Ivan Marinkovi

SKLOPNI APARATI
pitanja i odgovori za 3. kontrolnu zadau

16. oujka, 2013.

prof. Mario Lamei, mag.el. 1. Kako dolazi do KS? Kako trebaju biti dimenzionirani ureaji i vodii? - do kratkog spoja dolazi vodljivim premotenjem (ili probojem) izolacije (prekoraenjem probojne vrstoe) izmeu dijelova elektrinog postrojenja koji se nalaze na razliitim potencijalima - prilikom dimenzioniranja i izbora elektrinih ureaja treba, dakle uzeti u obzir ne samo kontinuirano optereenje koje odgovara pogonskoj struji i naponu, ve i opterenja uslijed kratkih spojeva 2. Koje su mjerodavne SKS? -> prekidna mo prekidaa -> uklopna mo prekidaa -> elektrodinamika naprezanja vodia i SA

3. Koje su glavne znaajke KS? -> trajanje (prijelazni KS, trajni KS) -> uzrok nastanka (mehaniki, sklopni ili atmosferski prenapon, slom izolacije djelovanjem topline, vlage i korozije) -> mjesto nastanka (unutar el. aparata, u mrei) 4. Kakvi KS mogu nastupiti u trofaznoj mrei?

5. Koje su posljedice SKS? (na mjestu kvara, u kratko spojenom strujnom krugu, u drugim strujnim krugovima) 1. na mjestu kvara djelovanjem el. luka moe doi do: -> oteenja izolacije -> zavarivanja vodia -> opasnosti od poara po ivot 2. u kratkospojenom strujnom krugu moe doi do: -> djelovanja elektromagnetskih sila, koje mogu deformirati sabirnice i otkinuti kabele -> pretjeranog poveanja temperature zbog poveanih Joule-ovih gubitaka, to je povezano s opasnou oteenja izolacije 3. u drugim strujnim krugovima ili susjednim mreama moe doi do: -> smanjenja napona za vrijeme trajanja otklanjanja kvara, to moe trajati od nekoliko ms do nekoliko stotina ms -> iskapanja jednog dijela mree, ija veliina ovisi o konfiguraciji mree i o nivou selektivnosti to prua sustav zatite -> dinamike nestabilnosti i/ili gubitka sinkronizma generatora -> smetnja u strujnim krugovima mjerenja, regulacije i upravljanja, itd...

Ivan Marinkovi 6. to znai KS daleko od generatora? Nacrtaj istosmjernu i izmjeninu komponentu SKS. - u najveem broju sluajeva do KS dolazi daleko od generatora - to znai da se kratkospojeni strujni krug prikljuuje na toku s krutim naponom

7. Objasni KS blizu generatora. (neoptereen) - ako do KS doe blizu generatora, na promjenu SKS najvei utjecaj ima impedancija (osobito reaktancija) generatora koja u takvom sluaju dominira u kratkospojenom krugu 8. Koje su karakteristine veliine (struje koje se odreuju pri proraunu KS)? 1. subtranzijenta (poetna) struja i snaga KS 2. udarna SKS 3. rasklopna struja i snaga KS 4. trajna SKS 5. termika SKS

Ivan Marinkovi 9. Koje etiri vrste sklopki razlikujemo? 1. podjela prema nainu rada: a) postavna sklopka (bezpovratna sila, uklapanje i isklapanje runo) primjer: grebenasta sklopka, izolacijska sklopka b) zaporna sklopka (potrebna je meh. sila pri uklapanju i isklapanju za osloboenje zapora) primjer: automatski instalacijski osigura c) impulsne sklopke (s povratnom silom) primjer: tipkalo 2. podjela prema vrsti pogona: a) runi pogon mehanikom silom b) daljinski pogon (pneumatski s motorom) 3. podjela prema mogunostima uklapanja: a) bezteretna sklopka (kada nema optereenja ili uz malo optereenje) b) teretna sklopka (uklopi raznovrsnu struju IN, a isklopi 2 ) c) motorna sklopka (uklopi i isklopi struje koje se javljaju pri pokretanju i preoptereenje motora) d) prekidai ili uinske sklopke (sklopka koja uklapa i isklapa struje do SKS) 4. podjela prema primjeni: a) zatitne sklopke (za zatitu od nedopustivih iznosa struje, zagrijavanja napona pogreke ili podnapona) b) upravljake sklopke (ovisno o ulozi u tehnolokom procesu uklapaju ili isklapaju strujne krugove) c) rastavljai (rastavljanje strujnog kruga svih vodia s pokazivaem sklopnog poloaja gdje nije neophodno da se vide rastavljeni kontakti; moraju biti bezteretni i motorni) d) preklopke (sklopke kojima po 2 ili vie strujnih krugova izaberemo eljeni strujni krug) primjer: relej e) krajnje sklopke (u ovisnosti o fizikalnoj veliine koje nazive uklapaju ili isklapaju strujni krug) primjer: nivo sklopke, tlane sklopke, membranske sklopke f) pomone sklopke (za uklapanje ili isklapanje pomonih strujnih krugova) 10. Koje struje kao poticajne veliine razlikujemo kod SA? - razlikujemo sljedee struje koje se mogu javiti kao poticajne ili druge mjerodavne veliine kod sklopnih aparata ija je jednakost = ili > od nazivne IN nazivna struja sklopnih aparata Ia struja poticanja ili aktiviranja sklopnih aparata gdje iznos struje koja treba tei neko odreeno vrijeme nakon koje sklopni aparat tjeluje

