PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof.

elimir Pavlina

PSIHOLOGIJA i PSIHIKI POTENCIJALI

ZNAAJKE LJUDSKIH PSIHIKIH POTENCIJALA: 1. najvrjednije ljudsko blago (znanje, motivacija, osjeaji, sposobnosti) 2. dobrim poticajima potencijali se mogu razviti, dok loi postupci dovode do zaostajanja 3. najisplativije ulaganje (ako se puno ulae puno emo i postii) 4. bitan imbenik u razvitku potencijala je odgajatelj, uitelj, profesor psihiki potencijali se razvijaju cijeli ivot ako smo aktivni, dok se tjelesni srozavaju (iako postoji i slabljenje psihikih potencijala ako ne djelujemo dobro) - rije psihologija = znanost o dui (gr. psiha=dua, logos=znanost) prvi put u svijetu upotrijebio tu rije za znanost o dui Marko Maruli (1450.-1524.) oko 1520.godine o Poruke za estit ivot s primjerima (De institutione bene vivendi) Objavljeno 1506. u Mlecima, a do kraja 17.st. izdano 19x na izvornom latinskom jeziku, i 22x u prijevodima na talijanski, njemaki, francuski, portugalski i eki. U Hrvatskoj prevedeno na hrvatski i izdano tek 1986.! Poglavlja, npr:O ljubavi prema neprijatelju, O gajenju mira, O trpljenju nepravde, O trpljenu tete. Pouava o tomu kako se treba kloniti isprazne slave, ne valja udjeti za visokim poloajima, treba gajiti istinu i izbjegavati lai, nikomu ne valja olako suditi SHEMATSKA RAZDIOBA PSIHIKOG IVOTA, 3 glavna oblika psihikog ivota: - PSIHIKI PROCESI (zamjeivanje/percepcija, miljenje, osjeanje) - PSIHIKA STANJA (uzbuenost, pozornost, umor) - PSIHIKA SVOJSTVA (sposobnosti, temperament, karakter) - Sva tri oblika utjeu jedan na drugi, npr. osjeaji mogu utjecati na stanje, a onda stanje na svojstva (npr. ako samo sjedimo, a uznemireni smo uzbuenost raste, kao i stres takva jaka uzbuenost djeluje na inteligenciju pa ovjek postane debilan) RAZLIKA IZMEU PUKE I ZNANSTVENE PSIHOLOGIJE: PUKA o postoji u narodu, svaki ovjek prosuuje o psihikim svojstvima, puka prosuivanja su malobrojna, nesustavna i sluajna, pa se dolazi do krivih zakljuaka (treba najmanje 6 mjeseci ivjeti s nekim da bismo ga procijenili) ZNANSTVENA jedna od zadaa je da suzbija predrasude o psihikom ivotu (npr.brak e biti vri to ima vie slinosti, a ne kao to postoji u narodu izreka suprotnosti se privlae) -

PSIHOLOGIJA = znanost koja prouava psihike pojave i ponaanje ljudi i bavi se prouavanjem povezanosti fizikalnih, fiziolokih i drutvenih uvjeta i uinaka na psihiki ivot i ponaanje MJERENJA ILI KRITERIJI ZNANSTVENOG PROUAVANJA U PSIHOLOGIJI: 1. Psihologija ima specifian predmet istraivanja kojeg nijedna druga znanost ne koristi 2. Koristi znanstveno valjane metode i tehnike istraivanja, a otkriem novih metoda znanost ide naprijed 3. Sustav znanstvenih spoznaja ako je bogat sustav onda je razvijena znanost, psihologij aima poprilian broj znanstvenih spoznaja

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina GLAVNE ZNAAJKE PSIHOLOGIJSKIH ISTRAIVANJA: 1. Istraivanje mora biti ogranieno na ue podruje 2. Neprestani nadzor 3. Objektivnost (nepristranost) prikupljanja podataka 4. Opreznost u poopavanju (zakljuivanju)-na temelju malog broja rezultata ne mogu se stvoriti velike znanstvene teorije TESTOVI SNAGE = mjeri se koliko smo u stanju rijeiti teke intelektualne zadatke (vrijeme rada je neogranieno)TESTOVI BRZINE = mjerenje brzine miljenja, veliki broj zadataka srednje teine, vrijeme je ogranieno RAZVITAK / RAZDIOBA SUVREMENE PSIHOLOGIJE (2 velika glavna podruja) 1. GRANE TEORETSKE PSIHOLOGIJE bave se teoretskim istraivanjem psihikog ivota i ponaanja, i tu nije bitna primjenjivost (tu spadaju sustavna psihologija, socijalna, patoloka, psihometrija itd.) 2. GRANE PRIMJENJENE PSIHOLOGIJE bave se primjenom psihologije u razliitim podrujima ivota (kod nas su najrazvijenije: klinika psihologija primjenjuje se u zdravstvu; psihologija obrazovanja i odgoja ili edukacijska / kolska psihologija; gospodarska; vojna) PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA I ODGOJA = grana primjenjene psihologije koja istrauje psihike pojave i ponaanje u procesu odgoja i izobrazbe, i bavi se primjenom psihologijskih spoznaja, metoda i tehnika u tom podruju

MOTIVACIJA
MOTIVACIJA = proces pokretanja, usmjeravanja, odreivanja jaine i trajanja aktivnosti kojom elimo postii cilj (= komponente motivacije) Nijedna aktivnost ne nastaje sama od sebe, ve je svaka uzrokovana nekom unutarnjom motivacijom ili vanjskim poticajem (najjai ljudski psihiki potencijal) MOTIVI = unutarnji imbenici koji pokreu, usmjeravaju, odreuju jainu i trajanje aktivnosti. Izvor motiva su potrebe (=pomanjkanje ili suviak neega) MOTIVACIJSKI CILJ = ono to aktivnou elimo postii Osim svjesnih motiva (potrebe! znamo da postoje), postoje i podsvjesni za koje ne znamo da postoje, ali nas pokreu na aktivnost - Najjai ljudski potencijal je motivacija (npr. Demosten koji je bio najbolji govornik, a mucao je bio je strahovito motiviran) 3 PSIHIKE OSOBINE KOJE BITNO UTJEU NA USPJENOST U RADU: 1. MOTIVACIJA (=ono to ovjek eli) 2. SPOSOBNOSTI (=ono to ovjek moe) 3. NAVIKE, VJETINE I ZNANJA (=ono to ovjek umije)

MOTIVACIJSKI PROCESI:
1. MOTIVACIJSKI KRUG PONAANJA: kada imamo neki motiv / potrebu tada
instrumentalnim ponaanjem (=vrsta instrumenta pomou kojeg dolazimo do cilja) svladavamo zapreke kako bismo doli do cilja. Kad postignemo cilj, osjetimo veliko olakanje. Nakon nekog vremena poinjemo smanjivati doivljajne vrijednosti svog cilja, pa se stvaraju nove motivacije da postignemo neto drugo. Mi cijeli ivot motivacijski kruimo. 2

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina

2. MOTIVACIJSKA HIJERARHIJA: razdioba potreba i motiva po redoslijedu vanosti

(uvijek u naem ivotu djeluje vei broj motiva) a. Motivacijska ljestvica zapadnih zemalja (vanjski poticaji): 1. Mogunost napredovanja 2. Dobri radni uvjeti 3. Dobri meuljudski odnosi 4. Osobni dohodak (kod nas na prvom mjestu!) 5. Pohvale i nagrade 6. Natjecanje 7. Suradnja 8. Poznavanje rezultata b. Abraham Maslow najpoznatija motivacijska hijerarhija i. Imamo 5 skupina motiva koji imaju zajedniki motivacijski redoslijed: 1. BIOTIKI 2. SIGURNOSNI 3. LJUBAVI 4. TOVANJA 5. SAMOOSTVARENJA BIOTIKI I SIGURNOSNI motivi = motivi nieg, drugog reda / motivi opstanka (za preivljavanje) o Nemaju utjecaj na psihiki razvitak o Jedino biotike imamo od roenja, njih moramo zadovoljiti da bismo preivjeli (npr.motivi hrane, tekuine, spolne potrebe jer bi bila ugroena vrsta) o Kad su zadovoljeni biotiki, vie nas ne privlae toliko, pa su onda vani sigurnosni motivi (psihika i fizika sigurnost je ovjeku priroena potreba) MOTIVI LJUBAVI, TOVANJA I SAMOOSTVARENJA = motivi vieg reda o Oni dovode do psihikog razvitka (najbitnije: samoostvarenje) o Motivi ljubavi (ljubav za znanje, obitelj... sve vrste ljubavi) priroeni ovjeku o Kad zadovoljimo jedan motiv, onda nam ona postaje manje vana, pa nam vanija postaje sljedea potreba: motivi tovanja (potreba da ovjek bude priznat, cjenjen u drutvu / obitelji / radnom okruenju) o Motivi samoostvarenja = priroena potreba da uinimo neto vrijedno, to ostavlja traga; to je iskljuivo vrednovanje pojedinca (a ne drutva) to sam pojedinac vrednuje kao jako dobro i to rezultira njegovim samoostvarenjem

3. MOTIVACIJA I RADNI UINAK: ako je motivacija mala uinak je mali, ako je

osrednja takav je i uinak, ako je velika uinak je veliki, ako je ekstremno jaka dolazi do pada radnog uinka (zbog jakog uzbuenja dolazi do manjeg intelektualnog potencijala) a. Teina zadae, motivacija i radna uinkovitost: najvie nas motiviraju zadae umjerene teine; ako je zadatak preteak tu uskae vrijednost nastavnika da teko gradivo uini jednostavnim, zato za poetak treba dati umjerene zadatke da se zadri motiviranost UTJECAJ UDALJENOSTI CILJA NA MOTIVACIJSKU PRIVLANOST I ODBOJNOST ono to nam je privlano nee s udaljenou puno izgubiti na privlanosti, a odbojnost se s udaljenou smanjuje (brzo opada) MOTIVACIJA I DRUTVENI STATUS jak utjecaj drutva na motivaciju MOTIVACIJA I ZAMJEIVANJE / PERCEPCIJA

4. Zamjeivanje = aktivan proces upoznavanja i prepoznavanja bia, pojava i zbivanja 5. Motivacija moe jako utjecati na tonost, brzinu i sadraj naeg osjetilnog upoznavanja svijeta
(svi isto gledamo i sluamo, a razliito vidimo i ujemo)

