Green Garden broj 44 svibanj / lipanj

2006.

godina VI cijena 3 KM

Bugenvilia Lavanda - mirisna ljepotica Zatita vinove loze Ljetne opasnosti

JAGODA

SUVREMENI UZGOJ

Rije urednika
Potovani itatelji! Ljetni broj Green Gardena u 2006. godini na svojim stranicama donosi vei broj uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjearstva, povrarstva, voarstva i vinogradarstva, tako i aktualnosti iz zatite bilja. Travnjaci, dua i srce svakog vrta, tijekom ljetnih mjeseci pomalo izgube svoj sjaj. Na koji nain ih odrati svjeim, ta kako ugraditi travnjak na tzv. elava mjesta ili kako u jednom danu dobiti zeleni tepih, moete proitati na prvim stranicama naeg glasila. Isto tako, tu su zanimljivi prilozi o vrstama koje se koriste kao penjaice, bougenvilia i glicinija, vrstama koje bi svatko rado vidio u svom vrtu. Kako pravilno gnojiti biljke, koja gnojiva koristiti, te kako postupati sa sobnim cvijeem tijekom godinjih odmora, moete pronai na stranicama koje obrauju cvijee i vrt. Jagoda, atraktivna vona vrsta, zadnjih desetak godina postaje vodea u uzgoju. Veliki broj poljoprivrednika odluuje se za sadnju te, itekako zahtijevne vone vrste. Koju sortu odabrati, kako ju pravilno posaditi, pognojiti, te prihraniti, moete pronai na stranica posveenim ovoj vonoj vrsti. Posebno istiemo ovaj prilog zbog opisa desetak sorti jagoda koje su u uzgoju ili e biti u narednom periodu. U ovom broju donosimo i nekoliko aktualnih priloga iz zatite bilja. Kako zatititi trenju od napada trenjine muhe, u koje vrijeme obaviti zatitu, te koje pripravke koristiti, su vjeita pitanja na koje odgovaramo u ovom prilogu. Tu su prilozi o kupusnoj muhi i puevima koji svake godine rade sve vee tete u povru. Tijekom ljetnih mjeseci esti su susreti s zmijama, paucima, osama i strljenima. Kako se zatititi od ovih organizama, moete proitati u prilogu pod naslovom Ljetne opasnosti, kojeg potpisuje dipl. ing. Nino Rotim. Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena uiniti zanimljivim veem broju itatelja, a ako smo neto propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti. Urednitvo

SADRAJ
BUGENVILIJA ::: GLICINIJA TRAVNJAK U JEDNOM DANU GODINJI ODMORI-OPASNOST ZA SOBNE BILJKE PELARGONIJE KUTAK VRTA ZA OPUTANJE I LEPTIRE TRAVNJAK - SRCE SVAKOG VRTA LAVANDA ::: RUMARIN OPLODNJA RAJICE ::: CELER BJELA ::: NAGRTANJE POVRA ZATITA POVRA OD PUEVA ::: KUPUSNA MUHA POVRTNJAK POETKOM LJETA SUVREMENI UZGOJ JAGODE LOVOR PITANJA I ODGOVORI ORGANSKA GNOJIVA ::: MINERALNA GNOJIVA ZATITA VINOVE LOZE DO ZAVRETKA CVATNJE IPAK ::: ORAH ::: MASLINA MARELICA ZATITA TRENJE OD NAPADA TRENJINE MUHE OPASNOSTI IZ PRIRODE KARAKTER I SVRHA KONTROLE PLODNOSTI TLA RAZNA DOGAANJA ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Knepolje b.b. 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Aida Kohni, Danko Toli, Mario ubela Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 19 20 21 22 23 24 25 26 28 29 30

RASPJEVANE KAMELIJE ::: GNOJIDBA LONANICA

B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

BUGENVILIJA
kraljica cvatnje
Bugenvilija je jednostavna biljka skromnih zahtjeva koja ne trai mnogo njege, premda je smatraju izuzetno osjetljivom penjaicom. Ipak, elite li u svom vrtu uzgojiti ovu dekorativnu biljku, tijekom zime je svakako zatitite od hladnoe, a zauzvrat ete dobiti prekrasne cvjetove na kojima e vam mnogi zavidjeti.
Pie: Stanislava Rotim

va ljepotica raskonih cvjetova podrijetlom je iz Brazila, ali se udomaila u svim tropskim i suptropskim zemljama. Iako se preteno uzgaja u srednjoj i junoj Dalmaciji, moe se uspjeno uzgajati i na kontinentu. Zamjetno je i da u Hercegovini sve vie okunica upravo krasi ova raskona penjaica. A vrijednost ove biljke upravo lei u bogatim slapovima cvjetnih listova (brakteja), najee ljubiaste boje koje se pojavljuju cijelo ljeto. Izbojci su joj trnoviti, a biljka se penje i na

vie od 5 m visine. Pored ljubiastih cvjetova, koji su ujedno i najei, prisutne su i druge nijanse boja poput bijele, ruiaste, crvene i naranaste koje se meusobno razlikuju po svojoj

bujnosti. Za njen uspjean uzgoj preporuuje se pak odabrati duboko i plodno tlo, dobre ocjeditosti. Pored toga, potrebno je obaviti neto dublju sadnju, to znai da stabljika treba biti barem 20 cm u tlu, ime je i sama biljka bolje zatiena od hladnoe. U vremenu dok je penjaica jo mlada treba joj posvetiti intenzivniju panju, osobito zimi. No kada odraste, dovoljno joj je pruiti puno sunca i vode, uslijed ega e nam bugenvilija sigurno znati uzvratiti svojim osobitim, prekrasnim cvijetovima.

Cvjet Bugenvulie

Redovita rezidba potie cvatnju

Kako bugenvilija ljeti cvate vie puta i pored toga u visinu

est prizor u Dalmaciji

brzo raste (to moe biti dobro ako je vani, ali nije poeljno ako ih uzgajamo kao lonanice), nuno je obaviti rezidbu koja ujedno potie i samu cvatnju. Stoga, elite li da biljke ostanu manjeg rasta i uvijek cvatu u visini oiju, treba ih redovito i prikraivati. Prikraivanje izdanaka u pravilu se obavlja im se njeni areni cvjetni listovi osue. A rezidba se obavlja tako da novi mladi prirast, koji lako prepoznajemo po zelenoj kori, prikratimo za polovicu. Poto smo biljku orezali, ona e nam ubrzo potjerati nove bone mladice na kojim e se za tri do etiri tjedna pojaviti i novi cvjetovi. Uzgajamo li bugenviliju pak kao lonanicu, prikraivanje izbojaka se obavlja ee, jer samim tim potiemo intenzivniju cvatnju biljke.

GLICINIJA - bujna penjaica bogatih cvjetova

Pie: Josip Brkljaa, ing.

ije je o proljetnoj ljepotici, bujnog rasta i obilne cvatnje a koja je rado viena na zidovima okunica. Meutim, ukoliko ovu penjaicu pravilno i redovito ne orezujete, moe se uvui pod va krov, uguiti drugo drvee i to je najgore izgubi na svojoj dekorativnosti. Zato ovu predivnu penjaicu trebate znati drati pod kontrolom. A za razliku od bugenvilije, glicinija se odlikuje veom otpornou na zimu. Ipak, njena najvea vrijednost lei u prekrasnim cvjetovima koji su skupljeni u grozdove duine 30-60 cm. Biljka dolazi u razliitim nijansama boja od bijele, ruiaste te kombiniranih nijansi plave i ljubiaste. Inae, glicinija trai duboko i vlano te ocjedito tlo. Osim toga, vie nego zanimljiv je i podatak kako ova biljka voli lunato tlo. U vrijeme same cvatnje, iz razloga to biljka gubi velike koliine vode,

potrebno je provoditi njeno redovito i obilno zalijevanje. To je posebno vano vriti u uvjetima june Hercegovine, ija klima ujedno i vie nego odgovara njenom uzgoju. Spomenimo i kako se sadnja glicinije obavlja iskljuivo na zatienim mjestima, uz prigodni vrsti oslonac. Kao to smo ve naveli, da ne bi dolo do nekontroliranog rasta biljke te time i do drugih neugodnih pojava, potrebno je ovu penjaicu redovito i orezivati. Tako treba znati kako se sami izbojci mogu skratiti 2-3 puta. Razmnoavanje biljaka najee se obavlja poloenicama jednogodinjih izbojaka, premda je dobro znati i kako biljka ne voli uestala presaivanja, to se posebno odnosi na starija stabla.

cvjetaju! Istini za volju, cvijetovi se mogu pojaviti nakon 10-15 godina ali i ne moraju. Stoga se iskljuivo nabavka sadnica ove predivne penjaice preporua u rasadnicima koji nude biljke razmnoene reznicama jednogodinjih izbojaka ili pak poloenicama. Isto tako, valja znati kako cvatnja moe izostati i zbog uzgoja penjaice na sjenovitom mjestu, zbog pretjeranog orezivanja zimi ili obilnog, nekontroliranog gnojenja duinim gnojivima koji poveavaju bujanje zelene mase na raun same cvatnje. A biljka koja ne cvate moe se stimulirati na cvatnju ciljanom gnojidbom fosfatnim gnojivima u rano proljee te orezivanjem novoizraslih izbojaka u kasno proljee ili rano ljeto.

bilo koji dio glicinije, osobito mahune i sjemenke. Naime, dvije do tri pojedene sjemenke mogu prouzroiti teko otrovanje s muninama i bolovima u trbuhu, proirenje zjenica i poremeaj cirkulacije, jer glicinija sadrava otrovne glikozide: vistarin i lektin.

Oprez kod kupnje!

Trebate znati kako sadnice glicinije koje se uzgajaju iz sjemena tjeraju jake izbojke i razvijaju snanu zelenu masu, ali ne

I to trebate znati

Borave li u vrtu mala djeca, igrajui se na terasi koju prikrivaju glicinija i tekoma, brino pazite da nehotice ne pojedu

Glicinija u raskou boje B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

TRAVNJAK U JEDNOM DANU

Postavljanje busena trave predstavlja noviju metodu zasnivanja travnjaka kojom, praktiki gledano, moemo imati gotov travnjak u samo jednom danu. Dakle, gdje je ujutro bila gola zemlja, naveer ve moe rasti zelen i gust travnjak.

Travne kocke spremne za novi travnjak

Drvene dekoracije

Pie: Goran Jurilj, dipl.ing.

velikoj ste urbi. Trebate gotov travnjak u roku nekoliko sati. Je li to uope mogue? Zahvaljujui travnatom tepihu, rjeenje je na pomolu. Naime, polaganje travnatog tepiha najbra je metoda zasnivanja travnjaka. Praktiki u samo jednom danu ispred vae kue moe rasti gust i zelen travnjak. Takav je travnjak odmah ravnomjerno zelen, tratina je gusta, kompaktna i promreena korijenjem a to je najvanije po travnjaku se moe odmah i hodati. Jedini nedostatak travnatog tepiha njegova je visoka cijena u odnosu na travu za klasinu sjetvu. Tepih se pak prodaje u svicima ili komadima debljine 3 cm, najeih dimenzija 30-40 cm irine i 150-250 cm duine to ini povrinu od 0,5 do 1 etvornog metra. Svaki busen trave mora imati jednaku debljinu i boju prekrivaa, biti oien od korova, imati gust splet korijenja i odgovarajuu vlanost. Sadnja se mora izvriti u roku od dva dana od vaenja busenja iz zemlje i, to je bitno, moe se vriti tokom cijele godine. Tijekom sljedeih nekoliko tjedana nakon presaivanja travnati tepih trebamo svakodnevno i zalijevati. Prva konja obavlja se za desetak dana a za dva tjedna trava se ve ukorijeni, tako da je za etiri tjedna novonastali travnjak u potpunosti spreman za koritenje.
B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

Plastini pokrovi-za terene koji se esto gaze

Na svakom travnatom pokrivau, ma kako dobro formiranom, desi se da postoje prometne zone po kojima se esto gazi. Nerijetko, osim ljudi tuda prolaze i automobili, ime se i sami sklad zasnovanog travnjaka ubrzano naruava. U takvim situacijama, kako bi se izbjegli ili smanjili problemi zbog pretjeranog sabijanja terena, koriste se namjenski pokrovi za travnjake. Rije je o korisnim specijalnim pokrovima u obliku pelinjeg saa a koji su obino napravljeni od plastinih materijala. Navedeni pokrovi imaju otvore koji se nakon njihove ugradnje u travnjak pune zemljom i zasijavaju travom. Osim za staze, pokrovi za travu se koriste na izrazito strmim terenima iz razloga to ih vrlo dobro i povezuju. Pored svega navedenog, kada su postavljeni na travnjaku to je ujedno znak da na njemu neemo imati klasina udubljenje i depresije na kojima se kasnije zadrava voda te uslijed toga stvara i nepoeljna mahovina. Napomenimo kako su pokrovi za travu izraeni od tvr-

de plastike koja se nipoto nee deformirati i obino imaju oblik saa. Kada se postave, pune se namjenskom zemljom za travu ili finom crnicom te se u njihove otvore zasije trava. Vrlo korisno i funkcionalno!

Ukrasne kore

Za dodatnu dekorativnost vrta i posebice travnjaka, u novije vrijeme, sve vie se koriste i ukrasne kore koje u trgovinama moete pronai u razliitim nijansama boja. Navedene kore, osim svoje dekorativnosti, imaju i funkcionalnost u pogledu zastiranja tj. maliranja tla. Jer svima nam je dobro poznato kako je ogoljelo tlo izloeno atmosferskim utjecajima koji mu nipoto ne pogoduju. Naime, na suncu se tlo isuuje a kada padne kia, zablati ili ak dolazi do njegove erozije. Zato su se polja na ugaru oduvijek zasijavala krmnim biljem ili biljkama za zelenu gnojidbu. Ali, ukoliko ne elite nita sijati, tlo moete zatititi i zastiraem ili malem-pokrovom od usitnjene kore stabala. Navedene ukrasne kore e tititi tlo od pretjeranog isuivanja na suncu

i gubitka vlage. A budui da navedeni materijali polako trunu, ostaju aktivni i organizmi u tlu. Dakle, osim to poboljavaju sastav tla, odnosno, njegovu prozranost, sposobnost zadravanja vode i hranjivih tvari, mal od kore drveta ima jo jednu pozitivnu osobinu-suzbija rast korova iz razloga to sadrava tvari koje koe rast korova. Ali, nemojte pretjerati. Sloj ukrasne kore ne bi trebao biti vei od 10-tak cm. I jo neto-dok svim ukrasnim grmovima mal i vie nego godi to s ruama nije sluaj. Stoga tlo oko rua ostavite bez mala, dakle otkriveno.

Razliite boje ukrasnih kora

Sae za staze i ivice travnjaka

Korisni savjeti

GODINJI ODMORI
opasnost za sobne biljke
Dolaskom vruih ljetnih dana i godinjih odmora, koje e mnogi provesti daleko od vlastitih domova, svima nam se namee pitanje na koji nain svojim sobnim biljkama osigurati dovoljne koliine vode.
Pie: Stanislava Rotim
ubiteljima cvijea dobro je poznata injenica kako su voda i svjetlo dva jako bitna imbenika za uzgoj biljaka u posudama. Bez njih biljka brzo doivljava ok i za kratko vrijeme ugiba iz razloga to se naruava normalan proces fotosinteze. Stoga mnogima od nas, s dolaskom vruih ljetnih dana i godinjih odmora, namee se i pitanje na koji nain sobnim biljkama osigurati dovoljne koliine vode. No, meutim, ljubitelji sobnih biljaka snai e se na razne naine kako njihove arene ljepotice ni u kojem pogledu ne bi patile. Kako do toga uistinu i ne bi dolo, potrebno je: prepusti brigu oko zalijevanja nekom od povjerenja; posluiti se namjenskim Flortis gelovima koji se mogu pronai u poljoljekarnama; posluiti se vlastitom matom i pokuati napraviti priuvni sustav za natapanje.

Lj

Flortis gelovi-rjeenje za dugotrajnu opskrbu vodom

Iako je brigu oko odravanja sobnog cvijea najbolje prepustiti osobi od povjerenja, danas to ba kao i da nije tako lako. Stoga smo odluili na godinji odmor ponijeti i klju-

eve svoga stana. Ali, to onda s naim sobnim biljkama. Sreom, postoji rjeenje koje dolazi iz renomirane tvrtke Flortis. Naime, danas na tritu moemo pronai namjenske gelove koje naim sobnim biljkama osiguravaju dovoljne koliine vode u trajanju od ak 30 dana. Broj navedenih gelova ovisi od veliine, odnosno, promjera lonanica a to je i naznaeno na samoj ambalai ovog revolucionarnog Flortis proizvoda. U protivnom, pojedine domaice ve imaju provjerene metode a koje se odnose na pravljenje priuvnih sustava za natapanje. Dakako, rije je o itavom asortimanu proizvoda, poevi od plastinih boca pa sve do podloaka ispunjenih glinom. Meutim, sve navedene metode nisu i jednako uinkovite. Ali, pored svega potrebno je imati na umu kako sve biljke nemaju iste potrebe za vodom, te da biljke u fazi intenzivnog rasta i cvjetanja trebaju vee koliine vode. S druge strane, kaktusi i sukulenti uvaju zalihe vode u mesnatim listovima pa ih treba rjee i zalijevati, dok biljke krupnih listova, pak, trebaju ee zalijevanje. Osim toga, vrijedi pravilo kako biljke u malim loncima kao i one biljke ije je korijenje preraslo treba ee zalijevati. Da

nita ne bi prepustili sluaju nuno je poznavati i injenicu kako se voda bre isparava u glinenim za razliku od plastinih posuda.

