Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH

''Sg BiH'', broj 7, d 10. aprila 2002. godine

ZAKON
O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI
GLAVA I - OPTE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ureuju se: a) prava autora na djelima sa podruja knjievnosti, nauke i umjetnosti i njihovo ostvarivanje (u daljem tekstu: autorska prava); b) prava umjetnika izvoaa i njihovo ostvarivanje, prava proizvoaa fonograma, radio-difuznih ustanova - proizvoaa emisija- (u daljem tekstu: srodna prava); c) prava proizvoaa videograma; d) prava proizvoaa baze podataka i; e) zatita autorskog prava i srodnih prava. lan 2. 1. Objavljivanje, u skladu sa ovim zakonom, znai da je autorsko djelo ili predmet srodnog prava postao dostupan javnosti. 2. Izdavanje, u skladu sa ovim zakonom, znai da je dovoljan broj izraenih primjeraka autorskog djela ili predmeta srodnih prava sa dozvolom autora ponuen javnosti ili stavljen u promet. lan 3. Izraz ''javan'' i ''javnost'', u skladu sa ovim zakonom, znai dostupnost djela neodreenog broja lica (pojedinaca), koji nisu povezani rodbinskim ili drugim vezama, i koji imaju slobodan pristup djelu kroz njegovu javnu prezentaciju. lan 4. Zatita srodnih prava, u skladu sa ovim zakonom, ni na koji nain ne utie na prava autora ija su djela zatiena ovim zakonom. lan 5. 1. Autorska djela dravljana Bosne i Hercegovine ili lica koje nisu dravljani Bosne i Hercegovine, a imaju prebivalite u Bosni i Hercegovini, objavljena u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu, kao i autorska djela koja nisu objavljena, uivaju zatitu u skladu sa ovim zakonom. 2. Autorska djela stranih dravljana i lica bez dravljanstva koja se prvi put objavljuju u Bosni i Hercegovini, ili u roku od 30 dana od dana kada su bila objavljena u nekoj drugoj dravi, uivaju zatitu u skladu sa ovim zakonom kao i autorska djela dravljana Bosne i Hercegovine. 3. Zatitu u skladu sa ovim zakonom uivaju, i: a) filmska djela iji proizvoai imaju sjedite ili prebivalite u Bosni i Herecgovini, i, b) djela arhitekture i druga umjetnika djela koja se kao nekretnine ili njihov sastavni dio nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine. 4. Autorska djela stranih dravljana koja nisu prvi put ili istovremeno objavljena u Bosni i Hercegovini, uivaju zatitu, u skladu sa ovim zakonom, u okviru obaveza koje je Bosna i Hercegovina prihvatila po meunarodnim ugovorima ili na osnovu faktinog reciprociteta. 5. Ako je autorsko djelo stvorilo vie autora zatitu u skladu sa ovim zakonom uivaju svi koautori, ako bar jedan od njih ispunjava uslove iz st. 1., 2. i 3. GLAVA II - AUTORSKO DJELO I AUTOR lan 6. 1. Autorskim djelom smatra se individualna duhovna tvorevina iz oblasti knjievnosti, nauke, umjetnosti i drugih oblasti stvaralatva, bez obzira na vrstu, nain i formu izraavanja, ako ovim zakonom nije drukije propisano. 2. Autorskim djelom smatraju se, naroito: a) pisana djela (knjige, broure, knjievni tekstovi, lanci i ostali napisi i kompjuterski programi); b) govorna djela (predavanja, govori i druga djela iste prirode); c) dramska i dramsko-muzika djela; d) koreografska i pantomimska djela; e) muzika djela, s rijeima ili bez rijei; f) filmska djela i djela stvorena na nain slian filmskim djelima; g) djela iz oblasti slikarstva, vajarstva, arhitekture i grafike, bez obzira na materijal od kojega su sainjena, te ostala djela likovnih umjetnosti; h) djela svih grana primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja; i) fotografska djela i djela proizvedena postupkom slinim fotografskom; j) kartografska djela (geografske karte, topografske karte i sl.) i; k) planovi, skice i plastina djela, koja se odnose na geografiju, topografiju, arhitekturu ili drugu naunu ili umjetniku oblast. lan 7. 1. Autorskim djelom smatraju se i zbirke autorskih djela, kao to su: enciklopedije, zbornici, antologije, muzike zbirke, fotografske zbirke i sl., kao i baze podataka bilo da su itke mainski ili u drugoj formi, koje s obzirom na izbor ili raspored grae, predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. 2. Autorskim djelom smatraju se i zbirke narodnih knjievnih i umjetnikih tvorevina, dokumenata, sudskih odluka, ili zbirke druge sline grae, koje same po sebi ne predstavljaju zatiena autorska djela ako te zbirke, s obzirom na izbor ili raspored i nain izlaganja grae, predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. 3. Odredba stava.1. ne utie na prava autora pojedinih djela od kojih su zbirke sastavljene.

_____________________________________________________________________________________________ Izmjene i dopune:

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH

lan 8. 1. Prevodi, prilagoavanja, muzike obrade i druge prerade originalnih autorskih djela koja predstavljaju samostalnu individualnu duhovnu tvorevinu zatieni su kao i autorsko djelo. 2. Odredba stava 1. ne utie na prava autora originalnog autorskog djela. lan 9. Upotreba narodnih knjievnih i umjetnikih tvorevina, radi knjievne, naune ili umjetnike obrade, slobodna je. lan 10. 1. Autorskopravno nisu zatieni: a) ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematike operacije, naela, otkria; b) zvanini tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva; c) struni izvjetaj, referat, slubeni akt ili slian rad nastao u vrenju radnih obaveza u privrednoj ili drugoj djelatnosti. 2. Prevodi tekstova iz stava 1. b) su autorskopravno zatieni, osim ako nisu objavljeni kao zvanini tekstovi. lan 11.

''Sg BiH'', broj 7, d 10. aprila 2002. godine

3. Odluku o koritenju koautorskog djela donose zajedno svi koautori. Koautor ne moe da uskrati svoju saglasnost suprotno naelima savjesnosti i potenja. 4. Ako autorsko djelo stvoreno saradnjom dva ili vie lica ne ini nedjeljivu cjelinu, svaki koautor ima autorsko pravo na svoj doprinos. lan 16. Prava autora ija su autorska djela spojena radi zajednikog koritenja odreuju se ugovorom, a u suprotnom, primjenjivae se odredbe lana 15. lan 17. 1. Autorsko pravo na anonimna djela i na djela izdata pod pseudonimom, iji autor nije poznat, vri lice koje je djelo izdalo. Ako izdava nije oznaen na djelu, na vrenje autorskog prava ovlateno je lice koje je djelo objavilo. 2. Autorsko pravo na neobjavljena djela iji je autor nepoznat vri odgovarajua organizacija autora. 3. Odredbe st. 1. i 2. prestaju se primjenjivati kada se utvrdi identitet autora. GLAVA IV - POSEBNE ODREDBE O AUTORSKOM DJELU I AUTORU Ojeljak 1. - Filmsko djelo