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina

SOCIJALIZACIJA MOTIVA = koji socijalni imbenici utjeu na motivaciju su: a. Stvaranje novih potreba (razvijena drutva imaju sve vei broj novih potreba) b. Nain ostvarivanja motiva (iste potrebe razliito ostvarujemo u razl.drutvima) c. Moe se mijenjati motivacijska hijerarhija (ponekad se mogu i biotiki motivi promijeniti: npr.da motivi ljubavi nadvladaju biotike motive) dobra valjska motivacija jaa unutarnju , a loa unitava RAZINA TENJI (=ASPIRACIJSKA RAZINA) oituje se u visini motivacijskih ciljeva koje pojedinac nastoji postii (ljudi se razlikuju po visini aspiracija) 6. Opa razina tenji: srednja vrijednost karakteristina za ovjeka, prosjek tenji, proizllazi iz aspiracija u razliitim podrujima 7. Pojedinana razina tenji (za pojedino podruje): visoka / niska / racionalan pristup (netko tko ima prioritete kombinira visoke i niske razine tenji) 8. Razina tenji se tijekom ivota mijenja (prema tome jesmo li obavjeteni o rezultatima prethodnog rada), na nju utjeu uspjeh i neuspjeh (uspjeh vie povisuje nego to neuspjeh sniava razinu tenji) u prethodnom radu, na nju utjeu i drutvo u kojem ivimo i radne skupine 9. Postoje kratkorone i dugorone ivotne tenje MOTIVACIJSKO DJELOVANJE U PROCESU ODGOJA I IZOBRAZBE 10. Svaki uenik je posebna, drugaija osobnost i nastavnik se treba potruditi, uz pomo kolskog psihologa, to prije upoznati crte osobnosti svakog uenika (originalan i neponovljiv) i njegove motivacijske znaajke 11. Nastavnik treba neprestano motivirati svoje uenike! 12. Vanjska motivacija moe sruiti dobru unutarnju motivaciju MOTIVACIJA ZA UENJEM = sve ono to je navelo pojedinca na aktivnost uenja, to je odredilo smjer, jainu i trajanje uenja 13. 2 glavna oblika poticaja u uenju: a. Razvijanje unutarnje (intrinzine) motivacije Zadovoljava se obavljanjem same aktivnosti ili unutar same aktivnosti. Pojedinac voli to podruje, zanima ga. Unutarnja motivacija je vrlo jaka i dugotrajna (ak cijeli ivot moe djelovati). Najvaniji zadatak nastavnika: potaknuti razvijanje unutarnje motivacije kod uenika (ne moe se odmah razviti, ali se moe poticati) b. Razvijanje vanjske (ekstrinzine) motivacije Povezana sa vanjskim poticajima (ocjenjivanje, pohvale, ukori, natjecanje...) - zanimnje i poticanje zanimanja za proces uenja - unutarnja motivacija je jaa od vanjske i vrlo je dugotrajna - razvijanje unutarnje motivacijeje najvanije djelovanje nastavnika KAKO POTAKNUTI ZANIMANJE ZA NASTAVNI PREDMET: 1. Naglasiti vrijednost, svrhovitost i primjenjivost predmeta 2. Zanimljiva i jednostavna nastava (svatko je razumije, pa budi motivaciju) 3. Nastavu liiti nebitnih podataka (jer dovode do slabe motivacije) 4. Uenik neka osjeti napredovanje u uenju

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina

VANJSKA MOTIVACIJA Utjee na unutarnju motivaciju: ako je vanjska motivacija dobra ona
e jaati unutarnju, ali ako je vanjska loa ona e ugroavati unutarnju motivaciju 14. Djelovanje vanjske motivacije: a. Uzoran model ponaanja nastavnika (time upijamo ono dobro kod nastavnika, a loe odbacujemo) i. Znaajke uzornog nastavnika: 1. Kakvoa izvoenja nastave (sustavnost, jednostavnost, jasnoa) 2. Tonost i savjesnost u radu 3. Humano postupanje nastavnika 4. Da naglaava motivacijsko poticajno djelovanje 5. Objektivnost ocjenjivanja b. Djelovanje nagrade / kazne (pohvale / ukora) i. Ako elimo uspostaviti neko ponaanje, nagrada e imati bolji uinak, a ako elimo sprijeiti neko ponaanje, kazna je obino djelotvornija ii. Nagrada i pohvala djeluju kao vrlo jaki pozitivni poticaj u radu, pokazuju ljudima da su dobro i ispravno radili iii. Kazne i ukori preteno smanjuju zalaganje i uspjenost rada (+potpuno naruava ljudske odnose), zbog toga ih treba samo iznimno i rijetko primjenjivati iv. Ne smijemo kritizirati pojedinca kao osobu, nego samo ono to je loe u njegovu radu i ponaanje v. ne valja provoditi skupno kanjavanje vi. treba voditi rauna o stupnjevitosti nagraivanja i kanjavanja (treba biti vie nagraivanja nego kanjavanja) c) Poznavanje rezultata uenja djeluje kao: 1) Vrlo dobar poticaj za daljnje uenje 2) Vrijedno sredstvo za ispravljanje pogreaka u uenju 15. Da bi obavijesti o rezultatima bile uinkovite, rezultati moraju biti 1. davani vrlo esto 2. odmah nakon obavljene zadae, 3. obavijest o njima treba biti iscrpna i obrazloena PET-MINUTNO ISPITIVANJE OBJEKTIVNOG TIPA (prof. Furlan)= ispitivanje koje traje 5 minuta, a pitanja su objektivna (4-6) ( poticanje uenika da budu aktivni), moraju biti usko povezana uz predavanje i usko postavljena (tako da se mogu odmah vrednovati) 16. Vrijednosti pet-minutnog ispitivanja objektivnog tipa: a. Motivacijsko djelovanje (= poviena svrsishodna aktivacija uenika tijekom nastave) b. Postoji neposredna povratna obavijest ueniku o uspjenosti uenja (istog trena vidi o uspjenosti uenja) c. Slui kao pokazatelj uspjenosti nastavnog procesa (koliko smo uspjeli kao nastavnici) d. Slui kao upozorenje na mogue manjkavosti u nastavi

NAINI MOTIVIRANJA
kolsko natjecanje u uenju (vanjski poticaj!), 2 vrste natjecanja: o POJEDINANO Najuinkovitije, uenici se meusobno natjeu uenje kao individualna aktivnost

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina Slabost: nezdrave suprotnosti meu uenicima (osobito nie dobi) nije preporuljivo u prva 4 razreda O SKUPNO Natjecanje meu skupinama uenika dobri meuljudski odnosi Manje uspjeno to se tie uenja, ali nema loih strana poput zadirkivanja, i moe se koristiti od poetka kole (tokom cijelog kolovanja) Nastavnik odreuje sastav skupine tako da u svakoj budu uenici podjednakih sposobnosti i predznanja (kad bi uenici sami formirali grupe najjai bi se udruili, pa bi natjecanje bilo onemogueno) 4-6 sudionika u grupi!

17.

Suradnja u uenju iako je uenje preteno pojedinana aktivnost dobro bi bilo organizirati i skupno uenje, posebno na sveuilitu (pridonosi razvoju dobrih meuljudskih odnosa, do socijalizacije, poboljava se motivacija), skupna odluka o organizaciji rada.

VRIJEDNOSTI UENJA U SKUPINI: 1. Tei dijelovi gradiva lake se rasvjetljavaju 2. Bolje se svladava struno nazivlje 3. Rjee se neto pogreno naui 4. Ostvaruje se bolji samouvid u znanje 5. Vei radni ritam 6. Razvoj dobrih meuljudskih odnosa MOTIVACIJSKE FRUSTRACIJE I SUKOBI 18. Kad ovjek ne moe ostvariti sve ciljeve javljaju se FRUSTRACIJE (=sastavljeni doivljaj neuspjeha, napetosti i neugode kad zbog zapreke ne moemo ostvariti cilj), a njihov intenzitet ovisi i o vanosti cilja 19. Glavne vrste frustracijskih zapreka: 1. FIZIKALNE ono to je u fizikalnoj okolici, zapreke (npr. udaljenost), ne uzrokuje jake frustracije 2. DRUTVENE zapreke (drugi ljudi koji nas onemoguuju u postizanju cilja) tea vrsta frustracije 3. OSOBNE zapreke (uzrokuju jake frustracije; moe biti problem jer su to ponekad nerealne zapreke, npr.sumnja u vlastite sposobnosti, nedostatak hrabrosti...)

KONFLIKTI I VRSTE KONFLIKATA: Konflikt motiva ili sukoba javlja se kad se jednom motivu djelovanja suprotstavi neki drugi motiv pa zbog toga ne moemo poduzeti akciju i postii cilj (za sukob motiva je znaajno i da su motivi podjednake jakosti i da se njihovo ostvarenje meusobno iskljuuje) 20. 3 vrste konflikata motiva a. Sukob dvostrukog privlaenja (odluka za jedan od dva ili vie podjednako privlanih ciljeva- najblaa vrsta konfliktne situacije) b. Konflikt dvostrukog izbjegavanja (osoba mora prihvatiti jedan od dva ili vie podjednako odbojnih ciljeva-tea vrsta konfliktne sitaucije) c. Konflikt istodobnog privlaenja i izbjegavanja (isti cilj je i privlaan i odbojan; iz takve situacije treba izai jer moe dovesti i do tekih psihosomatskih poremeaja) 6

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina

REAKCIJE U FRUSTRACIJAMA I SUKOBIMA (konfliktima) Blage i kratkotrajne

frustracije preteno su korisne, ali jake i dugotrajne preteno su vrlo tetne i treba ih to prije napustiti Frustracije mogu uzrokovati 2 vrste reakcija: 1. Pozitivne i. Ulaganje veeg napora u svrhu postizanja cilja ii. Promjena naina postizanja cilja iii. Postizanje cilja posrednim nainom iv. Promjena samoga sebe / motivacijskih ciljeva (teko!) v. Zamjena cilja (ako se cilj nikako ne moe dostii, treba ga promijeniti) 2. Negativne i manje pozitivne Agresivno ponaanje agresija = destruktivan napadaj na osobe ili objekte koji su zapreka u postizanju nekog cilja; vie vrsta agresije: 1. Izravna / direktna izravan napadaj na osobe ili objekte koji su zapreka (u suvremenom drutvu se negativno vrednuje, pa se sve vie javlja prikrivena agresija) 2. Posredna / indirektna posredan napadaj (npr.ogovaranje, omalovaavanje, klevetanje, itd.) 3. Zamjenjena / substituirana kad napadamo osobe koje s tom frustracijom nemaju veze (onda i te osobe agresivno reagiraju, to bi se trebalo izbjegavati) vi. Manje pozitivne frustracijske reakcije= obrambeni mehanizam osobnosti= karakteristini naini reagiranja osobe koji imaju svrhu smanjenja ili potpunog uklanjanja napetosti i tjeskobe uzrokovane frustracijom, ali ne dovode do postizanja cilja 1. 2 mehanizma osobnosti: a. psihiki obrambeni mehanizam-koji tite nau osobnost (ego mehanizmi) b. Tjelesni obrambeni mehanizmi (tite nae tijelo) npr.refleksne reakcije... 21. Glavne zajednike znaajke obrambenih mehanizama osobnosti: 1. Imaju ih svi ljudi (koristimo ih i vani su za normalan razvitak osobnosti) 2. Javljaju se relativno spontano, gotovo automatski 3. Nismo svjesni uporabe odreenog obrambenog mehanizma dok na takav nain reagiramo 4. Preesto reagiranje bilo kojim obrambenim mehanizmom vrlo esto dovodi do negativnih posljedica (nenormalnog / nauenog ponaanja) 5. Mogu imati i korisne posljedice (npr.sanjarenje se moe pretvoriti u stvaralaku aktivnost pozitivni sekundarni uinci) 22. Obrambeni mehanizmi (ublaavaju stres, ali nisu rjeenje problema) a. SUBLIMACIJA = preoblikovanje drutveno nepoeljnih motiva i naina ponaanja u prihvatljive, vrijedne i plemenite aktivnosti b. RACIONALIZACIJA = oituje se u umanjivanju ili negiranju vlastitog neuspjeha pred sobom ili drugima pronalazei neke opravdane razloge; 3 glavna oblika: i. Opravdavanje = pronalaenje dobrih razloga umjesto pravih da opravdamo neto to nismo dobro napravili ii. Omalovaavanje = ako neto ne uspijemo onda to ponemo omalovaavati iii. Reakcija uljepavanja = htjeli smo postii neto visoko, ali nismo uspjeli, pa smo to malo htjeli prikazati kao neto veliko 7

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina iv. ***racionalizacija nije laganje/govorenje neistine, jer je ona nesvjesna, a laganje je svjesno POTISKIVANJE / REPRESIJA = kad neugodne doivljaje, misli i potrebe potiskujemo iz svijesti, i onda iz svijesti to potisnuto ide u podsvijest odakle djeluje na nae ponaanje (obino potiskujemo ono to je suprotno drutvenim normama, najvie iz podruja intimnog ivota) POISTOVJEIVANJE / IDENTIFIKACIJA = proces poistovjeivanja pojedinca s nekom osobom, skupinom, ustanovom ili objektom da bismo njihove uspjehe doivjeli kao vlastite KOMPENZACIJA = kad neuspjeh u jednoj aktivnosti ili podruju nastojimo nadoknaditi osobitim zalaganjem u istoj ili drugoj aktivnosti ili podruju (tako umanjujemo stres) i. Izravna / direktna u istom podruju gdje smo doivjeli neuspjeh pokuavamo jakim zalaganjem doivjeti uspjeh ii. Posredna / indirektna traimo uspjeh u drugom podruju iii. Nadkompenzacija u istom podruju gdje smo doivjeli neuspjeh izrazito jakim zalaganjem pokuavamo doivjeti uspjeh REGRESIJA = vraanje na prijanje, nie, primitivnije oblike ponaanja karakteristine za rano djeje razdoblje (npr.pla, lupanje akom u stol, psovka...) PROJEKCIJA = pripisivanje drugim ljudima vlastite duboko skrivene potisnute elje, motive i osobine

c.

d.

e.

f. g.