=
viekratnih nazivne struje kod koje SA isklapa u eljenom vremenu Ip odrezana struja KS ili struja proputanja Ik SKS na mjestu ugradnje SA IU udarna SKS Ir rasklopna struja Openito vrijedi: < < < 11. Koja je podjela NN sklopki prema mogunostima isklapanja. -> bezkontaktne sklopke -> teretne sklopke -> motorne sklopke -> prekidai

Ivan Marinkovi 12. Kakve su to instalacijske sklopke i u koja dva spoja mogu biti? - upotrebljavaju se kao zasebno postavljeni aparati u vlastitoj razvodnoj kutiji ili kuitu - one mogu biti: -> postavne -> rune -> zrane -> upravljake 13. Koja je podjela instalacijskih sklopki prema nainu ugradnje, prema nainu rukovanja s obzirom na mehaniku zatitu i prema izvedbi unutranjih spojeva. - prema nainu ugradnje: -> izvedba nad bukom -> izvedba pod bukom -> izvedba za ugradnju raznih aparata -> izvedba za specijalne namjene - prema nainu rukovanja: -> pokretne -> pregibne -> mikro -> potezne -> vodotpornu -> grupne -> izmjenine -> krine

- prema izvedbi s obzirom na mehaniku zatitu: -> izvedba za opu primjenu (zatita pod IEC) - prema izvedbi unutranjih spojeva: -> jednopolne -> dvopolne -> serijske

14. Gdje se postavljaju instalacijske sklopke? - postavljaju se samo u fazne vodie i moraju istovremeno iskljuiti sve polove strujnog kruga koji su pod naponom prema zemlji 15. Kakve su to grebenaste sklopke? - viepolne sklopke za izmjenini napon do 660V, a istosmjerne do 600V - mogu biti rune i zrane 16. Kakve su to motorne sklopke? Koje sklopne aparate moemo ubrojiti u njih? - mogu uklapati i isklapati struje koje se pojavljuju pri pokretanju i preoptereenju elektromotora - u SA moemo ubrojiti: -> motorska zatitna sklopka (najee se izrauje s bimetalnim i elektromagnetskim okidaem) -> sklopnik (kontakta) ima ulogu pojaala u jakoj struji 17. to je to sklopnik, koji su njegovi osnovni elementi i kako moemo njime upravljati? - aparat u kojem poiva osnova daljinskog upravljanja i regulacije u jakoj struji - ima ulogu pojaala u jakoj struji - osnovni elementi sklopnika: -> glavni strujni kontakti -> pomoni strujni kontakti -> magnetski svitak za upravljanje -> komore za gaenje el. luka - sklopnikom moemo upravljati: -> tipkalima (kratkotrajni kontakt) -> sklopnikom s trajnim kontaktom (grebenaste sklopke) 18. to su to osigurai i koje dvije vrste razlikujemo? - sklopni aparat koji slui kao zatitni organ, osigurai su vrlo vani dijelovi i elementi strujnih krugova, pa moraju biti propisno dimenzionirani, ugraeni i podravani - razlikujemo dvije osnovne vrste osiguraa: 1. rastavni 2. automatski 19. Kako moraju biti izraeni osigurai? - moraju biti izraeni u dva osnovna oblika: -> za prikljuivanje s prednje strane

-> za prikljuivanje sa zadnje strane

Ivan Marinkovi 20. Kakvi su to rastalni osigurai? Navedi razliku prema izvedbi. - kod ovih se osiguraa zatita strujnih krugova izvodi namjernim slabljenjem presjeka vodia, ugradnjom tankih ica izraenih od posebnih materijala odreenog presjeka i za odreeno podruje jakosti elektrine struje - rastavni vodii u osiguraima izrauje se od cinka, srebra i ostalih metala i legura - ovi se vodii u osiguraima moraju uvijek rastaliti, prije nego to se ugriju ili rastale ostale vodii strujnog kruga - po izvedbama razlikuje se sljedee vrste nisko naponskih rastavljaa osiguraa: 1. rastavni osigurai D-tipa 2. NN rastavni osigurai ili NH-tipa 3. rastavni mali osigurai za el. ureaje 21. Kakvi su to NN visokouinski rastalni osigurai NH tipa? - ovi osigurai su namijenjeni prekidanju velikih struja koje se mogu pojaviti prigodom preoptereenja troila i KS zato se nazivaju visokouinski osigurai ili osigurai velike prekidne moi - takve struje se javljaju najee u industrijskim i distribucijskim el. mreama, pa se ovi osigurai tu najee koriste i to za nazivne napone do 500V, a u posebnim izvedbama i do 660V - ti se osigurai uspjeno primjenjuju i za ogranienje SKS, ime se ograniavaju i potekoe koje donosi ta struja - NH osigurai se sastoje od osnove ili podnoja i topljivog umetka ili patrone - pored ova dva osnovna dijela uz te se osigurae moe koristiti izolacijska ruka koja slui za zamjenjivanje topljivih umetaka (jednopolne ili tropolne) i indikator pregaranja koji pokazuje je li osigura djelovao - na standard odreuje da naponi NH osiguraa mogu biti 220V, 380V, 500V, 660V i 900V - nazivni napon kod topljivog umetka mora biti nii od nazivnog namota osnove osiguraa gdje se koristi topljivi umetak 22. Objasni rastalne male osigurae el. ureaja.