1. Naslov autorskog djela, ako predstavlja individualnu duhovnu tvorevinu, zatien je ovim zakonom kao i samo djelo. 2. Nezavisno od odredbe iz stava 1. nije dozvoljeno uzimati za naslov autorskog djela naslov ve upotrijebljen za neko autorsko djelo iste ili sline vrste, ako bi takav naslov mogao izazvati zabunu u pogledu autora djela. GLAVA III - AUTOR I PRAVA AUTORA lan 12. 1. Autor djela je fiziko lice koje je djelo stvorilo. 2. Autorska prava pripadaju autoru od trenutka stvaranja autorskog djela i nisu uslovljena ispunjenjem bilo kojih formalnosti. lan 13.

lan 18. 1. Autorima zavrenog filmskog djela smatraju se: pisac scenarija, reiser i glavni snimatelj, a autorom crtanog filma smatra se i glavni crta. 2. Ako je u filmskom djelu muzika bitan element i komponovana je za to djelo, koautorom tog filmskog djela smatra se i kompozitor muzike za to djelo. 3. Kompozitor muzike za film, koji se ne smatra autorom filmskog djela u smislu stava 2., scenograf filma, slikar kostima i slikar maski imaju autorska prava na svoje doprinose i mogu ih prenositi na proizvoaa filmskog djela samo ugovorom. 4. Ako se radi o crtanom, odnosno animiranom filmu ili su crte ili animacija bitni elementi filmskog djela, glavni crta i glavni animator su koautori filmskog djela. lan 19.

Autorom se smatra lice ije je ime i prezime ili pseudonim oznaen na djelu, dok se suprotno ne dokae. lan 14. 1. Autor zbirke autorskih djela je lice koje je tu zbirku sainilo. 2. Autor prevoda, prilagoenog, muzikog obraenog ili na drugi nain preraenog autorskog djela, je lice koje je to djelo prevelo, prilagodilo, muziki obradilo ili na drugi nain preradilo. 3. Lice koje je stvorilo knjievno, nauno ili umjetniko djelo upotrebom narodnih knjievnih ili umjetnikih duhovnih tvorevina, autor je tog djela. lan 15. 1. Ako autorsko djelo stvoreno saradnjom dva ili vie lica ini nedjeljivu cjelinu, svim koautorima na stvaranju tog djela pripada nedjeljivo autorsko pravo. 2. Uee pojedinih koautora odreuje se srazmjerno stvarnom doprinosu koji je svaki od koautora dao u stvaranju autorskog djela, ako meusobni odnosi koautora nisu ugovorom drugaije ureeni.

Autori filmskog djela imaju iskljuivo pravo da snimaju svoja djela (pravo filmovanja), da ih reprodukuju, stavljaju u promet, javno prikazuju, emituju, saoptavaju javnosti, titluju, prevode (dubliraju) i prerauju. lan 20. 1. Odnos izmeu proizvoaa filmskog djela i autora filmskog djela i meusobni odnosi autora filmskog djela, ureuju se ugovorom koji se zakljuuje u pismenoj formi. 2. Ugovorom iz stava 1. ureuju se, pored ostalog, prava koja se prenose na proizvoaa i naknada autorima filmskog djela. 3. Prava koja nisu prenesena ugovorom na proizvoaa, zadravaju autori filmskog djela. 4. Proizvoaem filmskog djela, u skladu sa ovim zakonom, smatra se pravno ili fiziko lice, koje na osnovu ugovora ili na vlastitu inicijativu proizvede neko filmsko djelo. lan 21. Ako nije drugaije ugovoreno, pisac scenarija i kompozitor mogu svoje doprinose filmskom djelu objavljivati ili se njima na

_____________________________________________________________________________________________ Izmjene i dopune:

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH

drugi nain odvojeno koristiti, pod uslovom da se time ne povrijede prava prenesena na proizvoaa filmskog djela. lan 22. Filmsko djelo smatra se zavrenim kad je zavrena prva standardna kopija filma, u skladu sa sporazumom autora i proizvoaa filmskog djela. lan 23. 1. Ako proizvoa ne zavri filmsko djelo u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora o proizvodnji tog djela, ili ako zavreno filmsko djelo ne pusti u promet u roku od jedne godine od dana zavretka tog djela, autori filmskog djela mogu, zadravajui pravo na naknadu, traiti raskid ugovora ako nije ugovoren koji drugi rok. 2. Ako neki od autora odbije da zavri svoj doprinos filmskom djelu, ili ako zbog vie sile to ne moe da uini, ne moe se protiviti da se doprinos koji je ve dao, upotrijebi za dovrenje filmskog djela. Taj autor na ve dati doprinos filmskom djelu ima odgovarajua autorska prava. Ojeljak 2. - Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu, po narudbi i kolektivno autorsko djelo lan 24. Smatra se da je pravo na iskoritavanje autorskog djela koje je stvorio posloprimac u izvravanju svojih obaveza ili po uputstvima poslodavca preneseno na poslodavca u trajanju od pet godina, od dana zavretka djela, ukoliko ugovorom nije drugaije predvieno. lan 25.

''Sg BiH'', broj 7, d 10. aprila 2002. godine

a) Za ostvarivanje aurorskih prava i prenoenje tog prava neophodna je saglasnost svih koautora. Koautor ne smije uskratiti svoju saglasnost protivno naelu savjesnosti i potenja, niti initi bilo ta to kodi interesima ostalih koautora. b) Svaki koautor ovlaten je da podnosi tubu za zatitu autorskih prava na koautorskom djelu, s tim da moe postavljati tubene zahtjeve u svoje ime i za svoj raun. c) Ako se nisu drugaije sporazumjeli koautori dijele ekonomsku korist od iskoritavanja koautorskih djela srazmjerno stvarnom doprinosu koji je svaki dao u stvaranju djela. 3. Ukoliko ugovorom nije drugaije predvieno, nosilac autorskog imovinskog prava na djelu je naruilac. 4. Naruilac kolektivnog autorskog djela duan je da pri iskoritavanju djela na svakom primjerku navede listu autora ije priloge sadri kolektivno autorsko djelo. GLAVA V - SADRAJ I ISKORITAVANjE AUTORSKOG PRAVA lan 29. Autorsko pravo sadri imovinsko-pravna ovlatenja (u daljem tekstu: autorska imovinska prava) i lino-pravna ovlatenja (u daljem tekstu: autorska moralna prava). lan 30. 1. Autorska imovinska prava sadre iskljuivo ovlatenja autora na iskoritavanje djela. 2. Autorsko djelo moe da iskoritava drugo lice samo po odobrenju autora, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. 3. Za svako iskoritavanje autorskog djela od drugog lica autoru pripada naknada, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugaije odreeno. lan 31.

