgojiti neku od egzotinih biljaka u vlastitom stanu izazov je kojem rijetki mogu odoljeti. Sukladno tomu vlada veliki interes i potranja za svim vrstama neobinog voa i povra, kao i ukrasnog bilja. Tako nas je prole godine vie nego iznenadila potranja za rijetkim vrstama povra, poput potpuno bijelog krastavca, rotkvice oblika mrkve ili pak mrkve okruglastog oblika nalik rotkvici. O tome smo i pisali u jednom od naih prolih brojeva Green Garedena. Ipak, posebnu pozornost privlai egzotina voka avokado, zimzelena biljka velikih tamnozelenih listova, ije visoko stablo (9-20 m) iroke kronje predstavlja jedinu vaniju jestivu biljku iz porodice lovora. S druge strane, uzgojen u posudi, avokado u naim klimatskim prilikama obino naraste do dva metra visine.

Uvjeti uzgoja

Prehrambene vrijednosti avokada

Premda je to malo poznato, avokado se jede svje, sam ili u salatama, a nerijetko se koristi i za pripravljanje specifinih umaka. Meutim, od njega se moe nainiti vie nego ukusan pire koji se, primjerice, u Izraelu prelijeva limunovim sokom i to sve kako ne bi potamnio i kako bi bio to ukusniji. Inae, avokado sadrava veu koliinu vitamina E, A i B te se stoga vrlo esto koristi u kozmetikoj industriji. Sadrava i odreenu koliinu vitamina K, koji se razmjerno rijetko nalazi u

Poto potjee iz tropskog i suptropskog pojasa, za uspjean je uzgoj avokadu nuno osigurati optimalne uvjete. To se prvenstveno odnosi na stalnu, odgovarajuu temperaturu tijekom cijele godine. Inae, avokado najbolje uspijeva na plodnim ocjeditim tlima na sunanim stanitima uz mnogo vlage, od razine mora do ak 2250 m nadmorske visine. Ali, treba znati kako vjetrovite poloaje treba iskljuivo izbjegavati jer mu vjetar lomi grane, smanjuje zranu vlagu, isuuje cvjetove i ometa opraivanje. Kao posljedica toga plodovi avokada prerano otpadaju. Takav sluaj upravo je zabiljeen u Izraelu pa o tome kod njegovog uzgoja treba obvezno i povesti rauna. S druge strane, praksa je pokazala da uzgojen u naoj klimi avokado doslovce nikako ne daje plodove te uope

te avokado te ga razreite na dva dijela s tim da naknadno odstranite koticu. Potom plod zgnjeite te mu dodajte pola glavice luka izrezanog na tanke ploke. Dodajte i neizostavni sol i papar te sve dobro pomijeajte i posluite. Iako se ovaj specijalitet u Meksiku jede s kukuruznim ipsom kojeg u nas jo uvijek nema, dobar e biti i onaj obini. Stajanjem, navedeni umak vrlo brzo promijeni boju pa u zdjelu s umakom stavite koticu (ako je niste iskoristili za uzgoj avokada) koja e, vjerovali ili ne, odrati njegovu svjeinu.

Uzgoj iz sjemena

alu na stranu, kod nas se avokado uzgaja tek sporadino i to iz sjemenke koja se nalazi u unutranjosti ploda. Dovoljno je odabrati potpuno zreo plod iz kojeg se zasijecanjem otrim noem paljivo izvadi netaknuta sjemenka. Operite je toplom vodom i u nju utisnite tri akalice te je potom uronite u staklenku ili au koja je prethodno napunje-

na vodom. Nakon nekoliko mjeseci, kotica e raspuknuti, pustiti korijenje a biljka e postupno razviti listove. A nakon to razvije dva-tri lista, trebate je presaditi i smjestiti na toplo, osunano i od propuha zaklonjeno mjesto. Ovo neobino stabalce ljeti neka bude na sunanom dijelu balkona ili vrta i to sve dok none temperature ne padnu ispod nitice. Zimi avokado drite u toploj prostoriji i budite ponosni ukoliko vam za 10-tak godina biljka uope procvate. A bude li sree, pokoji plod se kod avokada moe razviti i bez prethodno obavljene oplodnje.

Stabla avokada su dosta visoka

Tek zametnuti plodovi avokada B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

17
Premda se nepola intenzivno uzgaja u razvijenim voarskim zemljama s mediteranskom klimom, u naim junim krajevima nije zauzela vee i znaajnije mjesto. Glavni uzroci takvu stanju lee u neinformiranosti i nepoznavanju voara s ovom vonom vrstom.

NEPOLA ILI JAPANSKA MUMULA

Pie: goRan JuRilJ, diPl. ing.

sim toga, nepola je viemanje nepoznata vona vrsta koja se u naim toplijim krajevima uzgaja uglavnom pojedinano na okunici. To, prije svega, moe zahvaliti svojim dekorativnim svojstvima koji se ogledaju u lijepim i velikim koastim listovima srebrenkastozelene boje te prekrasnim cvatovima koji izgledaju poput grozda a koje nalazimo na vrhovima jednogodinjih izboja. Kako pak ne bi bilo zablude, treba naglasiti kako nepola (Eriobotryia japonica) nije isto to i mumula (Mespilus germanica). Naime, iako nepolu esto nazivaju japanskom mumulom, ona se bitno razlikuje od obine mumule koja je listopadna vona vrsta i iji plodovi dozrijevaju koncem listopada ili ak u studenome. S druge strane, plodove s nepole, koja je ustvari zimzelena biljka, ponegdje moemo brati ve u svibnju to znai da oni meu prvima dospijevaju na trite. Iako su njeni plodovi na prvi pogled neugledni, vrlo su soni i imaju ugodno osvjeavajuu aromu. A osim u svjeem stanju, koriste se i za izradu razliitih preraevina poput sokova i likera.

Nasad nepole

U Izraelu se uzgaja ispod mree

podnosi temperature zraka i do minus 10 stupnjeva C. Zbog toga, u naim junim podrujima veoma dobro uspijeva uz uvjet da je zatiena od jaih sjevernih vjetrova. Jer nepola vrlo dobro prkosi sui, ali zato lako strada od jaih hladnih vjetrova. Tako su prema hladnoi najosjetljiviji mladi pupovi. Nasuprot tomu, visoke temperature zraka i dulja suna razdoblja doslovce ne predstavljaju teret za ovu nadasve zanimljivu vonu vrstu. A ona ne samo da e se u junoj Hercegovini lako prilagoditi ve e poetkom svibnja s vrlo ukusnim plodovima najranije od svih voaka otvoriti novu sezonu svjeeg voa.

Redovita rezidba i zatita-klju uspjeha?

Gdje se sve moe uzgajati nepola?

Nepola je suptropska voka s vrlo irokim arealom uzgoja. Tako je nalazimo u kunim vrtovima i parkovima uzdu itave obale Jadranskog mora a dijelom i u unutranjosti, gdje dolinom rijeke Neretve prodire utjecaj mediteranske klime. Za ovu vonu vrstu je karakteristino kako bez veih potekoa
B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

Iako to ljubitelji voa iz neznanja zanemaruju, rezidbu nepole treba obaviti odmah nakon berbe plodova, a to se provodi redovito svake godine. Na taj nain kronju adekvatno prorijedimo i uinimo prozranom kako bismo omoguili prodor sunevih zraka do svakog lista. Stoga je kronju najbolje formirati u obliku pehara ili kugle. Druga rezidba se obavlja u jesen s ciljem odstranjivanja postranih, sekun-

darnih izboja na glavnom izboju koji nosi cvjetite. Ako se ne bi orezali ti postrani izboji, donijeli bi sitne plodove koji bi se razvijali na tetu onih na glavnom izboju. Pored toga, rezidbom se uvijek odstranjuju svi tanki, iscrpljeni i bolesni izboji. Ali, temelj uspjeha svakako lei u pravilno provedenoj zatiti nepole koju obino napada jedna vrsta fuzikladija (krastavost ploda). Na alost, bolest je vrlo tvrdokorna i nekolike prve godine trai mnogo prskanja i strpljenja. Naime, klice bolesti na jako zaraenoj voki su stalno prisutne i samo ekaju povoljne uvjete za razvoj. A kako je rije o zimzelenoj voki, klasina zimska tretiranja visokokoncentriranim fungicidima nisu uputna, pa voku treba u razumnim razmacima prskati od jeseni do proljea. Prskanje je uvijek uputno obaviti prije pojave dugotrajnog kinog vremena (juina) jer je vlaga tj. kia najvaniji imbenik irenja bolesti. Za prskanje se uglavnom koriste klasini bakreni fungicidi kao to su Cuprablau Z, Champion, Bordoka juha i sl. Takoer su djelotvorni i mnogi klasini fungicidi poput Cineba i Dithana te sistemici Topas, Rubigan i Systhane. Kod prskanja treba ko-

ristiti normalne koncentracije, ali voku treba dobro okupati. Iako se uzgaja uglavnom pojedinano, praksa je pokazala kako bez odgovarajue zatite jednom oboljelu nepolu teko moete izlijeiti. Na kraju se opravdano moe zakljuiti kako u uzgoju japanskih nepola u naim junim krajevima mnogo toga nedostaje ili je jo nepoznato. Zbog toga bi bilo vrijeme da se na tome zapone vie i bolje raditi. Jer ukusni plodovi nepole bi vrlo lako mogli nai mjesto kao prvi plodovi voa u proljee na stolovima turista i naih graana.