TEMELJNE SPOZNAJE KOLSKE DOKIMOLOGIJE

DOKIMOLOGIJA = znanost o ocjenjivanju (prouava imbenike koji utjeu na ocjene i postupke ocjenjivanja) - Podgrana psihometrije (= grana teoretske psihologije koja se bavi mjerenjem psihikih osobina) - 1929. poelo sustavno istraivanje u tom podruju (francuski psiholog Henri Piron) - Zagreb drugo mjesto u svijetu gdje su provedena sustavna dokimologijska istraivanja - Dva oprena pravca / stajalita: h. Ocjenjivanje se ne bi trebalo osuivati i. Trebalo bi ukinuti ocjenjivanje SVRHE OCJENJIVANJA: 1. Pokazatelj osposobljenosti u izobrazbi (svladano ili nije) 2. Motivacijski uinak (vrlo jak!) bez ocjenjivanja nastaje motivacijski raspad za uenje 3. Slui za ispravljanje pogreaka u radu 4. Profesionalni razvitak (ako su ocjene dobre i tone) MJERNA SVOJSTVA OCJENJIVANJA (ako su dobra - ocjenjivanje je dobro) 1. OBJEKTIVNOST (dobiva se raunom korelacije ocjena istoj zadai koju su dali razliiti nastavnici) 2. POUZDANOST (korelacija izmeu dva mjerenja [razmak od 6-12 mjeseci] istih zadaa istog nastavnika) 3. TONOST (usporedba pojedinane ocjene sa srednjom ocjenom iste zadae koju su dali razliiti nastavnici) neizbjeiva pogreka za 1 ocjenu moe nastavnik pogrijeiti 4. VALJANOST (korelacija izmeu ocjena i nekog objektivnog kriterija testa znanja) RAZINE ZNANJA (Bujas): 8

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina Nie razine znanja (slue kao podloga za stjecanje viih razina znanja) a. ORIJENTACIJSKO najnia razina, ima ga najvie, znanje najue razine, o neemu imamo samo opu orijentaciju, ako nam neto ne treba (neiskoriteno) onda dolazi na ovu razinu b. INJENINO (FAKTOGRAFSKO) via razina znanja, poznajemo injenice, ali ne i povezanost meu njima Vie razine znanja (povezane sa sposobnostima pojedinca; mogu ih stei samo osobe koje su inteligentne, ili barem prosjene inteligencije) c. INTERPOLACIJSKO poznavanje injenica, ali i odnosa i veza meu njima d. EKSTRAPOLACIJSKO znamo veze izmeu injenica, ali moemo na temelju njih razmatrati uporabu tih injenica u novim situacijama, moemo stvarati nova znanja, predvidjeti injenice, ima ga najmanje, ne moe ga postii osoba koj anije barem prosjeno inteligentna, U procesu uenja stjeemo sve veu i veu razinu znanja, a u procesu zaborava ostaje nam samo ono najpotrebnije, dok sve ostalo manje vano odlazi u interpolacijsko, a ono nevano u orijentacijsko znanje S orijentacijskog moemo vrlo brzo doi opet na ekstrapolacijsko (ako neto ponovimo)

UZROCI POGRENOG OCJENJIVANJA

1) POGREKE S OBZIROM NA PREDMET OCJENJIVANJA 23. Znanje je psihika kategorija pa se ne moe izravno mjeriti, nego moramo posredno mjeriti postavljanjem pitanja na koja dobivamo odgovore prema kojima procjenjujemo neije znanje a. Verbalne sposobnosti / nain izraavanja uenika (verbalna sposobnost bolja-bolja ocjena) b. Brzina reagiranja uenika uenik se slui promatranjem profesora te prema profesorovim reakcijama odmah reagira c. Emocionalna otpornost uenika ispit je vrlo stresan, pa ovisi o osjetljivosti uenika to djeluje na njegovu sposobnost (tada nam intelektualne sposobnosti opadaju) 2) POGREKE S OBZIROM NA NESTABILAN KRITERIJ OCJENJIVANJA najjai od tih imbenika je pogrjeke s obzirom na subjektivne imbenike nastavnika Nestabilan kriterij ocjenjivanja o Bez kriterija ne moemo ocjenjivati o Za dobiti dobru ocjenu jednako je vano u kakvom smo razredu i koliko znamo o Ne smije biti relativna ljestvica ocjena, ve apsolutna Osobna jednadba ocjenitelja o Kriterij strogosti / slabosti nastavnika o Ima strogih i blagih nastavnika, a zapravo bi trebali biti dobro normirani Hallo uinak (= opi dojam) o Kada na ocjenjivanje utjee opi dojam kojeg nastavnik ima o ueniku o Korisna i vrijedna pojava (opi dojam), ali ne u ocjenjivanju; tu je bitno znanje Djelovanje kontrasta o Na ocjenu utjee kakvo je znanje nekog tko je odgovarao prije nas, pogotovo ako nam je znanje jako kontrastno Predrasude ocjenitelja (politike, nacionalne, spolne...) 9

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina o Vrlo malo utjee (profesoru samom se to ini neasno)

3) POGREKE S OBZIROM NA TEHNIKE ISPITIVANJA i ocjenjivanja Trajanje ispitivanja o Predugo ili prekratko ispitivanje smanjuje tonost ocjenjivanja o Prekapacitiranost informacijama razliitih vrijednosti (to vie i due odgovara daje vie informacija) Ekstremno aktivno i ekstremno pasivno ispitivanje o Aktivno previe se uplie nastavnik, pasivno postavi iroko pitanje i gleda kroz prozor o Treba biti umjereno postaviti pitanja, pa ako uenik ne odgovara, tek onda postaviti dodatna pitanja Nereprezentativno mali broj pitanja u usmenom ispitivanju o Ne bi smio biti mali broj pitanja (moda se ueniku posrei) Razliit izbor pitanja od uenika do uenika o Jaki utjecaj sree, a ne bi smjelo tako biti, uenik moe dobiti jako lagana ili teka pitanja GLAVNE PREDNOSTI TRADICIJSKOG NAINA OCJENJIVANJA ZNANJA PREDNOSTI NASTAVNIKA: 1. Moe tono procijeniti dvije vie razine znanja (interpolacijsko i ekstrapolacijsko) 2. Ima bolji uvid u psihiko i fiziko stanje uenika tijekom ispita 3. Nijansirano vrednovanje tonosti odgovora (djelomino tono) 4. Povezano vrednovanje odgovora (procjenjuje razinu znanja, ali i povezanost s drugim znanjem) 5. Fleksibilno prilagodljiv nain ispitivanja uenika (ako sporo odgovara ne smije ga se pourivati; u testu je vrijeme odreeno) 6. Postoji dvosmjerna komunikacija i mogunost dopunskih obavijesti (ako uenik nije razumio pitanje, nastavnik ga moe preoblikovati) PREDNOSTI TESTOVA ZNANJA: 1. Tonija procjena niih razina znanja (jasna slika znanja) 2. Iskljueno djelovanje subjektivnih imbenika 3. Velika objektivnost jer postoji kriterij vrednovanja koji je jednak i stabilan 4. Provodi se u standardnim uvjetima (upute, vrijeme rada...) preciznije mjerenje 5. Pitanjima je pokriveno cijelo nastavno gradivo 6. Toniji samouvid u vlastito znanje (tono vidimo to znamo, a to ne) 7. Mogunost izraunavanja dopunskih pokazatelja uspjenosti izobrazbe 8. Testiranje znanja znatno je ekonominije (ekonominost mjerenja) Prvih 7 prednosti se odnose na tonost mjerenja MOGUNOSTI POBOLJANJA OCJENJIVANJA 1) UTVRDITI NORME OCJENJIVANJA Uprite za ocjenjivanje je poodijela znanja na 3 razine (prema odreenoj godini i predmetu): d. Temeljna znanja (malo, ali strogo ocjenjivanje) treba to znati 100% e. Osrednje bitna znanja (vei broj ih moe biti, ali kriterij ocjenjivanja mora biti blag) 51% za prolaz 10

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina f. Sitni podaci (puno ih moe biti, ali kriterij ocjenjivanja vrlo blag) 10 20% za prolaz 2) PROVODITI KOMBINIRANO ISPITIVANJE TESTOVIMA ZNANJA I USMENIM ISPITIVANJIMA a) Testovi znanja (za nie razine znanja-injenino)- skup i dugotrajan postupak pa se izbjegava - Skupovi zadataka objektivnog tipa (objektivno mjerenje = nema dvojbe tonosti ili netonosti odgovora) - Pismeni ispit koji nalikuje na zadatke objektivnog tipa (puno pitanja, ne manje od 15, uska pitanja da nema dvojbe je li odgovor toan ili ne, da uenik ima relativno dosta vremena za rad) b) Usmeno ispitivanje (za vie razine znanja) c)Test znanja i ispitiva 3) VIEKRATNO OCJENJIVANJE U O i S; uvijek postoji pogreka mjerenja, vie mjerenja omoguava veu tonost 4) SVESTRANO OCJENJIVANJE Svi oblici rada moraju biti ukljueni u ocjenu 5) BROJ OCJENA Dobro je voditi rauna o broju ocjena (najbolje kad je 5 ocjena, tada se malo gubi na tonosti, a puno dobiva na motivaciji, vie od 5 je nepreporuljivo jer se gubi na tonosti, a motivacija se ne mijenja) 6) OBLIK RAZDIOBE OCJENA U idealnim uvjetima razdioba je Gaussova krivulja (hipotetska normalna raspodjela znanje), ali ne postoje idealizirani uvjeti 7) KOMISIJSKO ISPITIVANJE / OCJENJIVANJE Preporuljivo Preciznije, ali svi ispitivai bi morali biti strunjaci (a nisu!) Nepraktino, skupo, dugotrajno Da bi bilo tono trebalo bi pojedinano samostalno ocijeniti i iz toga izraunati srednju ocjenu 8) IZOBRAZBA I UVJEBAVANJE OCJENJIVAA

UENJE, PAMENJE I ZABORAVLJANJE

24. Bez pamenja uenje ne bi imalo (toliku) vrijednost, a da nema uenja ne bismo se razvili u
ljudsko bie Kod praivotinja je ponaanje odreeno nasljeem (neznatan udio nauenog), kod ljudi potpuno suprotno: naueno je jako vano, a priroeno samo ono to nam omoguava ivot 26. Ljudi nasljeem stjeu refleksno reagiranje i razliite porive, a sve ostalo svaki pojedinac treba nauiti 27. Uenjem stjeemo navike, vjetine, znanja i mnoge crte osobnosti

25.