1. Autor djela stvorenog u radnom odnosu pri objavljivanju svojih sabranih djela moe i bez dozvole poslodavca da koristi to djelo. 2. Nakon proteka roka od pet godina od dana zavretka djela stvorenog u radnom odnosu prava na iskoritavanje djela pripadaju iskljuivo autoru. lan 26. Izuzetno od odredbi lana 25., na raunarskom programu i bazi podataka stvorenim u radnom odnosu, nosilac autorskog imovinskog prava je poslodavac. lan 27. 1. Sva autorska prava na djela stvorena u okviru ugovora o djelu pripadaju autoru koji je djelo stvorio, ako ugovorom nije drugaije utvreno. 2. Izuzetno od odredbe stava 1., autorska imovinska prava na kompjuterskom programu stvorenom u okviru ugovora o djelu pripadaju naruiocu djela, osim ako ugovorom nije drugaije predvieno. lan 28. 1. djelo stvoreno na podsticaj i u organizaciji fizikog ili pravnog lica, u ijem stvaranju je uestvovao vei broj lica i koje se koristi pod imenom naruioca smatra se kolektivnim autorskim djelom (enciklopedije, zbornici, raunarski programi, baze podataka). 2. Koautori su nosioci zajednikog autorskog prava na koautorskom djelu, ako ovim zakonom ili ugovorom kojim se ureuju njihovi meusobni odnosi nije drugaije predvieno.

Autorska moralna prava sadre neotuiva i neprenosiva ovlatenja autora i to da autor moe: odluiti kada e i u kojoj formi njegovo djelo biti prvi put objavljeno biti priznat i oznaen kao stvaralac djela pod svojim imenom, pod pseudonimom koji moe indicirati ili njegovo ime ili anonimno suprostaviti se svakom deformisanju, sakaenju ili drugom mijenjanju djela kao i svakoj upotrebi djela koja bi vrijeala njegovu ast ili ugled. lan 32. Izdava, preraiva, obraiva, prikaziva, prevodilac, snimatelj i svako drugo lice koje javno iskoritava autorsko djelo, duno je, pri svakom iskoritavanju djela, oznaiti ime autora djela, ako autor ne eli da djelo bude anonimno ili oznaeno pseudonimom. lan 33. 1. Autor moe u svako doba povui iz prometa i uskratiti dalje koritenje djela u bilo kojoj formi, ako za to ima ozbiljne moralne razloge, nakon to prethodno nadoknadi tetu vlasniku primjerka djela, odnosno nosiocu prava iskoritavanja. 2. Ako se autorsko djelo iz stava 1. ponovo stavi u promet, raniji vlasnik primjerka djela, odnosno raniji nosilac prava iskoritavanja ima pravo prvenstva u roku od 30 od dana saznanja, a najkasnije u roku jedne godine od dana stavljanja djela u promet. 3. Ovlatenje iz stava 1. ne pripada drugom nosiocu autorskog prava. 4. Odredbe st. 1., 2. i 3. ne odnose se na kompjuterske programe, filmska djela i baze podataka. lan 34.

_____________________________________________________________________________________________ Izmjene i dopune:

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH

Autor ima iskljuivo pravo da daje odobrenje za objavljivanje, reprodukovanje, stavljanje u promet originala ili umnoenih primjeraka djela ukljuujui i njihov uvoz, javno predstavljanje, javno izvoenje, emitovanje, saoptavanje javnosti, prevoenje, prilagoavanje, recitovanje ili iskoritavanja djela u bilo kom drugom obliku, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. lan 35. 1. Pravom reprodukovanja smatra se pravo autora da odobri umnoavanje svog djela bez obzira na vrstu, nain i postupke kao i broj umnoenih primjeraka. 2. Umnoavanje djela obuhvata i pohranjivanje djela u elektronskoj formi. lan 36. 1. Pravom stavljanja u promet smatra se pravo preputanja originala ili kopija djela javnosti putem prodaje ili drugih oblika prenosa vlasnitva. 2. Pravo stavljanja u promet obuhvata i iskljuivo pravo autora da umnoene primjerke djela uvozi u odreenu dravu radi daljeg stavljanja u promet, bez obzira na koji nain su izraeni umnoeni primjerci. 3. Prvom prodajom ili drugaijom formom sticanja vlasnikog prava na original ili umnoeni primjerak djela u Bosni i Hercegovini, koje se obavlja izriitom ili preutnom saglasnou autora, iscrpljeno je za ovaj original ili umnoeni primjerak pravo stavljanja u promet na teritoriji Bosne i Hercegovine, osim ako je meunarodnim ugovorom koji obavezuje Bosnu i Hercegovinu drugaije propisano. lan 37. 1. Autori kompjuterskih programa, filmskih i djela stvorenih na nain slian filmskom djelu i djela ugraenih na nosae zvuka, imaju iskljuivo pravo da daju odobrenje za iznajmljivanje originala ili umnoenih primjeraka djela. 2. Pravom iznajmljivanja smatra se iskljuivo pravo autora navedenih u stavu 1. da original ili umnoene primjerke djela prepuste drugom licu na vremenski ogranienu upotrebu u cilju ostvarivanja posredne ili neposredne privredne ili komercijalne koristi. 3. Iscrpljenje prava stavljanja u promet ne obuhvata pravo autora na iznajmljivanje djela, odnosno umnoene primjerke djela. lan 38. Pravom saoptavanja javnosti autorskih djela smatra se stavljanje na raspolaganje javnosti autorskih djela beinim ili ianim putem, ukljuujui i stavljanje dostupnim javnosti autorskih djela na nain da svako moe imati pristup djelu sa mjesta i u vrijeme koje autor odabere. lan 39. 1. Autori dramskih, dramsko-muzikih i muzikih djela imaju iskljuivo pravo da daju dozvolu: a) za javno predstavljanje i javno izvoenje tih djela; b) za javno prenoenje predstavljanja i izvoenja tih djela bilo kojim sredstvima. 2. Autorima dramskih i dramsko-muzikih djela pripada pravo iz stava 1. i na prevodima tih djela. lan 40.