Kontejnirana sadnica nepole

18

LIPA ljekovito drvo

Lipa predstavlja visoko listopadno drvo koje cvate potkraj lipnja otkud i potjee njeno ime. Iako se nekada lipa intenzivno sadila u drvoredima i parkovima, danas se preteno uzgaja pojedinano na okunicama
Pie: elvedin olakovi, ing.
nove. Kod lipa je pak uobiajen problem rast mnotva izbojaka na deblu ili na granama, to je posljedica ranjavanja stabla. I oko baze biljke mogu izrasti neeljeni izbojci koji stvaraju pravu umu oko osnove debla ime se lipama i vie nego naruava dekorativnost. Meutim, te izbojke treba orezati dok je biljka u razdoblju mirovanja, zimi ili eventualno poetkom proljea. S druge strane, ukoliko ste prinueni odrezati veliku granu, najpogodnije vrijeme za to je sredina ili kraj ljeta iz razloga to e tada biljka manje isputati sok a sama rana e brze zacijeliti.

ipa je nadasve zanimljivo ukrasno drvo koje moe narasti u visinu i do 40 metara. Posebice je interesantna zbog svoje iroke i gusto razgranate kronje koja u ovim vruim i sparnim danima stvara vie nego potrebnu debelu hladovinu. Uostalom, zbog toga se lipa preteno i sadi kao ukrasno drvo u sklopu okunica. Meutim, zamjetna je i injenica da se unatrag 30-tak godina pa i vie lipa intenzivno sadila u strogom centru urbanih sredina gdje se vrlo dobro uklopila u nepovoljnim uvjetima uzgoja. Tako je svoj opstanak uspjela izboriti usred samog asfalta veinom preputena samoj sebi, dakle bez zalijevanja, prihranjivanja, rezidbe i sl.

Stabla lipe su izuzetno visoka

Lipa-drvo koje lijei!

Orezivanje lipapotreba ili ne?

U nekim prijanjim vremenima koja su ve daleko iza nas nazovi strunjaci izriito su zabranjivali rezanje i orezivanje zasaenih stabala u gradskim drvoredima i parkovima. A upravo je to kumovalo njihovom ubrzanom propadanju i suenju pojedinih stabala ije velike grane i dan danas ine realnu opasnost za sve sluajne prolaznike. A ono to ti strunjaci nisu znali jest injenica da lipe itekako dobro podnose otro orezivanje. ak i ukoliko se odreu glavne grane stabla, sljedeih godina e izrasti

Pele rado posjeuju cvjet lipe

Iako je uven lipin aj koji otklanja mnoge tegobe, treba priznati da premalo znamo o njenoj uporabi u narodnom lijeenju. A u narodnoj medicini se rabe cvjetovi koji se sakupljaju u vrijeme cvatnje i to kada je procvjetalo 2/3 cvjetova. Naime, oni koji su potpuno procvjetali nemaju vrijednost. Cvijet lipe sadri esenciju bogatu magnezijem koji smiruje greve upljih organa (mjehur, stomak), vazodilatator je i iri krvne ile. Cvijet takoer sadri sluzave sastojke koji djeluju protuupalno. Diuretik je te tako pospjeuje znojenje i mokrenje. Ljekovito je meutim i deblo koje sadrava sastojke koji pospjeuju proizvodnju ui u jetri te na taj nain pripomau probavi masti (protuspastik). U tu svrhu 30 grama debla treba kuhati petnaestak minuta u litri vode nakon ega se ona redovito i pije. S druge strane, cvijet lipe se koristi u vidu aja, kao ekstrakt, kupka i za spravljanje razliitih obloga. Osim toga, malo je poznato kako lipa ima svojevrsna umirujua svojstva, zbog ega se koristi za otklanjanje nervoze i napetosti. Lipa tako-

er pospjeuje prirodan san za razliku od sedativa, koji nas dre mamurnima narednoga jutra. Stoga se esto koristi kod nervozne djece koja pate od nesanice. U tu svrhu pije se aj, premda se nerijetko koriste i kupke. Koritena na ovaj nain i u ovu svrhu djelovanje poinje pokazivati ve nakon tri do etiri dana. Lipa je dosta koritena i iz razloga to ne izaziva nuspojave. Lipa posjeduje i brojna druga ljekovita svojstva zbog ega se koristi i kod upale grla i bronhija, astme, gripe i kalja. Koristi se i

u sluajevima pojave angine pectoris i aritmije. Nedavno se ak otkrilo kako lipa omoguava i laku cirkulaciju krvi te zbog toga umanjuje mogunost miokardnog infarkta i tromboze. Pomae i kod pojave unih kamenaca te probave masti a njena uporaba u kozmetici je nezamjenljiva. Malo je poznata i injenica kako je svestrana lipa poslije bagrema najmedonosnije drvo, zbog ega se dosta koristi i u pelarstvu. Jednom rijeju, radi se o zanimljivom stablu s tehnikog, dekorativnog i ljekovitog gledita!

Rasadnik ukrasnih stabala lipe B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

BOTRITIS
siva plijesan /trule/ vinove loze
Redovita je pojava da u kiovitim godinama groe pone naglo trunuti pred berbu. Trule grozdove pokriva siva plijesan poput pauine, a dosta tako trulih boba otpadne.
Pie: Renato vilenica, ing.

19

azlog ovoj pojavi je infekcija grozdia patogenom gljivicom po imenu siva plijesan (Botritis cinerea)-uzronik trulei ili botritisa. Infekcija se moe dogoditi u svim fazama razvoja vinove loze ( od cvatnje do berbe), ali su najkritinije faze zavretak cvatnje, zatvaranje grozda, poetak zriobe i pred berbu. Jaem razvoju ove gljivice pogoduju sljedei uvjeti: - kia ili rosa u vrijeme kad ima ostataka cvjetnih kapica na bobicama i peteljkama (dakle, nakon cvatnje); - via temperatura zraka; - poviena zrana vlanost i povremeno vlaenje bobica usljed kie, rose ili magle; - oteenja usljed tue, napada groanih moljaca ili osa - oegotine od sunca ako je skinuto previe lia Za kvalitetno suzbijanje ove bolesti potrebno je provesti 3-4 prskanja vinove loze, ali je

vrlo vano zapoeti sa zatitom u pravo vrijeme. Broj prskanja ovisi o vremenskim uvjetma: 1. prskanje odmah nakon cvatnje (kod osjetljivih sorti i u poetku cvatnje) RONILAN DF u konc. 0,1% 2. prije zatvaranja grozda RONILAN DF ili CANTUS 0,1% 3. u vrijeme aranja (poetka zriobe) CANTUS 0,1% 4. tri-etiri tjedna prije berbe CANTUS 0,1% Prvo prskanje protiv sive plijesni (odmah nakon cvatnje) potrebno je kombinirati sa sisteminim fungicidima protiv peronospore (RIVAL ili FORUM STAR) i pepelnice (RUBIGAN ili

Siva plijesan na grou

Sa zatitom treba poeti odmah nakon zavretka cvatnje

Forum star suzbija i sivu plijesan

STROBY ili COLLIS). Od ove godine CHROMOS AGRO d.d.preporua jednu novu kombinaciju fungicida - FORUM STAR + COLLIS - kojom se umanjuje potreba za RONILAN-om. Ova kombinacija, primjenjena odmah nakon cvatnje, suzbija 4 najvanije bolesti u vinogradu: crnu pjegavost, peronosporu, pepelnicu i sivu plijesan.

Drugo prskanje (pred zatvaranje grozda) treba obaviti na lokalitetima i osjetljivim sortama gdje botritis svake godine pravi vee probleme. Preporuamo fungicid CANTUS koji ima potpuno nov i siguran nain djelovanja na uzronika bolesti. Vremenski uvjeti odredit e potrebu za prskanjima u vrijeme aranja bobica i pred berbu. Ranija (preventivna) primjena fungicida za suzbijanje sive plijesni (trulei) osigurava kvalitetniji urod i smanjenu potrebu za kasnijim prsk anjima(u fazi pred berbu) kod kojih je vrlo vano voditi rauna o karenci.
Ronalin - pripravak za suzbijanje sive plijesni