28. Dvije vane svrhe uenja:

a. Razvijanje psihikih potencijala (od biotikog u ljudsko bie) mi smo od roenja biotiko bie s ljudskim potencijalima, a ovisi o uenju da li emo se razviti b. Osposobljavanje za rad zvanje najvanije da se napravi dobar uravnoteen plan 29. Izvrstan nastavnik: koji iz silnog mnotva zna izabrati BIT 30. Danas preobilje podataka: informacijski teror podataka (prevelik broj injenica slabi motivaciju)

11

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina

31. 3 glavna uvjeta uenja:

a. MOTIVACIJA (potreba za uenjem) b. REPETICIJA (treba ponavljati ono to uimo) c. SATISFAKCIJA (mora uenje dovesti do zadovoljenja stanovite potrebe, potrebe koja nas je potakla na uenje) UENJE = proces mijenjanja pojedinca tijekom novih aktivnosti = svaka promjena u uinku ili ponaanju koja je rezultat vjebanja ili iskustva za razliku od promjena koje nastaju zbog dozrijevanja ili od povremenih stanja organizma

32. Dvije bitne znaajke procesa uenja:

a. Uenje dovodi do mijenjanja pojedinca koje se najee oituje i u promjeni ponaanja (uglavnom poboljanog ponaanja) b. Do uenja dolazi tijekom novih aktivnosti pojedinca, tj.uenje je aktivan proces (bez aktivacije nee biti uenja)

33. Razlike izmeu dozrijevanja / maturacije i uenja:

a. Psihiki razvitak pojedinca posljedica je dozrijevanja i uenja pojedinca b. Dozrijevanjem nastaju promjene u ponaanju koje su posljedica tjelesnih i fiziolokih promjena koje se zbivaju u organizmu, pogotovo promjena u strukturi ivanog sustava c. Postoje filogenetske funkcije (sjedenje, puzanje, hodanje...) koje preteno ovise o dozrijevanju organizma, dok ontogenetske funkcije (pisanje, klizanje, vonja automobilom...) preteno ovise o uenju pojedinca

34. Znaajke dozrijevanja:

a. Uvjetovano razvitkom vrste i nasljeem (svi pripadnici iste vrste imamo iste te znaajke) b. Zbiva se bez uenja pojedinca (fizioloki proces koji tee svojim tokom) c. Uvjet je uenja

35. Znakovi dozrelosti za uenje:

a. Ako je podruje interesa djeteta postala ona aktivnost koju eli uiti, onda je to znak da je dijete dozrelo za uenje b. Ako je interes u djeteta trajan c. Ako dijete vjebanjem postie znatan napredak

36.

Podruja uenja (to mi i u kojem podruju stjeemo): a. OSJETILNO (SENZORNO) uenjem stjeemo razliite znaajke osjeta i percepcija (npr.to je bijela boja, oblik predmeta, udaljenost predmeta...); gotovo potpunu razvijenost djeca stjeu prije polaska u kolu b. PSIHOMOTORNO stjeemo razliite vjetine (pisanje, sviranje, vonja auta...) c. INTELEKTUALNO stjeemo mnoge pojmove, naine kritikog miljenja, zakljuivanje

12

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina d. PODRUJE OSOBNOSTI stjeemo mnoge crte osobnosti (motivi djelovanja, stavovi, interesi...)

37. Steevine / rezultat uenja:

a. NAVIKA = automatizirani oblik ponaanja steen estim ponavljanjem istih ili slinih situacija (zato je ponaanje u navikama vrlo ekonomino, lako, gotovo automatizirano); navike po korisnosti: i. Pozitivne / korisne higijenske, radne... ii. Neutralne nemaju neku pozitivni u negativnu vrijednosnu odrednicu (oblaenje, eljanje...) iii. Negativne / tetne pijanevanje, drogiranje, druenje s osobama sumnjiva ponaanja b. VJETINE = zamrena kombinacija skladnih pokreta veeg broja miia; za stjecanje zamrenih vjetina trai se veliki napor i uvjebavanje c. ZNANJA = u irem smislu (neki pod to svrstavaju i navike i vjetine), u uem smislu = naueno simbolino gradivo, tj.intelektualno isksustvo (npr.pojmovi , naela, teorije...)

OBLICI / MEHANIZMI / NAINI UENJA:

NII OBLICI UENJA (tako ue nie ivotinje) 38. UENJE UVJETOVANIM REFLEKSOM a. U ljudi postoje 2 vrste refleksa: i. Bezuvjetni refleksi (stjeemo ih nasljeem, nisu oblik uenja, uvijek se odvijaju na isti nain, uglavnom su izvan kontrole pojedinca, vrlo vani su za odravanja ivota, glavni nain ponaanja ivotinja je ba putem bezuvjetnih refleksa, npr. disanje, rad srca...) ii. Uvjetovani refleksi (osnovni oblik uenja kod ivotinja, i kod djece do 2.godine: hranjenje, govorenje, higijenske navike... najjednostavniji oblik), 3 stupnja u uenju uvjetovanih refleksa: 1. Prije uvjetovanja 2. Tijekom uvjetovanja 3. Nakon uvjetovanja 39. UENJE PUTEM POKUAJA I POGREAKA a. Pokuavamo neto rijeiti, pritom uspjene pouaje uimo / pamtimo, a one neuspjene naputamo (vanost motivacije!) b. Zakon uinka hoemo li neku aktivnost usvojiti ili napustiti ovisi o uinku do kojeg ti pokuaji dovode c. I ivotinje tako ue VII OBLICI UENJA (bitni za ljude, a tako ue i vie ivotinje) 40. UENJE PO MODELU / OPONAANJU oblik uenja u kojem se oituje oponaanje tueg ponaanja; time manje uimo; osoba ili situacija slui kao model 41. UENJE UVIDOM (najvii oblik uenja) a. Karakteristian za ljudsko uenje, temelji se na misaonom uvidu i ralanjivanju problemne situacije b. Uvid se obino sastoji u primjeni prije steenog iskustva u novoj situaciji c. Oblik uenja koji poiva na miljenju d. Glavne znaajke uenja uvidom: 13

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina i. Iznenadnost u pronalaenju rjeenja (aha doivljaj / efekt: vrlo temeljitim miljenjem dolazi se iznenadno do pravog rjeenja) ii. Problem najprije rijeimo mentalno, nakon ega slijedi njegovo ostvarenje iii. Lakoa u postizanju cilja (nakon mentalnog rjeenja) iv. Vrijednost: velika primjenjivost u drugim situacijama 42. I ljudi mogu uiti niim oblicima uenja, a u realnosti je esto kombinacija nekoliko oblika uenja 43. Razlike izmeu ljudskog i ivotinjskog uenja: a. Motivacijska razlika (ivotinje potaknute na uenje biotikim potrebama, a ljudi putem drutvenih i psihikih potreba; trajanje motivacije u ivotinja krae dok ne zadovolje potrebe) b. Ljudi ue svjesno (svjesni smo postupaka i tekoa koje se javljaju kod uenja) c. Ljudi se pri uenju slue jezikom i govorom d. U ljudskom uenju odlune je uenje uvidom: koristimo miljenje pri uenju, uimo puno bre, stjeemo tea i zamrenija znanja, moemo otkrivati nove spoznaje na temelju nauenog Krivulje uenja = grafiki prikaz brzine i tijeka napredovanja u procesu uenja Glavni oblici krivulje uenja: 1) Krivulja uenja negativne akceleracije uspjenost uenja u poetku je velika, pa dolazi do usporenja, i na kraju do razine gdje uimo, ali ne napredujemo (takva je krivulja ako uimo s predznanjem, kad je neko gradivo lagano i jednostavno, pri kraju slabi motivacija) najee 2) Krivulja uenja pozitivne akceleracije u poetku razmjerno sporo napredovanje u uenju, a zatim dolazi do sve naglijih porasta (dobiva se ako uenje poinjemo bez predznanja, kad uimo teko i zamreno gradivo, kad smo izabrali lou metodu uenja zbog pomanjkanja sposobnosti osobe, nedostatak motivacije sve to se odnosi na poetak krivulje) 3) Sigmoidna krivulja uenja poetna slaba uspjenost uenja, zatim dolazi do naglog porasta uspjenosti uenja, a pri koncu dolazi do ponovnog usporenja uspjenosti uenja (kad bi uenje poinjalo ispoetka, imalo bi ovu krivulju, ali nikad ne poinjemo ispoetka, imamo podlogu koju stalno koristimo, zato i izbjegavamo prvi dio krivulje) Problem granice uenja (plato granica koju smo dosegli, a nema daljnjeg napretka) nema fizioloke granice u pamenju (tj.jaaako je velika), radi se o psihikoj granici uenja, a najee je to motivacija Serijsko / serijalno uenje = pojava uoena pri uenju serije / niza jednako tekih podataka danih u tono odreenom rasporedu 44. Najvea uspjenost uenja i pamenja prvih i zadnjih elemenata u seriji, najmanja uspjenost u sredini serije 45. Uinak poloaja u seriji je posebno izraen kod slabo smislenog gradiva 46. Kod uenja je bolje dati vei broj kraih serija, nego manji broj vrlo dugakih

PROBLEM PAMENJA
PAMENJE = zadravanje promjena u organizmu steenih uenjem OPTIMIZAM PAMENJA = injenica da osobito dobro pamtimo lijepe dogaaje (nakon nekog vremena ih i uljepavamo)

14

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina

47.

Pamenje nije jedinstvena pojava, nego postoji TROPROCESNOST PAMENJA, 3 vrste pamenja prema trajanju: a. Osjetilno / senzorno nekoliko stotinki do par sekundi ; informacije djeluju na nae osjetilno podruje, i to je prvi filter u pamenju odatle samo mali broj informacija ide dalje u kratkotrajno pamenje b. Kratkotrajno / kratkorono max 30 sekundi traje; to je drugi filter samo dio sadraja ide dalje u dugotrajno pamenje c. Dugotrajno / dugorono neto pamtimo i veinu ivota

48. Glavne razlike izmeu kratkotrajnog i dugotrajnog pamenja:

a. U trajanju (kratkotrajno 30 sekundi) b. Kratkotrajno ima vrlo ogranieni kapacitet 7 +- 2 najjednostavnija podatka, a dugotrajno ima vrlo veliki (gotovo neogranien) kapacitet, koristimo manje od 10% c. Ometajui imbenici djeluju na podatke dok se nalaze u kratkotrajnom pamenju, dok kod dugotrajnog to nije sluaj d. Podaci u kratkotrajnom pamenju su vjerna kopija informacije, dok u dugotrajnom pamenju nastaje obrada informacija e. Fizioloka razlika: kod kratkotrajnog pamenja podloga su ivani procesi koji se odvijaju u mozgu, a dugotrajno pamenje se temelji na strukturnom tragu u mozgu (promjena strukture stanice)

49. imbenici koji pridonose ulasku podataka u dugotrajno pamenje:

a. b. c. d. e. f. Kad je vei stupanj napora pri obradi podataka (vea ansa da e otii u dugotrajno) Ako je vii stupanj pozornosti pri primanju i obradi podataka Vea emocionalna vrijednost podataka Ako podatke u kratkotrajnom pamenju vie puta ponavljamo Ako je vea jakost podraaja / informacije koja djeluje (npr.zvono koje smo jedva uli, za koji tjedan se ni ne sjeamo slab podraaj) Ako je trajanje podraaja dulje