Biljke na tjedan dana

Iako je razdoblje od tjedan dana jako kratko vrijeme glede zbrinjavanja biljaka, to ne znai da na odmor moemo bezbrino otii bez njihove prethodne opskrbe vodom. Naime, supstrat je potrebno zasititi vodom i biljke potom staviti na blago osvijetljeno mjesto, primjerice na sjevernu ili istonu stranu. Meutim, esto se postavlja pitanje kako supstrat adekvatno zasititi vodom, a da smo pritom sigurni da e biljka uistinu i dobiti dovoljne koliine vode. Stoga je biljku nuno staviti u podloak s vodom ili uroniti u veu posudu u trajanju od 20-tak minuta. Nakon toga, odlijemo vodu iz podloka ili biljku izvadimo iz posude. Tim inom biljka je spremna za samostalan ivot u trajanju od tjedan dana. Ukoliko pak na odmoru ostajemo dulji vremenski period,

nabavite dubok podloak i ispunite ga ljunkom ili kuglicama gline. Napunite vodom do dva prsta ispod ruba i zatim na ljunak poloite lonanicu. Korijenje e samo crpiti potrebnu koliinu vlage. lonanice se mogu smjestiti i u kadu tako da na dno stavimo prostirku ili novinu. Na to stavimo opeku i potom kadu ispunimo vodom tako da pokrije opeku na koju emo staviti biljke u loncima. plastine boce nemojte bacati u smee ve ih napunite vodom i okrenite ih, pritom pazei da grlo boce bude vrsto zabijeno u zemlju lonanice. ep odvrnite do polovice ili zaepite vatom pa e voda otjecati polagano u zemlju. moramo biti svjesni i injenice da e nae biljke ipak doivjeti stanoviti ok, koji e biti izraen u manjoj ili veoj mjeri. Najbolje se to oituje na primjeru fikusa benjamina koji nas obino doekuje s obiljem otpalih listova. Meutim, uz primjenu ranije spomenutih gelova ne trebate biti zabrinuti jer e se va fikus vrlo brzo i oporaviti. A, razumljivo je da ete njegovom brem oporavku najbolje pridonijeti vi sami i to ponajprije uestalom primjenom Green Garden gnojiva za zelene biljke. Dakle, pomou malih trikova i savjeta moete uiniti ovo ljeto ugodnim i za vae biljke a koje e vam to viestruko znati i uzvratiti!
Posebno formulirana gnojiva B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

Supstrati za cvijee

Gel - uvar vlage

PELARGONIJE balkonske ljepotice

vremenu pokrijete ili unesite u kuu. Ukoliko ih je nevrijeme ve otetilo, nemojte ih bacati, ve ih razmnoite pomou reznica.

Gnojidba ijekom vegetacije

Pie: Silvio krokov, dipl. ing.

narodu ih zovu blagene, geranije, muketini, irani i dr. Jedna od najveih privlanosti pelargonija je irok raspon sorti. A svake se godine pojavljuju nove. I dok stare sorte imaju krae vrijeme cvatnje (dva ili tri mjeseca), noviji oblici mogu cvasti cijelu godinu, dokle god ima dovoljno svjetla i topline. Njihovoj popularnosti i rairenosti doprinosi lak uzgoj i razmnoavanje, te obilna i dugotrajna cvatnja.

Nain sadnje

Prije sadnje pelargonija pripremite cvjetne posude. Na dno posude u visini 1 do 2 cm ravnomjerno naspite granule za drenau (glinepor kuglice) ili djelie starih glinenih posuda. Na taj sloj potom naspite sloj krupnog pijeska koji je bar nekoliko dana bio

na sunanom mjestu, zbog dezinfekcije. Na kraju dolazi zemlja tj. humus. Najbolje je u tu svrhu koristiti specijalni supstrat za pelargonije ili pak onaj za balkonske biljke, u koji takoer trebate umijeati gnojivo za cvjetnice s produenim djelovanjem (npr. Pluscote). Presadnice pelargonija obvezno kupujete kod provjerenih proizvoaa. A pri kupnji pazite da su biljke kompaktnog rasta, dobre razgranatosti, bez znakova venua i ostalih oteenja. Poeljno je i da biljke imaju barem jedan otvoren cvijet kako biste bili sigurni u pogledu njihove boje. Optimalna dubina sadnje odreuje se tako da dio stabljike koji granii s korijenovim vratom doe dva centimetra nie od ruba posude. U istu cvjetnu posudu mogu doi pelargonije razliitih boja cvijeta i razliitog tipa rasta, i to: uspravne (zona-

le) i visee (peltatum). Mogu se mijeati i s ostalim balkonskim cvijeem te zato slobodno tragajte za dobrom kombinacijom. Ali ne zaboravite kako biljke u kombinaciji moraju imati sline zahtjeve prema suncu i vlazi. Poznato je i pravilo da najvie biljke dolaze u pozadinu cvjetnog korita ili u sredinu posude dok se naprijed sade one nieg rasta i puzavice.

Kvalitetno posaene pelargonije prvih tjedana imaju dovoljno hranjivih tvari u supstratu. Nakon nekoliko tjedana intenzivnog rasta potrebna je prihrana. Prihranjuje se tekuim mineralnim Gnojivo za gnojivom za cvatue pelargonije biljke s veim sadrajem fosfora i kalija, a manje duika (npr. formulacija NPK-4:6:8) Uz osnovna hranjiva, kompleksna tekua hranjiva sadre i mikrohranjiva (bor, bakar, eljezo, cink), a za pelargonije je osobito vaan magnezij. Najbolje je nabaviti namjensko gnojivo za pelargonije, koje ve sadri sve to biljci treba u pravilnim omjerima. Pridravajte se uputa o doziranju i uvijek dobro promijeajte da biste dobili jednolinu otopinu. Prihranjuje se jednom u deset do petnaest dana, a sorte izrazito bujne cvatnje i ee. Ako je zemlja sasuena, s izrazitom pokoricom, najprije je razrahlite, zalijte obinom vodom, a zatim otopinom hranjiva. Prihranjivanje obustavljajte potkraj kolovoza, radi lakeg prezimljavanja pelargonija.

Zalijevanje

Izbor stalnog mjesta

Cvjetovi pelargonije razliitih boja B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

Zonale pelargonije dobro uspijevaju na toplim junim i zapadnim poloajima. Visee pelargonije pak vole mnogo svjetlosti i izravne suneve zrake nekoliko sati dnevno. Za podnevnih jakih ega poeljno ih je premjestiti u blagu sjenu. Cvjetovi ovih pelargonija posebno su izloeni vjetru i kii pa ih stoga po ne-

Uestalost zalijevanja najbolje je prilagoditi vanjskim temperaturama, s tim da nikada ne zalijevate za toplog dijela dana. Openito pravilo za koliinu vode glasi: bolje jednom poteno zaliti nego vie puta pomalo. Najbolji indikator za zalijevanje je prst. Ako je supstrat na dubini od 1 do 2 cm suh, vrijeme je za zalijevanje. A za vruih ljetnih dana zalijevanje se vri i dva puta dnevno. Dakle, supstrat ne smije biti mokar, nego vlaan jer pelargonije ne podnose stagnirajuu vodu u zoni korijena.

KUTAK VRTA ZA OPUTANJE I LEPTIRE

Nakon provedenog dana u optereenju i stresu sigurno nam je svima potreban jedan mali kutak u kojem emo prikupiti energiju za ugodno poslijepodne i nastavak veeri. U tu svrhu najpoeljnije se uklopiti u prirodni ambijent mirisa cvijea, arenih latica suncokreta i ljepotu raznobojnih krila leptira.

Leptir uvijek uz cvijee

Pie: Stanislava Rotim

a li je mogue ostvariti sve prethodno navedeno bez ljepote arenila latica cvijea i njihovog opojnog mirisa? Ali ukoliko nam se uz sve to pridrue i areni krhki lepravi leptiri s pravom moemo rei kako smo postigli izvrstan ugoaj koji e nam povratiti svu izgubljenu energiju. Ljepota i arenilo prekrasnih cvjetova zajedno s prisustvom krhkih bia unose pravu egzotiku u vrt, a na poseban nain pojava ovih arenih ljepotana sigurni je pokazatelj kako se radi o zdravom okoliu prirodne ravnotee. Svakodnevno sve prisutnija oneienja negativno utjeu na nae zdravlje a samim tim i na uginue leptira, drugih siunih ivotinjica i biljaka koje mnogi nee ni upoznati.

Kutak za leptire i oputanje

Trebate znati kako sve promjene u prirodi utjeu i na ivot

leptira. Stoga, ukoliko elite imati arene i leprave ljepotane u svom kutku za oputanje nuno je znati da postoje i razne biljke na kojima leptiri utauju svoju e za nektarom. Cvijee na kojem e boraviti leptiri potrebno je posaditi na mjesto koje e barem est sati biti osunano ali zatieno od vjetra. Gredice s mirisnim i arenim cvijeem koje vole leptiri moete smjestiti uz ogradu, zid kue, garae i sl. Zasadite li pak dio svog vrta razliitim bojama jaglaca ili se pak se odluite za boje arko utog suncokreta i maslaka ve od prvog dana proljea moete oekivati leptire u svom vrtnom kutku. U kasno proljee leptire iznimno privlae plavi cvjetovi, dok zvjezdan svojim ruiastim cvijetovima olako mami leptire u razdoblju od srpnja do rujna. Meutim, pored navedenih cvjetnih vrsta leptiri rado posjeuju i ukrasne grmove. Zato, posadite li bijeli ili ljubiasti jorgovan pored krhkih leptira dobit e te i

opojne mirise ime e se stvoriti pravi oputajui ugoaj. A dok ispijate hladno pie u kutku svoga vrta, neka se u njemu nau i plavo-ljubiasti cvjetovi lavande koji opojnim mirisom obnavljaju va umorni organizam. Njeni cvjetovi e ujedno privui i arene ljepotane zvane leptiri. Pored svega, elite li pratiti cjelokupan razvoj ovih siunih arenih ivotinja, u svom vrtnom kutku posadite biljke na koje e leptiri odlagati jaja (adnjak-Sedun album, krvara-Sanguisorba officinalis i sl.). Jedino tako ete moi uoiti cjelokupan razvoj leptira poevi od jaja pa preko gusjenice i kukuljice do odraslih oblika koji posjeuju cvijee.

tio vae cvijee te time unio jo malo boje i pokreta u areni vrt. Upravo to arenilo prekrasnih rairenih latica i krila povratit e energiju i mir nakon naporno provedenog dana. Potrebno je samo malo dobre volje, truda i dekorativne mate!

Zanimljivosti iz svijeta prirode!

Vrsta leptira pod nazivom livadni plavac polae jaja na biljku zvanu krvara (Sanguisorba officinalis), a kada se izlegu gusjenice, nakon nekoliko e tjedana pasti na tlo. Ukoliko se u vrtu nau i mravi, oni e gusjenicu livadnog plavca odnijeti u mravinjak, gdje e se ona hraniti njihovim jajima i liinkama. Zauzvrat, liinka mravima izluuje slatku tvar kojom se mravi hrane. Gusjenice se nakon nekoliko tjedana zakukulje, da bi napokon tijekom ljeta iz kukuljice prekrasni leptir plave boje rairio krila i posje-

Leptiri - razliite boje i oblici krila

Cvjet kravare B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

Pie: Mario ubela, dipl.ing.

anas su pak travnjaci postali dio svake okunice, bilo da se radi o manjim ili veim zelenim povrinama. Meutim, esto se kod njihovog podizanja ine i kardinalne greke koje se ponajvie oituju u izboru travnatih smjesa, pripremi samog tla i gnojidbi. Stoga emo navesti one najznaajnije. Kao prvo, barem tjedan dana prije sjetve trave nuno je zemljite pognojiti mineralnim ili organskim gnojivima. Jedna od najeih pogreaka koja u konanici uzrokuje lo izgled travnjaka jeste ustaljeni obiaj da se zemlja gnoji neposredno pred sjetvu i to obino stajskim gnojem koji nije dovoljno sazreo. Naime, takav stajnjak sadrava vitalne sjemenke korova koji e za vrlo kratko vrijeme pojaviti na travnjaku. Da bi izbjegli takvu kontaminaciju zemljita, povrinu treba gnojiti iskljuivo odstajalim, viegodinjim stajnjakom uz dodatak mineralnog gnojiva NPK formulacije 15-15-15.

srce svakog vrta

Kako smatraju povjesniari, rasprostranjenost tradicije osnivanja i njegovanja travnjaka poelo je jo u srednjem vijeku. U to doba, plemii bi obino iskrili ume oko svojih velikih dvoraca i posjeda kako bi ih zamijenili otvorenim povrinama, na kojima su, izmeu ostalog, mogli pasti i njihovi istokrvni, visokovrijedni konji. Tako su, laganim korakom, travnjaci postajali simbol prestia.

TRAVNJAK


u nekoliko navrata razbacati po cjelokupnom travnjaku uz napomenu kako pilirano sjeme zahtijeva i neto uestalije zalijevanje. Samo uz pomo travnate smjese ROKO moemo dobiti travnjak kakav smo oduvijek i eljeli.

Travnate smjese za nagnute terene

Izbor travnate smjese

Poto su u praksi nainjene mnoge greke, provedena su istraivanja kojim je potvreno da je od iznimne vanosti za budui travnjak upravo izbor odgovarajue travnate smjese. Prema ovim istraivanjima, za uvjete Hercegovine najbolja se pokazala travnata smjesa IVA koja u svom sastavu ima dosta vrsta iz rodova Festuca, poput Festuca rubra koja se uz Poa pratensis pokazala iznimno otporna na nepovoljne uvjete sredine. Dakle, radi se o njenim, finim travama koje imaju odlinu otpornost, trajnost i habitus. Na drugom mjestu imamo travnatu smjesu nazvanu LUCIJA koja se moda kod nas najvie i sije. Kod ove travnate smjese karakteristino je to da su one malo grublje te time i puno otpornije na gaenje u odnosu na prethodno navedenu smjesu. Osim toga, Luciju takoer odlikuje velika dekorativnost i otpornost na sune uvjete uzgoja. S druge strane, za povrine koje e se iznimno gaziti kao i nogometne terene preporua se NINO, travnata smjesa otporna na gaenje. U svom sastavu sadrB R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

Lijepo ureen travnjak

Poto na nagnutim i kosim terenima imamo specifine uvjete uzgoja, kod zasnivanja travnjaka na takvim poloajima trebamo koristiti i posebne travnate smjese. U tu svrhu na tritu moete pronai smjesu KASKADA koja je sastavljena od nekoliko vrsta trava koje dobro povezuju estice tla te tako znaajnije umanjuju njegovo ispiranje. Meutim, posljednjih godina u bolje opskrbljenim poljoljekarnama moete pronai i vrlo otpornu, ilavu vrstu trave strunog naziva Cynodon dactylon. Rije je dakako o zubai koja se u zapadnim zemljama uestalo koristi iz razloga to je vrlo otporna na nepovoljne uvjete uzgoja. Za Hercegovinu je znaajna jer dobro podnosi visoke temperature i pjeskovita zemljita a spada u vrstu trava koje su najotpornije na suu. Tijekom

ava prvenstveno Lolium perenne (engleski ljulj) koji vrlo brzo nie, ve za etiri do pet dana nakon sjetve i koji kao takav vrlo brzo i raste. Ali, poto u Hercegovini vladaju malo surovije klimat-

ske prilike svi zasnovani travnjaci se moraju redovito i dosijavati. U tu svrhu se koristi ROKO ije je sjeme pilirano, odnosno, obloeno hranjivom te kao takvo sto posto i nie. Dovoljno ga je

Travne smjese

ljetnog razdoblja zubaa odlino podnosi suu i ne prekida vegetaciju kao to to ine sve ostale trave naeg podneblja. Vrlo brzo se razmnoava rizomima i stolonima, zbog ega uostalom izvrsno i proima zemljite te ga titi od erozije. Praksa je ak pokazala kako bi za nae hercegovake terene zubaa trebala initi 10 posto svake smjese iz razloga to iznimno dobro podnosi kombinaciju s drugim travama. Jedina mana zubae proistjee iz njene tamno ute boje u zimskom razdoblju. Spomenimo i vanu injenicu kako se za kvalitetan travnjak u Hercegovini za sve vrste trava primjenjuje sjetvena norma od 2,5-3,5 kg trave na 100 etvornih metara.