Zdravo groe B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

PITANJA I ODGOVORI
Kako zatiti kukuruz od moljca?
Kod uzgoja kukuruza redovito imam problema s kukuruznim moljcem. Poto se bavim uzgojem kukuruza na malim povrinama, dakle iskljuivo za vlastite potrebe, elio bih znati postoje li neke druge metode suzbijanja ovog tetnika osim primjene insekticida? Svakako da postoje druge metode i naini suzbijanja ovog tetnika a odnose se prije svega na pravilan plodored i agrotehniku. Kod nas je esta pojava da se na istoj povrini iz godine u godinu uzgaja kukuruz. A upravo u ostacima kukuruza prezimi moljac te je jasno da e kukuruz uzgojen na istoj povrini biti ponovno napadnut od strane ovog tetnika i idue godine. Dakle, kao jedna od mjera zatite jest upravo plodored. Druga i prilino vana mjera odnosi se na temeljito unitavanje ostataka kukuruza kako bi se onemoguio razvoj ovog tetnika i izlijetanje leptira. S pravom moemo rei kako je ovaj preventivni nain unitavanja tetnika jedan od najvanijih, a o tome nam i svjedoe propisi susjednih drava. Stoga, nuno je unititi kukuruzovinu najkasnije do poetka svibnja jer ostavljena kukuruzovina na polju predstavlja stalni izvor zaraze. Pored svega, ranija sjetva kukuruza i unitavanje drugih domaina moljaca (korova) smanjuju mogunost pojave tetnika. Meutim, svakako je najsigurnije koritenje kemijskih preparata iju primjenu nema razloga izbjegavati. Mr. Aida Kohni Cisterne je potrebno prije upotrebe isprati blagim neutralnim sredstvima koje moete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama. Poto se esto susreem s upitima mnogih korisnika inox cisterni smiju li se koristiti sredstva na osnovi klora, kako njima tako i vama preporuujem da ne koriste sredstva na osnovi klora jer ona oteuju povrine cisterne. Vinski kamen (srije) sa povrine cisterne skida se pod mlazom vode, i to ako je mogue koritenjem naizmjenino tople pa hladne vode (koritenjem minivaa) ili da se u cisternu (ako nije velike zapremine) nalije topla/ vrela voda, te se potom cisterna zatvori neko vrijeme a onda se pod mlazom vode vinski kamen lagano skida. Ukoliko je potrebno, postupak moete ponoviti. Josip Brkljaa, ing. ta, a to se provodi pravilnom rezidbom uz koritenje slabije bujnih podloga i sl. esto za navedene simptome poljodjelci znaju tvrditi da je uzrok nedostatak vlage neophodan za razvoj grozdova i lia, a to nije tono. Vlaga jest bitna, ali se ne oituje na ovako izraen nain. Nino Rotim, dipl. ing.

20

Mlade jabuke bez plodova

Prije etiri godine posadila sam nekoliko sadnica jabuka, ali sve do prole godine nije bilo plodova. Mislim da se radi o sorti zlatni delies. Svake godine sam ih orezivala prema savjetu strunih osoba, ali smatram da voke imaju jako malo cvjetova, pa se bojim da ipak nije neto u redu. Pored svega, elim znati da li je mogue obaviti prskanje nakon cvatnje, a prije sazrijevanja plodova. Napomena-jabuke su posaene u polusjeni, tonije na mjestu na kojem tek poslijepodne ima sunca. Sorta jabuka pod nazivom zlatni delies voli umjerena i vlana tla te umjereno i hladno mjesto. Stoga emo ustvrditi kako je ovu sortu jabuke poeljnije saditi u toplijim krajevima s puno sunca. Meutim, poto se vae jabuke nalaze u polusjeni, miljenja sam kako je najvjerojatniji razlog slabog uroda smrzavanje cvjetnih pupova u rano proljee. Kako je ova sorta dosta osjetljiva na mraz, i to je jedan od uvjeta zbog kojih moe doi do smanjenja prinosa. U rano pak proljee, kad su pupovi jo zatvoreni, jabuke je korisno poprskati bijelim uljem ili oleoultracidom s ciljem unitavanja lisnih ui i crvenog pauka koji prezime na samom stablu. Tik pred cvatnju provodi se prskanje organskim fungicidima kojim suzbijamo pojavu krastavosti plodova i pepelnicu, dok nakon cvatnje treba obaviti jo nekoliko dodatnih prskanja. Dakle, jabuke je nuno zatititi od krastavosti i pepelnice preparatima tipa Stroby ili Polyram te od lisnih uiju i jabunog savijaa insekticidima tipa Atac ili Accra. Prilikom kupnje zatitnih sredstava u trgovini najbolje se prethodno informirati kod strunog osoblja o dostupnim sredstvima te o vremenu i nainu njihove uporabe. Mr. Aida Kohni
B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

Nepoznata biljka velikih listova

aljem vam fotografiju prekrasne biljke koju sam dobila na poklon. eljela bih znati o kojoj se biljci radi, te na koji nain je njegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa? Prekrasna biljka na fotografiji koju ste nam poslali zove se adam (Alocasia macrorrhiza) i porijeklom je iz junih i jugoistonih dijelova Azije. Atraktivna je biljka upravo zbog svojih irokih listova koji se nalaze smjeteni na mesnatoj stabljici. Adam ne voli izrazito osunano mjesto te je idealan poloaj za uzgoj ove biljke istona ili juna strana okunice. Ako je adam previe izloen suncu, potrebe za vodom su vee, a njegov rast je sporiji. Nakon odreenog vremena moe doi do pojave da stariji listovi poinju utiti pa ih je tada potrebno odstraniti otrim noem. Na taj nain emo upravo potaknuti rast novih listova. Prilikom rezanja starih listova moramo dobro paziti jer sok biljke moe izazvati alergije te je pritom korisno nositi zatitne rukavice. Pojava cvjetova je mogua kod starijih biljaka a koji su nalik na cvjetove kozlaca. Razmnoavanje ove lijepe biljke raskonih listova obavlja se tijekom proljea i to dijeljenjem podzemne stabljike. Redovitim prihranjivanjem i odravanjem vlanosti tla, te zatitom od hladnoe tijekom zimskih dana i dalje ete imati lijepu i zdravu biljku kao i do sada. Josip Brkljaa, ing.

Pojava sitnih bobica na grozdu

Prilikom redovitog obilaska vinograda primijetio sam vei broj grozdova na kojima su se formirale suvie sitne bobice. Iako nisam veliki strunjak, mislim da se nipoto ne radi o bolesti. Stoga me zanima o kakvoj je pojavi rije? Iako niste, kako sami kaete veliki strunjak, u pravu ste kada tvrdite da nije rije o bolesti. Uzrok pojave sitnih bobica lei u loem vremenu koje je pratilac naih krajeva u zadnjim godinama i to upravo u vrijeme cvatnje vinove loze. Kako bismo vam tonije pojasnili ovu pojavu, elim vam rei da u vaem vinogradu nije bilo potpune oplodnje, zbog ega je i dolo do formiranja malih bobica. Stoga vam preporuujemo da, prije cvatnje ili odmah nakon cvatnje, obavite prihranjivanje, pritom vodei rauna da se ne pretjeruje s koliinom gnojiva. Jer, upravo agrotehnikim mjerama istodobno je vano utjecati i na smanjivanje prevelike bujnosti trsa dok cvje-

Odravanje inox cisterni

Kako se polagano blii i berba groa, elio bih da mi date savjet kako i na koji nain ukloniti vinski kamen koji se nakupio uz stjenke cisterni, te kao pripremiti cisterne za novo vino?

IZOBLIENI
PLODOVI JAGODE

21

esto su vrhovi plodova jagoda izoblieni, nepravilna oblika. Pojava je ea kod ranih sorata, ali i one kasnijeg dozrijevanja mogu biti podlone ovoj pojavi. Ponekad udio izoblienih plodova iznosi i vie od 40 posto, to ugroava isplativost proizvodnje. to je uzrok?

Uzrok moe biti i nedostatak hraniva

Pie: doc. dR. tomiSlav JemRi

orta Elsanta vrlo je osjetljiva na ovu pojavu, a druge sorte, pr. Symphony, manje su podlone. Osim genetskih imbenika sorte, na pojavu izoblienih plodova znatno utjeu temperatura zraka i osvjetljenje. Ako su u razdoblju od oko osam tjedana prije cvatnje temperatura i osvjetljenje nepovoljni, moemo oekivati jau pojavu izoblienih plodova. Povoljna temperatura u to vrijeme trebala bi biti izmeu 8 i 10C. Osobito su nepovoljne velike razlike izmeu dnevne i none temperature. Zbog toga se izoblieni plodovi najee javljaju kod rane proizvodnje, kad nema mogunosti grijanja i ako se danju ne provodi odgovarajue prozraivanje. Tada se none temperature mogu spustiti ispod navedenog praga, a danju za sunanog vremena temperatura u tunelu ili plasteniku znatno naraste, pa se tako stvaraju uvjeti za jau pojavu izoblienih plodova.

smjela biti nia od 15C. Ako neposredno prije cvatnje nastupi hladnije vrijeme, u cvatu se stvara vie tukova koji se razlikuju u fazi razvoja. Obino su tukovi na vrhu cvata nedovoljno razvijeni, pa se oni ne mogu oploditi. Zbog toga vrh ploda ne raste pa je plod izoblien. Svjetlost je drugi vaan imbenik o kojem ovisi pojava izoblienih plodova. Ako je osvijetljenost uoi cvatnje loa, to je esto u ranoj proizvodnji, a biljke zametnu veliki broj cvatova, javlja se meusobna konkurencija za smanjene asimilate koja dovodi do velikih razlika u stupnju razvijenosti tukova, uz smanjenu klijavost polena. U takvim uvjetima oplodnja je vrlo slaba pa se javlja veliki udio izoblienih plodova.

nain bi se ostvarila dvostruka korist: smanjenje pojave izoblienih plodova uz manji napad sive trulei.

Oprez s duinim gnojivima

Kukci pomau oplodnju

Nekada je i temperatura problem!