SPOSOBNOSTI PAMENJA 50. Postoji vie vrsta pamenja (i onaj koji dobro pamti jednu vrstu podraaja ne mora dobro pamtiti i drugu), ali ne zna se tono broj suvremena teorija: 24 vrste pamenja (dijele se po sadraju i zamrenosti podataka koje pamtimo) RAZVITAK SPOSOBNOSTI PAMENJA OVISI O: 1) Nasljeenim dispozicijama za pamenje (nasljeena steena mogunost da se razvije sposobnost) 2) Okolinskim imbenicima (posebice drutvena okolina kolstvo) 3) Samoaktivnost pojedinca (trud pojedinca na razvitku svojih sposobnosti) djeluje na temelju prva dva PATOLOGIJA PAMENJA = poremeaji pamenja mogu nastati zbog djelovanja razliitih otrovnih tvar, ozljeda mozga, zaraznih bolesti, psihikih i drugih razloga Poremeaji: 1) AMNEZIJA = nemogunost obnavljanja prolih sadraja (zaboravimo to smo doivjeli) 15

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina Djelomina kad smo samo neto zaboravili, a ne sve Potpuna Staraka nastaje zbog promjena u ivanom tkivu, javlja se nesposobnost zadravanja neposredno doivljenih sadraja uz dobro pamenje / sjeanje davno proivljenih sadraja 2) PARAMNEZIJA = kad nam se neto ini poznato iako to nismo nikad vidjeli 3) HIPERNEZIJA = poveava sposobnost sjeanja prolih dogaaja 4) AFAZIJA = oteenje sposobnosti govora, dvije vrste: o Osjetilna / senzorna = nesposobnost razumijevanja znaenja rijei o Psihomotorna = nesposobnost izgovaranja rijei (razumijemo, ali ne moemo izgovoriti rijei) o o o

ZABORAVLJANJE = gubljenje (privremeno ili trajno) neega to je prije naueno

(=nesposobnost da se neega sjetimo, neto prepoznamo ili neto uinimo) Selektivna pojava (ne zaboravljamo sve): to nam treba ne zaboravljamo, a to ne treba sputa se na orijentacijsku razinu KRIVULJE ZABORAVLJANJA pokazuju tijek procesa zaboravljanja u vremenu (nakon uenja) 51. Dvije bitne znaajke procesa zaboravljanja: a. Zaborav je osobito izraen neposredno nakon prestanka uenja b. Zaborav ovisi o vrsti sadraja ono to je bitno pamtimo dugo imbenici koji smanjuju proces zaboravljanja: 1) Ako iza uenja postoji makar i krai odmor (=aktivan fizioloki proces jer se stabilizira i uvruje gradivo) 2) Ako uimo redovito tijekom kolske godine 3) Ako je gradivo jake emocionalne vrijednosti za onoga koji ui 4) Ako uimo uvidom (tj.ako smo misaono aktivni pri uenju) 5) Ako je gradivo preueno Teorije zaboravljanja nastoje protumaiti to uzrokuje proces zaboravljanja (jo nema sigurnog uzroka koji djeuje na zaboravljanje): c. Teorija vjenog pamenja (zaborava i nema, tj.tragovi uenja u mozgu su vjeni, moe se dogoditi da ne moemo prizvati te tragove u svijest) d. Teorija spontanog zaboravljanja (glavni uzrok je spontano nestajanje neuralnih tragova nastalih tijekom vremena) e. Teorija aktivnog zaboravljanja (veina psihologa je danas smatra vrijedeom) aktivnost koja slijedi uenje ometa zadravanje onog to smo nauili, to se zove retroaktivna inhibicija (da nakon uenja nema aktivnosti sve bismo zapamtili, ali ta ne-aktivnost ne postoji) i. Retroaktivna inhibicija biti e manja ako nakon uenja slijedi odmor, ako je manja formalna slinost gradiva, ako smo misaono aktivni pri uenju, ako je gradivo prenaueno PRIJENOS ILI TRANSFER UENJA postoji kada prethodno uenje nekog zadatka utjee na uspjeh u kasnijem uenju nekog drugog zadatka 52. 2 vrste prijenosa: a. Pozitivni: kad ono to smo nauili olakava i ubrzava stjecanje novih znanja i vjetina 16

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina b. Negativni: kad ono to smo nauili usporava i oteava stjecanje novih znanja i vjetina CRTANJE U ZRCALNOM ODRAZU Bilateralni transfer: pozitivan prijenos vjebe s jednog na drugi simetrini dio tijela Prenose se: o Radne metode i postupci o Nain izbjegavanja pogreaka o Sabranost u radu (jae se koncentrirati da bi svladali tekou) o Prenosi se samopouzdanje u radu (jako bitno kod vjetina) 2 glavna problema u vezi s prijenosom uenja: o Mogu li se psihike funkcije vjebanjem razvijati? da, pogotovo ako uvjebavamo ope radne tehnike i metode, a neki predmeti imaju veu transfernu vrijednost (ovisi o teini predmeta i nainu na koji se predaje) o Moe li se novo primijeniti u drugim situacijama? velike su mogunosti primjene u novim situacijama, a primjene u novim situacijama biti e vee ako znanje stjeemo na veem broju raznovrsnih primjera (to je znaajka studiranja prouavanje iz razliitih izvora), ako se pri uenju uvjebavamo u primjeni znanja (pitati se gdje i kako se to moe primijeniti), prijenos znanja biti e vii ako uimo metodom uvida i vremenski rasporeeno (=redovito); uspjenost primjene znanja ovisi i o sposobnostima osobe koja ui (intelektualne sposobnosti), ali i one koja pouava Trajanje transfera: nakon prestanka uenja jo traje prijenost procesa uenja (dan dva), ali onda sporo opada imbenici koji pridonose trajanju transfera: o Najvee je prijenosno djelovanje opih naela i zakonitosti o Ovisi i o trajanju aktivnosti koja je uzrokovala transfer o Ako uimo uvidom o Ako uimo redovito imbenici uspjenog uenja i pouavanja: 1) OSOBNI (jer ovise o osobi koja ui i koja pouava) o Psihiki (na prvo mjestu je motivacija, pa sposobnost, predznanje...) o Fizioloki (zdravlje, stanje osjetila, ivotna dob...) 2) OKOLINSKI (uvjeti u kojima se ui) o Drutvena okolica (obitelj, vrnjaci, kolski sustav) o Fizikalna okolica (temperatura zraka, buka, rasvjeta) 3) POMAGALA, METODE I TEHNIKE UENJA 4) ZNAAJKE GRADIVA KOJE UIMO (netko ui jednu vrstu gradiva bolje, a netko neku drugu) Informacijski pristup uenju = problem preobilja podataka / informacija koje uimo. 53. Po nazorima informacijske teorije uenje je prenoenje informacija u komunikacijskom sustavu (priopajnom) 54. Komunikacijski sustav ima 3 elementa: 17

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina a. Informacijski (obavijesni) izvor koji daje informacije (nastavnik, pisac udbenika, scenarist nastavnog filma..) b. Priopajni (komunikacijski) kanal preko kojeg informacije slijede (preko filmske vrpce, knjige, nastavnika) c. Primatelj (odredite) informacija za razliku od prva dva elementa koji imaju veliki kapacitet, ovaj ima ogranieni kapacitet primanja informacija u jedinici vremena

55. Ta teorija je vrijedna jer je razvila tone metode za razvoj kapaciteta (odreivanje tone
metode kapaciteta) ovih triju elemenata sustava 56. Glavni problem suvremenog kolstva = preobilje podataka (a neki profesori misle da je nastava bolja ako ima vie podataka) 57. Dobar nastavnik zna izabrati ono to je vrijedno Primjena informacijske teorije u praksi (to bi nastavnik trebao...): 1) Sustavno davati informacije 2) Stupnjevito po teini iznositi informacije 3) Upozoriti na bitne informacije 4) Ne smije pretjerati u broju podataka REDOVITO UENJE (tijekom akademske / kolske godine) puno vrijednije od kampanjskog uenja 58. Vrijednost redovitog uenja: a. Stjee se kvalitetnije znanje (moi emo ga koristiti i u drugim situacijama) b. Naueno dulje traje c. Potrebno je krae razdoblje za uenje istog gradiva

59. Uzroci uspjenosti redovitog uenja:

a. Za trajanja odmora (izmeu 2 uenja) gradivo se bolje organizira, smisleno povezuje i ukljuuje u cijeli fundus znanja b. Pri ponovnom uenju gradivu zrelije pristupamo (uviamo ono to prvi put nismo vidjeli ili razumijeli) c. Manja je pojava umora, slabljenja motivacije, dosade d. Smanjeno je djelovanje retroaktivne inhibicije

SAMOSTALNO PONAVLJANJE GRADIVA NAKON UENJA 60. Izvrstan uinak (ako samostalno ponavljamo svojim rijeima) 61. Trebalo bi uiti ponavljajui gradivo iz biljenice ili udbenika dok ne nauimo minimalno
50% gradiva, a onda sve to ponavljati svojim rijeima 62. Nikad ne bi smjelo biti uenja bez samostalnog ponavljanja svojim rijeima Vrijednost samostalnog ponavljanja gradiva tijekom uenja: 1) Jaa je svrsishodna aktivacija psihofizikih funkcija (aktivniji smo i uspjeniji) 2) Bolji misaoni uvid u gradivo 3) Omoguen je samouvid u vlastito znanje 4) Razvija se samopouzdanje pri uenju (znati+biti siguran u to) 5) Bolje ovladavamo nainom izraavanja Razina psihofiziolokih funkcija pri uenju = pri uenju uenici trebaju biti djelatni / aktivni sudionici, psihofizioloke funkcije moraju biti na visokoj razini; one opadaju prema kraju sata / uenja (ako smo motivirani slabije opadaju) kada su nisko nema koristi 18

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina Najnia razina aktivacije je kad samo sluamo predavanje (to je potpuni pad psihofiziolokih funkcija), a aktivacija raste / jaa sljedeim redoslijedom: itanjem, biljeenjem, samostalnim ponavljanjem, raspravljanjem, rjeavanjem problema.

PRAENJE NASTAVE
KORISNOST NASTAVE: 1) Veliki dobitak pri svladavanju opsenog i tekog gradiva (profesor izdvaja najbitnije i saeto izlae) 2) Stjecanje vjetina 3) Razvijanje emocionalnog odnosa prema nastavnom podruju (1/3 nastavnik potie na daljnje uenje) 4) Odgojno djelovanje (nastava, razgovor, raspravljanje, pitanja...) 5) Razvijanje radnih navika Bitne znaajke dobrih studenata: 1) Redovitost praenja nastave 2) Voenje biljeaka 3) Nadopunjavanje biljeaka kod kue PREUENOST I ZABORAVLJANJE (6. 5. 2010.) 63. Gradivo je naueno kad ga prvi put tijekom uenja moemo tono ponoviti, a preueno je ono koje nastaje kad smo gradivo nauili pa onda jo dalje ponavljamo (korisno jer se due pamti!)