RASPJEVANE KAMELIJE
Pie: Nino Rotim, dipl. ing.

10

Hercegovini malo tko ne poznaje glasovitog baritona gosp. Ferdinanda Zovku, koji ove godine slavi 40 godina uspjenog umjetnikog rada. A svjetsku karijeru poeo je graditi

daleke 1982. godine, nastupajui u najpoznatijim opernim kuama diljem Europe. Upravo je na tim inozemnim putovanjima ovaj glasoviti operni pjeva iz alia (erin) zavolio cvijee koje je redovito i dobivao na poklon nakon svojih brojnih nastupa.

Kako i sam kae: Nakon glazbe, cvijee je moja najvea opsesija. Ponosni sam vlasnik est rascvjetanih kamelija s kojima doslovce svakodnevno priam. Moda je to nekome udno, ali trebate znati kako cvijee itekako zna osjetiti toplu rije i ljubav. Uostalom, moje kamelije su najbolji dokaz za to. Iz rodnog doma, koji se nalazi nadomak itluka, napustili smo gosp. Ferdinanda Zovku puni pozitivnih dojmova. Jer radi se o ovjeku koji je obiljeio, i, to je najvanije, obogatio kulturni, glazbeni, i jednom rijeju, umjetniki ivot krne nam Hercegovine. A kamelije su upravo najbolji dokaz da gospodin Ferdinand Zovko sve to radi, radi s ljubavlju i jednakom predanou. Zato nam ne preostaje nita drugo doli staviti jo jedan plus na lik i djelo ovog znamenitog hercegovakog baritona!

gosp. Ferdinand Zovko

Kamelija u punom cvijetu

GNOJIDBA LONANICA
Pie: Mr. Aida Kohni

eina sobnih lonanica na raspolaganju ima malo plodne zemlje koja se brzo iscrpi. A veina gotovih supstrata sadri koliinu hranjiva koja je dovoljna samo za est mjeseci intenzivnog rasta, ne raunajui razdoblje kada biljka miruje, a nakon toga se prihranjuje. Zato treba lonanice redovito gnojiti, ali se

Jednostavna primjena gnojiva

pritom treba strogo pridravati i uputa za uporabu. A nedostatak hranjivih tvari oituje se u slabom rastu i cvatnji, te neto svjetlijoj boji listova. Kako bi to pak izbjegli, u gnojidbi sobnog cvijea i ostalih lonanica trebamo koristiti gnojiva koja sadre makro i mikroelemente u razliitim omjerima, ovisno o biljnoj vrsti i razvojnoj fazi u kojoj se biljka nalazi. Meutim, iako na naem tritu danas postoji na desetine razliitih vrsta i formulacija gnojiva, novost svakako predstavljaju tekua gotova gnojiva koja se upotrebljavaju za pravilnu opskrbu biljaka makro i mikroe-

lementima u trajanju od 15 dana. Dovoljno je odrezati vrh epa i boicu zabosti u nakvaenu zemlju. Spomenute praktine boice s kontinuiranim otputanjem, garantiraju pravilnu ishranu biljaka u periodu od dva tjedna te osiguravaju pravilan i uravnoteen rast kao i obilnu cvatnju. Kako sve vrste sobnih biljaka i balkonskog cvijea nemaju iste

potrebe za hranjivima, tako na tritu moete pronai nekoliko vrsta navedenog gnojiva i to ona namjenska prilagoena za gnojidbu pelargonija kao i ostalih cvjetajuih biljnih vrsta, gnojiva iskljuivo za prihranu zelenih biljaka kao i univerzalne varijante gotovih gnojiva. Jer treba znati da asortiman proizvoda iz Green Garden brenda misli na vas!

Gnojiva za razliite biljke B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

11
je lavanda vrlo vrijedna i zanimljiva pelinja paa a med od ove biljke poznat je i cijenjen. Odlikuje se svojim mirisom, okusom, aromom, finoom te osobito po sadraju spojeva eljeza zbog ega u ljudskom organizmu djeluje kao vrlo okrepljujua hranjiva supstanca. razmnoava i reznicama. Sjetva u rasad se obavlja u jesen ili rano proljee uz injenicu da nie vrlo sporo i dugo. Tako zasijana u proljetnoj sjetvi lavanda poinje nicati tek od poetka travnja pa sve do konca svibnja. Zbog svega navedenog za osobni uzgoj je najlake nabaviti gotove sadnice, koje pak moete pronai u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. A ukoliko niste znali, lavanda olakava ivot onima koji pate od zubobolje. Tako ukoliko ocat, najbolje jabuni, prokuhamo s cvjetovima lavande i ohladimo pa nekoliko minuta drimo u ustima, ublait emo zubobolju. Osim toga, ispunimo li jastuk njenim mirisnim cvjetovima i drimo ga kraj uzglavlja ili spavamo na njemu, imat emo miran san. Namoimo li cvjetove lavande u alkohol, dobit emo izvanredan losion protiv ispadanje kose, svrbei tjemena te peruti. Poput drugog ljekovitog bilja i lavanda ima bolji uinak kada se pomijea s kamilicom, rumarinom ili kaduljom jer druge biljke pojaavaju njezino djelovanje. Uostalom koritenje ljekovitog bilja predstavlja ugodan i siguran put do zdravog ivota.

Lavanda mirisna ljepotica

Pie: Mario ubela, dipl. ing.

Uvjeti uzgoja i nain proizvodnje

avanda je zimzeleni i viegodinji polugrm, koji se vie nego uspjeno uzgaja u junim krajevima nae zemlje. A rije je o biljci koja vrlo dobro podnosi uvjete klime i tla naih sunih, kamenitih i siromanih predjela. To su uoili i nai strunjaci koji su nadomak Mostara podigli nasad od nekoliko hektara ove iznimno ljekovite biljke. A lavanda ima raznovrsnu primjenu u medicini, farmaciji, industriji alkoholnih

pia, prehrani, kulinarstvu i pelarstvu. Posebno je interesantan podatak kako je proizvodnja eterinog ulja iz cvijeta lavande bila jo prije 2000 godina poznata starim Rimljanima. Istodobno

Polje lavande

Lavanda preferira tople i sunane terene zatiene od vjetra. Kao termofilna biljka, za sintezu eterinih ulja treba visoke temperature tijekom cijele vegetacije. Dakle, za rast i razvoj treba svjetlo te ne podnosi zasjenjivanje. Nedostatak svjetla ima za posljedicu zaostajanje faze cvatnje te se odraava na kakvou eterinog ulja. Tako je dokazano da kie, naoblake i ostale klimatske nepogode tijekom cvatnje umanjuju koliinu eterinog ulja za ak 30-40 posto. Spomenimo kako lavanda od cvatnje dobro podnosi suu i da veu potrebu za vodom ima jedino u fazi klijanja i nicanja. Lavanda se najee proizvodi sjetvom sjemena u rasadu premda se uspjeno

RUMARIN ZA ZDRAVLJE I LJEPOTU

Pie: Nino Rotim, dipl. ing.

ijekom povijesti u mnogim dravama svijeta, rumarin su ljudi smatrali tajanstvenom i svetom biljkom. Tako su svoje kune bogove nastrani Rimljani ukraavali rumarinom koji je u veini sluajeva bio posveen boici Afroditi. I dok je u starom vijeku bio posveen Afroditi, boici lje-

pote i ljubavi, danas je rumarin svima poznat kao biljka koja krasi odjeu svadbene povorke. A, rumarin je zimzelena biljka koja naraste do 2 m u visinu, premda u povoljnim uvjetima moe narasti i vie. Ima zelenkaste, ravne, oko 2 cm duge ljebaste listove nalik na iglice te svjetloplave cvjetove. Biljka u naim junim podrujima cvjeta stalno,

Rumarin - nezamjenjiv u svadbama B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

doslovce od sijenja do prosinca a na kontinentu od oujka do listopada. Za ljekovitu uporabu od lipnja do kolovoza sabiru se listovi rumarina koje treba suiti na sjenovitom mjestu s dosta propuha. Osueni listovi moraju se uvati u kartonskim kutijama, jer ukoliko na lie dospije vlaga, izgubit e svoja ljekovita svojstva. Inae, rumarin se koristi kao ljekovita biljka, sredstvo za uljepavanje te zbog jakog mirisa i okusa kao zain hrani. ajevi od rumarina potiu probavu i rad eluca koriste se kod kalja i reumatskih oboljenja premda utjeu i na rast kose. Osim toga, izvanredno jaa srce, poboljava apetit i cirkulaciju. Ako niste znali, rumarin je izvrstan i za dobivanje meda vrhunske kakvoe. Urod meda iznosi do 80 kg/ha a med mu je iznimno cijenjen, kvalitetan i skup. Meutim, rumarin je istodobno vrlo ukra-

sna biljka, skladno se sjedinjuje i istie na okunicama, dvoritima, parkovima, etalitima i drugim prostorima za odmor. Stoga bi bilo korisno i lijepo to vie i ee saditi rumarin svugdje tamo gdje ima sunca i pela. A barem nam toga u Hercegovini ne manjka!

Sadnica rumarina

12

Oplodnja rajice
Pie: Nino Rotim, dipl. ing.
Jedna od najvanijih faza u razvoju rajice svakako jest i oplodnja. Znaaj ove faze je utoliko vei ukoliko nam je poznata injenica kako bez oplodnje nee biti ni zametnutih plodova. Pored toga, trebamo voditi rauna da sami postupak oplodnje izvedemo na pravi nain. Naime, proces oplodnje je veoma osjetljiv te ga stoga moramo izvriti u pravo vrijeme i na pravi nain. Takoer, nedovoljno upueni uzgajivai povra esto znaju hormonima tipa Betoksona poprskati i cvjetove ostalog uzgajanog povra, kao to su paprike, krastavci i sl. Meutim, to nije potrebno jer je cvijet rajice specifine grae. On je dvospolan, to znai da sadrava i muke i enske organe pa je razumljivo da se i veina cvjetova oplodi samooplodnjom. Dok to u prirodnim uvjetima potpomae vjetar i insekti, u zatvorenom prostoru je potrebno koristiti i navedene pripravke za pospjeivanje oplodnje (Betokson i dr.). Ali, treba znati kako su svi hormoni po svom sastavu herbicidi te stoga treba paziti da ostvare kontakt samo s cvjetovima a nikako sa zelenim dijelovima biljke (list, stabljika i sl.) jer onda dolazi do njihovog uvijanja i deformacije. Takoer, treba znati kako se na isti cvijet hormon ne smije nanositi dva ili vie puta jer, u protivnom, za posljedicu imamo formiranje izoblienih plodova. A muka vodica se primjenjuje na nain da prstima lijeve ruke

Lijepo oblikovani plodovi

Runa oplodnja rajice

obujmimo cvijet dok desnom rukom putem rune pumpice doslovce pogodimo unutranjost samog cvijeta. Spomenimo i kako se posljednjih godina u zatvorene prostore sve vie unose i male konice s bumbarima dok se na manjim povrinama oplodnja moe ostvariti i protresanjem biljaka (vrijedi i za papriku) ime dolazi do pucanja polenovih kesica i oplodnje tuka!

Celer bjela
Pie: Josip Brkljaa, ing.
Ljubiteljima povra ve je dobro poznato kako je celer povrtlarska kultura koja je moda i najzahtjevnija za uzgojiti. Jer rije je o kulturi koje pripada skupini korijenastog povra a koju ne smijemo saditi u bilo kakvoj zasjeni, jer onda ostaje sitna i bez svoga intenzivnog ugodnog mirisa i okusa. Da dobro, ste proitali celer treba saditi to znai da se prethodno treba i zaklijati, odnosno, proizvesti njegov rasad. Naime, s njegovom izravnom sjetvom ne moemo uvijek raunati jer celer na otvorenom polju nie 20-30 dana, to u uvjetima surove Hercegovine znai iznimno mnogo. Puno poeljnije je proizvesti njegove presadnice i to sjetvom sjemena u zatieni prostor koncem veljae ili poetkom oujka. U ovim rokovima sjetve presadnice su dorasle za sadnju do polovice svibnja kada se celer i sadi u redove na razmak 40 x 25 cm, to daje sklop od 10 biljaka po etvornom metru. Meutim, celer bjela se sadi na razmak 40 x 30 cm, to daje sklop od 8,3 biljke po etvornom metru. A celer bjela nije isto to i celer lista, jer se kod bjelaa za jelo koriste zadebljale lisne peteljke. Bez obzira na uzgojeni tip (korjena, lista ili bjela), celer se jede soan i aromatian, svje ili suen, te kao salata ili zain brojnim jelima u svim kuhinjama. Ipak, spomenimo kako je za peristaltiku crijeva bitan sastojak celera celuloza, koju najvie sadrava zadebljali korijen i upravo lisna peteljka!

Presadnice celera

Nagrtanje povra
Pie: Silvio krokov, dipl. ing.
Tijekom vegetacije pojedine vrste povra imaju i potrebu za nagrtanjem. A svrha je nagrtanja povra da se biljke bolje ukorijene, odnosno, da u gornjim slojevima tla razviju to vie korijenja pa da iz tih slojeva mogu uzimati vie hranjiva i vode. Znai, ogrtanjem se ubrzava rast dopunskih korjenia, to omoguuje veu stabilnost i bolju ishranu biljke. Veini povra koristi ogrtanje time to biljke stoje vre i sigurnije, pa ih ne moe prevrnuti vjetar ili teina njihova nadzemnog dijela. U Hercegovini se najee ogre krumpir, visoki graak, visoki grah te krastavci premda se mogu nagrtati jo i kelj, kupus kao i cvjetaa. Ustvari, teoretski se moe nagrtati i ostalo zeljasto povre samo ukoliko e se isto i navodnjavati. Jer treba znati kako nagrtanjem ne tedimo vlagu u tlu ve je ba suprotno rasipamo, iz razloga to se poveava povrina isparavanja, pa ako nedostaje voda trpi sama biljka Znai, ogrtanjem poveavamo povrinu tla oblikujui humke oko stabljika biljaka. Kroz tako poveanu povrinu, iz tla ishlapljuje vie vlage, pa se nagrtati smije samo ukoliko je tlo dovoljno vlano, bilo od oborina ili zalijevanja. S druge strane, u sunom tlu ne smije se nagrta-

Obvezno ogrtanje krumpira

ti ve ga je potrebno to ee okopavati. Spomenimo i kako se ogrtanje na manjim povrinama obino provodi motikom dok se na veim povrinama u tu svrhu koriste strojevi (freze i sl.).
B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

13

Puevi predstavljaju tetoine koje u pojedinim godinama znaju napraviti velika oteenja na povru. Kod povra najveu tetu nanose salati, kupusnjaama, graku odnosno vrstama sa sonim liem, mada znaju otetiti i plodove.
Pie: Doc. dr. sc. Ivan Ostoji
Napadaju sve vrste povra izuzev luka i enjaka. Meutim, posljednjih godina sve ee nanose tete i ratarskim, voarskim i cvjearskim kulturama. Puevi se dijele u dvije skupine: pueve golae i one s kuicom. Najee vrste tetnih pueva golaa u naim vrtovima su: umski prpolj (Arion rufus), veliki balavac (Limax maximus), mali balavac (Limax tenellus) i poljski balavac (Deroceras agreste) koji moe biti i prenosnik raznih bakterija. Puevi uglavnom prave tetu nou (izmeu 21 i 1 sat) kada izlaze iz svojih sklonita i oteuju biljke. Prave buotine na liu, te ostavljaju sluzav trag po kojem ih i prepoznajemo. Dodatno zagauju povre i izmetom, pa voraka, vrana i crvenonogih galebova. Meutim, realno gledajui, sve gore navedeno moe imati uinka samo u vrtovima manjim povrina. Zbog toga se u praksi za suzbijanje pueva najvie koriste kemijska sredstva ili limacidi. Najee se radi o zatrovanim mamcima koji se rasipaju po ugroenim povrinama izmeu biljaka ili se stavljaju u hrpice meusobno udaljene najvie dva metra. Utroak mamaca zavisi od brojnosti pueva, vrsti i stadiju razvoja biljaka, obliku parcele i sl. mamci se obino rasipaju preko noi, te poslije jaih kia, kada izgube svoje djelovanje i privlanost za pueve. U praksi se najvie koristi pripravak pod nazivom Puomor.

Zatita povra od pueva

Arion sp.

Pu iz roda Limax

Predstavnik roda Deroceras

stoka nerado konzumira takvo povre. Posebno su aktivni u vlanim ljetnim danima kada se brzo mnoe. Tada znaju napraviti velike tete.