Japanski istraivai utvrdili su da optimalna temperatura u vrijeme cvatnje jagode iznosi oko 20C, a najvie smije biti 25C. Nona temperatura ne bi

Nedostatak kukaca koji obavljaju opraivanje takoer je povezan s pojavom izoblienih plodova. Pele su najbrojniji i najee koriteni kukci za opraivanje voaka. Cvijet jagode je zbog male koliine nektara manje atraktivan pelama, pa se one lako preorijentiraju na druge biljke, koje daju bolji prinos nektara. U SAD-u je razvijen preparat Bee Scent, koji poveava prisutnost pela na cvijetu jagode, dajui mu miris koji pele vole. Uporaba pela za opraivanje mogua je samo kod proizvodnje na otvorenom, pa se zato za uporabu u zatienom prostoru koriste bumbari. U Italiji se provode pokusi s koritenjem bumbara za irenje gljivica antagonista sive plijesni. Na taj

Dodavanje pretjeranih koliina duinih gnojiva u jesen pogoduje pojavi izoblienih plodova, jer se u kombinaciji sa slabim osvjetljenjem i nepovoljnom temperaturom zraka stvara polen slabije klijavosti, a tukovi u vrhu cvata nisu dovoljno razvijeni da bi mogli prihvatiti polen. Zbog toga razina duika u peteljci u to vrijeme ne bi smjela biti vea od 0,1 do 0,15 posto suhe tvari u peteljci. Fosfor, kalij i kalcij takoer djeluju na klijavost polena, pa je nuno redovito kontrolirati razinu opskrbljenosti biljaka hranjivima. Ako list sadri manje od 25 ppm bora, takoer se poveava udio izoblienih plodova zbog slabe klijavosti polena. Viak cinka dovodi do blokade e-

ljeza, pa se uz klorozu javlja slabija klijavost polena. Prskanjem biljaka pripravcima izraenima na temelju huminskih kiselina izdvojenih iz humusa jednom tjedno od cvatnje do poetka berbe smanjuje trule, udio izoblienih plodova i poboljava koliinu topljive suhe tvari zbog poboljane fotosinteze. Mjeavina giberelina, benziladenina i naftoksioctene kiseline smanjuje izoblienost, ali uz manji prirod i masu ploda.

I neki pesticidi poveavaju pojavu izoblienih plodova

Postoje pesticidi koji poveavaju pojavu izoblienih plodova. To se prije svega odnosi na neke fungicide kao to je Kaptan u 0,2 %-tnoj koncentraciji, ali nije iskljueno da do poveanja udjela izoblienih plodova ne moe doi i pri primjeni drugih pesticida. Neke vrste stjenica (Lygus sp.) uzrokuju pojaanu pojavu izoblienih plodova. Istraivanja u Engleskoj pokazala su da otprilike dvije stjenice na 40 biljaka dovode do 1 posto izoblienih plodova. Zbog toga treba utvrditi njihovu brojnost u vrijeme cvatnje i neposredno nakon zametanja i u skladu s tim provesti zatitu. Ako se tretiranje provodi u vrijeme cvatnje, moraju se koristiti insekticidi koji nisu opasni za pele, ili tretiranje odgoditi za kraj cvatnje, kad pele ne posjeuju cvatove.

B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

22
druge strane, drai kao izrazito medonosnoj biljci itekako kodi suh vjetar i hladno vrijeme. Plod joj je pak drvenasta, diskolika kotunica okriljena irokim valovitim krilcem veliine oko 2,5-3 cm, a koja obino sadri po dvije sjemenke. Upravo po tom karakteristinom plodu draa se vrlo lako moe poznati s velike udaljenosti. A draa ima vrlo razvijen korijenov sustav zahvaljujui kome bez veih potekoa moe preivjeti surovu hercegovaku klimu.

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uoio je da u njoj rastu jedino kamen i draa. I dok se kamen koristio u graevinske svrhe, draa se ubrzano krila i unitavala. Barem je tako bilo u naoj prolosti.
medu. Naime, prirodno svojstvo meda je da kristalizira i patvoreni med nikada ne moe kristalizirati! Bitno je naglasiti i kako sama kristalizacija ne utjee na hranjivu vrijednost meda. S druge strane, med drae djeluje na jaanje imuniteta te je posebice koristan djeci i svim onim koji ne vole preintenzivan okus meda. Dakle, rije je o medu koji nema tekih aroma i koji jaa organizam, olakavajui mu borbu protiv bolesti. Djeluje i na sniavanje kolesterola, a samim tim i na prevenciju bolesti kardiovaskularnog sustava. Sadrajem aromatinih ulja prevenira i olakava bolesti dinog sustava, a nerijetko se koristi i kao pomo u lijeenju malignih oboljenja. I na kraju, to rei ve ustvrditi kako je pelarstvo budunost Hercegovine a draa jedan od temelja njegove komercijalizacije na naem podruju. Jer ipak ne smijemo zanemariti injenicu kako nektar iz drae budi ljubavni ar. A to opet znai da moemo stvoriti jedan od karakteristinih brendova koji e biti prepoznatljiv na naem i irem europskom tritu-hercegovaku mednu viagru!

Zarada iz prirode!

Draa - omiljena paa za pele

DRAA
Pie: nino Rotim, diPl. ing.

preko trnja do uspjeha

alu na stranu, iole malo ozbiljniji poljoprivrednici, stoari i svi drugi entuzijasti lako e ustvrditi kako u Hercegovini jedino uspjeno moemo uzgajati drau. Jer rije je o grmolikoj biljci koja vrlo dobro podnosi surovu hercegovaku klimu kojoj vie nego uspjeno prkosi. Meutim, osim pokoje koze koja e se neupueno uputiti u susret vrlo opasnim drainim bodljama niti jedna druga ivotinja od ovog grma kao da nema koristi. Izuzev pela! A ukoliko niste znali, jedino Svemoguem moemo zahvaliti to nam je podario ovaj bodljikavi grm koji naraste do 3 metra visine. Naime, draa je veoma dobra medonosna biljka koja u kombinaciji s kaduljom daje vrlo ljekovito i nadasve stimulativno sredstvo koje pojedini usporeuju ak s viagrom! A to je doista, dobrim dijelom znan-

stveno dokazano i potvreno s medicinske strane, jer je na ovaj nain spravljen med bogat acetil-holinom, aktivnom tvari izvrsnom za cirkulaciju, krvoilni sustav i srce. A u takvom stimulativnom medu draa treba zauzimati 60 posto dok ostatak od 40 posto otpada na kadulju.

Bioloke osobine drae

Draa (Paliurus spina-christi) bodljikavi je grm koji moe narasti do 3 metra visine. Kod nas raste na kamenjarima Hercegovine a ima je i du cijele Dalmacije te Crne Gore. Ima okruglaste, spiralno rasporeene, cjelovite ili blago pilste glatke listove, duge 2-4 cm i iroke 1,5 cm. Sitni cvjetovi su zlatnouti, skupljeni u grozdie u pazucima listova. Biljka cvate u lipnju, odmah iza kadulje. Kako su joj cvjetii plitki, izloeni su svakoj vremenskoj promjeni. Ipak, njenom medenju posebno pogoduje vlano vrijeme bez vjetra. S

Pojedini pelari su ve uspjeli komercijalizirati drain med kao sredstvo koje budi ljubavni ar. A dnevni prinosi meda na drai obino se kreu oko 3 kilograma, premda u izvanredno dobrim godinama na drai prinos meda zna biti i mnogo vei. Tako u strunoj literaturi nalazimo podatak kako je 1974. godine u okolici Stoca draa tako dobro medila da je davala preko 8 kg prinosa na dan. Tako u dobrim godinama obino daje po jedno kvalitetno vrcanje. Spomenimo i kako je med od drae ut ili zatvorenout. Bez mirisa je, slatkog, malo oporog okusa. Pelari ak kau da ih kod spravljanja meda od drae uvijek nanovo iznenadi novonastali ton okusa. To je zato jer okus varira u odnosu na biljke koje se zateknu u okolini drae. A kako u Hercegovini ima dosta kadulje s okusom drainog meda nema problema. ak, tovie, na ta nain dobiva se med velike kakvoe. Jedina mana, ako je tako moemo nazvati, jeste injenica da med od drae brzo kristalizira. Ali, bolje upuenima je to stopostotni znak da se radi o nepatvorenom

I kornjai rado posjeuju cvjetove drae B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

OCJENJIVANJE
Pie: mladen kaRai, diPl. ing.
njuje, nain uzimanja i koliinu dostavljenih uzoraka, podatke o medu, vrijeme i mjesto ocjenjivanja. Pelar pak na ocjenjivanje med dostavlja u staklenkama u teini od po 1 kilogram. Potrebno je dostaviti tri pakiranja meda jer jedan odlazi u laboratorij na analizu, drugi ide na ocjenjivanje dok se trea staklenka meda deponira za naknadne potrebe (za provjeru uspjenosti ocjenjivanja ili za analizu nakon reklamacije pelara). I dok se laboratorijskom analizom i mikroskopskim pregledom izdvajaju patvoreni medovi i utvruje botaniko porijeklo meda ocjenjivaki sud organoleptiki pregleda uzorke meda. Obino medove ocjenjuje jedan ili vie sudova sastavljenih od 5 do 9 lanova koji dnevno mogu kvalitetno ocijeniti do 30 uzoraka meda. Pri tom se prvo ocjenjuju laki a tek potom medovi bogatiji okusom i mirisom. Izmeu svakog kuanja meda okus se prekida konzumiranjem komadia kruha ili jabuke. Slubeno ocjenjivanje meda je iznimno zanimljivo a svrha mu je prepoznati odlike nacionalnog meda, istaknuti najkvalitetnije proizvode te nagraditi trud pela i pelara.