PROGRAMIRANO UENJE - 2 glavne slabosti kod uenja: a) uenici nisu dosta aktivni pri uenju; b) nepotpuno su obavijeteni o rezultatima vlastitog uenja U(uenje) = I(informiranje) + A(aktivnost) + P(potkrijepljenost) Glavne znaajke programiranog uenja: 1) logino napredovanje malim koracima 2) aktivno reagiranje 3) neposredna povratna obavijest 4) individualna brzina uenja 5) stalno vrednovanje programa

UMOR I NJEGOVO SUZBIJANJE

UMOR = psihofizioloka pojava koja se oituje najmanje na jedan od ova tri naina: 1) Doivljajno (kao bezvoljnost, iscrpljenost, klonulost, munina) 2) Fizioloki (promjene u radu tjelesnih organa, miia, srani rad, ivani sustav...) 3) Radni uinak (kakvoa rada, kvantiteta) ZNAKOVI UMORA: 1) SUBJEKTIVNI moemo ih subjektivno utvrditi(mlitavost, bezvoljnost), jedino pojedinac ih doivi i moe nas o tome izvijestiti 19

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina 2) OBJEKTIVNI objektivno ih moemo mjeriti: o Fizioloke promjene (bilo, krvni tlak, disanje...) o Promjene u radnom uinku (koliina i kakvoa proizvoda, kolebanje radnog uinka) - Sustavna mjerenja subjektivnih znakova umora prvi put u svijetu provedena na FFZG - subjektivni znakovi su vrijedniji jer odraavaju sve to osjeamo u tijelu

VRSTE UMORA: 1) TJELESNI (nastaje tjelesnim radom) 2) INTELEKTUALNI / UMNI / MENTALNI (nastaje intelektualnim radom, kad prevladava int.rad) NAINI SUZBIJANJA UMORA: 1) PLANIRANJE RADNOG OPTEREENJA (dobar plan = manji umor) 64. da bi nastava bila uspjena radni sat traje 40-50 minuta max uinkovitost / motiviranost pri uenju; dnevno optereenje:4h po 45 min u O, 5-6h po 45min u S i na fakultetu 2) ODMARANJE a. Zapoinjanje odmora (kad se pojave prvi jasni znakovi umora, nije dobro kad je ve veliki stupanj umora) b. Trajanje odmora (bolje emo se odmoriti ako imamo vei broj kraih odmora, nego jedan dugotrajan odmor) c. Vrsta odmora: i. AKTIVAN (kad nastavimo rad, ali smanjimo optereenje; ili promijenimo vrstu rada; preporuljiv samo ako nismo doivjeli jaki umor) ii. PASIVAN (potpuni prekid rada; najpoznatiji oblik odmaranja je spavanje) 65. Spavanje je biotika potreba, a njime se liavamo uvstava, percepcija, sposobnosti - trajanje spavanja je razliito (prosjek 7h i 40min) 66. Mikrosan = nekoliko stotinki sekunde do par sekundi, kao da smo izgubili koncentraciju, loe kod opasnih aktivnosti 67. ritminost spavanja: san je ritmina pojava (bilo bi idealno da u isto doba lijeemo i ustajemo svaki dan), noni san je uspjeniji za oporavak (po danu nisu dobri uvjeti za san: svjetlost, buka, temperatura); bolji je oporavak ako idemo kasnije spavati, i ako znamo da emo krae spavati (zbog psihikog pristupa to bolje iskoritavamo) 3) UPORABA STIMULATORA, 3 glavne vrste: FARMAKOLOKI = kemijske tvari koje unosimo u organizam nastojei suzbiti umor - Uglavnom djeluju na naa osjetila, ivani sustav i miie, priinjanjui prividno da smo manje umorni nego to jesmo; samo prikrivaju umor, tetni su: privikavamo se na njih FIZIOLOKI = razliite vrste aktiviranja fiziolokih funkcija (npr.pranje lica hladnom vodom, hiperventilacija plua duboko disanje, sklekovi aktiviranje organizma); korisni jer nemaju loih posljedica, jedino to relativno krae traju (50-60minuta) PSIHIKI = razvijanje radne motivacije (interesa, radnog zanosa, svrsishodnosti rada), najbolja vrsta stimulatora, bez tetnih posljedica, vrlo dugo traju 4) UZIMANJE MANJKAJUIH / DEFICITARNIH TVARI pomanjkanjem tvari (hranjivih ili drugih: vitamina, hormona, soli) u organizmu nastaje umor protiv kojeg se bori 20

a)

b)

c)

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina ustanovljivanjem naina kako se te tvari gube, pa se piju razni napitci (sokovi / mlijeka s tim) da se to nadoknadi; preporuljivo, bez tetnih posljedica; dogaa se najee pri tjelesnom radu, i posebno ako je taj rad trajan i jakog intenziteta

METODE PRELAENJA GRADIVA KOJE SE UI: 1) GLOBALNA (kad uimo gradivo u cjelini; dobra metoda ako je uenikova motivacija dobra, ako su vrlo intelektualno sposobni oni koji ue, ako je manji opseg gradiva i ako je lagano gradivo) 2) FRAGMENTARNA (uenje gradiva dio po dio; uvijek dobra metoda pri uenju zamrenih vjetina i ako je gradivo vrlo teko, opseno, za uenike slabije motivacije, ako su uenici niih sposobnosti) 3) KOMBINIRANA (kombinacija dviju prethodnih, najea, najbolje bi bilo gradivo 1-2 puta prijei u cjelini da dobimo uvid, zatim prijei na fragmentarnu metodu jer emo tako manje vremena utroiti za lake gradivo, i zatim jo nekoliko puta prijei gradivo u cjelini) IVOTNA DOB I USPJENOST UENJA - sposobnosti za uenje razvijaju se do izmeu 20 i 25.godine; motivacija je kljuni element; uspjenost uenja psihomotornih vjetina je manja u poznim godinama; mladi ljudi vole nove poslove i tu su uspjeniji, a stari obrnuto UTJECAJ STAVOVA I UVJERENJA NA UENJE I ZABORAVLJANJE: 1) Najbre uimo i najbolje pamtimo sadraje koji su uskladu sa stavovima, tenjama i uvjerenjima onoga koji ui (ono to nam je ugodno) 2) Osrednje se ui i pamti sadraje koji su suprotni stavovima i tenjama osobe, kao i ono to nam je neugodno 3) Najbre zaboravljamo i najsporije uimo ono prema emu nemamo jasnog stava, odnosno sadraje prema kojima smo ravnoduni UTJECAJ DOBA DANA NA USPJENOST UENJA (oko 8%; najpovoljnije doba za uenje izmeu 15 i 18h, najnepovoljnije izmeu 3 i 6 sati; kad je temperatura tijela visoka organizam je jako spreman za intelektualni rad, a kad je niska onda je loe utjecaj tjelesne temperature na intelektualni rad) OSOBITOSTI UENJA VJETINA: 1) Visoka uvjebanost (preuenost) vjetina korisno! 2) Valja poticati razvijanje samopouzdanja pri uenju vjetina (nastavnik tu jako bitan) 3) Stupnjevitost u uenju tekh (zamrenih) vjetina od najlakeg prema teem 4) Uporaba globalne, fragmentarne i kombinirane metode uenja 5) Upozorenje pouavatelja na kritine toke u uenju vjetina 6) Izbjegavati preveliku brzinu u usvajanju vjetina

OSOBNOST (25. 3. 2010.)

OSOBNOST = cjelovita neponovljiva struktura svih psihofizikih osobina ovjeka koju karakterizira i dosljednost u ponaanju SVOJSTVA OSOBNOSTI: 21

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina 1) Cjelovitost osobnosti = da je pojedinac u fizikom pogledu nedjeljiva cjelina (uvijek uzimamo u obzir sve crte osobnosti pojedinca, osoba se upoznaje najmanje 6 mjeseci) 2) Posebnost / neponovljivost = svaki pojedinac se razlikuje po psihikom ustrojstvu od drugih ljudi (pojedinac je povijesno neponovljiv) 3) Dosljednost u ponaanju = u slinim situacijama pojedinac se slino ponaa (idealno: da se isto ponaa) TEORIJE RAZVITKA OSOBNOSTI: 1) NATIVISTIKA TEORIJA tvrdi da se ovjek raa s odreenim crtama osobnosti (osobnost se stjee nasljeem, priroena je, neki je u poetku imaju vie ili manje razvijenu); drutvena okolina ne moe djelovati na promjenu osobnosti; znanstveno neprihvatljiva teorija, zagovaralo ju je robovlasniko drutvo 2) EMPIRIJSKA TEORIJA suprotna nativistikoj, ljudi se pri roenju ne razlikuju po crtama osobnosti, tj.raaju se kao tabula rasa (ista, prazna ploa) ivotno iskustvo, praksa, empirija dovode do razvitka pojedinca; svoju osobnost razvijamo pod utjecajem okoline (posebice okoline odgoja i izobrazbe, ali i openito drutvenim utjecajem); naslijee nema nikakvog uinka, i nju znanost negira; u socijalistikim / komunistikim zemljama to je bila slubena teorija (svi se raamo s jednakim potencijalima a dobra okolina dovodi do iznimnog razvitka svakog pojedinca) 3) KONVERGENCIJSKA TEORIJA na osobnost djeluju dvije skupine imbenika: o NASLIJEE ljudi se raaju s odreenim dispozicijama (sklonostima) za razvitak osobnosti o OKOLINA dispozicije e se razviti u odreene crte osobnosti pod utjecajem povoljnih vanjskih prilika o Konvergentni / zajedniki utjecaj na osobnost; nema nijedne osobine koja bi bila samo utjecaj naslijea ili okolice, samo je razliit stupanj vanosti tih imbenika 4) DINAMIKA TEORIJA RAZVITKA OSOBNOSTI, 3 skupine imbenika koji utjeu: o NASLIJEENE DISPOZICIJE o PRIRODNA I DRUTVENA OKOLICA o SAMOAKTIVNOST OVJEKA = svjesno upravljana aktivnost ovjeka u tijeku koje se razvija osobnost (i ti utjee na svoj razvitak) o Neki znanstvenici je negiraju, tvrde da samoaktivnost nije nita posebno ve da je rezultat naslijea za aktivnost i okolni poticaj na aktivnost

STRUKTURA OSOBNOSTI / LINOSTI (glavne crte):

1) ZNAAJ / KARAKTER 2) TEMPERAMENT 3) SPOSOBNOSTI 4) TJELESNE ZNAAJKE 5) INTERESI 6) STAVOVI 7) POTREBE KARAKTER = skup moralnih i voljnih svojstava koja odraavaju odnos pojedinca prema sebi (samokritinost, skromnost, samopouzdanje...), drugima (iskrenost, agresivnost, sebinost, otvorenost...) i prema radu (odgovornost, upornost, marljivost...) TEMPERAMENT = nain emocionalnog reagiranja na unutarnje i vanjske podraaje (pod utjecajem naslijea ne moe se promijeniti pod utjecajem vanjskih imbenika, ali se moe smanjiti pokazivanje temperamenta) 22