Nain suzbijanja pueva

Od mehanikih metoda primjenjuje se runo sakupljanje,

plitko ukopavanje posuda s pivom u tlo to privlai pueve, te upotreba tvari koje nagrizaju tijelo ili skidaju sluz odnosno oduzimaju vlagu, zbog ega se tijelo isui i pu ugine (vapno, pepeo). U zatiti biljaka od pueva veliku ulogu imaju i prirodni neprijatelji poput jeeva, aba, gutera,

KUPUSNA MUHA sve vei problem kod proizvodnje kupusnjaa

Iako se naziva kupusna kupusna muha (uglavnom napada kupus), vrlo esto je nalazimo na cvjetai, kelju, korabi, rotkvi i rotkvici, a literatura biljei podatke da moe priiniti tete i uljanoj repici.
Pie: Doc. dr. sc. Ivan Ostoji
Mnogi strunjaci je smatraju jednim od najvanijih tetnika kupusa. Odrasla muha slina je kunoj muhi, duljine tijela 5-7 mm. Liinke su bijele do svijetloukaste boje, a tijelo im se suava prema naprijed. Duljina liinki iznosi do 10 mm. Liinke napadaju korjenov vrat i korijenje, a napadnuti dijelovi gnjile i na takvim mjestima moemo pronai vei broj liinki. Posebno su ugroene mlade biljke koje u poetku napada venu, polijeu te na kraju propadaju, dok starije biljke zaostaju u rastu i obino ne formiraju glavu. Lie napadnutih biljaka mijenja boju u olovnosivu ili plavoljubiastu.
B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

Napadnuta biljka kupusa

Liinke kupusne muhe

Napadnute biljke se lako upaju iz tla. Kod nas najee razvije 34 generacije tijekom godine, s time da prva generacija priinjava najvee tete

Zatita kupusa od napada kupusne muhe

U onim podrujima uzgoja kupusa gdje je kupusna muha prisutna u veoj mjeri (sredinja

Bosna i dolina Neretve) potrebno je provoditi redovite mjere zatite. Unitavanje ostataka kupusnjaa je mjera koja e smanjiti napad. Svakako, potrebno je provoditi i kemijske mjere zatite koje se sastoje u potapanju presadnica u jedan od insekticida na osnovi(imidakloprida ili klorpirifosetila) ili zalijevanje nakon sadnje istim. Uinkovitom se pokazala i mjera rasipanja

zemljinih insekticida oko vrata korijenja (Dursban E 48), nakon presaivanja. U vrijeme leta muhe i odlaganja jaja, biljke se mogu prskati insekticidima (Chromgor 40 ili Perfektion), uz utroak vee koliine kropiva. U nasade kupusa nakon sadnje mogu se postaviti ute ljepljive ploe na koje se lijepe odrasle muhe.

14

POVRTNJAK POETKOM LJETA

Poznato je kako visoke prirode moemo ostvariti samo ukoliko povre uzgajamo na plodnim i strukturnim tlima. Ali, i najloija tla mogu se pretvoriti u dobra povrtna uz pravilnu gnojidbu i pravodobnu obradu tla.
Pie: Mladen Karai, dipl. ing.

eina naih povrara prakticira pripremiti i pognojiti tlo prije same sjetve, odnosno, sadnje povra. Meutim, provoenje duboke obrade i osnovne gnojidbe tijekom svibnja ne moe imati opravdanje jer je dobro poznato kako je i najloija jesenska obrada tla znaajnija i poeljnija od najkvalitetnije obrade tla izvedene tijekom proljea.

Pripreme za jesensku sjetvu

Dakle, prije svake sjetve povra nuno je pravodobno pripremiti tlo uz unoenje stajskog i mineralnog gnojiva. To se posebno odnosi na stajski gnoj, koji je nuno u tlo unijeti tijekom jeseni kako bi ga povre to bolje iskoristilo tijekom proljea. Stoga unoenje stajskog gnoja neposredno pred sjetvu tj. sadnju povra nema znaajniju ulogu jer zbog svoje kratke vegetacije povre ne uspijeva iskoristiti ni minimum hranjivih tvari iz njega. Ukoliko u tlo nije mogue

Nasad krastavaca

unijeti stajnjak u jesen, onda se to treba uraditi to ranije u proljee, ali svakako uz dodatak NPK gnojiva. Kako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obino vladaju velike vruine, praene duljim sunim razdobljem (a to nije bio sluaj prole godine), nuno je vriti i redovito zalijevanje. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povra koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog nicanja biljaka. U ka-

snijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno o vladajuih klimatskih prilika.

Sadnja prijesadnica

Iako sadnja prijesadnica povra u Hercegovini obino zavrava s mjesecom travnjem, ne postoje klimatske zapreke u pogledu sadnje, a to se prije svega odnosi na presadnice proizvedene kontejniranim putem. Meutim, ova godina je u tom

pogledu ve iznimka jer s dolaskom mjeseca svibnja presadnice povra nisu jo uvijek posaene na otvoreno polje. Dakle, i ova godina e slino lanjskoj u pogledu proizvodnje ranog povra malo kasniti. U tom pogledu jedina e iznimka, ini se, biti lubenica iz razloga to se sve vie sadi njena cijepljena varijanta na tikvu. Naime, cijepljena lubenica osim to je otpornija na bolesti i to ostvaruje vee prinose ranije plodonosi za 20-tak dana, to na tritu ranog povra nimalo nije zanemarivo. Spomenimo kako je ove godine u dolini Neretve posaeno nekoliko ha lubenice cijepljene na tikvu.

Sjetva povra u toplijim podrujima

VRSTA POVRA MRKVA CIKLA RADI GRAH MAHUNAR CVJETAA PERIN PORILUK KELJ PUPAR ZIMSKI KELJ ZIMSKI KUPUS JESENSKA SALATA BAMIJA KRASTAVCI (kis.) ARTIOKA BROKULA RATIKA

Mlade biljke mrkve

Nasad kupusa

KOLIINA SJEMENA (g/m2) 3 4 3 15 3 2 15 3 3 3 3 5 sjemenki u kuicu 3 sjemenke u kuicu 4 2 2

OPTIMALNO VRIJEME SJETVE 01.05.-30.06. 01.05.-21.06. 01.05.-30.06. 01.05.-30.06. 01.06.-22.06. 01.06.-15.06. 01.06.-15.06. 01.06.-20.06. 20.06.-30.06. 20.06-30.06. 10.06-20.06. 01.06.-10.06. 20.06.-30.06. 01.06.-15.06. 15.06.-30.06. 01.06.-15.06.

B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

15

Posljednjih godina proizvodnja jagoda u naoj zemlji stalno raste. To, prije svega, moemo zahvaliti neto veoj cijeni koju jagoda redovito dugo ostvaruje na tritu. Drugim rijeima, jagoda je trenutno najrentabilnija vona vrsta u BiH.

Pie: Mr. Aida Kohni

JAGODA
K
ako je cilj svake proizvodnje, pa tako i one voarske, rentabilnost odnosno isplativost, tako je i uzgoj jagode kod nas sve vie zastupljen. Posebice je to evidentno na podruju june Hercegovine gdje je vie nego intenziviran uzgoj ove vone kulture. A jagoda uzastopce ve 4-5 godina ostvaruje zavidno visoku cijenu na tritu. I dok cijene krumpira, rajice, paprike i ostalih poljoprivrednih proizvoda osjetno variraju to nije sluaj s jagodama koje se zbog svega toga sve vie i uzgajaju. Pored toga, zamjetno je da se u uzgoj jagode uvode sve novije i novije sorte koje se sve vie uzgajaju na suvremeni nain, kao to je to sluaj i u razvijenim europskim zemljama. Tako se sadnja obavlja na foliju pod koju se prethodno postavlja sustav kap po kap dok se gnojidba iskljuivo vri vodotopivim Cifo gnojivima, to uz kvalitetan plan i program zatite predstavlja suvremeni nain njenog uzgoja. Meutim, zamjetno je i da sve vei broj okunica u Hercegovini za potrebe domainstva jagode takoer sadi na PVC foliju s ranije ugraenim sustavom kap po kap. Razlog je vie nego jednostavan-vrlo korisno a iznimno jeftino. Naime, metar crijeva s ugraenim kapaljkama

SUVREMENI UZGOJ

za jagodu iznosi svega 0,12 KM po dunom metru a 30-tak metara crne folije cca 3,50 KM. Zar treba jo neto nadodati!

Tehnologija uzgoja jagode

Sadnja jagoda vri se u ljeto ili ranu jesen. Proizvodnja na istoj povrini obino traje tri godine i nakon toga jagoda na istu tu povrinu moe doi tek nakon tri godine. Priprema tla za sadnju poinje oranjem na dubini 30-35 cm i to otprilike 3-4 tjedna prije sadnje kada se ujedno vri i gnojidba. Kada se brazda grubo usitni, povrinski se razbaca zrelo stajsko gnojivo u koliini od 3-5 tona po dulumu a koje se potom frezom ili tanjuraom izmijea u sloju 20-25 cm. Kako bi gnojidba bila potpuna, pri zavrnoj pripremi tla treba u njega unijeti i 100 do 150 kg kompleksnog mineralnog gnojiva bez klora (NPK 10:20:20 ili 5:20:30). Kasnije u toku vegetacije, nekoliko puta kroz sustave kap po kap, dodaju se Cifo vodotopiva gnojiva koja slue kao dopunska ishrana mikro i makroelementima. Kako smo ranije i naveli sva proizvodnja se odvija na crnoj foliji sa sustavima navodnjavanja kap po kap koji se nalaze ispod folije. Sadnja se ob-

B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

16

vezno vri na gredice ili baule ime osiguravamo povoljniji vodno zrani reim kao i laku berbu. S druge strane, crna folija osigurava bolje uvjete za rast biljke, ujedno sprjeava razvoj korova dok su plodovi tijekom berbe potpuno isti od zemlje ak i kada pada obilna kia.

Koarice za berbu jagoda

Berba jagoda obino se obavlja u mjesecu travnju (plastenici i staklenici) te u svibnju i lipnju na otvorenom. Vrlo malo plodova jagode bere se u ljetnom periodu a to bi inae bilo vrlo interesantno u podruju june Hercegovine jer ima potranje za tim voem, zbog veeg broja turista koji prolaze kroz nae podruje (Neum, Mostar i Meugorje). Sama berba se vri u plastine koarice u koje se pakira oko 0,5 kg jagoda. Koarice se pak slau u drvenu ili kartonsku ambalau u kojoj ima neto 5-6 kg jagoda. Spomenimo kako uzgajivai jagoda, plodove najradije pakiraju u plastine koarice plave boje u kojima se zdravstveno stanje i kakvoa plodova neto slabije i uoavaju. Osim toga, u odnosu na prozirne, plave koarice se znatno manje i prljaju. Prosjeni prinosi jagode u povoljnim uvjetima uzgoja iznose od 2000 do 3000 kg po dulumu a na kojem se obino nalazi zasaeno od 4500 do 5000 sadnica jagoda. Kod nas primat jo uvijek zauzima sorta marmo-

lada koja je inae iznimno rodna premda neto noviji trendovi u svijetu voarstva nameu i izbor drugih sorti bolje kakvoe. Ipak, poto marmolada u prvoj godini redovito ostvaruje visoke prinose a uz to formira velike plodove ujednaene krupnoe jo dugo e u Hercegovini biti vodea sorta jagode. Spomenimo i kako u prvoj godini ova sorta moe ostvariti prinose od ak 1 kg po biljci. A cijena prvih plodova jagode ove godine na veletrnicama iznosila je 5 KM po

Pie: Danko Toli, dipl. ing.

sorte JAGODA
Vrijeme dozrijevanja: Isto ili dva dana poslije Missa (5-8 dana prije Marmolad ). Otpornost na bolesti: Otpornost na korjenove bolesti jako dobra. Osrednja otpornost na pepelnicu i antraknozu. U proizvodnji na otvorenom u kinim godinama osjetljiva na trule ploda, alternariju i bakterijsku pjegavost . Opa ocjena: Rana sorta pogodna za proizvodnju u plastenicima. U odnosu na Miss, dosta je boljih organoleptikih svojstava, ali neto manje prosjene teine ploda. Prinos je dobar i kree se od 0,6-0,8 kg/grmu. Vrlo otporna na transport i manipulaciju, a berba plodova moe biti svaki 45 dana bez opasnosti da smekaju i potamne na grmu.

QUEEN ELISA

kg (ponegdje ak i 7 KM/kg) dok je ve polovicom svibnja pala na 3,0 KM po kilogramu. Razlog tomu je iznimno velika koliina posaenih jagoda na podruju Hercegovine te slaba mogunost njenog izvoza u susjednu nam Hrvatsku. Ipak, injenica je da su i ove godine na jagodi opet svi profitirali i proizvoai i nakupci!

Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji 1996. na Istituto Sperimentale per la Frutticoltura-Sezione di Forli krianjem sorti Miss i USB35 (Lateglow x Seneca). Uvedena u proizvodnju 2003-e godine. Karakteristike grma: Srednje bujnog porasta i ujednaenog oblika grma. Srednje veliki do veliki listova, svjetlozelene boje izraenijeg sjaja. Listovi su nazubljeni. Cvijet: Nalazi se na istoj razini s listovima ili neposredno ispod. Na cvjetnoj stapki se nalazi 5-8 cvjetova srednje veliine. Plod: Srednje veliine, neto manji nego plod Missa 15-20%, prosjene teine 20-25 gr, stoastog do tupostoastog oblika, vrlo ukusan, sjajno crvene boje. Krupnoa ploda opada na kraju berbe. Tvrdoa ploda vrlo velika. Vrijeme cvatnje: Rano, dva dana iza Missa , 6-7 dana prije Marmolade.

MISS

Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji 1988 god., dobivena krianjem sorti (Honeoye x Comet)

B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

17

x Dana. Uvedena u proizvodnju 1993-e godine. Karakteristike grma: Sorta srednje bujnog rasta i srednje brzine porasta. Lie je veliko, okruglastoga ili eliptinoga oblika, tamnozelene boje. Cvijet: Cvat je kratak do srednje dug. U cvatu dolazi 5-8 cvjetova. Vjeni je srednje veliine, a sastoji se od 5-8 irokih i duguljastih latica. aka je mala i manja od vjenia. Cvatnja je razvuena i duga. Plod: Plod je velik tijekom svih berbi prosjene krupnoe 25-30 gr. Prvi plodovi su jako krupni i ponekad nepravilnog oblika - deformirani, a kasnije su stoastoizduenog do jajolikog oblika. Ne odvaja se lagano od ainih listia, odnosno lapova. Povrina ploda je jednolino crvene boje i vrlo sjajna, a takva ostaje i poslije uvanja u hladnjai. Meso je svijetlocrvene boje, a bijelo u sredini ploda. Dosta je konzistentno i slatkoga okusa, s laganom ugodnom aromom. Srce ploda je dobro razvijeno. Krupnoa ploda ne opada do kraju berbe. Tvrdoa ploda je osrednja, pogotovo ako prezrije. Vrijeme cvatnje: Rano, 6-8 dana prije Marmolade. Vrijeme dozrijevanja: 8 dana prije Marmolade. Otpornost na bolesti: Otpornost na korjenove bolesti (Phytophthora cactorum) jako loa. Osrednja otpornost na pepelnicu i antraknozu. U proizvodnji na otvorenom u kinim godinama osjetljiva na trule ploda (Botrytis). Opa ocjena: Rana sorta pogodna za proizvodnju u niskim tunelima. Lagano se bere jer ima meku drku ploda. Prinos je dobar u dobrim uvjetima i na novim terenima, a kree se od 0,5-0,8 kg/grmu. Osrednje je otporna na transport i manipulaciju, a berba plodova mora biti svaka 2-3 dana.

ALBA

Porijeklo: Sorta selekcionirana 1995. u Italiji, u istraivakom centru New Fruits u Ceseni. Karakteristike grma: Sorta snanog uspravnog rasta, vrlo visoke produktivnosti. Lie srednje veliine, tamnozelene boje. Cvijet: Vrlo velik, u razini lia. Cvatnja je obilna. Plod: Krupan i ujednaen, vrlo pravilnog izdueno-konusnog oblika, sjajne crvene boje. Meso ploda je crveno, vrlo vrsto, izvrsnih organoleptikih karakteristika, vrlo aromatino. Vrijeme cvatnje: Rano, kao i Miss (cvate 6-8 dana prije Marmolade). Vrijeme dozrijevanja: 8 dana prije Marmolade . Otpornost na bolesti: Biljka je tolerantna na veinu uobiajenih bolesti jagode. Opa ocjena: Sorta kratkog dana, vrlo zanimljiva zbog izuzetno lijepog izgleda i odline kvalitete plodova. Rano dozrijevanje, visoka rodnost i visoka prosjena teina ploda ostale su vane znaajke ove sorte. Izdueno konusni oblik ploda vrlo je privlaan i zanimljiv na tritu.