23

Svaki med ima svoje specifinosti i ne moe se rei da je odreena vrsta najbolja. Jer svaki je med dobar, samo je stvar ukusa kojem e se dati prednost. Tu je i navika pojedinih krajeva. I dok se u Bosni cijeni med od bagrema u Hercegovini pelari kau kako nema nita bez kadulje ili vrijeska.

kakvoe meda

eko se med koristio za pripravljanje razliitih lijekova, kao energetski pripravak koji je omoguavao preivljavanje, dok su njegovi korisni sastojci pridonosili i ljepoti. Danas se med koristi u medicinske i kozmetike svrhe, ali i kao neizostavna zdrava namirnica. A smatra se kako je pelarstvo kao profesija, a time i koritenje meda poelo na Srednjem istoku. Stari Egipani drali su pele i trgovali medom i pelinjim voskom du obale istone Afrike jo prije nekoliko tisua godina. Isto tako, brojne recepte lijekova koji u sebi sadre med pronalazimo u samim zaetcima ljekarnitva i travarstva. Sve to svjedoi u prilog injenici kako je ovjek jo od davnina poznavao i eksploatirao hranjiva i ljekovita svojstva meda i drugih pelinjih proizvoda-propolisa, matine mlijei i voska. Danas, suvremena medicina pridaje sve vie znaaja medu kao vrijednoj namirnici, i to prvenstveno u prehrani trudnica, dojilja, djece, staraca, bolesnika i dr. Ali, osim u medicini med se intenzivno koristi i u kozmetikoj industriji kao vrijedan sastojak mnogih pripravaka za preparativnu njegu tijela.

potrebna pomo svim unim bolesnicima. Lipov med ima blago utu boju koja se prelijeva u zelenkastu. Jakog je i ugodnog mirisa po cvijetu lipe, slatkog okusa i u na-

Najee vrste meda

rodu je naroito popularan. Kristalizira se za mjesec-dva u sitne kristale te malo pouti. Preporua se sranim bolesnicima. Livadni med- S naih livada dobivamo med od najrazliitijih biljaka, s tim da se razlikuje med s nizinskih odnosno visinskih livada i panjaka. Sukladno tomu, med moe biti svijetao do tamnout. Miris i okus varira ovisno o biljkama s kojih je skupljen. Upravo zbog te kombinacije raznog bilja, livadni med je veoma traen. Uz med bagrema i kestena preporua se unim bolesnicima. Kaduljin med je svjetloute boje koja se malo prelijeva u zelenkastu. Mirie po kadulji. Slatkog je i ugodnog okusa i malo gorkast. Sporo se kristalizira, tek

Kako se ocjenjuje med?

I dok svaki pelar subjektivno svoj med ocjenjuje kao najkvalitetniji, na slubenim natjecanjima to nije tako. Jer na takvim i slinim manifestacijama med se od strane posebno oformljene komisije ocjenjuje organoleptiki i to nakon provedene kemijske i mikroskopske analize. A sam organizator izrauje pravilnik ocjenjivanja tako to raspie natjeaj kojim poziva pelare te odredi uvjete natjecanja: vrste meda, podruje s kojeg se med ocjeB R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

Bagremov med je gotovo jedan od najsvjetlijih vrsta meda. ist bagremov med bez primjesa drugog meda staklasto je proziran, gotovo bezbojan. Blagog je okusa i neto slabijeg mirisa. Dugo se ne kristalizira. Dosta je traen na tritu i naroito se preporua za smirenje te kao prijeko

nakon dva do tri mjeseca, tvorei fine kristale. U Hercegovini je iznimno traen, a uz lipov med preporua se kod upale sluznice usta, zubnog mesa i grla te kod suhog kalja. Vrijeskov med je karakteristian za hercegovako podruje. Meutim, malo je poznato kako postoje dvije vrste vrijeska, bijeli

i crveni. Od bijelog vrijeska med je svijetle do malo ute boje koja se prelijeva u zelenkastu. S druge strane, od crvenog vrijeska med je prilino tamniji. Oba pak meda imaju jak miris po vrijesku te su ugodnog slatkog i otrog okusa. A vrijeskov med je izuzetno traen meu potroaima. Ima jako diuretsko djelovanje pa se preporua kod upale mokranog mjehura i bolesti mokranih putova a blagotvorno djeluje i kod upale bubrega. I dok vrsta meda ima iznimno mnogo tako da bismo ih mogli opisivati ini se u nedogled, spomenut emo kako se posljednjih godina zamjeuje sve vea potranja i za propolisom koji je ustvari sporedni, ali vrlo vaan pelinji proizvod. Zovu ga i pelinja smola a od davnina se izolirao i koristio za lijeenje konih bolesti sluznice i vlasita (psorijaza, Candida albicons, seboreja i sl.). Tinktura propolisa takoer pomae u prevenciji gripe, prehlade, angine te blagotvorno djeluje kod kroninih upala nosa, nosne upljine i sinusa. Svjetski poznavaoci apiterapije vjeruju da je propolis lijek budunosti. ini se da ipak nisu daleko od istine

24

tetnici u konici i neprijatelji pela

Pele, odnosno njihove proizvode, napadaju razliiti tetni organizmi, meu kojima njih nekoliko mogu priiniti ozbiljne tete. Po tetnosti se posebno izdvajaju mali i veliki voskov moljac.
Pie: doc. dR. Sc. ivan oStoJi
slaninar je crne boje sa sivom prugom, dugaak 7-9 mm, a liinka naraste do 10 mm. Vrlo je prodrljiv, a proizvode oneiuje velikom koliinom izmeta. Ponekad ga se moe pronai na sau, no tete koje pravi nisu velike. Moe ga se pronai i u konici, a vrlo esto u skladinim prostorima.

Mrtvaka glava

Vei broj mravinjaka u pelinjaku nije poeljan

Odrasli voskov moljac i liinka

Voskovi moljci

Voskovi moljci veliki (Galleria mellonella L.) i mali (Achroea grisella) su noni leptiri koji se javljaju svake godine. Odrasli nisu tetni, ali su zato tetne njihove liinke koje oteuju sae koje se nalazi izvan konice, a nekada mogu priiniti i tete u konici kod slabih zajednica. Inae, voskovi moljci pripadaju skupini skladinih tetnika i najvee tete rade u skladitima. enka voskova moljca odloi nekoliko stotina jaja na uskladitenom sau. Nakon izlaska iz jaja, liinke se hrane saem, pravei kanale, a sve to upredaju nitima. Preventivne mjere suzbijanja odnose se na odravanje istoe u skladitima gdje se skladit

sai i drugi pelinji proizvodi. Skladita moraju biti hladna, s temperaturom ispod 15C. Danas se na tritu mogu nabaviti razliiti pripravci kojima se suzbijaju moljci u skladitima, ali samo neki se mogu koristiti u pelarstvu.

Slaninar

Leptir, domaeg naziva mrtvaka glava (Acherontia atropos L.), je jedan od veih leptira kod nas. Razmjetaj dlaica na lenoj strani prsita daje obrise mrtvake glave. arenih je boja. Mrtvaka glava je noni leptir koji ulazi u konice u potrazi za medom i nektarom. Svojim prisustvom u konici uznemirava pela koje ga esto i ubiju, pa se u konici mogu pronai ostaci dijelova tijela. Pela esto oblijepe ostatke tijela propolisom. Osnovna mjera zatite je onemoguavanje ulaska leptira u konicu postavljanjem uskog leta.

pelinjaku primijeti vea brojnost mrava potrebno je pronai i unititi mravinjake. Strljen (Vespa crabo) i osa (Vespula vulgaris) mogu priiniti tete pelama. Daleko vie su opasniji trljenovi koji mogu postati veliki problem na pelinjaku ako se jave u veoj brojnosti. Strljenovi love pele ispred konica, ali ulaze u konice gdje napadaju leglo, ali i maticu. Suzbijaju se postavljanjem mamaca na bazi octikavog vina, jabunog soka ili piva. Ne smiju se koristiti mamci koji su privlani za pele (slatkaste tekuine).