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina - Crte temperamenta: a. INTROVERTIRANOST (zatvorenost) a) Usmjerenost na unutarnja psihika stanja b) Izbjegava drutvene kontakte c) visoka osjetljivost ivanog sustava (reagira na slabe podraaje) d) suzdranost u reakcijama (manje kre drutvene norme) b. EKSTRAVERTIRANOST (otvorenost) a) Usmjerenost prema vanjskim zbivanjima b) Trai drutvene kontakte c) Slabija osjetljivost ivanost sustava (reagira na jake podraaje) d) Tee se suzdrava u reakciji (ee kre drutvene norme) - u sredini je ambivertiranost c. OPTIMIZAM / PESIMIZAM = crte temperamenta TJELESNE ZNAAJKE = (ne)izravan utjecaj na osobnost; 2 glavne vrste: 1) VANJSKE / MORFOLOKE: oblik glave, visina, teina, miiavost, duljina udova... sve mjere pojedinih dijelova tijela o Okolina utjee na nae dijelove tijela, okolina reagira na naa miljenja o vlastitim dijelovima tijela 2) UNUTARNJE / FIZIOLOKE: fizioloki sustavi koji upravljaju aktivnou ljudskog organizma (vegetativni ivani sustav, lijezde s unutarnjim izluivanjem...) INTERESI = usmjerenost ljudske svijesti i aktivnosti na odreena bia, pojave ili sadraje, i spremnost da se njima bavimo 5) Stjecanje stavova jako je podlono okolinskom uinku (koji u najranijem razdoblju pogotovo djeluju na formiranje stavova i interesa) u poetku davati zadatke srednje teine da pobudimo interes prema uenju 6) Bitna svojstva interesa: a. Jaina (slab, jak, osrednji) b. Trajanje (trajni, prolazni) c. Oblik aktivacije interesa a) Aktivni (kojima se sami bavimo: sport, knjievnost...) b) Pasivni (pratimo pojedine djelatnosti: sportska natjecanja, knji.stvaralatvo) STAVOVI = tendencija pozitivog ili negativnog reagiranja prema biima, predmetima, pojavama ili sadrajima; stjeu se tijekom ivota, djeluju jako na ponaanje i ponekad su glavna dominanta koja odreuje nae ponaanje; 2 glavne skupine: Osobni stavovi (karakteristini za pojedinca) Drutveni stavovi (karakteristini za veu skupinu ljudi) POTREBE = pomanjkanje ili suviak neega, izvor su motivacije (13. 5. 2010.) SPOSOBNOSTI = psihiko svojstvo, potencijalni dinamini sustavi za obavljanje odreene djelatnosti = relativno stabilne osobine odrasla pojedinca koje odreuju stupanj njegove uspjenosti u obavljanju odreenih aktivnosti 23

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina 7) Uspjenost u radu povezana je s naom motivacijom, sposobnostima i znanjem (U= f(m) x (s) x (z)) 8) Vrste sposobnosti: a. TJELESNE a) JAKOST = sposobnost tijela ili kojeg njegovog dijela da proizvede silu; mjeri se pomou dinamometra, ovisi o miinoj masi, vjebanjem se moe jako razvijati b) IZDRLJIVOST = ustrajanje u dugotrajnom napornom radu, razvija se vjebanjem b. OSJETILNE (SENZORNE) osjetljivost naih osjetila na vanjske podraaje; veliki broj sposobnosti koje su uglavnom neovisne jedna o drugoj(jedna moe biti jako razvijena, a druga ne), dijelimo ih po podrujima pojedinih osjetila (npr.otrina vida, noni vid, sposobnost razlikovanja boja.... puno sposobnosti u podruju jednog osjetila, mogu biti razliito razvijene) c. PSIHOMOTORNE = sposobnosti izvoenja miinih pokreta koji zahtjevaju brzinu, preciznost i usklaeni rad razliitih miinih skupina; postoji veliki broj neovisnih sposobnosti u podruju psihomotorike (npr.runa spretnost, spretnost prstiju, brzina reagiranja...) d. INTELEKTUALNE = psihike sposobnosti, ima ih veliki broj (npr.pamenje, predoavanje, miljenje, a najvanija za uspjeh u radu i najvie prouavana: inteligencija) a) Inteligencija = sposobnost koja dolazi do izraaja u svim aktivnostima (negdje vie, a negdje manje utjee)

INTELIGENCIJA = sposobnost misaonog snalaenja u novim problemskim situacijama, mjeri

se pomou testova inteligencije (a test inteligencije ima veliki broj zadataka u kojima se do ispravnog rjeenja moe doi prvenstveno na temelju miljenja, odnosno misaonog snalaenja u novim situacijama) 9) U tim zadacima ne bi smjelo biti previe znanja, to znanje bi moralo biti eliminirano, ili barem bi svi morali biti izjednaeni (zato postoje testovi za osobe bez strune spreme, za osobe sa O...) 10) Kao pokazatelj intelektualne razvijenosti upotrebljavaju se: a. Mentalna dob (utvruje se pomou testova inteligencije) b. Kvocijent inteligencije (omjer mentalne i kronologijske dobi x 100) 11) Glavna slabost: inteligencija se razvija do odreene razine i na toj razini ostaje (nema dalje razvitka) 12) Prosjeno inteligentno dijete razvija inteligenciju do 18.godine INTELIGENCIJA I IVOTNA DOB: od roenja do 4.godine najvei razvitak inteligencije (50%) i drugih psihikih potencijala; od 4-8 g. 30%, a od 8-17 g. 20%; o inteligenciji ovisi kada dosiemo svoj maksimum, osobe nie inteligencije prije dostiu svoj maksimum, a najvie dok imamo oko 20 godina 13) Tko ima ve i kvocijent dulje e ostati na toj razini inteligencije; opadanje inteligencije je vie izraeno ako se smanjuje intelektualna aktivnost 14) kad su djeca mala, razlike u inteligenciji nisu toliko vidljive, kasnije se poveava taj raspon 15) Inteligencija je sastavljena od veeg broja osobnosti koje nisu sve jednako razvijene MJERENJE INTELIGENCIJE 24

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina -sad tu malo fali jer san traila jel ima po skripti, al dalje pretpostavljam ide ovo: - Vrste testova po: 1) NAINU PRIMJENE: a) pojedinani slue za mjerenje inteligencije svakog pojedinca; za djecu, psihike bolesnike b) skupni slue za testiranje skupina normalnih odraslih osoba; rezultati su iste vrijednosti kao i pojedinani

2) PO OBLIKU U KOJEM SU DANI ZADACI a) testovi papir-olovka postoje verbalni zadaci i zadaci u obliku crtea b) testovi ina treba neto uiniti s mateijalom, obino se daju djeci 3) PO VREMENU RJEAVANJA a) testovi brzine vrijeme rada ogranieno, veliki broj zadataka srednje teine, mjeri se brzina miljenja) b) testovi jaine vrijeme rada neogranieno, zadaci razliite teine, mjeri se dubina miljenja, koliko teke zadatke smo u stanju rijeiti) UPOTREBA TESTOVA INTELIGENCIJE U 3 SVRHE: 1) ODREIVANJE MENTALNE ZRELOSTI DJETETA PRI UPISU U 1.RAZ O ako je dijete malo slabije savjetuje se da se upie godinu kasnije i obrnuto 2) U SVRHU PROFESIONALNE ORIJENTACIJE 3) U SELEKCIJSKE SVRHE za pojedina radna mjesta

TEORIJE INTELIGENCIJE
- pokuavaju protumaiti strukturu ljudske inteligencije 1) SPEARMANOVA TEORIJA (1904.) - prva znanstvena teorija, zove se i DVOFAKTORSKA teorija (faktori sposobnosti) - jedan OPI FAKTOR(sposobnost) ''G'' FAKTOR temelj svih mentalnih aktivnosti odgovara pojmu opa inteligencija - posebna ili specifina sposobnost (''S'' FAKTOR) utjee na uspjenost u svakom pojedinom mentalnom zadatku - netko moe imati razvijenu opu inteligenciju ali nemati specifine sposobnosti(npr.u matematici) - kasije Spearman utvrdio postojanje i grupnih faktora vanih za uspjeh u intelektualnim zadacima iste grupe, tj.skupine zadataka 2) THURSTONOVA TEORIJA (1935.) - postoji 7 glavnih mentalnih sposobnosti: 1) VERBALNI FAKTOR (razumijevanje poruka priopenih rijeima) 2) FAKTOR RJEITOSTI (sposobnost pismenog i govornog izraavanja) 3) NUMERIKI FAKTOR (spos.rjeavanja jednostavnih brojanih operacija: zbrajanje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje) 4) FAKTOR PAMENJA (spos.zadravanja sadraja smislenih i nesmislenih podataka) 5) PROSTORNI (SPACIJALNI) FAKTOR (spos.tone orijentacije u prostoru) 6) ZAMJEDBENI (PERCEPCIJSKI) FAKTOR (spos.prepoznavanja objekata i spos.zamijeivanja objekata na temelju malog broja podataka) 7) FAKTOR ZAKLJUIVANJA (REZONIRANJA) (spos.uvianja odnosa i rjeavanja problema) 25

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina -Thurston kasnije utvrdio kako uz glavne postoji i 1 opi faktor

3) GUILFORDOV MODEL - razvio sustav selekcije - 3 dimenzije: sadraji (figuralni, simbolini, jezini, ponaajni); proizvodi (jedinice, razredi, odnosi, sustavi, transformiranje, primjena); operacije (vrednovanje, pamenje, spoznavanje, koverg.miljenje, diverg.miljenje) - sadraje moramo intelektualno rjeavati - proizvodi: kolika je sloenost informacija - operacije: to mi misaono inimo s tim informacijama - bit: inteligencija ima 120 razliitih intelektualnih sposobnosti - u koli bi se trebalo vie razvijati divergentno miljenje (pronalaenje dobrih rjeenja, stvaralako miljenje u situacijama gdje nema samo jedno dobro rjeenje) - konvergentno miljenje . postoji pri rjeavanju problema u koje postoji samo jedno valjano rjeenje, zakljuivanje, potrebno za uspjeh u egzaktnim znanostima

STUPNJEVI INTELEKTUALNE RAZVIJENOSTI

- inteligencija se kao i ostale sposobnosti u populaciji normalno rasporeuje Gaussovom krivuljom - Wechslerova razdioba: IQ iznad 130 superiorni; 2.2% 120.129 superiorni; 6.7% 110.119 bistri,normalni 16% 90.109 prosjeni 50% 80.89 tupi 16% 70.79 granini 6.7% ispod 69 mentalna retardacija, mentalno insuficijentni 2.2% -blia okolina izrazito stimulativno djeluje -utjecaj okoline osobito izraen na prosjeno inteligentne -inteligencija je samo u nekim vrstama djelatnosti jako bitna (sveuilina razina)

MENTALNA RETARDACIJA - slaboumnost, zaostalost - moe biti naslijeena (OLIGOFRENIJA) ili steena tijekom ivota (bolesti lili ozljede mozga demencija)
4 STUPNJA MENTALNE RETARDACIJE: 1. izrazito teka mentalna retardacija (IQ: 0-25, mentalna dob-3 god), 2. teka mentalna retardacija (IQ: 26-35, mentalna dob-3-5 god), 3. umjerena mentalna retardacija (IQ: 36-50, mentalna dob-5-7 god), 4. laka mentalna retardacija (IQ: 51-70, mentalna dob 7-12 god) 5. granini sluajevi (mogu biti posve normalni ako su povoljni okolinski poticaji) IQ: 71-80, mentalna dob oko 13 g.