Cvijet: U visini je s liem ili malo nii, srednje velik i bogat je polenom. Plod: Izdueno konusnog oblika, jarko crvene boje i osobito otporan na rukovanje i transport. Plodovi su srednje veliki i ujednaenog oblika, s odlinim organoleptikim svojstvima, te su slatkog okusa i ugodnog mirisa . Vrijeme cvatnje: Rano kao Miss. Vrijeme dozrijevanja: 5-6 dana prije Marmolade. Otpornost na bolesti: Biljka je tolerantna na veinu uobiajenih bolesti jagode. Opa ocjena: Rana sorta, pogodna ak i za kontinentalnu klimu, ali u proizvodnji u tunelima. Predstavlja odlinu kombinaciju produktivnih i komercijalnih znaajki. Zahvaljujui ujednaenosti ploda i svjetloi epiderme, plodove ove sorte je i jako lijepo vidjeti, osim to imaju izuzetno kvalitetan okus i intenzivnu aromu.

kod potpune zrelosti ploda, odlinih organoleptiki svojstava. Vrijeme cvatnje: srednje rano, a otpornost na mraz slaba. Vrijeme dozrijevanja: 5-6 dana prije Marmolade. Otpornost na bolesti: Biljka je tolerantna na veinu kolesti korjena i lista, a osjetljiva je jedino na pepelnicu i bijelu pjegavost lista. Opa ocjena: Vrlo bujna sorta, prikladna za uzgoj i na iscrpljenim, siromanim tlima. Zbog toga se na terenima normalne plodnosti za frigo sadnice preporuuje prije sadnje obaviti samo organsku gnojidbu, a fertirigacija se obavlja 2-3 puta u jesen, a na proljee tek iza poetka cvatnje. Dobri rezultati su postignuti i zelenim sadnicama. Vrlo zanimljiva za trite zbog izvrsnog okusa i izgleda. Prinos od 20-30 t / ha.

MAYA MADELEINE

CLERY

Porijeklo: Sorta selekcionirana 1995-e. u Italiji CIV. Karakteristike grma: Biljka je srednje jakog grma i srednje jake gustoe. Lie je srednje intenzivno zeleno i jako svijetlo. Produktivnost je velika.

Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji CIV. Karakteristike grma: biljka je vrlo snanog grma. Rast je poluuspravan, srednje gustoe. Lie je intenzivno zelene boje i vrlo veliko. Cvijet je uzdignut nad liem, srednje velik, bogat polenom. Plod: Prvi plodovi su vrlo krupni i ujednaeni, pravilni , izdueno konusani, vrlo privlanog izgleda. Povrina ploda je intenzivno crvena, vrlo sjajna. Meso ploda je jarko crveno i vrlo vrsto, ak i

Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji 1992. godine, u istraivakom centru New Fruits u Ceseni. U komercijalnoj primjeni od 1998. godine. Karakteristike grma: Srenje do jakog grma, pomalo rairenog rasta, visoke produktivnosti.

B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

18

Cvijet: Srednje velik, u razini s liem ili ispod njega. Cvatnja je obilna. Plod: Vrlo krupan, izduenog oblika, pravilan. aka je srednje veliine, lako se odvaja od ploda. Povrina ploda donekle je osjetljiva na manipulaciju, ive jednoline, sjajne crvene boje. Oraii su ukasti, srednje veliki, blago utisnuti ili u ravnini s povrinom ploda. Meso ploda srednje je vrstoe, crveno, dobrog okusa. Vrijeme cvatnje: Rano 7 dana prije Marmolade. Vrijeme dozrijevanja: Rano, 3 dana prije Marmolade. Opa ocjena: Sorta pogodna za razliita podruja uzgoja, zanimljiva zbog visoke produktivnosti i privlane, izduene forme plodova. Vrlo rano cvate, a prvi cvjetovi znaju biti siromani polenom, pa daju deformirane plodove. Osnovni nedostatak vezan je uz konzistenciju ploda, koja u uvjetima povienih temperatura moe biti neto slabija. Biljka je tolerantna na antraknozu, a osjetljiva na alternariju

MARMOLADA

Prijeklo: Sorta selekcionirana u Ferari (CIV) 1984. u proizvodnji od 1989. Nastala krianjem Gorella x Sel. n15. Karakteristike grma: Kompaktan, srednje gustoe, uspravnog rasta. Lie tamnozeleno i nikad klorotino. Cvijet: Uzdignut iznad lia, velik, bogat polenom.

Cvatnja je obilna i dugotrajna. Plod: Srednje velik do velik prosjene teine 22-25 gr. Plod pravilno konusan, sa ponekad nepravilnim prvim plodovima. Vrh ploda je iljast, a u sredini je malo spljoten. aka je srednje veliine i ne odvaja se lako od ploda. Meso ploda je intenzivno crveno, vrsto, srednje slatkoe i kiseline, aromatino. Unutranja upljina je mala. Plodovi dobro podnose manipulaciju i transport. Vrijeme cvatnje: Srednje rano kao i elsanta. Vrijeme dozrijevanja: 2-3 dana nakon Elsante (u podruju Dalmacije 8.-12. svibnja, a u kontinentalnom podruju 23.-27. svibnja). Otpornost na bolesti: Otpornost na trule - botritis i antraknozu je slaba. Otpornost na ostale bolesti osrednja. Opa ocjena: Sorta visoke rodnosti, otporna na niske temperature pogodna za kontinentalna podruja. Vrlo produktivna, s velikim i ujednaenim plodovima. Pokazala se vrlo pogodnom za razliite uvjete uzgoja, uz mogunost dobivanja druge berbe u ljeto. Sadnice tipa A+ i Waiting bed daju u proizvodnji odline rezultate izvan sezone (jesenska proizvodnja u plastenicima, uzgoj jagoda u supstratu). Najvea mana sorte su ponekad deformirani plodovi i tamna boja ploda u punoj fiziolokoj zrelosti. Prinos u plastenicima od 0,8 -1 kg po sadnici.

AROSA

Porijeklo: Sorta selekcionirana u Ferari (CIV) 1984 u proizvodnji od 1999. Karakteristike grma: Biljka je srednjeg vigora, uspravnog rasta i srednje gustoe. Lie je srednjeg intenziteta zelene boje, svijetlo. Produktivnost je visoka. Cvijet: U visini je sa liem, sre-

dnje veliine, vrlo bogat polenom. Cvatnja je kontinuirana. Plod: pravilno konusan, povrina ploda je i na dozrelim plodovima svijetlocrvena. Prvi plodovi mogu se odlikovati izduenim oblikom. Plod je srednje velik, a veliina ploda je konstantna zahvaljujui postupnoj cvatnji. Izuzetna vrstoa mesa dozvoljava berbu plodova i u najboljem stadiju dozrelosti za konzumaciju ploda. Potpuno dozreli plodovi dobrog su izgleda i osrednjih organoleptikih svojstava s uravnoteenom koliinom slatkoe i kiselina. Vrijeme cvatnje: Srednje rano kao Marmolada. Vrijeme dozrijevanja: 1-2 dana nakon Marmolade. Otpornost na bolesti: Otpornost na trule - botritis i antraknozu je slaba.Otpornost na ostale bolesti dobra. Opa ocjena: Sorta je pogodna za podruje kontinentalne Europe, s odlinom kombinacijom produktivnih i komercijalnih karakteristika. vrstoa mesa i otpornost povrinskog sloja ploda zajedno sa stabilitetom boje omoguuju berbu u razmaku 45 dana. Sorta se dobro uzgaja u tresetu (hidroponija), pri emu dolazi do jake druge cvatnje i izuzetno kvalitetnih plodova.

jakog porasta, otporna na hladnou. Cvijet: Razvija se u istoj visini sa liem, bogat je polenom, sa snanim korolama. Plod: Velik, konusan, svijetlo crvene boje. Meso je svijetlocrveno sa srednjom koliinom kiseline i eera. Vrijeme cvatnje: Kasno i dugo. Vrijeme dozrijevanja: Kasno, est do osam dana nakon Marmolade. Otpornost na bolesti: Otpornost na veinu bolesti dobra jako dobra. Opa ocjena: Ova sorta testirana je na razliitim podrujima i na svima je postigla vrlo visoke prinose sa izuzetno velikim plodovima. Meu kasnijim sortama Raurica je jedna od najboljih za proizvoae.

RAURICA

Porijeklo: Sorta selekcionirana u Ferari (CIV) 1984. u proizvodnji od 1999. Karakteristike grma: Snana i

B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

19

LOVOR za pobjednike i variva

Vijenac od lovora nosile su mnoge dine glave pobjednika u arenama nakon mukotrpne bitke s divljim zvijerima. Meutim, danas ova biljka ima posebno znaenje u kuhinjama i to prvenstveno kao dodatak mnogim jelima.

Listovi - dodaci mnogim jelima

Lovor

Pie: Elvedin olakovi, ing.

tari Grci i Rimljani krunili su pobjednike lovorovim vijencima, dok su Anglosaksonci vjerovali kako Laurus nobilis titi od kuge i udara groma. Uostalom, laureat, je rije koja oznaava osobu koja je ostvarila najvie priznanja u nekom podruju te odatle i dolazi fraza okrunjen lovorom. A lovor (Laurus nobilis) je zimzeleni grm ili manje drvo koje moemo nai na podruju Sredozemlja i Male Azije. Lovor se ak spominje u Bibliji, i to u psalmima a zapise o ovoj nadasve zanimljivoj biljnoj vrsti nerijetko moemo pronai i u ostalim povijesnim zapisima. esto se koristi u kulinarstvu jer je rije o vrlo jakom zainu koji uvijek ima poasno mjesto u svim poznatim svjetskim kuhinjama. Jer dobro je poznato kako lovor daje poseban tih
B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

mesnim i ribljim jelima, varivima i umacima, stavlja se u zimnicu i nie na vijenac suenih smokava.

Nain uzgoja

Kada ste ve nabavili sadnicu lovora, dovoljno ju je posaditi na svijetlo mjesto s dosta sunca i po mogunosti zatieno od vjetra.

Naime, zbog hladna vjetra listovi e na vrhu izbojaka poprimiti smeu boju. Poto je lovor iznimno otporan na nepovoljne uvjete uzgoja, brzo e prerasti navedena oteenja te hladan vjetar nee po biljku ostaviti trajne posljedice. Meutim, na taj nain oteeni listovi nisu nimalo dekorativni te ih stoga u proljee pokuajte odrezati na formalno oblikovanom primjerku. A ukoliko niste znali, lovor vrlo dobro podnosi orezivanje te se ak moe koristiti i za formiranje ive ograde. Osim toga, moemo ga oblikovati i u vidu ukrasnih kugli ili ga pak pustiti da naraste u vidu stabla. U tom sluaju cvjeta potkraj proljea i to malim utim cvjetovima pri bazi cvjetne stapke. Inae, biljka se moe prilagoditi uzgoju i na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Ukoliko elite uzgojiti vlastitu biljku, onda to uinite reznicama koje se uzimaju od listopada do oujka. Reznice trebaju biti dugake oko 10 cm i prije njihovog pikiranja u lonce trebaju se staviti u poseban medij za ukorjenjivanje (Cifo hormon). U protivnom moe se dogoditi da se sadnice ne ukorijene.

kalorija. Osim toga, lovorov list krije i solidnu koliinu vitamina A i eljeza. Meutim, osim u kulinarstvu i dekorativne svrhe, lovor nalazi svoje mjesto i u medicini. Tako je dokazano da se koristi u borbi protiv reume, konih tegoba a u narodnoj medicini se nekad koristio za lijeenje opeklina i ublaavanje modrica.

to je lovorvinja?

Ali kako ne bi dolo do zabune, trebate znati da se u vrtnim rasadnicima esto moe pronai i lovorvinja (Prunus laurocerasus) koja u pogledu uzgoja ima sline ili doslovce iste potrebe kao i lovor. Ipak, lovorvinja se preteito koristi za formiranje ivica, iako i ona moe narasti do visine od 10-tak metara kada redovito tijekom proljea uspijeva i procvjetati. Miris njenih bijelih cvjetova je i vie nego opojan, premda se ova zanimljiva biljna vrsta uglavnom koristi zbog svoje lisne dekorativnosti. Meutim, kada smo kod kulinarskih osobina, tu prije svega ostanite kod lovorovog lia, jer nam u tu svrhu nipoto ne mogu pomoi veliki i mesnati listovi lovorvinje.

Savjet vie

Hormoni za oivljavanje

Zainska snaga lovorovog lista pojaava se duljinom kuhanja. Zbog toga, njegove mesnate listove treba koristiti vrlo tedljivo. A da bi mirisna ulja zatvorena u suhom listu dola do punog izraaja, treba ih slomiti ili malo nagnjeiti prije kuhanja. Ali, iako lovor ne koristimo radi nutricionistikog probitka, nije naodmet spomenuti da u jednoj junoj lici zaina, koja je dovoljna za veliki lonac graha, ima pet

Sadnica lovor-vinje

PITANJA I ODGOVORI
Smee pjege na plodu paprike
Posjedujem plastenik povrine 1000 etvornih metara. U njemu preteito uzgajam papriku na ijim plodovima uestalo iz godine u godinu zamjeujem pojavu velikih svijetlosmeih pjega kojim podsjeaju na trule. Navedene pjege se lagano ire i obuhvate veliki dio ploda koji potom vie nema trne vrijednosti. Kako rijeiti navedeni problem? S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznata pa s velikom sigurnou mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostatkom kalcija tijekom razvoja ploda. Dakle, ne radi se o bolesti, nego je do trulei vrha ploda paprike iskljuivo dolo zbog poremeaja u opskrbi biljke kalcijem. Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i sprijeilo, potrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na osnovi kalcija koje koriteno po preporuci u nekoliko navrata, vrlo uinkovito otklanja navedene simptome. Prvo prskanje trebamo obaviti odmah nakon cvjetanja paprike, a posljednje 10-tak dana prije same berbe. Za sve dodatne informacije slobodno me moete potraiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarne u Mostaru Mr. Aida Kohni Na osnovu vaeg opisa pretpostavljam da se radi o dvije vrste kornjaa koje poetkom proljea esto primjeujemo na cvjetovima razliitog bilja. Vrste pripadaju kornjaima, odnosno tvrdokrilcima (Coleoptere). Liinke ovih kukaca ive u tlu. Kukac s crnom bojom koji vam stvara potekoe jest crni ruiar (Oxythirea funesta), a ona koja na tijelu ima dosta dlaka nosi naziv dlakavi ruiar (Epicometis hirta). Obje vrste napadaju cvjetove i cvjetne pupove razliitih biljaka, oteujui generativne organe. Takoer, oteuju mekane i plodove u koje se rado zavlae. Poto se obje vrste javljaju u vrijeme cvatnje i intenzivnog leta pela, njihovo suzbijanje insekticidima koji negativno djeluju na pele nije doputeno. Stoga ih pokuajte suzbiti postavljanjem bijelih posuda (PVC aa) u koje ste nasuli vodu. tetnike privlai bijela boja, ulaze u posude i utope se u vodi. Moete koristiti i staru provjerenu metodu runog sakupljanja tetnika, pri emu vam savjetujem da to uinite rano ujutro kada su tetnici slabije pokreti zbog hladnoe. Doc.dr.sc. Ivan Ostoji kupine. Drugi nain na koji moete unititi kupinu kao i sve ostale prisutne korove, a pri emu ete dobiti golo tlo, odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Cosmic. Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedeni preparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu unitavanja kupine te da s pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata. Primjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima kada oborina nee biti barem kroz 24 sata nakon njegovog apliciranja. Imajte na umu i injenicu da prilikom primjene oba spomenuta herbicida morate strogo voditi rauna da oni nipoto ne dospiju na zelene dijelove ili koru voaka. Mr. Aida Kohni zeleni pupovi) to znai da ete uz malo panje oko zalijevanja i primjene jednog od tekuih gnojiva uskoro, ponovno dobiti lijepu i zdravu biljku. Josip Brkljaa, ing.

20

Trava ispod odrine kiwia

Opadanje listova bugenvilije

Unitavanje divlje kupine u vonjaku

tetnici cvjetova rua i ukrasnog bilja

ivim u blizini borove ume i poetkom proljea, tonije od svibnja do lipnja, u mom vrtu pojave se sitni kukci koji iskljuivo napadaju cvjetne pupove ukrasnih grmova kao i ostalo cvijee. Kukci imaju tvrd oklop, crne su boje s bijelim tokicama na leima i dosta su dlakavi. Isprobala sam razne insekticide, ali bez uspjeha. Molim vas da mi preciznije pojasnite o kojem je tetniku rije, te da mi pomognete oko njihova unitavanja.