Strljenovi i ose

Slaninar (Dermestes lardarius) napada razliite vrste proizvoda ivotinjskog porijekla. Odrasli

Streni love pele

Leptir mrtvaka glava voli med

Mravi

Odrasli slaninar i liinka

esti su stanovnici pelinjaka, ali ne nanose velike tete. Tu i tamo ulaze u konice u potrazi za medom. Poznato je da neke vrste napadaju pele. Ako se na

I ose mogu priiniti tete u pelinjaku B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

ZANIMLJIVOSTI O PELAMA RADILICAMA

Pele radilice su najbrojniji lanovi pelinje zajednice i osim polaganja jaja obavljaju sve poslove u konici i izvan nje: hrane i njeguju leglo i maticu, iste stanice, grade sae, odravaju potrebnu temperaturu i vlanost legla, tite konicu od neprijatelja, sakupljaju nektar, polen i propolis, donose vodu. Zbog svih tih poslova se i nazivaju radilicama. Evo i nekih njihovih karakteristika: Jedna pela je teka oko 100 miligrama, to znai da ih u kilogramu ima oko 10 tisua. Ako u jakom drutvu ima oko 60 tisua pela, nije teko izraunati koliko je teka konica. Pela radilica je dugaka od 12 do 14 milimetra, a jezik kojim sisa nektar dug je 6 milimetra. Duina ivota pele radilice zavisi od naina ishrane, kao i jaine drutva, pa tako u rano proljee, kada se pele tek pripremaju za glavni posao, ive do 35 dana, a ljeti, u glavnoj pelinjoj sezoni, kada ima najvie rascvjetalog medonosnog bilja, pela ivi svega 28 dana. U periodu zimovanja, od rujna pa do proljea, pele su u klupku i tada ive najdue - od 6 do 8 mjeseci. Po lijepom i tihom vremenu pele mogu letjeti od 45 do 60 kilometara na sat, a kada je vrijeme loije, brzina se

25

Mievi esto ulaze u konice

potrebno je postaviti zatrovane mamce.

Ptice

Mievi

Mievi mogu predstavljati ozbiljan problem na pelinjaku. Mogu unititi ili oslabiti cijelu pelinju zajednicu. Posebno su tetni tijekom zime kada se uvlae u konice u potrazi za sklonitem. Uznemiruju pele u zimskom klupku, ali se hrane i medom, peludom, mrtvim i ivim pelama. Sae u konicama u kojima je boravio mi ima karakteristian miris koji odbija maticu i pele. Osnovne mjere zatite svode se na onemoguavanje ulaska mieva u konice na nain da se suavaju leta i postavljaju tzv. eljevi. Ako se primijeti vea brojnost mieva na pelinjaku,-

Neke vrste ptica, primjerice pelarica ili ukrasne una (Merops apiaster), mogu priiniti manje tete pelinjoj zajednici. Ova ptica uznemirava pele prilikom odlaska ili povratka s pae, a vrlo esto lovi pele oko pelinjaka.

smanjuje na 10 km na sat. Natovarena nektarom ili polenom pela prelazi oko 20 kilometara na sat, a prilikom letenja u jednoj sekundi napravi oko 440 zamaha. Kada pela miruje, vidi na udaljenosti i do 60 centimetra, a na daljini od 1 centimetra moe zapaziti predmet od 8 mikrometara. Dok leti, pela vidi svega nekoliko metara ispred sebe. Tada joj je poveana frekvencija vizualne stimulacije na est puta veu nego kod ovjeka. Pela razlikuje bijelu, utu, zelenu, plavu i ultraljubiastu boju, a prepoznaje i oblike pojedinih predmeta i cvjetova. Izuzetno joj je razvijeno ulo mirisa koje se nalazi u antenama. ulo ukusa je smjeteno u usnom ustroju. Ako je nektar sladak, iako je neprijatnog mirisa, pele ga sakupljaju. One reagiraju i na zvuke koje registriraju pomou ula dodira, koje se nalazi po itavom tijelu. Imaju svoj nain komuniciranja, a to je najee neka vrsta igre. Od udaljenosti pae zavisi brzina igre, tj. broj okretaja u 14 sekundi. Ako je paa udaljena 100 metara, pela se okrene 10 puta, a samo 4 do 5 puta ako je paa udaljena jedan kilometar. to je put do hrane dui, to je dua i igra.

Ptica medarica esto lovi pele oko pelinjaka B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

Pela radilica - izuzetno vana u pelinjem drutvu

KOMARCI
dosadni ljetni kukci
Pie: doc. dR. Sc. ivan oStoJi

26

Komarci su najaktivniji u sumrak, a tijekom dana miruju u svojim sklonitima, u razliitom raslinju u blizini bara ili vodotoka. Siu krv ljudi i domaih ivotinja, a neke vrste prenose i uzronike bolesti.
Pie: doc. dR. Sc. ivan oStoJi

Veliki broj vrsta

U svijetu je poznato oko 3000 vrsta komaraca. Od tog broja kod nas je prisutan vei broj vrsta (oko 20) meu kojima su najznaajniji predstavnici rodova Anopheles, Aedes i Culex. Osobina komaraca da siu krv (enke) na nekoliko domaina pogoduje prijenosu razliitih mikroorganizama koji ive u krvi. ak i kad ne siu krv, svojom prisutnou a posebno zujanjem, naruavaju mir i spokoj ljudi. Vrste roda Anopheles prenose uzronika malarije-bolest koja je uz AIDS najvanija zarazna bolest od koje godinje obolijeva 200-

Pripravci za zatitu od komaraca

Odrasli komarac

Liinka komarca

300 milijuna ljudi, a umire oko milijun. Vrsta Aedes albopictus prenosi vie virusa opasnih ovjeku, a meu njima i virus dengue i ute groznice. Ova vrsta je prisutna u Italiji, Crnoj Gori. U Hrvatskoj nije registrirana, a nema podataka je li prisutna u BiH. Komarci su najaktivniji u sumrak ili rano ujutro. Preko dana miruju u svojim sklonitima, u razliitom raslinju u blizini bara ili vodotoka. ivotni vijek komarca tijekom ljeta traje 1-2 mjeseca, a u nepovoljnim uvjetima i dulje. Tijekom prezimljenja odrasli komarci ive pola godine, a neke vrste i do godinu dana. Za razmnoavanje komaraca potrebna je voda u kojoj liinke provode svoj razvoj.

Zatita od komaraca

Suzbijanje komaraca mora se provoditi sustavno na odreenom podruju. U podrujima gdje ima vie komaraca provode se akcije suzbijanja koje su usmjerena na suzbijanje liinki i odraslih. Liinke se suzbijaju tzv. larvicidima kojima se tretiraju vodene povrine. Odrasle jedinke suzbijaju se razliitim kemijskim pripravcima, najee iz razliitih letjelica, a suzbijanje se moe obaviti i sa zemlje uz primjenu posebne aparature. U onim podrujima gdje se ne provodi suzbijanje komaraca0 koriste se razliiti pripravci pomou kojih se pokuava smanjiti njihova brojnost, ali i negativno

djelovanje na ljude. Najee se koriste razliiti repelenti koji na neki nain tjeraju komarce.

Aparat koji privlai i ubija komarce

Razliiti repelenti

Najvie se koriste aparati sa tabletama B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

Jo poneto o komarcima I komarci vole plavue

enke komaraca siu krv. Kad rilo enke prodre kroz poru na koi i nae mjesto ispod epiderme gdje ima krvi, ubrzo se kroz hypopharinx izluuje sadraj pljuvanih lijezda da se krv koja e ui drugim kanalom ne bi zgruala i zatvorila ga. Ubodi komarca nisu toliko bolni koliko su neugodni. Oko ubodenog mjesta javlja se crvenilo i otok kao posljedica utrcavanja toksinih proizvoda pljuvanih lijezda, poslije ega se javlja manji ili vei svrab oko ubodenog mjesta. Mujaci komaraca se hrane nektarom, a energija dobivena ovom putem sasvim je dovoljna da zadovolji sve potrebe mujaka. Njemu je energija potrebna da leti u roju dok ne pronae enku i oplodi je. Iako imaju razvijeno rilo, mujaci ne siu krv. Mujaci komaraca krae ive i slabije lete od enki. ivotna funkcija im je svedena na razmnoavanje. U tu svrhu mujaci stvaraju rojeve i vrtlono se u njima kreu. U takav roj ulijee enka, izabere partnera i zajedno slijeu na neki list ili zemlju i tamo se pare. Nakon oplodnje ubrzo zavrava i ivot mujaka, slabije se hrani i vrlo brzo ugine. ivotni vijek odraslog mujaka je oko 7 dana. enke nekih vrsta komaraca moraju sisati krv kako bi mogle razviti svoja jaja i dati ivot novoj generaciji komaraca, te kako bi dobile potrebnu energiju za rad miia jer lete na velike udaljenosti. Ovisno o vrsti jedna enka moe odloiti od 150 do 400 jaja tijekom jednog odlaganja. enke mogu odlagati jaja i do 5 puta godinje. enke ne siu krv svakog dana. Ovisno o vrsti jedna enka sie 2 do 5 puta tijekom ivota. Komarci ne prenose AIDS. Virus HIV-a pripada u ARBO viruse (artopod borne virus). Prema strukturi ovaj virus mogao bi biti prenesen lankonocima, no u stvarnosti to nije tako. Virus HIVa termiki je vrlo nestabilan i vrlo mala oscilacija temperature ga ini avirulentnim. Kada nakon krvnog obroka komarac odleti od svog domaina temperatura uzete krvi pada za nekoliko C. To je glavni razlog zato komarci ne prenose virus HIV-a.
B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

27

U idealnim uvjetima, ovisno o vrsti, razvoj komaraca traje oko 7 dana. enke odlau jaja na povrinu vode, dok kod posljednje generacije enka jaja odlae ispod lia, na zemlju u blizini vode ili ak dalje, ali u svakom sluaju na mjesto gdje e se voda u budunosti pojaviti. Jaja su vrlo otporna na hladnou i mogu preivjeti i 30C.