''Sg BiH'', broj 7, d 10. aprila 2002. godine

1. Autor ima iskljuivo pravo da drugom zabrani ili dozvoli emitovanje svog djela. 2. Emitovanjem, u smislu stava 1., smatra se javno saoptavanje djela beinim ili ianim prenosom elektromagnetnih, elektrinih ili drugih signala na daljinu (radiodifuzija i kablovska difuzija). 3. Beino emitovanje i iano emitovanje su odvojene radnje iskoritavanja djela, i predmet su dva posebna autorskopravna ovlatenja, osim: a) ako je iana reemisija djela, koje se beino emituje, tehniki neophodan uslov za prijem emisije; b) ako se inom reemisijom djela, koje se beino emituje, signalom snabdijeva manje od 100 prijemnika, na nekomercijalnoj osnovi. 4. Radnja emitovanja iz stava 2. postoji i kad se pod kontrolom subjekta koji vri emitovanje na njegovu odgovornost, signali, koji su namijenjeni za javni prijem, alju u neprekinutom komunikacionom lancu ka satelitu i nazad na zemlju. 5. Ako su signali kodirani, emitovanje preko satelita postoji pod uslovom da su sredstva za dekodiranje signala dostupna javnosti, putem subjekta koji vri emitovanje ili preko treeg lica koje ima njegovo ovlatenje. lan 41. Autor ima iskljuivo pravo da dozvoli saoptenje javnosti preko zvunika ili bilo kojeg drugog slinog ureaja za prenos znakova, zvukova ili slika svog djela emitovanog putem radiodifuzije (u daljem tekstu: sekundarno radio-difuzno emitovanje). lan 42. Autori knjievnih, naunih i muzikih djela imaju iskljuivo pravo da daju dozvolu: a) za snimanje tih djela instrumentima za mehaniku reprodukciju, b) za javno izvoenje i saoptavanje djela snimljenih instrumentima za mehaniku reprodukciju. lan 43. 1. Dozvola data za javno predstavljanje i javno izvoenje, za javno prenoenje predstavljanja i izvoenja (radio-difuzno emitovanje), ili za drugo saoptavanje javnosti, ne sadri dozvolu za snimanje djela instrumentima za snimanje zvukova ili slika. 2. Organizacija za radio-difuziju moe zatieno djelo snimiti sopstvenim sredstvima i samo za svoje potrebe, za ije je emitovanje dobila dozvolu i moe ponovo emitovati te snimke uz naknadu i bez nove dozvole autora, ako ugovorom nije drugaije odreeno. 3. Snimci iz stava 2. mogu se predati javnim arhivima kao dokumentacijski materijal. lan 44. Autor knjievnog djela ima iskljuivo pravo da daje dozvolu za javno recitovanje svog knjievnog djela, kao i za javno prenoenje recitacije svim sredstvima ili postupcima. lan 45. 1. Autor ima iskljuivo pravo da daje dozvolu za prilogaavanje, obraivanje ili druga preinaavanja svog djela. 2. Prava iz stava 1. priznaju se autoru knjievnih djela za sve vrijeme trajanja njegovih prava na originalno djelo i u pogledu prevoda njegovog djela. lan 46.

_____________________________________________________________________________________________ Izmjene i dopune:

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH

1. Autori knjievnih, muzikih, naunih i umjetnikih djela imaju iskljuivo pravo da daju dozvolu: a) za filmsko prilagoavanje ili reprodukovanje tih djela i za promet tih djela, b) za javno prikazivanje, za javno izvoenje, kao i elektronsko prenoenje saoptenja javnosti prilagoenih ili reprodukovanih djela. 2. Filmsko djelo stvoreno prilagoavanjem ili reprodukovanjem knjievnih, muzikih, naunih ili umjetnikih djela zatieno je kao i originalno djelo, ime se ne utie na pravo autora prilagoenog ili reprodukovanog djela. 3. Prilagoavanje u bilo kojoj umjetnikoj formi filmskih djela koja potiu od knjievnih, muzikih, naunih ili umjetnikih djela, ne smije se vriti bez dozvole autora djela, niti bez dozvole autora tih filmskih djela, ako oni to pravo nisu ugovorom prenijeli na proizvoaa. 4. Odredbe st. 1., 2. i 3. primjenjuju se i na reprodukciju ili produkciju dobijenu na nain slian stvaranju filmskog djela. lan 47. 1. Autori originalnih djela likovne umjetnosti u pogledu tih djela i autori knjievnih, naunih i muzikih djela u pogledu svojih originalnih rukopisa imaju pravo da od vlasnika ili korisnika tih djela, odnosno rukopisa budu obavijeteni o novom vlasniku odnosno korisniku. 2. Ako je djelo likovne umjetnosti kao i originalni rukopis prodato ili je na drugi naplativ nain preneseno vlasnitvo, autor ima pravo da bude obavijeten, kao i pravo na uee u dobiti od pet odsto od prodajne cijene (pravo slijeenja). 3. Za obaveze iz stava 2. garantuje otuilac djela. Ako je prodaja izvrena putem galeriste, aukcijom ili putem drugog posrednika, tada ova lica solidarno garantuju sa otuiocem. Obaveza obavjetavanja odnosi se na podatke o otuenom originalu, prodavau, prodajnoj cijeni kao, i garanciju autoru uvida, u neophodnom obimu, u odgovarajue poslovne knjige, i drugu evidenciju odgovornog lica. 4. Autor se ne moe odrei prava slijeenja niti ga moe prenositi pravnim poslovima. Pravo slijeenja se nasljeuje. 5. Pravo slijeenja ne moe biti predmet prinudnog izvrenja. 6. Odredbe st. 1., 2., 3., 4. i 5. ne primjenjuju se na djela arhitekture i na djela primijenjene umjetnosti. lan 48. 1. Ako vlasnik ima namjeru da djelo arhitekture mijenja, mora prvenstveno preradu djela ponuditi autoru djela arhitekture ako je iv i ako je uobiajeno dostupan. 2. Ako autor neosnovano odbije saradnju vlasnik moe djelo slobodno preraditi. 3. Autor zadrava autorska moralna prava. lan 49. 1. Autor ima pravo pristupa originalu ili kopijama djela koje se nalazi u posjedu drugog lica, ukoliko je to neophodno za vrenje njegovog prava umnoavanja ili prerade i ako to nije suprotno opravdanim interesima posjednika. 2. Autor moe od posjednika djela likovne umjetnosti ili fotografije zahtijevati predaju originala ili kopije svoga djela, radi izlaganja u Bosni i Herecgovini, ukoliko dokae postojanje pretenog interesa. 3. Izdvajanje originala ili kopije svoga djela prema stavu 2. moe biti uslovljeno davanjem garancije ili zakljuenjem ugovora o osiguranju, u visini trine cijene djela. 4. Pravo pristupa djelu, kao i izloba, ostvaruju se na troak autora i sa to je mogue manje oteenja za posjednika. U sluaju oteenja originala ili kopije djela, odgovara autor, bez obzira na krivicu.