Posjedujem vonjak koji je odreeno vrijeme bio zaputen pa je dolo do masovne pojave divlje kupine. Probao sam je unitavati, ali bezuspjeno. Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je unititi a da pritom ne ugrozim voke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod? Divlja kupina se moe unititi na dva naina. Na nain da, ukoliko se tlo ne obrauje te elite da trava ostane prisutna a kupina pak nestane, upotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250. Navedeni herbicid se primjenjuje u koliini od 1,5-2 l/ha i to kada je dobro razvijena lisna masa korova pa sve do poetka cvatnje

Imam prekrasnu bugenviliju iji su listovi naglo poeli opadati, dok je cvijet ostao. Opali listovi su poutjeli, dok su neki od njih sasvim zeleni. Meutim, na biljci zamjeujem malene zelene pupove. Stoga elim znati zbog ega je dolo do naglog opadanja listova i na koji nain pomoi biljci da se regenerira, ukoliko je takvo to jo uvijek i mogue. Unaprijed zahvalan! Do opadanja listova prekrasne bugenvilije najvjerojatnije je dolo zbog nedostatnog zalijevanja tijekom vruih ljetnih mjeseci, posebice ukoliko tlo nije rahlo i propusno. Poto niste naveli jesu li moda uoeni pojedini tetnici ili da li je moda biljka bila izloena vjetru ili jakom suncu, postoji jedino jo sumnja da je do opadanja listova dolo zbog obilatog i prekomjernog zalijevanja. Meutim, bilo kako bilo, ono to trebate znati jest injenica da ova prekrasna penjaica posjeduje jaku regenerativnu snagu (a uz sve to na biljci se jo uvijek zamjeuju

Ispred kue imam odrinu na kojoj se nalazi kivi. Ispod navedene odrine pokuavao sam uzgojiti travu, ali bezuspjeno. U tu svrhu sam viekratno nabavljao namjensku travnatu smjesu LOVRO predvienu za sjenovite poloaje, ali bez vidljivog uspjeha. Osim toga, nedaleko od tog mjesta ve tri godine sadim jednogodinju kontejner sadnicu kivija, ali opet bez rezultata. Naime, kivi krene s vegetacijom i naglo se osui. Zanima me mogu li mu nakoditi brojne susjedove make? Kako bi vam malo olakali i donekle vas utjeili, ustvrdit emo, dakako opravdano, da ispod kivija travu nipoto nije mogue ni uzgojiti. Naime, praktina iskustva govore da u takvim uvjetima trava nikne i dosegne visinu od 5-6 cm, nakon ega se vrlo brzo i osui tj. propadne. Razlog lei u injenici da kivi stvara potpunu hladovinu i time uvjete u kojima ni trava za sjenovite poloaje ne moe uspijevati. Dovoljno je ustvrditi da ispod kivija ne moe rasti ni tvrdokorni, ilavi korov. to se drugog dijela pitanja tie-dobro ste zamijetili. Naime, iako to jo nigdje u literaturi nije potvreno, osobna iskustva mi govore kako make izrazito napadaju i u velikoj mjeri oteuju mlade sadnice kivija. Neto ih u ovoj vonoj vrsti privlai a ujedno njegova hrapava kora predstavlja dobru podlogu za otrenje njihovih opasnih kandi. Stoga, ukoliko na tom mjestu elite uzgojiti kivi, trebate ga prethodno i adekvatno zatititi, odnosno, ograditi ianom mreom. Nino Rotim, dipl.ing.
B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

21

Dugotrajno djelovanje organskog gnojiva

Pie: Mario ubela dipl.ing.

praksi, najee koriteno organsko gnojivo odnosi se upravo na stajski gnoj. Danas se navedeno gnojivo koristi doslovce na svakom obiteljskom gospodarstvu, to je vie nego opravdano. Meutim, ono to je manje poznato jest injenica da stajski gnoj na prinose utjee vie godina. Jednostavno reeno, ukoliko stajnjak razbacamo po parceli, njegovo djelovanje je produeno i na dobrim tipovima zemljita spomenuto gnojivo

djeluje ak od 3 do 5 godina te ga stoga u tlo nije ni potrebno unositi, uzastopno, iz godine u godinu. Istini za volju, na naim hercegovakim, lakim tlima njegovo djelovanje je i neto krae (do 3 godine) premda su suvremena istraivanja pokazala da na tipinim hercegovakim pjeskuljama stajnjak sagori vrlo brzo, ve za dvije godine. Uz sve to veliki dio njegovih hranjivih tvari se iz naih propusnih tala vrlo brzo i ispere pa mu je i samo djelovanje znaajnije ogranieno. Ali, namee se i zakljuak

kako stajski gnoj nije potrebno svake godine unositi u tlo u istim koliinama, nego se temeljiti na gnojidbi kojom jedne godine unosimo znatno vee a naredne godine i duplo manje koliine stajskog gnoja. Jer treba imati na

Stajski gnoj

umu injenicu kako za potpunu opskrbu tla hranjivim tvarima trebamo koristiti i mineralna NPK gnojiva. Tlo e nam tada biti puno zahvalnije a kuni proraun neto bogatiji!

Oprez pri nabavci stajskog gnojiva!

Pie: Nino Rotim, dipl. ing.

oli ste na svoju parcelu, a nigdje ne moete pronai domai stajski gnoj. Jedino vam preostaje svratiti na divlje tandove uz same prometnice kako biste dotino gnojivo i nabavili. I to se onda dogaa? Kupite mjeavinu kravljeg i ovjeg svjeeg stajskog gnojiva koje nipoto ne biste trebali koristiti u svom vonjaku ili povrtnjaku. Naalost, danas se najee prodaje stajski gnoj koji nije potpuno zreo. Naime, nerazloena slama u ovom gnojivu bogata je ugljikohidratima koji predstavljaju izvrstan izvor hra-

Peletirano organsko gnojivo

ne za mikroorganizme u zemljitu, zbog ega se oni vrlo brzo razmnoavaju i razaraju korisne organske spojeve u tom gnojivu. Ali, poto u samom gnojivu nema dovoljno tih spojeva mikrobi potom troe duine spojeve iz sastava tla te tako umjesto da gnoji-

vo obogati samo zemljite ono ga za dotine biljke uini jo siromanijim. Zato nabavljajte iskljuivo poluzgorjeli stajski gnoj koji je dobar za sve biljne kulture. Takav stajnjak je sasvim crn i u njemu se ne moe pronai slama. Da bi se takav stajski gnoj i proizveo, on

mora odleati izvjestan period. A ulini prodavai za to nipoto nemaju vremena. Svjesni injenice kako je poljoprivrednim proizvoaima u tom pogledu nuno osigurati svojevrsnu pomo, Sjemenarna je poljoprivrednim proizvoaima ponudila peletirano organsko gnojivo (kravlje i kokoje), koje osim to je odmah spremno za uporabu u sebi nema nikakvih primjesa (poput sjemenki korova, tetnika i uzronika bolesti) a koje su redoviti i neizbjean sastojak svakog organskog gnojiva iz vlastite proizvodnje. Dakle, izbor je ipak na vama!

Mineralna gnojiva i okoli

Pie: Mr. Aida Kohni

vi mi koji radimo u poljoljekarnama svaki dan smo suoeni s pitanjima tipa-smijem li u tlo unijeti malo mineralnog gnojiva jer je ono tetno za zdravlje. Meutim, takvi proizvoai ne znaju kako se mineralna gnojiva zapravo dobivaju preradom prirodnih sirovina u tvornicama gnojiva. Dakle, ova gnojiva se proizvode zapravo iz minerala i nalaze se u vidu mineralnih soli. Bez njih bi suvremena poljoprivredna proizvodnja jednostavno bila nezamisliva. Jer, za razliku od stajskog gnojiva, mineralna se odlikuju i time to
B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

su u njima hranjivi spojevi koncentriraniji i bre se rastvaraju u zemljinoj vlazi. Dakle, mineralna gnojiva su puno jaa od organskih, ali u zemlji traju samo jednu godinu (samo fosfor ima produljeno djelovanje) te se u tlo trebaju unositi svake godine. Ali, ne treba pogreno zakljuiti kako iz gnojidbe treba izbaciti stajnjak, ukoliko ve imamo mineralna gnojiva ili obrnuto. Jer stajnjak djeluje i na mnoge druge osobine, odnosno popravlja fizike, kemijske i bioloke osobine tla te ga uz sve to obogauje milijardama korisnih mikroorganizama. Zato, jednostavno reeno, najpoeljnija je

ona gnojidba koja se zasniva na kombinaciji organskih i mineralnih gnojiva. Vratimo se jo malo na poetak prie. Pojavom raznih ekolokih pokreta mineralna gnojiva se neopravdano proglaavaju tetnim. Meutim, malo je poznato kako se ve desetljeima upravo nastoji utvrditi eventualna opasnost njihove primjene po ljudsko zdravlje. I razumljivo bezuspjeno, jer cijela Europa koristi mineralna gnojiva, to, vjerujte, sigurno znai da ona zadovoljavaju stroge propise o zatiti okolia. A samo dobra i pravilno prehranjena biljka moe dati visoke prinose koji e biti i ekonomski

Mineralno gnojivo

opravdani a koji e zadovoljiti potrebe stanovnitva. Jedinu mrlju na cijelu priu stavljaju nesavjesni proizvoai povra koji propisane koliine mineralnog gnojiva u najmanju ruku udvostruuju, a sve u elji za to veom zaradom. Time, razumljivo, tete svima!

22

Zatita vinove loze do zavretka cvatnje

Cvatnja je vrlo osjetljiva faza razvoja vinove loze. Peronospora i pepelnica, te grozdovi moljci i crveni pauk su standardni problemi uz koji se moe pojaviti, te rani botritis na osjetljivim sortama.

Cvatnja vinove loze

Pie: Renato Vilenica,dipl. ing.

a sljedea dva prskanja (poetak cvatnje i zavretak cvatnje), za suzbijanje bolesti, moramo svakako koristiti kombinirane fungicide sistemino-kontaktnog djelovanja koji e se nakon prskanja rasporediti po cijeloj lisnoj masi i bobicama.

Liinka groanog moljca

Ovaj raspored preparata je vrlo vaan, jer nam u ovo vrijeme prskanja bujna lisna masa ne dozvoljava kvalitetno pokrivanje svih listova (i mladica-crna pjegavost!), a unutar okota razvija se mikroklimat pogodan za razvoj bolesti. Za prskanje neposredno pred cvatnju preporuamo jedan od sljedeih sistemino-kontaktnih fungicida (Tablica a i Tablica b). Sisteminom pripravku RUBIGAN EC preporuljivo je dodati CHROMOSUL 80 (u konc. 0,2%), ali samo u sluaju uoljivog napada pepelnice. U Hercegovini svakako preporuamo povremenu upotrebu

SUMPORNOG PRAIVA u koliini 20 kg/ha. COLLIS je novi fungicid translaminarnog naina djelovanja. U pokusima je odlino suzbijao pepelnicu a uzgredno i sivu plijesan. U kombinaciji FORUM STAR + COLLIS imamo djelatne tvari koje kvalitetno suzbijaju etiri najvanije bolesti: peronosporu, pepelnicu, crnu pjegavost i sivu plijesan. Pred cvatnju na kontinentu se javlja prva generacija groanih moljaca pa je ovim fungicidima potrebno dodati insekticid kontaktnog djelovanja po izboru (tabela c). Dakle, prskanje neposredno

Tablica a) za suzbijanje peronospore

Pripravak RIVAL FORUM STAR Djelatna tvar Al fosetil+folpet Dimetomorf+folpet Koliina / ha 3,5-4 kg 2 kg Suzbija Peronospora i crna pjegavost Peronospora i botritis Vrijeme primjene Neposredno pred cvatnju Neposrednopred cvatnju

Tablica b) za suzbijanje pepelnice

Pripravak RUBIGAN EC COLLIS

Tablica c)

Djelatna tvar Fenarimol Boskalid+krezoksim metil

Koliina / ha 0,2 lit 0,35 lit

Suzbija Pepelnica Pepelnica

Vrijeme primjene Neposredno pred cvatnju Neposredno pred cvatnju

Pripravak ROTOR 1,25 EC FASTAC 10 SC ATAC EC RELDAN 40 NOMOLT LASER

Djelatna tvar deltametrin alfarmetrin fosalon metil-klorpirifos teflubenzuron spinosad

Koliina / ha 0,5 lit 0,12 lit 2 lit 1 lit 1 lit 0,15 lit

Suzbija Grozdovi moljci Grozdovi moljci Grozdovi moljci Grozdovi moljci Grozdovi moljci Grozdovi moljci

Vrijeme primjene Pred cvatnju Pred cvatnju Pred cvatnju Pred cvatnju Pred cvatnju Pred cvatnju

pred cvatnju zahtijeva mijeanje tri (ili etiri) pripravka (osim kombinacije FORUM STAR + COLLIS) i to: sistemik protiv peronospore sistemik protiv pepelnice (+sumpor) insekticid protiv groanog moljca Sljedeu zatitu vinove loze treba provesti pri zavretku cvatnje (u vrijeme ienja bobica). Preporuamo upotrebu istih fungicida protiv peronospore (RIVAL ili FORUM STAR) i pepelnice (RUBIGAN EC, COLLIS, CHROMOSUL) uz obvezatni dodatak fungicida protiv sive plijesni (umjesto insekticida protiv moljca). Za suzbijanje sive plijesni (botritisa) preporuamo: CANTUS u koncentraciji 0,1 % (100 g u 100 l vode) ili RONILAN DF u koncentraciji 0,1 % (100 g u 100 l vode) Vrlo je bitno aplicirati fungicid protiv sive plijesni u vrijeme ienja grozdia jer zbog rose ili kie nastupa primarna infekcija botritisom. Sami grozdi je rastresit pa primjenjeni fungicid prodire duboko u unutranjost grozda inei odlinu zatitu bobica i peteljki. U ovom sluaju e prskanje Ronilanom DF dati zadovoljavajue rezultate.
B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

23

Kako razmnoiti IPAK?

Pie: Goran Jurilj, dipl. ing.

ORAH tetan ili ne?

Pie: Nino Rotim, dipl. ing.

U
dove na razmak od 15-20 cm. Razmak izmeu redova obino iznosi oko 90 cm a izravno ovisi o nainu primjene mehanizacije za meurednu obradu. Reznice koje su duge 25-30 cm i promjera 5-10 mm s donje strane malo se nareu i potom tretiraju Cifo hormonima za oiljavanje. Potom se sade u tlo prethodno obraeno na dubinu od 30-tak cm. Reznice se nakon toga zatrpaju zemljom cijelom svojom duinom, ostavljajui samo vrni pupoljak iznad razine tla. Ovaj pupoljak se razvija u drvo i na ovaj nain razvijene biljke dobro rastu te su obino spremne za presaivanje u proljee sljedee godine. Nerijetko se, spomenutim putem formirane sadnice ipka, u rasadnicima ostavljaju dvije godine jer im je tada i trna vrijednost znatno vea.

ipak se moe razmnoavati sjemenom i vegetativno (izdancima, poloenicama, reznicama i cijepljenjem). Razmnoavanje sjemenom nema praktina znaenja, osim u selekcijskom radu, jer se sjemenom najee ne prenose vjerno svojstva sorte. Zato se u praksi najee primjenjuje razmnoavanje vegetativnim putem i to prvenstveno reznicama. Ovaj nain se ujedno jedini i primjenjuje u proizvodnji sadnica ipka u naim rasadnicima. Reznice se skidaju s matinih stabala odgovarajuih sorti nakon opadanja lia, obino poetkom zime. Ubrane reznice uvaju se do momenta sadnje (prporenja) u sitnom, umjereno vlanom pijesku da bi se to ranije u proljee i posadile u re-

Hercegovini doslovce kao i da nema okunice na kojoj moemo zamijetiti barem jedno stablo oraha. To je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo injenicu kako je rije o dugovjenoj vonoj vrsti koja formira veliku kronju i pri tome stvara debelu hladovinu koja prua idealnu zatitu od vrelih hercegovakih dana. Meutim, oni neto stariji esto nas vole upozoravati kako ljenarenje ispod velike orahove kronje i nije neka ba pametna stvar. Meutim, ovaj put su ti stariji, ini se, ipak u krivu. Naime, prema meni dostupnoj strunoj i drugoj literaturi kao i vlastitom zapaanju, nisam naiao na informaciju koja bi potkrijepila navedenu tvrdnju. Drugim rijeima, u hladovini oraha moe se nesmetano odmarati jer znanstveno nije dokazano kako je ova vitalna i skromna voka na bilo koji nain tetna. Izuzetak, dakako,

Orah - oprez u hladovini

ini populacija od svega 1 posto stanovnika koji su alergini na donekle neugodan miris eterinih ulja. Dakle, sve ipak ostaje na neutemeljenim iskazima koji su ujedno vrlo loa i negativna promidba za poveanje i irenje uzgoja oraha na naim prostorima. Jednom rijeju, orah je vrlo korisna i znaajna vona vrsta koju treba to vie saditi i uzgajati. A, niste li alergini, nesmetano uivajte u njegovoj hladovini!