Bilo u alama ili i u stvarnom ivotu, kae se da blondine izazivaju panju gdje god se nau. Malo panje ne kodi, reklo bi se. E, u krivu smo! Barem tako tvrdi harvardski profesor Andrew Spielman, autor knjige Komarac i jedan od vodeih svjetskih autoriteta za komarce i bolesti koje oni prenose. Naime, po njemu, plavue i crvenokose komarcima su mnogo atraktivnije od obinih smrtnika smee kose, i to iz istog razloga iz kojega se za njima okreu glave - istiu se u gomili! Komarce privlae kontrasti - svijetla kosa, odjea intenzivnih boja i slino. No, kada se odluuju za svoju rtvu, komarci se ne povode samo za atraktivnim izgledom, kae profesor Spielman. Razna su istraivanja pokazala da mali krvopije dobrim obrokom smatraju i ene u ovulaciji, osobe smrdljivih nogu, kao i one koji se jako znoje. to to tono privlai komarce, jo se ne zna, ali odreenu ulogu igraju temperatura koe, kontrasti boja, mlijena kiselina u miiima, mahanje rukama. Sva srea da od 2.500 vrsta komaraca, samo se aica njih gosti ljudskom krvlju. A, kad smo ve kod toga, znate li otkuda dolazi zujanje komaraca? enka proizvodi taj svojevrsni visoki C maui krilima bre od 500 puta u minuti. Navodno, taj zvuk dovodi do ludila muke komarce, koji se u tisuama sjate oko nje.

HRUT
Obini hrut veliki tetnik razliitih biljnih vrsta
Obini hrut (Melolontha melolontha) jedan je od poznatijih kukaca kod nas, posebno u brdskim podrujima. Odrasli hrutevi hrane se liem voaka, vinove loze te umskih i ukrasnih liara. U pojedinim godinama (letne) mogu izazvati golobrst. Daleko tetnije su njihove liinke-grice koje ive u tlu te oteuju korijenje raznih biljaka (posebno su tetne povrtnim kulturama). Odrasli hrutevi su dugaki 20 - 28 mm. Pokrilje im je smee boje a glava i nadvratni tit crni. Tijelo grice je svinuto, blijedoute boje s smeom glavom. Grice narastu do 60 mm.

Pie: mR. aida kohni

rasipanjem zemljinih insekticida. Izbor insekticida ovisi o kulturi, a najee se koriste oni na osnovi karbofurana, klorpirifos etila, foksima i dr. U svijetu se intenzivno istrauje, a ponegdje i primjenjuju bioloki insekticidi na osnovi gljivice Metarrhizium anisopliae i Beauveria brongiartii.

Odrasli hrutevi javljaju se u travnju i svibnju, kada se hrane liem. Nakon ishrane odvija se kopulacija nakon ega enke u tlo odlau jaja. Prilikom odlaganja jaja enke se zavlae u tlo na dubinu od dvadesetak centimetara gdje odlau prvu skupinu jaja (oko 30). Nakon toga enke se vraaju na drvee, hrane se, te se ponovo vraaju u tlo radi odlaganja jaja. Za odlaganje jaja enke biraju obraena tla. U potrazi za pogodnim tlom, za odlaganje jaja, mogu preletjeti i do 2 km. Nakon 30-40 dana iz jaja izlaze liinke koje cijeli ivot (34 godine) provode u tlu gdje se hrane korijenjem i podzemnim organima raznih biljnih vrsta. Suzbijanje ovog tetnika (grice) provodi se preventivno svuda gdje se oekuje jai napad,

Mramorasti ili areni hrut

Prisutan je na podruju BiH, u njenim junim podrujima. Uglavnom obitava na pjeskovitim tlima u kojima se razvija grica. Dugaak je oko 40 mm. Lako je uoljiv jer se na smeim prednjim krilima nalaze bijele are. Grica dosegne duljinu do 80 mm. Moe se hraniti i korijenjem vinove loze. Razvoj mu traje 3-4 godine

Liinka hruta

Odrasli hrut

28

PRIPREMA VINSKIH PODRUMA ZA BERBU GROA

Pie: nino Rotim, diPl. ing.

Iako do berbe groa ima jo dosta vremena, iskusni vinari ve sredinom kolovoza poinju s pripremama podruma za berbu. Podrumi predstavljaju ogledalo svakog vinara, te u svakom trenutku mora biti ist, a posebno u vrijeme prerade groa.

Drvene bave su osnovni inventar u podrumu

a podruju Hercegovine berba groa poinje sredinom rujna. Puno poznatiji naziv za berbu groa na ovom podruju je trganje. S pripremom podruma za prihvat novog groa treba poeti na vrijeme kako tijekom berbe i prerade ni bi dolazilo do zastoja. Isto tako potrebno je na vrijeme nabaviti i potrebnu opremu. Iskusni vinogradari i vinari pripreme za berbu poinju na vrijeme, obino sredinom ili krajem kolovoza, ovisno o vinogradarskim podrujima i vremenu dozrijevanja groa, kako bi se izbjegli zastoji u tijeku berbe i prerade groa. Pripreme obuhvaaju pregled i ispravnost opreme u podrumu (ruljae-muljae, crpke, pree), pripreme vinskog sua (bave, cisterne, kace), nabavku potrebne dodatne opreme i materijala (kare, kvasac, bistrila, sredstva za sumporenje, motomjeri isl.) te na kraju ienje i dezinfekciju podruma.

betonski uz dobar sustav kanalizacije. Poeljno je da su zidovi podruma obloeni keramikim ploicama, a ako ne, onda obijeljeni vapnenim mlijekom. Za zatitu zidova podruma od plijesni koriste se razna sredstva (vapno, modra galica, sumpor-dioksid te neki fungicidi ).

Pumpa za pretok

Postupak s bavama

Pripreme podruma

Podrum je ogledalo svakog vinara. Tijekom cijele godine mora biti ist, a posebno pred berbu mora se detaljno oistiti, jer mot i vino brzo upijaju sve nepoeljne mirise. Zbog toga se u podrumu ne smije drati krumpir, kupus, stona hrana, nafta, ocat, a pogotovo ne sredstva za zatitu bilja. Pod podruma obvezno mora biti

Bave su osnovni inventar u podrumu. Moraju biti u besprijekorno istom stanju, jer vino se stvara u bavi; u looj nezdravoj bavi jo nitko nije proizveo dobro vino. esto je nepravilno odravana bava posljedica neugodnih mirisa i okusa vina po plijesni ili octenosti. Bavu treba pripremiti za prihvat mota ili vina, a taj postupak se naziva ovinjavanje. Provodi se zaparivanjem, kristalnom sodom i toplom vodom. Pljesnive i octene bave prije upotrebe treba izlijeiti. Ako je bava vie zaraena, treba je rastaviti, ostrugati povrinski sloj duge, pa zatim sastaviti i oprati zagrijanom vodenom parom. Bave koje vonjaju po octenoj kiselini peru se kristalnom sodom, a manje zaraene bave s plijesni vodenom parom. Nakon ovinjavanja bavu uvijek isperemo hladnom vodom, pustimo da se dobro osui, te nakon toga u njoj palimo sumporne trake. Veliku panju treba posvetiti prei i muljai, odnosno muljairunjai zbog eljeznih dijelova sklonih koroziji. Ako je boja ote-

ena, onda se ti dijelovi mogu obojati jedino bojom za prehrambenu industriju.

Pravilan odabir posuda za berbu

a sprjeava negativni utjecaj kisika iz zraka koji se oituje u oksidaciji fenolnih spojeva-tvari boje i tanina znanog kao smei prijelom ili posmeivanje groa, mota i vina. Nadamo se da e ovih nekoliko savjeta koristiti vinogradarima i vinarima da se adekvatno pripreme za berbu-trganje kako bi najdrai posao u godini to bolje obavili i na vrijeme pripremili podrum za prihvat groa.

Groe se bere u plastine sanduke volumena 20-30 kg, a nikako u plastine vree u kojima se groe gnjei, a u oteenim bobicama poinju nepoeljni procesi. Stalno se naglaava da groe u podrum mora doi zdravo i u to kraem vremenu nakon berbe, bez lia i zemlje. Bere se onoliko groa koliko se istog dana moe preraditi. Brza prerada gro-

Parafinsko ulje i kristalna soda

Posude za branje groa

Muljaa

Motomjeri

Cjelokupni podrumski prostor mora ispunjavati odreene uvjete glede temperature i vlanosti zraka da bi se vino ouvalo mana vina i bolesti. Najpogodnija temperatura podruma je 12 do 15C. Osim temperature u podrumu je vana relativna vlanost zraka. O njoj ovisi hlapljenje vina, pojava gljivica i plijesni, ali i korozija svih metalnih predmeta u podrumu. Relativna vlanost zraka ne bi smjela prelaziti 80%, a najpovoljnija je od 65 do 70%.