''Sg BiH'', broj 7, d 10. aprila 2002. godine

lan 50. 1. Na teritoriji Bosne i Hercegovine dozvoljeno je bez dozvole autora: a) reprodukovanje pojedinih dijelova knjievnog, naunog ili umjetnikog djela ili takvog djela manjeg obima u itankama i ubenicima, u svrhe nastave i naunog rada, kao i pojedinih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjene umjetnosti, industrijskog dizajna i kartografije, ako se radi o ve objavljenim djelima veeg broja autora, b) pretampavanje u periodinoj tampi aktuelnih lanaka u kojim se raspravlja o optim pitanjima od javnog interesa, ako autor reprodukovanje tih lanaka nije naroito zabranio 2. Odredbe stava 1. na odgovarajui nain se primjenjuju i za javno saoptavanje. 3. U svim sluajevima iz stava 1., mora se jasno naznaiti ime i prezime autora, originalno djelo i porijeklo pozajmice. 4. U sluajevima iz stava 1., autor ima pravo na naknadu i sva druga prava u skladu sa ovim zakonom. lan 51. 1. Na teritoriji Bosne i Hercegovine dozvoljeno je bez dozvole autora i bez plaanja naknade za koritenje: a) javno predstavljanje i javno izvoenje knjievnih ili umjetnikih djela u cilju i u obliku neposredne nastave, kao i sekundarno emitovanje kolskih emisija putem radio-difuzije, te javno predstavljanje i javno izvoenje objavljenih djela na besplatnim kolskim sveanostima, pod uslovom da umjetnici izvoai ne dobijaju nikakvu naknadu; b) objavljivanje izvjetaja o objavljenim knjievnim, umjetnikim i naunim djelima, u kojima se sadraj tih djela reprodukuje na originalan i skraen nain; c) reprodukovanje umjetnikih djela izloenih u parkovima, na ulicama i trgovima, s tim da se ne koriste u trodimenzionalnom obliku ili za iste ciljeve kao i prvobitno djelo ili za postizanje ekonomske koristi; d) reprodukovanje ve objavljenog djela izvreno u cilju linog usavravanja, ukoliko reprodukcija nije namijenjena i pristupana javnosti, i ako posredno ne slui drugom licu za postizanje ili poveanje dobiti; d.d) odredba take d) ne odnosi se na djela arhitekture, kompjuterskih programa, baze podataka koje rade pomou sredstava kompjuterske tehnike, kao i na fiksiranje javnog saoptavanja djela na nosa slike ili zvuka; d.d.d) cijelu knjigu, asopis ili dnevni list u cjelini moe se za privatne svrhe kopirati samo runo ili pomou pisae maine, a fotokopiranjem najvie u tri primjerka, ukoliko je djelo vie od dvije godine rasprodato; e) djela koja se nalaze na javnim izlobama, sajmovima, aukcijama ili zbirkama, koja prireiva smije slobodno umnoiti u katalozima izdatim u te svrhe; f) reprodukovanje djela slikarstva putem vajarstva i obratno, te reprodukovanje djela arhitekture putem slikarstva ili vajarstva; g) doslovno navoenje odlomaka (citata) iz djela koje je na zakonit nain postalo pristupano javnosti, uz uslov da bude u skladu sa dobrim obiajima i u mjeri opravdanoj ciljem koji se mora postii, te da se prilikom citiranja oznai izvor i ime autora, ako se njegovo ime nalazi u izvoru; i) koritenje djela u postupku pred arbitraom, pred sudskim, upravnim i dravnim organima u obimu koji zahtijeva cilj izvoenja dokaza. 2. U sluajevima iz stava 1., autor zadrava sva druga prava u skladu sa ovim zakonom. lan 52.

_____________________________________________________________________________________________ Izmjene i dopune:

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH

1. Ako je autorsko djelo kompjuterski program, dozvoljeno je licu koje je na zakonit nain nabavilo primjerak kompjuterskog programa da radi sopstvenog uobiajenog koritenja programa, bez dozvole autora i plaanja autorske naknade: a) instalie program u memoriju kompjutera i puta ga u rad; b) otklanja greke u programu i vri druge neophodne izmjene u njemu, ukoliko ugovorom nije drugaije odreeno; c) saini rezervni primjerak programa na trajnom tjelesnom nosau; d) izvri dekompilaciju programa iskljuivo radi pribavljanja neophodnih podataka za postizanje interoperabilnosti tog programa sa drugim, nezavisno stvorenim programom ili odreenom kompjuterskom opremom, pod uslovom da taj podatak nije bio na drugi nain dostupan. 2. Podatak dobijen radnjom iz stava 1. d) ne smije se saoptiti drugima ili koristiti u druge ciljeve, posebno za stvaranje ili plasman drugog kompjuterskog programa kojim bi se povrijedilo autorsko pravo na prvom. 3. Lice koje je na zakonit nain nabavilo primjerak kompjuterskog programa moe preduzeti radnje iz stava 1. neposredno ili preko drugog strunog lica koje radi po njegovom nalogu. lan 53. 1. Bez dozvole autora i bez plaanja naknade za koritenje, mogu se objaviti putem tampe i radio-televizije, radi obavjetavanja o tekuim dogaajima, govori namijenjeni javnosti odrani u predstavnikim organima, sudovima i drugim dravnim organima, naunim, umjetnikim, vjerskim i drugim organizacijama, te na javnim sastancima i slubenim sveanostima. 2. Bez dozvole autora i bez plaanja naknade za koritenje mogu se o drugim govorima, predavanjima i ostalim djelima iste prirode davati u dnevnoj i povremenoj tampi i putem radiodifuzije samo krai izvjetaji. 3. Bez dozvole autora ne moe se sainiti zbirka njegovih djela navedenih u st. 1. i 2. 4. U sluajevima iz st. 1. i 2., autor zadrava sva druga prava, u skladu sa ovim zakonom. lan 54. 1. Za iskoritavanje narodnih knjievnih i umjetnikih tvorevina putem javnog izvoenja plaa se naknada kao za javno izvoenje autorskih djela. 2. Iskoritavanje narodnih knjievnih i umjetnikih tvorevina u svakom drugom vidu, slobodno je. 3. Lica koja iskoritavaju narodne knjievne i umjetnike tvorevine, duna su oznaiti porijeklo djela i suzdrati se od sakaenja i nedostojne upotrebe djela. 4. O zatiti prava iz stava 3. brinu se odgovarajue organizacije autora i institucije iz oblasti nauke i umjetnosti. GLAVA VI - PRENOENjE AUTORSKOG PRAVA lan 55. 1. Pravo autora na iskoritavanje djela moe se u potpunosti ili djelimino, uz naknadu ili bez naknade, prenositi na pojedince ili na pravna lica, za vrijeme trajanja autorskog prava ili za odreeno vrijeme. 2. Lice na koje je preneseno pravo iskoritavanja autorskog djela ne moe to pravo prenositi na tree lice, bez saglasnosti nosioca tog prava, ako ugovorom nije drugaije odreeno. lan 56. Lice na koje je preneseno pravo iskoritavanja autorskog djela nije ovlateno da prilikom koritenja unosi u autorsko djelo