Sadnica ipka

Izuzetno velik plod

Konzerviranje maslina
Pie: Nino Rotim, dipl. ing.

oto smo svjedoci injenice kako se kult masline u Hercegovini sve vie iri, tako smo svjesni da se njeni visokovrijedni plodovi sve vie i konzerviraju. Naime, ponosni vlasnici stabala starijih od sedam godina ve ubiru plodove maslina koje potom konzerviraju po provjerenom dalmatinskom receptu. Da se osobno u to nisam uvjerio, ne bih to ni posvjedoio, a koliko je itava stvar otila daleko, najB R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

bolje govori injenica da su se u junoj Hercegovini pojavili i prvi proizvoai maslinovog ulja. A da bi plodove masline konzervirali nakon branja, trebamo ih staviti u platnenu vreu, koju potom uronimo u kipuu vodu u trajanju od tridesetak sekundi do najvie minutu. Nakon tog tretmana masline se slau u staklene posude i po svakom sloju pospu kuhinjskom morskom soli. Pri tom trebamo paziti da ih ne presolimo dok po elji moemo dodati i usitnjeno lie

lovora, rumarina ili komoraa. Kad se posuda napuni plodovima maslina, treba je povremeno protresti kako bi se to bre iz maslina izvukla njihova vegeta-

bilna voda, koja im daje gorinu. Ta se voda pak ne uklanja, nego mora prekriti masline jer ih na taj nain djelomino i konzervira.

Plodovi masline

MARELICA sve zahtjevnija vona vrsta

Malo tko u junim dijelovima nae zemlje ne pamti velike nasade marelica koji su krasili hercegovake vonjake. Meutim, danas je stanje znatno izmijenjeno i marelica sve vie postaje voka koja se uzgaja tek sporadino.

24

Plodovi marelice u zriobi

Pie: Nino Rotim, dipl. ing.

doista. Vie puta sam na ovu temu razgovarao s brojnim voarima, eminentnim strunjacima kao i s ljudima koji su puni praktinog iskustva te bi svaki put opravdano ustvrdili da se iz odreenih razloga broj stabala marelice (kajsije) na podruju Mostara i ire iznenadno umanjio. Pa, postavlja se pitanje-to je uzrok tomu? Odmah na poetku moramo istaknuti da je veliki dio stabala marelice nastradao u ratnom i poratnom vihoru. Naime, navedena stabla nisu mogla biti njegovana i odravana te su propadala zbog napada razliitih tetnika, bolesti kao i zbog nedostatka vode. A novija istraivanja upravo potvruju kako se kajsije svrstavaju u vone vrste koje su osjetljive na suu. Za njen uzgoj su posebno tetni i suhi vjetrovi koji tijekom cvjetanja isuuju

ig tuka to se pak nepovoljno odraava na oplodnju, premda dovode i do ubrzanog isuivanja samog tla. Isto tako, esto spominjana neredovita rodnost kajsije potjee iz injenice kako se radi o voki koja rano cvjeta i pri tome esto nastrada od niskih temperatura, odnosno, mraza. Ali, klimatske i fizioloke karakteristike su samo vrh ledenoga brijega. Puno vanija je kemijska zatita marelica.

Meutim, moe se uoiti i da voari svake godine imaju potekoe s opakom bolesti kajsije-monilijom. Naime, zbog uzastopnog napada monilije i neadekvatne zatite stabala, marelice potpuno i propadaju. A ova parazitna gljiva najvee tete nanosi kajsiji u fazi cvjetanja. Napada cvijet i mlade rodne granice te to je najvanije zaraza se moe ostvariti u samo jednoj kapi vode. Praktino to znai, da ukoliko u vrijeme cvjetanja vlada kiovito i prohladno vrijeme, moe doi do propadanja izuzetno velikog broja cvjetova. Poto kajsija u proljee rano cvjeta (kada u nas esto padaju obilnije kie) bolest se redovito javlja iz godine u godinu. Bolest ubrzano zahvaa i mladice koje od vrha poinju provenjavati te uslijed toga dolazi i do njihovog potpunog suenja. Vano je spomenuti da ulaskom gljivice u tkivo mladice, stablo kajsije postaje stalno inficirano. Stoga, rezni alat (pile i kare) trebamo redovito dezinficirati kako ne bi zarazili i ostala kotiava stabala u vonjaku. U kasnijim fazama razvoja bolesti kajsija obilno smolotoi, to je znak da i samo stablo sve vie slabi. Zato zatitu kajsije moramo redovito provoditi te zasnivati na prskanjima pred otvaranje cvje-

Monilija-sve vei problem u nasadima voaka

Suenje granica

tova, u punoj cvatnji i poslije precvjetavanja (kada otpadne 50 posto kruninih listia). Prskanje se uvijek treba obaviti drugim fungicidom, s tim da razmak izmeu prskanja ne treba biti dui od sedam dana. U tu svrhu koriste se fungicidi: Bavistin FL, Konker SC, Ronilan DF, Teldor SC i dr. Osobito uinkovit jeste Konker SC premda se navedeni fungicid moe dobiti i mijeanjem dva ranije navedena preparata: Bavistina i Ronilana. I na kraju, vie nego opravdano moemo zakljuiti kako kajsije na podruju Hercegovine propadaju iskljuivo zbog nebrige voara koji nisu svjesni injenice da bez adekvatne zatite nema sigurne a pogotovo rentabilne voarske proizvodnje. Jer, moramo biti svjesni da se klimatske prilike mijenjaju te time i uvjetuju sve eu primjenu pesticida. Htjeli mi to ili ne

Pravodobnom zatitom do profita

Ukusni i aromatini plodovi

Za kajsiju s pravom moemo ustvrditi kako spada u najprofitabilnije vone vrste koje se gaje na naem podneblju. Uz to, praksa je pokazala da se za razliku od ljiva, bresaka, nektarina i jabuka, marelica redovito uspjeno prodaje na naim trnicama i to po 3-4 puta veoj cijeni, primjerice u odnosu na ljivu. Ali i pored te injenice, kod nas broj stabala marelice iz godine u godinu ubrzano opada. To moemo, prije svega, zahvaliti ubojitom dvojcu zvanom ilogriz i monilija. ilogriz je pak posebice opasan tetnik na naim pjeskovitim, krevitim tlima. Uostalom na takvim tlima najee i napada mlada stabla kajsija koja obino

Oteeni cvjetovi

tek i dolaze na rod. Stoga marelice u Hercegovini treba zatititi u dva navrata (poetkom svibnja i poetkom srpnja) rasipanjem i ukopavanjem u tlo zemljinih insekticida tipa Dursbana G-7,5, Galationa ili Geocida. Dovoljno je jedan od navedenih preparata rasipanjem ravnomjerno razbacati oko debla voaka i potom plitko ukopati u tlo. Bitno je i napomenuti kako se pripravak Geocid smije koristiti samo za stabla kotiavih voaka koja nisu na rodu. Istraivanja eminentnih

strunjaka iz podruja zatite bilja (Ostoji I., 2003) pokazuju da se ilogriz uinkovito unitava prskanjem odraslih kornjaa dok se oni nalaze jo na kronji tj. tijekom njihove ishrane s peteljkama listova. U tu svrhu se koriste insekticidi: Perfekthion, Confidor, Boxer, Chromorel D, Rotor ili Mospilan. Zamjetno je i da sve vei broj voara oko debla prostire PVC foliju (ponegdje i ovju vunu) kako bi na mehaniki nain sprijeili enku da odloi jaja u neposrednu blizinu voaka.
B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

25
Premda se danas zbog deficitarnosti plodova trenje na tritu prodaju i crvljivi plodovi, no ako se misli ozbiljnije baviti proizvodnjom te veoma unosne vone vrste, treba vie pozornosti posvetiti njenoj zatiti od napada trenjine muhe.

ZATITA TRENJE OD NAPADA TRENJINE MUHE

Pie: Mr. Aida Kohni

Liinka trenjine muhe

remda se danas zbog deficitarnosti plodova trenje na tritu prodaju i crvljivi plodovi, no ako se misli ozbiljnije baviti proizvodnjom te veoma unosne vone vrste, treba vie pozornosti posvetiti njenoj zatiti od napada trenjine muhe. Zatitu trenje od crvljivosti plodova mogue je obaviti primjenom razliitih mjera. Najbolje je primijeniti kombinaciju vie mjera i na taj nain to je mogue vie gustou populacije muhe svesti na najmanju mjeru i tako osigurati proizvodnju zdravih plodova. Smanjenju gustoe populacije trenjine muhe u velikoj mjeri moe pridonijeti redovita obrada tla u nasadima trenje. Meutim, zbog velike pokretlji-

vosti muhe ta mjera moe ispuniti svoj pozitivni uinak tek ako se provodi na irem podruju. Kako dosta proizvoaa trenje tu mjeru ne obavlja redovito, to ta mjera esto ne daje zadovoljavajue rezultate, pa se zatita uglavnom bazira na primjeni insekticida.

Bitno je na vrijeme obaviti zatitu

Da bi se plodovi trenje kvalitetno zatitili od napada trenjine muhe, potrebno je odabrati najpogodnije vrijeme za apliciranje insekticida i odabrati djelotvoran pripravak. Vrlo je znaajno da se zna kada je dolo do leta muhe kako bi se mogao odrediti najbolji trenutak za tretiranje. Za praenje leta muhe postoji vie naina, ali mnogi od njih nisu podesni za praksu jer mnogi proizvoai trenje

dovoljno ne poznaju biologiju muhe. Najjednostavnije je let muhe pratiti postavljanjem ljepljivih utih ploa na koje muhe privuene utom bojom dolijeu i na njih se lijepe. Danas se u poljoprivrednim ljekarnama mogu nabaviti posebne kartonske ili plastine klopke koje se u trgovini obino nalaze pod razliitim nazivima. Za proizvoae trenje je mogue najjednostavnije odrediti trenutak tretiranja na osnovi stupnja zrelosti ploda, odnosno njegove boje. Kako najvei broj enki ulae jaja u plodove kod kojih uta boja prelazi u crvenkastu, to je tretiranje najbolje provesti im doe do pojave promjene ute boje ploda.

Izbor pripravaka

Kod odabira trenutka tretiranja treba voditi rauna i o oda-

biru pripravka. to je manje vremena od trenutka tretiranja do berbe to treba koristiti pripravak s kraom karencom. Primjerice ako do tretiranja do berbe treba proi desetak dana tada treba primijeniti pripravak Hostaquick EC 50 , a ako je do zriobe ostalo dvadesetak dana tada se moe primijeniti neki pripravak ija je karenca neto dulja, primjerice pripravak Dipterex 80. Danas se trenjina muha suzbija i ekoloki prihvatljivijim metodama, koji se sastoji u tome da se suzbija muha prije nego to u plod uloi jaja. U tom sluaju odabranom insekticidu, koji moe imati i neto dulju karencu, treba dodati neko sredstvo iji miris privlai muhe, primjerice Buminal. Oprska se samo nekoliko grana s june strane stabla. Isto tako treba oprskati deblo i tlo ispod kronje. Kada muhe iziu iz tla, bivaju privuene mirisom Buminala, koncentriraju se na mjesta koja su oprskana kombinacijom insekticida i Buminala i truju se.

est prizor kod kasnih sorti B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

Muhe privlai uta boja

OPASNOSTI IZ PRIRODE
Dolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom, uz okunice ili u prirodi. Ali, bez obzira na kultiviranost tih povrina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku, uvijek opasnih zmija, paukova i strljena.
Pie: Mladen Karai, dipl. ing.

26

oda kao nikada do sada, svjedoci smo velike prisutnosti zmija kojih doslovce ima na svakom koraku. Tako ih moemo susresti uz vikendice i prigradska naselja a da o prirodnim ambijentima i ne govorimo. A svi mi volimo ove vrue dane provoditi upravo u prirodi, uz ugodno druenje na obalama rijeka i u blizini vodenih povrina. Meutim, esto nismo ni svjesni kojoj se opasnosti izlaemo. Naime, u hercegovakom kru obitava nekoliko vrsta zmija otrovnica od kojih je daleko najopasniji poskok. Bilo kako bilo, zmije se obino nalaze posljednje na popisu ivotinja koje bi voljeli vidjeti ili ne daj Boe susresti. Uostalom to je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo injenicu kako je rije o vrlo opasnim ivotinjama koje su od postanka svijeta personifikacija zla i demonskih zlih sila. Moda nekog utjei i podatak da je od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas obitava na Zemlji za ovjeka opasno svega 10-12 posto te da je od tog broja nekoliko stotina vrsta otrovno ali opet nekodljivo za ovjeka. S druge strane, hercegovake zmije su velike otrovnice koje u nadolazeim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode. Poto zmije, kao i ostali gmazovi, ne mogu regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu, najbrojnije su u tropskim i suptropskim krajevima gdje najnia zimska temperatura ne pada ispod 18 stupnjeva C. A oni neto stariji i ivotno iskusniji opravdano e ustvrditi kako je poveanoj brojnosti zmija u Hercegovini ove godine kumovala i vie nego blaga zima.

Riovka

Poskok

Poskok i riovkanajopasnije zmije

Poskok (Vipera ammodytes) je najopasnija i najvea europska otrovnica. enka naraste oko

60 cm dok mujaci mogu narasti i do jednog metra. U nekih je populacija zamjetna razlika u boji izmeu mujaka i enki pa otuda i razliiti sinonimi koji se veu za ovu zmiju. Tako je neki, opravdano ili ne, svrstavaju ak i pod crnostrika. Moda je to zbog injenice da mujaci imaju pepeljasto sivu boju dok su enke najee smee, sivosmee ili crvenosmee. Na leima se kod ove vrste zmija nalazi karakteristina cik-cak linija koja je u nekih primjeraka izlomljena, te ini rombove. Poskok je zmija koja se inae u prirodi hrani guterima, malim glodavcima i pticama. Pari se tijekom proljea a u jesen enka okoti 5-10 ivih mladih. A zamislite, poskok nije agresivan i ako ga uznemirite poeti e siktati i pokuat e pobjei. esto ga treba jako isprovocirati da bi ugrizao. Ipak oprez kada kroite prirodom i dobro pazite kuda gazite jer ova vrsta zmija ne prata. Naime, prvi simptomi trovanja su bol i oticanje ugrizenog

dijela tijela koje se javlja ve za 2-3 minute nakon ugriza. Otrov se iznimno brzo iri po cijelom tijelu pa je u sluaju ugriza nuno to prije i potraiti lijeniku pomo. Riovka (Vipera berus) slovi za najrasprostranjeniju zmiju Europe i najrasprostranjeniju zmiju uope. Prostire se preko cijele Europe, ak kroz Rusiju pa sve do obale Tihog oceana. Moemo je pronai u vedskoj i u Arktikom pojasu te u junoj Italiji i panjolskoj. Pored toga prisutna je na jugu Balkanskog poluotoka te na veim Mediteranskim otocima. Rije je o zmiji koja je iznimno dobro prouena i zmiji koja voli neto vlanija stanita u odnosu na poskoka. Tako se za razliku od njega esto moe pronai u nizinama, u blizini bara i movara. Otrov joj nije tako jak i agresivan kao u poskoka iako kod nekih osoba kao posljedica ugriza moe doi do jaeg oteenja tkiva. U veini sluajeva

ugriz riovke nije smrtonosan za odraslog, zdravog ovjeka to ne znai da nakon njega ne treba hitno potraiti lijeniku pomo. Podatak i za ljubitelje planinarenja-riovka je uoena i na Alpama i to pri nadmorskoj visini od preko 2000 metara. Iako je poskok mirna i troma ivotinja koja grize jedino u samoobrani, vodite rauna kada se kreete po prirodi. Ne gurajte nepaljivo ruke u busenje pri branju ljekovitog bilja i nipoto ne hodajte u plitkoj obui po nepoznatom terenu u prirodi. Meutim, od zmija nismo sigurni i na svojoj okunici gdje se zmije esto mogu uoiti u blizini izvora vode te oko stogova sijena. To su njihova omiljena mjesta na kojima se zadravaju te jednom uoena zmija predstavlja realnu opasnost za sve ukuane. Stoga je ohrabrujua vijest kako se na tritu pojavio namjenski repelent za zmije znamenitog naziva VIPER ALT. Naime, latinski naziv za zmije je viper a rije je o gotovom pripravku odmah
B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

Savjet vie

27

Crna udovica

spremnom za uporabu. Dovoljno je navedeni repelent dobro protresti i nakon toga nanijeti na povrine koje su za zmije i najprivlanije (izvori vode, stogovi sijena i sl.). Jednom nanesen repelent odbija zmije u trajanju od 15 dana bez obzira na klimatske imbenike (kia ga ne ispire). Preparat je novost na naem tritu i bit e veliko olakanje za sve osobe koje imaju potekoe s navedenim gmazovima. Valja napomenuti, kako navedeni pripravak nema neugodan miris za ovjeka a to pak nije sluaj kada u vrtu zapalite staru automobilsku gumu ili elementarni sumpor u prahu!

I crna udovica prijeti!