Svaku bavu koju upotrebljavamo u podrumu moramo prije punjenja vinom, ali i poslije pranjenja, oprati hladnom vodom, osuiti i sumporiti sa sumpornim trakama. Ovo je obavezan i redovit postupak, da bi se bava odrala zdravom. Upamtite! Prije punjenja bave vinom palimo jednu sumpornu traku na 100 litara volumena bave (jako sumporenje), jednu traku na 200 litara (srednje sumporenje) i jednu traku na 300 litara (slabo sumporenje). *** Pribliavanjem berbe groa trganje- poinju i pripreme vinogradara koje se uglavnom odnose na nabavku potrebne opreme. Kao i prethodnih godina, Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu za predstojeu berbu, u prodaji e imati inox i drvene bave, runjae, muljae, kare, vinobran i kvasce, te mnoge druge artikle potrebne svakom vinogradaru i vinaru.
B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

29

MUHE prenosioci zaraznih bolesti

Pie: mR. aida kohni

od govorimo o muhama u veini sluajeva mislimo na kunu muhu (Musca domestica), jer je ta vrsta muhe najrairenija i ini najvei dio populacije muha. U gradskim i seoskim sredinama, uz kunu muhu prisutan, je veliki broj drugih vrsta muha: muha peckavica (Stomoxis calcitrans), muha mesara (Sarcophaga carnaria), muhe zujare (Caliphora vomitora i Caliphora trocephala), muha zlatica (Lucilia sericata). Muhe imaju veliki utjecaj na ljude s zdravstvenog ali i ekonomskog aspekta. Zdravstveni znaaj muha povezan je s njihovim nainom prehrane i ivota. Muhe se hrane i zadravaju na organskim tverima u raspadanju, izmetu, otpacima i sl. Dlakavo tijelo muha lako sakuplja neistoe i mikroorganizme, a zbog svoje velike mobilnosti poznate su kao mehaniki vektori prijenosa mnogih zaraznih bolesti. Vie od 100 uzronika bolesti povezani su s kunom muhom.

se od 6-10. prosjeni ivotni vijek kune muhe je 2-4 tjedna, a populacije su najvee u kasno ljeto i ranu jesen.

Suzbijanje muha

Bioloki ciklus

Muhe prolaze kroz potpuni razvoj (jaje, liinka, kukuljica, imago). enke odlau jaja (oko 100) u vlanu organsku tvar u raspadanju (otpaci iz kuhinja, gnojita, izmet, smee i dr.). Brzina rasta i razvoja liinke ovisi o nizu vanjskih faktora (posebno temperaturi). U naim uvjetima broj generacija u jednoj sezoni kree

Pri odabiru naina suzbijanja muha, vano je tono odrediti vrste muha koje treba suzbiti. Isto tako kod pojedinih vrsta muha, mora se znati koji su stadiji idealni za suzbijanje. Tak tada moemo pristupiti odabiru metode suzbijanja.. Sve mjere koje se poduzimaju u cilju suzbijanja muha dijele se u dvije skupine: preventivne i kurativne. Osnovni preduvjet u svakom suzbijanju muha je dobra sanitacija. Hranu i medije u koje enke odlau jaja treba ukloniti, mehaniki sprijeiti pristup odraslim muhama. Naglasak trba dati pravilnom i redovitom uklanjanju svih vrsta otpadaka, higijenski ispravno odlaganje i deponiranje smea i otpada, izgradnja higijenski sabiralita (gnojnice, deponije) te povremeno prevrtanje i isuivanje organskih materija u raspadanju. Mehanike mjere imaju za cilj sprjeavanje ulaska odraslih muha u razliite objekte, postavljanjem razliitih mrea ili posebnih ureaja koji stvaraju struju zraka na ulazima u prostorije, te hvatanje muha na posebne lovke koje sadre hranidbeni atraktant (eer,med i sl.) ili feromonski mamac. Poseban oblik lovki su i ureaji koji emitiraju UV svjetlost

valne duljine oko 365 nm koji privlai muhe. U mehanike mjere ubrajaju se i razliiti oblici mehanike zatite medija u koje enke odlau jaja. Kemijske metode suzbijanja muha imaju za cilj suzbijanje odraslih i liinki. U tu svrhu koriste se razliiti insekticidni pripravci iz nekoliko skupina (organofosforni, piretroidi, karbamati). U nekih populacija muha primijeene su lokalne pojave otpornosti na pojedine insekticide. Da bi se to izbjeglo potrebno je koristiti insekticide iz razliitih skupina. Otpornost muha na insekticide brzo se javlja kod insekticidnih pripravaka iz skupine piretroida i karbamata, dok je ta pojava otpornosti manje izraena kod primjene organofosfornih insekticida. Svakako pri odabiru

insekticida mora se uzeti u obzir i ova injenica, kako uspjeh suzbijanja ne bi izostao.

Kemijski pripravci za suzbijanje muha

Jo neto o muhama
kao prenosioci zaraznih bolesti muhe su krive za smrt 1/3 Evropske populacije u 14.stoljeu mogu se nai u svim dijelovima svijeta osim polarnih podruja vie od 33 milijuna mikroorganizama moe biti u njihovom probavnom traktu, a puno vie na tijelu i nogama oekivani ivotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca par muha moe izlei vie od milijun potomaka u 6-8 tjedana iza svake muhe koju vidite ima jo barem 20 muha koje se skrivaju kuna muha leti brzinom od 6,5 km/h

Novi pripravak za suzbijanje muha

Pripravak se pokazao izuzetno dobar u praksi

B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

30

Hercegovake koride

Posljednjih godina u Hercegovini se redovito odravaju koride odnosno borbe bikova. Jedna od poznatijih i svakako najposjeenijih korida odrava se u Posuju, na Ilindan (20. srpnja). A upravo zahvaljujui borbama bikova Rakitno je postalo uveno na irem podruju, jer upravo iz tog mjesta dolazi i najvie bikova za borbu. Isto tako u Rakitnu se borbe bikova tradicionalno prireuju na Uskrsni ponedjeljak i znaju biti toliko neizvjesne da se o njima pria tijekom cijele godine. Vlasnici bikova dugo se pripremaju i treniraju svoje bikove, jer postati pobjednik koride je presti. Nerijetko bikovi, pobjednici korida, vrijede koliko i bolji auto. Ako se pak odluite posjetiti neku od korida, morate znati da poraeni bikovi u bijegu pred protivnikom nerijetko zavre meu publikom, pa na koride nemojte doi bez kondicije.

Naj, naj, naj ..

prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Najhrabriji sisavac
Medni jazavac (Mellivora capensis) branit e se

Mitovi o rui

od bilo koje ivotinje, osobito ako se priblie jazbini u kojoj ima mlade. Njegova vrsta koa nije osjetljiva na napade pela, dikobraza te veine zmija, a istovremeno je toliko labava da se moe, ako ga netko primi za vrat, na primjer leopard, unutar svoje koe okretati i napadaa gristi sve dok ga ne pusti

I u drevnoj Grkoj rue su bile poznate i omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. godine p.n.e Epikur jer je elio da svakog dana ubere cvijet rue. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji enske ljepote ljubavi i plodnosti ruu na oltar, dok se Afroditine sluge prilikom vjerskih obreda nosile vijenie od bijelih ru, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ruama. Postanak crvene rue, po mitologiji, vezan je za smrt Adonisa, lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. On je, po vjerovanju, bio smrtno ranjen od vepra. Afrodita mu je pritekla u pomo, ali je morala da se provue kroz gust zasad bijelih rua i tada je iz njenog izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele rue.

Elektricitet pela i biljaka

Ameriki znanstvenik Erik Erikson utvrdio je da pele stvaraju elektrino punjenje u svom tijelu. Pele koje se vraaju s pae u konicu pozitivno su naelektrizirane i do 1,8 volti, a pele koje naputaju konicu rano u tijeku dana slabo su negativne, da bi kasnije postale slabo pozitivne. Kada elektrino punjenje cijele konice postane pozitivno pod utjecajem pela koje dolaze sa pae. Elektrini potencijal pele radilice mogao bi imati znaaja i za opraivanje biljaka. Cvjetovi i polen imaju tendenciju da budu negativno naelektrizirani i Erikson tvrdi da je primijetio kako polen otresen od pele, prilikom njenog slijetanja na cvijet, umjesto da pada s cvjeta biva privuen na pelinje tijelo. Ovakvim kontaktom pele s cvijetom neutralizira se elektrini potencijal i moda se time informira druga pela da je dotini cvijet bio nedavno posjeen.

Najbri guter
Najvea izmjerena brzina kopnenog gmaza je 34,9 km/h, koliko se kretala Ctenosaura, iguana s bodljikavim repom iz Srednje Amerike.

Mravi i brojke

Kao i svi insekti, i mravi imaju 6 nogu, a na svakoj su tri lanka. Mravlje su noge u odnosu na njihovo tijelo vrlo snane i stoga oni mogu brzo trati. Kad bi ovjek u odnosu na svoju veliinu mogao trati kao to mrav tri spram svoje, trao bi brzo kao konj. Sigurno ve znate da mrav moe nositi teret i 20 puta tei od vlastite teine. Prosjean ivotni vijek mrava je 45 do 60 dana. Kraljica (spolno zrela enka mrava koja lijee jajaca) moe ivjeti i do 7 godina. Mravlji mozak ima 250.000 modanih stanica i najvei je meu mozgovima insekata. Ljudski mozak ima 10 milijardi modanih stanica, tako da jedna kolonija od 40.000 mrava ima jednaku veliinu mozga kao ovjek. Postoji ak 10.000 znanih vrsta mrava.

Najdui guter
Guter Salvadori (Varanus salvadori) s Papue Nove Gvineje moe narasti do 4,75 m u duinu, iako 70% njegove duine otpada na rep.

B R O J 4 5 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6