''Sg BiH'', broj 7, d 10. aprila 2002. godine

bilo kakve izmjene, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugaije odreeno. Ojeljak 1. - Prenoenje autorskim ugovorima lan 57. Svoja prava iskoritavanja djela, autor prenosi na drugo lice autorskim ugovorom, kao to je: izdavaki ugovor, ugovor o prikazivanju, ugovor o izvoenju, ugovor o filmskom djelu, ugovor o emitovanju djela preko radija ili televizije, ugovor o snimanju djela instrumentima za registraciju zvukova i slika, ugovor o preraivanju (adaptacija) djela, ugovor o ustupanju prava na prevoenje djela i sl. lan 58. 1. Autorski ugovori zakljuuju se u pismenoj formi. 2. Autorski ugovor koji nije zakljuen u pismenoj formi ne proizvodi pravno jejstvo, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. lan 59. Autorski ugovor sadri naroito: imena ugovornih strana, naziv autorskog djela koje je predmet ugovora, nain koritenja autorskog djela, visinu, nain i rokove plaanja naknade, ako se djelo koristi uz naknadu. lan 60. Ako se koritenjem autorskog djela ostvari prihod koji je u oiglednoj nesrazmjeri sa ugovorenom autorskom naknadom, autor ima pravo da zahtijeva da mu se odredi, odnosno obezbijedi, pravednije uee u prihodu ostvarenom koritenjem njegovog djela, izmjenom ugovora o koritenju djela. lan 61. 1. Predmet autorskog ugovora moe biti i djelo koje jo nije stvoreno. 2. Nitavan je autorski ugovor kojim autor prenosi pravo iskoritavanja svih svojih buduih djela. lan 62. Autor je duan za vrijeme trajanja autorskog ugovora da se uzdrava od postupaka koji bi ometali korisnika u vrenju prenesenog autorskog prava. lan 63. Na autorske ugovore primjenjuju se odredbe zakona kojima se ureuju obligacioni odnosi, ako u skladu sa odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno. Ojeljak 2. - Izdavaki ugovor lan 64. 1. Izdavakim ugovorom autor prenosi na izdavaa pravo objavljivanja autorskog djela tampanjem, odnosno umnoavanjem. 2. Izdava je duan da autorsko djelo objavi, na svakom primjerku djela na vidljivom mjestu da stavi ime i prezime autora, ako autor ne eli da djelo bude anonimno ili oznaeno pseudonimom da plati autoru naknadu ako se djelo koristi uz naknadu da se stara o uspjenom rasturanju primjeraka djela autora i, na njegov zahtjev, povremeno autora da obavjetava o rasturanju primjeraka autorskog djela.

_____________________________________________________________________________________________ Izmjene i dopune:

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH

3. Izdavakim ugovorom autor moe na izdavaa prenijeti pravo prevoenja svog djela radi njegovog objavljivanja na drugim jezicima koji su u slubenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu. lan 65. 1. Zastupnik autora moe zakljuiti izdavaki ugovor samo za ona djela koja su navedena u njegovoj punomoi. 2. Zastupnik ogranieno poslovno sposobnog autora ne moe zakljuiti izdavaki ugovor bez pristanka autora da se djelo objavi. lan 66. 1. Izdavaki ugovor sadri naroito: obim i vrijeme koritenja prava koja autor prenosi na izdavaa, rok u kojem je izdava duan da objavi djelo i visinu naknade, ako je naknada ugovorena. 2. Ako se naknada za koritenje djela utvruje u procentu od maloprodajne cijene prodatih primjeraka autorskog djela, izdavakim ugovorom mora se odrediti i najnii iznos naknade koji je izdava duan da plati, bez obzira na broj prodatih primjeraka, kao i rok isplate tog iznosa. lan 67.

''Sg BiH'', broj 7, d 10. aprila 2002. godine

lan 72. 1. Izdavaki ugovor prestaje: smru autora, prije zavretka autorskog djela, iscrpljenjem tiraa svih ugovorenih izdanja i istekom vaenja ugovora. 2. Autor moe traiti raskid izdavakog ugovora ako izdava nakon iscrpljenja jednog izdanja ne pristupi izdavanju novog ugovorenog izdanja u roku od jedne godine od dana kad je autor to zahtijevao, ako ugovorom nije drugaije odreeno. 3. Ako autor ne preda izdavau autorsko djelo u ugovorenom roku ili ako izdava ne izda djelo u ugovorenom roku, izdava odnosno autor moe da zahtijeva raskid ugovora i da trai naknadu tete zbog neizvrenja ugovora, i ima pravo da zadri primljenu naknadu, odnosno da trai isplatu ugovorene naknade. 4. Ako rok za izdavanje djela nije utvren ugovorom, izdava je duan da objavi djelo u primjerenom roku, a najkasnije u roku od jedne godine od dana predaje rukopisa ili drugog originalnog djela. lan 73. Ugovor o objavljivanju lanaka, crtea i biljeki u novinama, asopisima i drugoj periodinoj tampi ne mora biti zakljuen u pismenom obliku. lan 74.

1. Za vrijeme vaenja izdavakog ugovora autor ne moe pravo objavljivanja, odnosno umnoavanja autorskog djela na istom jeziku ustupiti treem licu, ako ugovorom nije drugaije odreeno. 2. Pravo objavljivanja novinskih lanaka autor moe istovremeno ustupiti veem broju korisnika, ako ugovorom nije drugaije odreeno. lan 68. Ako izdavakim ugovorom nije drugaije odreeno, smatra se da je autor tim ugovorom prenio na izdavaa pravo na objavljivanje samo jednog bibliografskog izdanja, odnosno pravo na samo jedno umnoavanje. lan 69. Rukopis ili drugi original autorskog djela, koje je predmet izdavakog ugovora, ostaje vlasnitvo autora, ako ugovorom nije drugaije odreeno. lan 70. Ako izdavakim ugovorom nije drugaije odreeno, izdava je duan u sluaju novih izdanja autorskog djela da omogui autoru unoenje poboljanja ili izmjenu djela, pod uslovom da to ne povlai prevelike trokove za izdavaa i da ne mijenja karakter djela. lan 71. 1. Ako djelo propadne zbog vie sile nakon njegove predaje izdavau radi objavljivanja, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripadala da je djelo bilo objavljeno. 2. Ako zbog vie sile propadne pripremljeno izdanje prije njegovog stavljanja u promet, izdava ima pravo da pripremi novo izdanje, a autoru pripada naknada za propalo izdanje, ali ne i za isto novo izdanje. 3. U sluaju djelimine propasti pripremljenog izdanja zbog vie sile prije njegovog stavljanja u promet, izdava ima pravo, bez naknade autoru, da umnoi samo onoliko primjeraka djela koliko je propalo.