26

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina DAROVITOST (TALENTIRANOST) - svojevrstan skup osobina koje omoguuju pojedincu da na produktivan ili reproduktivan nain postie dosljedno i izrazito iznadprosjean uinak u jednom ili vie podruja ljudske djelatnosti, a uvjetovan je visokim stupnjem razvitka pojedinih sposobnosti, odnosno njihovih kompozicija i povoljnom unutarnjom ili vanjskom stimulacijom - 1% populacije; velik broj darovitosti(likovna, literarna, matematika, glazbena..) - IQ ispod 70 ne moe se govoriti o kreativnosti - poeljno rano otkrivanje darovitosti zbog daljnjeg poticaja - mogunosti koje nae kolstvo prua darovitim uenicima: prijevremeni upis, kolska akceleracija(u 1 godini zavri 2 razreda), dopunski izobrazbeni sadraji, drutvena novana potpora GENIJALNOST- osobe visokih psihikih potencijala koje su stvorile originalna djela trajne vrijednosti Znaajke izvrsnih znanstvenika: 1. visoka aspiracijska razina 2. veliki interes za to podruje (od najranije dobi) 3. neovisnost miljenja (ne podvrgava se autoritetu ili tradiciji, ali ih potuje) 4. znanstvena produktivnost (objavljuju radove) 5. nije bitan uspjeh u studiju STVARALATVO I IVOTNA DOB - najkreativnija dob izmeu 30. i 50. godine ivota; tada ljudski mozak na vrhuncu potencijala; pjesnici-30g., romanoposci preko 50 Utjecaj naslijea i okolice na razvitak inteligencije: 2/3 utjecaj naslijea, 1/3 utjecaj okolice; naslijee nam daje potencijal koji stimulirajua okolina razvija Problem postojanosti i stabilnosti IQ-a: ako osoba ivi u relativno stabilnim uvjetima, IQ e biti relativno stabilan; ako se poboljaju prilike, IQ se moe razviti za 20-30 jedinica, tj. povisiti; ako se pogoraju uvjeti, dolazi do snienja IQ-a (30-40jedinica) ; poremeaj zdravlja(mozga) moe smanjiti IQ - inteligencija i rasa-nema razlike u inteligenciji - inteligencija i spol-nema razlike u inteligenciji, razlike samo u podsposobnostima, npr. verbalni faktor razvijeniji kod ena, numerika sposobnost kod mukaraca - regresijska pojava QI gibanje QI kroz generaciju oko prosjene vrijednosti, prirodno se odrava konstantnost (27. 5. 2010)

UVSTVA ILI EMOCIJE - uznemireno stanje organizma koje se na razliite naine

odraava u uvstvenom doivljavanju, ponaanju i odreenom skupu fiziolokih reakcija; 2 skupine: 1. jednostavna - javljaju se rano nakon roenja, doivljavaju ih svi ljudi, relativno se lako prepoznaju kad ih druge osobe doivljavaju (strah, radost, tuga, srdba, ljubav); 2. sastavljena - sastavljena iz jednostavnih, kao i posebnih svojstava svakog od njih, kasnije se javljaju u razvitku djeteta, tee ih je prepoznati kad ih doivljavaju drugi (ljubomorasastavljena od straha, ljubavi i srdbe) Glavne znaajke emocionalnog ivota: 1. jaina emocija 2. brzina izmjenjivanja emocija traju li dugo ili se brzo gube 3. ope raspoloenje optimist/pesimist 4. oitovanje (iskazivanje) emocija oituju li se u govoru, mimici, opem ponaanju, ili se ne iskazuju 27

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina Emocionalna stanja razlikuju se po diferenciranosti, jakosti i trajanju: o RASPOLOENJA (ugodna i neugodna)-umjerena diferenciranost, slaba jakost, relativno trajna o AFEKTI - dosta diferencirani, vrlo velika jakost, kratko trajanje o STRASTI diferenciranost, velika jakost, dugotrajna Emocije se razvijaju pod utjecajem dozrijevanja i uenja. UVSTVENA ZRELOST stupanj u kojem se osoba odvojila od uvstvenog ponaanja u djetinjstvu i pokazuje ponaanje odrasle osobe Znaajke uvstveno zrele osobe: o tolerantna je prema tuem miljenju, potrebama i idejama o prihvaa odgovornost o mirna je i smireno djeluje o ne istie pred drugima svoje zasluge o njeguje prijateljstva o svjesna je svojih slabosti o moe prihvatiti kritiku o ne govori vulgarno Fizioloke promjene u uvstvenom doivljavanju: aktivan krvoilni sustav, dini sustav, probavni sustav (ene uvstveno osjetljivije) Psihosomatske bolesti: uzrokuju jaka i dugotrajna neugodna uvstva uzbuenja i napetosti imbenici koji utjeu na uvstveni razvitak: 1. obiteljski odnosi povoljno: ljubav, razumijevanje; nepovoljno: napetost meu lanovima, ako roditelji naglaavaju slabosti djeteta, zanemaruju ga, ako pokazuju previe brige na nepovoljan nain, ako mu udovoljuju u svemu) 2. drutvena okolica- djeje jaslice, vrti i kola... 3. zdravstveno stanje- pogorano zdravlje ini dijete sklonim ispadima, bolja kontrola kod inteligentne djece i vei raspon uvstvenog reagiranja 4. liavanje biotikih potreba- razdraljivost, ispadi... 5. inteligencija inteligentna djeca oituju bolju uvstvenu kontrolu i vei raspon uvstvenog reagiranja) DETEKTOR LAI - koristi se u kriminalistici za mjerenje fiziolokih promjena tijekom ispitivanja osumnjiene osobe (mjeri se krvni tlak, frekvencija pulsa, ritam disanja i elektrina provodljivost koe, tremor prstiju); ne otkriva la nego promjene u fiziolokim reakcijama u tijeku ispitivanja (neutralna pitanja i pitanja povezana sa zloinom)

PERCIPIRANJE/ZAMJEIVANJE
- ljude i pojave razliito percipiramo - danas mnotvo informacija a mi radimo selekciju - ako isto gledamo, razliito vidimo; ako isto sluamo, razliito ujemo ZAMJEDBE / PERCEPCIJE = strukturirani doivljaj cjelovitog zahvaanja bia, predmeta i pojava ZAMJEIVANJE: proces cjelovitog doivljavanja predmeta, bia i pojava Glavne skupine koje utjeu na zamjeivanje: 1) FIZIKALNI: 28

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina a. jaina podraaja pridonosi jasnoi zamjedbe, podraaji srednje jaine najpovoljnije djeluju na jasnou zamjedbe b. trajanje podraaja do neke granice trajanje podraaja poveava jasnou zamjedbe c. stupanj organizacije fizikalnih procesa koji djeluju na osjetila, moe znatno pridonijeti tonosti zamjeivanja 2) FIZIOLOKI : a. stanje osjetila povoljno stanje osjetila poveava tonost zamjeivanja b. ivani sustav c. ope tjelesno stanje npr.umor, bolest, alkoholiziranost, neispavanost, drogiranostnepovoljno utjeu na zamjeivanje - ove 2 skupine uzrokuju slino zamjeivanje istih pojava. bia i predmeta u razliitih ljudi 3) PSIHIKI: uzrokuju razliito zamjeivanje iste pojave a. Motivacija iskrivljuje zamjeivanje b. uvstva nepovoljno utjeu na tonost zamjeivanja c. Stavovi - tendencija ovjeka za pozitivno ili negativno reagiranje na razliite objektivne situacije, bia, ideje ili predmete - mogu znatno utjecati na tonosti zamjeivanja d. Usmjerenost ili ''set'' snizuje tonost zamjeivanja e. Inteligencija povisuje tonost f. Iskustvo povoljno djeluje PERCEPTIVNE/ZAMJEDBENE VARKE - pogrene zamjedbe, normalna pojava; razlika u odnosu na halucinacije (bolesna pojava, zamjedba neega bez vanjskog podraaja) - uzrokovane s 3 skupine imbenika: fizikalni, fizioloki i psihiki

ODGOJNO-OBRAZOVNA GRUPA: INTERAKCIJE, SOCIJALNA KLIMA I EMOCIONALNA ATMOSFERA

Miljenja o vanosti nastavnika u procesu uenja: 1) Uloga nastavnika je beznaajna o Za rezultate uenja najvanije su karakteristike uenika (tj.rezultati njihove rane socijalizacije i predkolskog iskustva) o Za rezultate procesa uenja najvaniji su plan i program (uspjeh uenja ovisi o tome koliko je dobro program izabran i prilagoen mogunostima i interesima uenika) 2) Uloga nastavnika je vrlo znaajna o Karakteristike nastavnika vane su za rezultate uenja, ali one su uroeni talent, nastavnik osjea koje su metode rada i postupci najprikladniji za uspjeh u pouavanju o Povezanost izmeu vjetine nastavnika i uspjeha njegovih uenika: predlae se razvijanje upravo tih vjetina Psihologija efikasne nastave = bavi se prouavanjem ponaanja nastavnika i njihovih utjecaja na uenike Definira dimenzije nastavnikova ponaanja, koje, s karakteristikama uenika stvaraju razrednu klimu Pokuava utvrditi koje ponaanje nastavnika e izazvati odreenu nastavnu klimu, te na koju kimu e uenici najbolje reagirati

29

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina Odreuje uvjete u kojima vrijeme utvreni principi za koje uenike (dob, sposobnost...) i za koji oblik nastave (frontalna, grupni rad...)

Dimenzije razredne klime: 1) Interakcije nastavnika i uenika o Svaki nastavnik mora primjenjivati tehnike koje e osigurati obraanje panje, osiguravanje sudjelovanja svih pojedinaca, osiguravanje osobne odgovornosti svakog uenika o Oblici nastavnikovih reakcija: rijei, izrazi lica i geste, blizina i dodir, aktivnost (pokazivanja, izlaganje uenikovog rada), stvari (materijal, slatkii, igrake) o Uspjenost nastavnika ovisi o spretnosti da iskoristi svaku tehniku vjetinu: upotrebu pitanja, davanje povratnih informacija, primjena nagraivanja i kanjavanja o Objanjavanje 2) Socijalna atmosfera o Nastavnik ima ulogu autoriteta o Stilovi rukovoenja: Autokratski (sve odluke o aktivnostima i postupcima donosi odrasli rukovodilac, bez obrazloenja) Demokratski (sve odluke donose se zajedniki, na osnovi diskusije i uz pomo odraslog rukovodioca) Stil potpune slobode (odrasli rukovodilac ima pasivnu ulogu i daje punu slobodu grupi ili pojedincima, daje pomo samo kad se to od njega trai) Oblici nastave prema aktivnosti nastavnika i uenika:

Slobodna individualizirana nastava Planirana individualizirana nastava Programirana nastava Frontalna nastava 3) Atmosfera natjecanja i suradnje, oblici odnosa u grupnoj situaciji: o Kooperativna situacija uenja (kad jedan uenik postigne cilj, ciljevi svih ostalih biti e potpomognuti ili postignuti) o Kompetitivna situacija uenja (ako jedan uenik postigne cilj, postizanje cilja za sve ostale je oteano ili onemogueno) o Individualistika situacija uenika (cilj pojedinca je neovisan o ciljevima svih ostalih) 4) Emocionalna atmosfera o Stvaraju ju vrsta i koliina interakcija izmeu uenika i nastavnika, stupanj demokratskih odnosa u razredu, dominantni oblici motiviranja, te emocionalne karakteristike nastavnika o Utjee na emocionalnu sigurnost, mentalno zdravlje uenika, te na rezultate uenja o Pojavljivanje nekih nepoeljnih oblika: Atmosfera straha (isljuiva orijentiranost na kognitivne aspekte na uspjeh u uenju, kanjavanje u obliku gubitka socijalnog ugleda i negativne slike o sebi, u ueniku razvija stalan strah od neuspjeha)

30

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina Atmosfera dosade i pasivnosti (izaziva je upotreba iskljuivo vanjski poticaja za uenje, bez produbljivanja interesa za uenje, preteko ili prelako gradivo) Atmosfera pasivnog otpora i netrpeljivosti (nove norme: rad je glup; treberi; nastavnike treba trikovima navesti da daju prolaznu ocjenu Stvaranje produktivne razredne klime, upute / koraci:
1. 2. 3. 4. Upoznaj sebe Upoznaj uenika Postavi jasne ciljeve Poni izgraivati produktivnu klimu od samog poetka

31