- uloci osiguraa se sastoje od zatitne staklene cijevi (1), kontaktnih kapljica (2) i ice uloaka osiguraa spojene izmeu kapica i napete malom oprugom (3) - karakteristine dimenzije su im duljina l i promjer d - uloci malih osiguraa i njihovih kuita imaju jednostavnije izvedbe - ovakvi osigurai se koriste u elektrinim ureajima automatike - podruje struja ovih osiguraa je od nekoliko mA do nekoliko A - za struju od 5 do 63 mA koriste se veinom malim osiguraima izvedeni osigurai tipa B

Ivan Marinkovi 23. Objasni klasifikaciju osiguraa prema funkcionalnim razredima.

- funkcionalnim razredima se odreuje po kojem strujnom podruju uloak treba isklopiti - funkcionalne osobine rastavnih osiguraa odreuju se prema karakteristici vrijednosti struja 24. Objasni funkcionalni razred g. - osigurai za opu uporabu, rastalni uloak trajno provodi struje od najmanje do nazivne i moe isklopiti struje od najmanje struje aktiviranja do prekidne moi (nazivne rasklopne struje) 25. Objasni funkcionalni razred a. - ubrajamo osigurae za pojedina podruja, rastalni uloak trajno provodi struje od najmanje do nazivne, ali moe isklopiti struje vee od odreenog viekratnika svoje nazivne struje do prekidne moi 26. Objasni selektivnost zatite osiguraa. - za osiguranje nekog strujnog kruga bitno je da pri pojavi prekomjerne struje strujni krug prekine onaj zatitni organ koji je najblii uzroku poveanju struje odnosno onaj drugi organ koji mi elimo da isklopi - taj zahtjev jedan je od osnovnih pravila za uporabu SA i naziva se selektivnost zatite - pri uporabi osiguraa vrijeme njegova iskljuenja mora se podesiti tako da osigura ne iskljui strujni krug pri pokretanju troila - da bi se osigurala selektivnost zatite osiguraa potrebno je: -> ne popravljati topljive umetke -> ne ugraivati brzi osigura iza tromog -> ako se brzi osigura ipak ugrauje iza tromog, tada on mora biti 2x jai -> ispred instalacijskog automatskog prekidaa ne ugraivati rastalni - pogrean izbor osiguraa izaziva probleme: -> onemoguuje zatitne mjere od previsokog dodirnog napona -> preoptereenjem vodia, a time prekomjerno zagrijavanje moe nastati poar -> ako se ne primjeni princip relektivnosti dogodit e se da zbog male greke na troilu mali osigura izbaci vei dio objekta iz napajanja

Ivan Marinkovi 27. to su to automatski osigurai? Navedi vrstu. - radi na taj nain da kad nastupi preoptereenje prekida strujni krug, a po otklanjanju uzroka preoptereenja moe se ponovno ukljuiti bez ikakve zamjene njegovih dijelova - ima vie vrsta automatskih osiguraa: 1. termiki osigurai -> u ukljuenom stanju osiguraa podizni i pridrni zapinjai su meusobno zahvaeni i oni preko podiznih opruga pritiu dio kontaktnog sloja na ulazne i izlazne kontakte osiguraa pa je tako ostvaren spoj ulaznih i izlaznih stezaljki -> sastoje se od sljedeih dijelova: - tipkalo za ukljuivanje - tipkalo za iskljuivanje - bimetalni prekida - podizni zapinja - pridrni zapinja - kontaktni sloj - prijenosna poluga s nateznom polugom 2. prekostrujni automatski osigurai -> umjesto bimetalnog osiguraa prikljuuje se se esto prekostrujni osigura - relej -> koji svojom kotvom okree pridrni zapinja i sve druge dijelove osiguraa do prekidanja strujnog kruga -> obino ima i dodatne dijelove kojima se tono moe ugoditi struja prekidaa 3. naponski automatski osigurai -> koriste se kao podnaponski osigurai i iskljuivai -> raeni su slino kao prekostrujni s tim da relejni dio osiguraa iskljuuje osigura kada vrijednost napajanja osiguranih strujnih krugova padne na vrijednost 30-50% nazivne vrijednosti 28. to su to prekidai? Koje sklopne aparate ubrajamo u njih? - prekidai ili uinske sklopke uklapaju i isklapaju struje do SKS - SA koje moemo ubrojiti u prekidae: -> instalacijski automatski prekida -> tarifni prekida -> prekida velike preklopne moi