1. Ako izdava za vrijeme trajanja izdavakog ugovora, a najkasnije nakon isteka tri godine od dana izdavanja djela, ako ugovorom nije odreen dui rok, namjerava neprodane primjerke djela da proda kao hartiju za preradu, duan je prije toga da ponudi autoru da ih otkupi, i to po cijeni koju bi dobio, ako bi ih prodao kao hartiju za preradu. 2. Ako autor ne otkupi ili otkupi djelimino ponuene primjerke djela, izdava moe preostale primjerke prodati kao hartiju za preradu. Ojeljak 3. - Ugovor o prikazivanju i ugovor o izvoenju lan 75. Ugovorom o prikazivanju, odnosno ugovorom o izvoenju autor djela prenosi na korisnika pravo javnog prikazivanja ili izvoenja autorskog djela, a korisnik se obavezuje da to djelo prikae, odnosno izvede u odreenom roku, na nain i pod uslovima koji su odreeni ugovorom. lan 76. Pravo prikazivanja, odnosno pravo izvoenja odreenog autorskog djela autor moe istovremeno prenijeti na vei broj korisnika, ako se ugovorom nije odrekao tog prava. lan 77. Ugovor o prikazivanju, odnosno ugovor o izvoenju sadri naroito: nain prikazivanja, odnosno nain izvoenja autorskog djela i podruje na kojem se djelo moe koristiti. lan 78. 1. Ako autor ne preda korisniku djelo (rukopis, partituru i sl.) u ugovorenom roku, ili korisnik djelo ne prikae, odnosno ne izvede u ugovorenom roku, autor, odnosno korisnik moe zahtijevati raskid ugovora o prikazivanju, odnosno ugovora o izvoenju i traiti naknadu tete zbog neizvrenja ugovora. 2. Ako se ugovor raskine krivicom korisnika djela, autor ima pravo da zadri primljenu naknadu, odnosno da trai isplatu ugovorene naknade.

_____________________________________________________________________________________________ Izmjene i dopune:

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH

3. Rukopis, partitura ili drugi original autorskog djela koji je predmet ugovora o prikazivanju, odnosno ugovora o izvoenju ostaje vlasnitvo autora, ako ugovorom nije drugaije odreeno. lan 79. Korisnik ugovora o prikazivanju, odnosno ugovora o izvoenju duan je autoru omoguiti uvid u prikazivanje, odnosno izvoenje djela, obezbijediti tehnike uslove prikazivanja, odnosno izvoenja djela koji obezbjeuju potovanje autorskih moralnih prava, te autoru ili njegovom zastupniku dostavljati program i povremeno ga obavjetavati o prihodima od prikazivanja, odnosno izvoenja djela. Ojeljak 4. - Ugovor o filmskom djelu lan 80.

''Sg BiH'', broj 7, d 10. aprila 2002. godine

2. Ukoliko autorska prava zajedniki pripadaju koautorima rok iz stava 1. rauna se od smrti koautora koji je posljednji umro. 3. Autorska prava na anonimno djelo i djelo objavljeno pod pseudonimom traju 70 godina otkako je djelo na doputen nain objavljeno. Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu sumnju u pogledu identiteta autora ili ako autor otkrije svoj identitet, autorsko pravo traje onoliko godina koliko bi trajalo da je objavljeno pod imenom autora. 4. Ako je nosilac autorskog prava u smislu lana 26., lana 27. st. 2. i lana 28. pravno lice, autorsko pravo prestaje po isteku 70 godina nakon objavljivanja djela, odnosno 70 godina od ostvarenja kompjuterskog programa. 5. Rokovi iz st. 1., 2., 3. i 4. poinju tei od 1. januara naredne godine od godine u kojoj je autor umro, odnosno poslije objavljivanja djela. lan 85.

1. Ugovorom o filmskom djelu smatraju se ugovori autora filmskog djela (ugovor o scenariju, ugovor o filmskoj reiji, ugovor o filmskoj muzici, ugovor sklopljen sa glavnim crtaem), kao i ugovor o pojedinim autorskim doprinosima filmskom djelu. 2. Autori filmskog djela prenose ugovorom na proizvoaa prava snimanja, reprodukovanja, stavljanja u promet, javnog prikazivanja i emitovanja filmskog djela. 3. Proizvoa je duan filmsko djelo da stavi u promet i autore filmskog djela da obavjetava, na njihov zahtjev, o ostvarenom prometu djela. 4. Ugovorena naknada za snimanje filmskog djela ne obuhvata naknadu za reprodukovanje, javno prikazivanje i emitovanje filmskog djela. lan 81. 1. Za vrijeme vaenja ugovora o filmskom djelu autori filmskog djela ne mogu prava snimanja, reprodukovanja, stavljanja u promet, javnog prikazivanja, emitovanja, saoptavanja javnosti, titlovanja i dubliranja filmskog djela prenijeti treem licu, niti se usprotiviti koritenju tih prava od proizvoaa, ako ugovorom nije drugaije odreeno. 2. Ako proizvoa na koga su autori prenijeli pravo snimanja ne snimi, odnosno ne stavi u promet djelo u roku iz lana 23. stav 1., autori mogu da zahtijevaju raskid ugovora i da trae naknadu tete zbog neizvrenja ugovora, kao i da zadre primljenu naknadu, odnosno da trae isplatu ugovorene naknade. Ojeljak 5. - Prenoenje nasljeivanjem lan 82. Na prenoenje autorskog prava nasljeivanjem primjenjuju se odredbe Zakona o nasljeivanju, ako ovim zakonom nije drugaije propisano. lan 83. Nakon smrti autora o zatiti njegovih autorskih moralnih prava brinu se, ako autor nije odredio drugaije, za vrijeme trajanja autorskih imovinskih prava, njegovi nasljednici, kao i organizacije autora kojoj je umrli autor pripadao ili kojoj bi pripadao s obzirom na vrstu djela i institucija iz oblasti nauke i umjetnosti. GLAVA VII- TRAJANjE AUTORSKOG PRAVA lan 84. 1. Autorska prava traju za ivota autora i 70 godina nakon njegove smrti.

Po prestanku autorskih imovinskih prava za koritenje autorskog djela plaa se poseban doprinos, ako je to predvieno posebnim zakonom. GLAVA VIII- OSTVARIVANjE AUTORSKOG PRAVA lan 86. Autor moe svoja autorska prava ostvarivati lino ili preko zastupnika. lan 87. 1. djelatnost ostvarivanja autorskih prava mogu obavljati uz odobrenje Instituta za standarde, metrologiju i intelektualno vlasnitvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Institut), organizacije autora i drugih nosilaca autorskih prava, te druga pravna lica specijalizovana za ostvarivanje autorskih prava. 2. Za ostvarivanje autorskog prava koje obavlja organizacija autora ili drugo specijalizovano pravno lice iz stava 1., osim prava navedenih u stavu 3., potrebna je punomo autora, odnosno nosioca autorskog prava. 3. Autorska prava javnog izvoenja nescenskih muzikih i knjievnih djela (mala prava), ukljuujui i prava iz l. 40. i 44., organizacija autora moe ostvarivati i bez punomoi autora, odnosno drugog nosioca autorskih prava. 4. Institut e dati dozvolu predvienu u stavu 1. onoj organizaciji koja ispunjava strune kriterijume za ostvarivanje autorskih prava. 5. Strune kriterijume iz stava 4. utvruje Institut svojim aktom. 6. Ako organizacija autora, odnosno drugo pravno lice specijalizovano za ostvarivanje autorskih prava prestane udovoljavati propisanim uslovima za obavljanje te djelatnosti, izdato odobrenje za rad stavlja se van snage. lan 88. Ako za javno izvoenje nescenskih knjievnih i muzikih djela nije sklopljen autorski ugovor ili ugovorom nije utvrena visina naknade, organizacije autora mogu ostvarivati naknadu za autore tih djela u visini koju su te organizacije utvrdile svojim aktom, a to se primjenjuje i za emitovanje putem radio-difuzije. lan 89. Za zastupanje pred sudovima i drugim organima, organizacija autora, odnosno organizacija iz lana 87. mora imati posebnu punomo autora ije je pravo predmet spora. lan 90.