Jo jedna ivotinja stvara bauk tijekom ljetnih mjeseci kada je redovito i prisutna u cijeloj Hercegovini. Ipak, treba napomenuti kako je ovdje rije o pauku koji je s aspekta fitomedicine korisna ivotinja jer se u prirodi uglavnom hrani sitnim kukcima te skakavcima kojima time smanjuje brojnost. S druge

strane, rije je o vrlo otrovnom pauku koji nikada ne napada ovjeka ako na to nije primoran. Stoga se i ubodi od crne udovice u veini sluajeva dogaaju kada pauka prignjeimo rukom ili nogom. Navedeni pauk se rado zavlai i u obuu koja ostaje nou vani pred vratima, o emu bi ipak trebali malo povesti rauna. Jer ubodi crne udovice su vrlo bolni i bolesnici proivljavaju vrlo teke bolove to je ujedno i razlog zbog ega se ovog pauka trebamo i bojati. Ipak, otrov crne udovice slabije je izraen u odnosu na otrov zmija otrovnica i to iz prostog razloga to se radi o njegovim mnogo manjim koliinama. Usporedbe radi-poskok jednim ugrizom moe ubrizgati 200 mg svjeeg otrova dok crna udovica ubrizga svega 0,3-0,5 mg. U sluaju ugriza crne udovice pogreno je miljenje kako trebamo isisati i odstraniti to vie otrova iz organizma kao to se to radi kod ugriza zmije. Otrov crne udovice se iri iznimno brzo kroz organizam te stoga to prije trebamo i potraiti lijeniku po-

Strljen u plodu smokve

mo kako bi primili odgovarajui serum.

Strljeni i ose vrebaju

Zanimljivo je da ovjek strljena i ose ne smatra pretjerano opasnim ivotinjama premda se tijekom vruih ljetnih dana lijenika pomo najee trai zbog njihovih uboda. Dakle, openito gledano i potkrijepljeno statistikim podacima realno najopasniji organizmi u toplijem dijelu godine su upravo strljeni i ose. Iako se to ini nemoguim, ubodi strljena mogu biti smrtonosni. Posebna opasnost lei u injenici kako strljeni mogu napasti ovjeka koji im se nesmotreno priblii. Stoga se nipoto ne pribliavajte rojevima strljena a ukoliko zamijetite nekoliko strljena u letu to prije se od njih i udaljite. Pored toga, i vrlo korisne pele mogu biti ponekad agresivne. Pa moemo slobodno

Osinjak

rei da nema pravog pelara kojeg njegovi ljubimci nisu uboli barem nekoliko puta. Zato se nikada nesmotreno nemojte pribliavati njihovim konicama te znajte kako one mogu biti opasne i u svojim redovitim preletanjima. Osim toga, kada se nalazite u blizini njihovih konica ne oblaite arenu odjeu te ne upotrebljavajte razne mirise i dezodoranse na koje su pele i vie nego osjetljive. Ukoliko ba morate prii pelinjim konicama uinite to onda kada se one roje jer tada pele nikada ne bodu!

Crna udovica - oprez s razlogom B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

Oprez i kod pela

28
Pie: Ivan ovi, dipl. in. kem.

Postupak pravilnog uzimanja uzoraka za ispitivanje

Za uspjenu biljnu proizvodnju potrebno je tlo adekvatno opskrbiti osnovnim hranjivima. Meutim, samo se njegovom kemijskom analizom moe saznati stvarno stanje opskrbljenosti tim tvarima, to je osnova za davanje preporuke koja je gnojiva, u kojoj koliini i kada nuno dodati tlu. To su sutinska pitanja koja se najee postavljaju u poljodjelstvu i na koja je nuno odgovoriti da bi se zadovoljile potrebe biljnih kultura koje se uzgajaju. Svaki ozbiljniji poznavatelj navedene problematike moe dati nekakav odgovor, ali se samo kemijskom analizom tla moe saznati kakva je njegova stvarna plodnost i tek se na temelju te analize mogu odrediti potrebne koliine hranjiva za odreenu kulturu. Dakle, jednostavno reeno, bez prethodne temeljite kontrole tla, tj. bez provedbe pedoloke analize, svaka gnojidba, pa i ona od strane iskusnih strunjaka, u velikoj mjeri je nepouzdana i moe nanijeti veliku tetu. Stoga moramo biti svjesni injenice kako je kemijsko ispitivanje tla temelj svake suvremene biljne proizvodnje.

KARAKTER I SVRHA KONTROLE PLODNOSTI TLA

Uzorke uzeti prije obrade

Prije sadnje obvezno uzrokovanje

to se analizom tla utvruje?

Pedolokom analizom, koja se inae obavlja iskljuivo u ovlatenom laboratoriju, odreuju se kemijska, fizikalna i bioloka svojstva tla. Tek se nakon laboratorijskih ispitivanja moe znati kakva je reakcija tla (pH). Tako pojedine biljne kulture bolje uspijevaju pri kiseloj, druge pri slabo-kiseloj do neutralnoj reakciji zemljita, dok nekima bolje odgovara blago alkalna sredina. Analizom se u laboratoriju dalje utvruju koliine ukupnih karbonata i aktivnog vapna, sadraj humusa, te najvanijih biogenih elemenata: ukupnog duika i biljkama pristupanih, fizioloki aktivnih, fosfora i kalija. Odreivanjem jo kalcija i magnezija, zaokruuje se grupa tzv. makroelemenata, koji su i najvaniji u ishrani biljaka. Kako biljke njih najvie i troe, moraju se dodavati u tlo u vidu gnojiva. Uz njih,

biljke mnogo troe i sumpor, eljezo, natrij, klor i silicij. Oni su zastupljeni u dovoljnim koliinama u tlu i u dodanim gnojivima, kao sporedni sastojci. Pored navedenih, biljkama su izuzetno potrebni i tzv. mikro-elementi (bor, cink, mangan, bakar, molibden, eljezo i kobalt). Iako ih biljke uzimaju u vrlo malim koliinama, oni su iznimno vani za njihov normalan vegetativni i generativni razvoj. Njihov nedostatak prouzrokuje smanjenje prinosa ili razliita oboljenja kod stoke, dok u sluaju prekomjernog dodavanja, postaju toksini. Nakon ispitivanja u laboratoriju, procjenjuje se opskrbljenost tla fizioloki aktivnim hranjivima, te uzimanjem u obzir i podataka koliko pojedine kulture iznose hranjiva iz tla pri odreenim prinosima (podaci iz tablica za svaku kulturu posebno ili neki njen dio), kao i uvaavajui potrebe za eljeni prinos kao cilj, propisuje se preporuka za optimalnu gnojidbu. Osim navedenih parameta-

ra, u laboratoriju se po potrebi odreuju i neka fizikalna svojstva tla kao to su: teksturni ili granulometrijski sastav, stabilnost strukture, specifina gustoa, poroznost, retencioni kapacitet za vodu, zrani kapacitet tla itd. Sagledavanjem svih odreivanih parametara stjee se prava slika o tlu i njegovoj plodnosti, to je dovoljno za izbor pravilne ishrane bilja u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje.

Kako pravilno uzeti uzorak tla?

Uzimanje uzoraka tla odgovoran je posao te se sukladno tomu povjerava osobama koje shvaaju znaaj te radnje i poznaju tehniku pravilnog uzimanja. Uzorak uzet samo s jednog mjesta na ispitivanoj parceli ne bi mogao dati vjernu sliku stvarnog stanja u sadraju hranjiva na itavoj parceli. Stoga je potrebno uzimati tzv. prosjene uzorke koji su sastavljeni od vie pojedinanih uzoraka, rasporeenih dijagonalno ili ahovski

po cijeloj povrini parcele ili koji su uzeti metodom cik-cak uzorkovanja. Uzorci se uzimaju s razliitih dubina, ovisno za koju se kulturu radi analiza. Tako se na livadama i panjacima uzorkovanje vri s dubine 0 10 cm (ili 0 20 cm), za ratarske kulture (oranice) ta dubina je od 0 30 cm. Kod podizanja vinograda uzimaju se prosjeni uzorci sa tri dubine i to od 0 - 20, 20 - 60 i 60 100 cm, dok dubine uzimanja uzoraka u vonjacima ovise prvenstveno od vone kulture koja e se u njima uzgajati, ali u principu je to od 0 30 i 30 60 cm. Najbolje je uzorkovanje vriti kada je tlo slobodno, odnosno, s oranica nakon etve usjeva pa do pripreme tla za sljedei usjev (od srpnja do listopada), iz vonjaka nakon berbe (u listopadu), s livada i panjaka poslije skidanja otkosa ili prije kretanja vegetacije. Meutim, uzorci se mogu uzimati i u drugo vrijeme, pri emu treba paziti da se ne uzimaju s parcela koje su prije nekoliko mjeseci bile obilno gnojene. Mjesta za uzimanje uzoraka ne smiju biti uz rub parcele, niti u uvalama, kao ni na dijelu parcele gdje su stajali stajnjak ili mineralno gnojivo, materijal za kalcificiranje ili gdje je bio stog sijena ili slame ili pak gdje je gorjela vatra. Uzorci se uzimaju najee tako da se kod svakog pojedinanog uzorkovanja iskopa jama veliine 30-40 cm, do dubine uzimanja uzorka, a zatim se lopatom ili aovom zasijee vertikalno s jedne strana. Isjee se sloj debljine 3-5 cm i izvadi na lopati sa koje se odsjee po sredini isjeak ija je irina 3-5 cm (oko 10 dag), dok se dijelovi sa strane odbacuju. Postupak se ponavlja sve do prikupljanja potrebnog broja pojedinanih uzoraka, od kojih se pravilno formira prosjean uzorak. Tek na osnovu pedoloke analize dobit emo stvarnu sliku stanja nae parcele (glede njene opskrbljenosti hranjivim tvarima), te sukladno tomu donijeti pravu odluku o racionalnoj gnojidbi kojom utjeemo na visinu prinosa, odnosno, na ekonomski isplativu biljnu proizvodnju.
B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

29

Studijsko putovanje u Izrael

Pie: Doc. dr. sc. Ivan Ostoji
Studijsko putovanje u Izrael lanova Drutva za zatitu bilja u BiH bilo je od neprocjenjive vanosti kako s aspekta praktinih saznanja u rjeavanju konkretnih problema iz oblasti zatite bilja tako i razmjene znanstvenih spoznaja s kolegama iz Izraela. Studijsko putovanje koje je osim posjeta Sajmu Agritech obilovalo i posjetima farmama i stanicama na kojima su izraelski eksperti odrali itav niz izuzetno kvalitetnih strunih prezentacija, a koja su bila fokusirana na najvanije probleme iz oblasti integralne zatite bilja u zatienom prostoru i na otvorenom, te postupaka pri certificiranju po EUREPGAP-u . Nai strunjaci su se upoznali s iskustvima iz Izraela, najnovijim saznanjima u rjeavanju konkretnih problema iz zatite bilja, ali su i na ovom putovanju mogli stei uvid u nain povezivanja znanstvenog, rada strunih slubi i proizvoaa u cilju ostvarivanja novijih zahtjeva u poljoprivrednoj proizvodnji. Svim sudionicima studijskog putovanja, boravak u Izraelu otvorio je nove vizije rjeavanja moguih problema iz oblasti zatite bilja, a osim toga kolege su imali priliku uspostavili veze s eminentnim znanstvenicima iz ove oblasti, upoznati se s naprednom poljoprivrednom proizvodnjom (u prilino limitirajuim klimatskim uvjetima) to je bilo naroito fascinantno, ali se istovremeno obogatiti i saznanjima o povijesnim i kulturolokim bogatstvima Izraela.

lanovi drutva ispred Volkani Centra

Na jednoj od brojnih istraivakih stanica

JAGODA - zatita od bolesti i tetnika

Pie: Mr. Aida Kohni
U organizaciji AC Sjemenarne Mostar u Mostaru je 02.05. 2006. godine odrano struno predavanje o temi Zatita jagode od bolest i tetnika. Gosti predavai bili su istaknuti strunjaci iz ove oblasti , doc.dr.sc. Tihomir Milievi s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, mr.s c. Aida Kohni djelatnica AC Sjemenarne te dipl. ing. Danko Toli, djelatnik Syngente. Kako je jagoda relativno nova vona vrsta koja se zadnjih nekoliko godina uzgaja na podruju Hercegovine, predavanju je nazoio veliki broj poljoprivrednih proizvoaa kojima je tehnologija uzgoja, a posebno zatita veliki problem. Svakako, predavanje nije moglo proi bez upita vezanih za agrotehniku, gnojidbu i sortiment. Veliki broj upita te duga rasprava potvrdili su opravdanost i potrebu strunih predavanja na temu jagode, koja polako uzima primat u proizvodnji voa na veini obiteljskih gospodarstava.

Gosti predavai

Velik broj nazonih proizvoaa

AGRITECH - sajam poljoprivrede u Izraelu

Pie: Doc. dr. sc. Ivan Ostoji
U Tel-Avivu je od 09-11. 05. 2006. godine odran 16. meunarodni sajam poljoprivrede koji je ove godine okupio najvei broj izlagaa a i sajamske manifestacije su se odvijale na daleko veem izlobenom prostoru. Na ovogodinjem Agritechu izlagalo je 250 izlagaa iz IzraeB R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

la i drugih drava, u est velikih hala, na povrini od oko 25000 m2. Ovogodinji Agritech je posjetilo 76 stranih delegacija, a njih 17 predvodili su ministri ili njihovi zamjenici. I ovogodinji sajam poljoprivrede ostat e zapamen po velikoj posjeenosti i mnogim inovacijama i novim tehnologijama u poljoprivredi.
I one su dio sajma

30

Peruanski papar - nekada vrlo skup zain

Plod ovog papra iste je veliine kao i pravi papar i ima otar okus. Stoga ne udi da se nekada esto koristio kao zamjena za papar, nekada vrlo skup zain. U arenim mjeavinama papra mogu se i danas pronai plodovi ovog papra. Brazilski papar ije grane ne vise, a liske su ire i tamnozelene boje, takoer se esto uzgaja ali i esto podivlja. Njegovi arkocrveni plodovi su otrovni i dugo ostaju na granama. Stoga se u tropima rado koristi kao boini ukras umjesto boikovine koja je uobiajena u Sjevernoj Americi.

Naj, naj, naj ..

prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Kukac koji se najbre kree

Najbri kopneni kukci su veliki tropski ohari iz obitelji Dictyoptera. Najvea brzina bila je vrtoglavih 5,4 km/h ili 50 duina tijela u sekundi, koja je izmjerena 1991. godine kod amerikog ohara (Periplaneta americana) na kalifornijskom sveuilitu Brekeley, u SAD-u.

Indijska rua - traeno drvo

Indijska rua nije samo omiljena ukrasno biljka ve je vrlo traeno i cijenjeno crvenkasto drvo. Budui da je vrlo trajno ak i u tropskoj klimi, esto se koristi za eljeznike pragove i za gradnju kua i amaca. Usprkos svom nazivu ne potjee iz Indije, ve iz istone Azije. Ostaje niskog rasta i ima okruglaste listove duljine do 6 cm te neto manje cvjetove ije latice izgledaju jo jae zguvane.. Veinom su iste boje kao i kod indijske rue, no mogu biti i svjetlocrvene boje. Budui da ova vrsta podnosi i temperature do 10C, a zahtijeva vrue ljeto, dobro uspijeva u Sredozemlju, te u nekim podrujima SAD-a.

Najvee drvo
Najmasivnije drvo svih vremena je drvo Lindsey Creek, iz vrste obalnih mamutovaca (Sequoia sempervirens), pronaeno u amerikoj dravi California. Obujam debla bio je najmanje 2549 m3, a ukupna masa najmanje 3630 tona, ukljuujui i lie, granje i korijenje, to je otprilike teina 890 slonova. Drvo se sruilo u oluji 1905. godine.

Sapota - sirovina za vakae gume

Meso ploda sapoteje slatkog, aromatinog okusa i kaasto, sa zrncima poput mekane kruke. Obino se jede licom direktno iz nejestive kore. Nekada se sapota vie uzgajala, jer se njene zarezane kore dobivao mlijeni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za vakanje. Danas se one veim dijelom proizvode sintetski. Bliski srodnik balata (Manilkara bidentata) daje lateks koji jae otvrdnjava i koji se vrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice.

Barbadoska trenja - bogatstvo vitamina C

Prvenstveno se uzgaja u amerikom dijelu tropa i na Havajima, rjee u jugoistonoj Aziji. Njene plodove vrlo rado jedu djeca, iako su neki samonikli oblici izrazito kiseli. Budui da skoro ni jedan drugi plod ne moe nadmaiti njen sadraj vitamina C, slae sorte su se poele uzgajati i na velikim plantaama. No, od toga se uskoro odustalo jer blago aromatini plod nikada nije bio prihvaen kao voe, a sintetiki vitamin c je mnogo jeftiniji.

Najvei raspon krila

Od svih ivuih vrsta ptica najvei raspon krila imao je mujak lutajueg albatrosa (Diomadea exulans) koji ivi na junim oceanima s rasponom krila od 3,63 m. Uhvatila ga je u Tasmanijskom moru18.09. 1965. godine posada broda USNS Eltanin koji je istraivao Antarktik.

B R O J 4 4 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 6

AC Sjemenarna Konjusi bb, Mostar Tel./fax:++ 387 36 352-700 E-mail: info@sjemenarna.com www. sjemenarna.com