_____________________________________________________________________________________________ Izmjene i dopune:

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH

1. Za zatitu pred sudovima i drugim organima radi ostvarivanja autorskih prava iz lana 87.stav 3. organizaciji autora, odnosno specijalizovanom pravnom licu iz lana 87. stav 1. nije potrebna posebna punomo autora. 2. Spor iz stava 1. organizacija autora, odnosno specijalizovano pravno lice iz lana 87. moe pokrenuti i voditi u svoje ime, ali je duna o ostvarenim pravima poloiti raun autoru. lan 91. 1. Prireivai kulturno-umjetnikih priredbi i drugi korisnici autorskih djela duni su nabaviti odobrenje za izvoenje, odnosno za prikazivanje djela u sluajevima propisanim ovim zakonom, te organizaciji autora, odnosno organizaciji iz lana 87., bez odgaanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana izvoenja, odnosno prikazivanja, dostaviti programe izvedenih, odnosno prikazanih djela i uplatiti autorske naknade za iskoritavanje tih djela. 2. Na zahtjev autora, odnosno organizacije iz lana 87., nadlena policijska stanica zabranie odravanje priredbi na kojima se koriste autorska djela, odnosno drugo koritenje autorskog djela, ako prireiva, odnosno drugi korisnik autorskog djela nema odobrenja autora, odnosno organizacije iz lana 87. 3. Korisnici autorskih djela duni su organizaciji koja ostvaruje autorska prava da daju sve podatke relevantne za ostvarivanje autorskih prava i da omogue uvid u odgovarajuu dokumentaciju. 4. Na zahtjev organizacije za ostvarivanje autorskih prava, finansijska policija je duna da prui pomo pri obavljanju poslova ostvarivanja autorskih prava. GLAVA IX - PRAVA UMJETNIKA IZVOAA lan 92. Umjetnici izvoai knjievnih, muzikih i drugih umjetnikih djela za svoja izvoenja imaju prava utvrena ovim zakonom. lan 93. 1. Umjetnici izvoai, u smislu ovog zakona, su glumci, pjevai, muziari, plesai i druga lica koja glume, pjevaju, recituju, deklamuju, pokretima ili na drugi nain izvode knjievna ili umjetnika djela. 2. Umjetnicima izvoaima u smislu stava 1., smatraju se i pozorini reiseri, dirigenti orkestra i hora, majstori tona i varijetetski i cirkuski umjetnici. lan 94. 1. Umjetnik izvoa, dravljanin Bosne i Hercegovine ili strani dravljanin koji ima prebivalite u Bosni i Hercegovini, za svoja izvoenja ostvarena ili koritena u Bosni i Hercegovini ili inostranstvu, ima prava utvrena ovim zakonom. 2. Umjetnik izvoa, strani dravljanin ili lice bez dravljanstva, za svoja izvoenja ostvarena ili koritena u Bosni i Hercegovini ima prava utvrena ovim zakonom u okviru obaveza koje je Bosna i Hercegovina prihvatila meunarodnim ugovorima ili na osnovu faktikog reciprociteta. GLAVA X - SADRAJ PRAVA UMJETNIKA IZVOAA lan 95.

''Sg BiH'', broj 7, d 10. aprila 2002. godine

1. Umjetnik izvoa ima imovinska i moralna prava utvrena ovim zakonom. 2. Imovinskim pravima, u smislu stava 1., smatraju se prava umjetnika izvoaa na iskoritavanje izvoenja. 3. Moralnim pravima, u smislu stava 1., smatraju se prava umjetnika izvoaa da njegovo ime odnosno pseudonim bude navedeno pri saoptenju javnosti njegovog izvoenja, a na svakom snimku ili omotu snimka tog izvoenja, pravo da se suprotstavi deformisanju, skraivanju ili drugom mijenjaju njegovog izvoenja, koritenju ili rasparavanju snimljenog izvoenja koje sadri tehnike ili druge nedostatke, te nedostojnom koritenju snimka, kojima se vrijea ast i ugled umjetnika izvoaa. lan 96. 1. Ako ovim zakonom nije drugaije utvreno, umjetnik izvoa ima iskljuivo pravo da daje odobrenje za: a) emitovanje izvoenja preko radija ili televizije; b) saoptavanje javnosti izvoenja preko zvunika ili drugih tehnikih sprava van prostorije ili mjesta izvoenja; c) snimanje izvoenja zvuno ili vizuelno ili zvuno i vizuelno; d) direktno ili indirektno umnoavanje snimljenog izvoenja u potpunosti ili djelimino; e) stavljanje u promet originala ili umnoenih primjeraka snimljenog izvoenja ukljuujui njihov uvoz i iznajmljivanje. 2. Na prava umjetnika izvoaa na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe iz lana 36. st. 2. i 3. i lana 37. stav 3. 3. Pravo na naknadu imaju svi umjetnici izvoai, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugaije odreeno. 4. lan umjetnikog ansambla koji napusti ansambl ima pravo na dio u naknadi za izvoenje u kojoj je uestvovao. lan 97. 1. Bez dozvole umjetnika izvoaa i bez plaanja naknade, dozvoljeno je: a) koritenje izvoenja radi nastave i naunoistraivakog rada; b) koritenje kratkih odlomaka izvoenja pri izvjetavanju o tekuim dogaajima; c) snimanje izvoenja od strane organizacije za radiodifuziju vlastitim sredstvima snimanja i samo za vlastitu emisiju (efemerni snimci), ako ima dozvolu za emitovanje. 2. Snimci iz stava 1. c) mogu se nakon emitovanja predati javnim arhivama kao dokumentacijski materijal ili ponovo emitovati uz naknadu. lan 98. 1. Ako se snimljeno izvoenje koje je puteno u prodaju koristi za emitovanje preko radija i televizije ili drugog saoptavanja javnosti (sekundarno koritenje), umjetnik izvoa ima pravo na naknadu. 2. Ako za emitovanje ili drugo saoptavanje javnosti izvoenja umjetnika izvoaa nije sklopljen izvoaki ugovor ili ugovorom nije utvrena visina naknade, organizacija umjetnika izvoaa moe ostvarivati izvoaku naknadu u visini koju je ta organizacija utvrdila svojim pravilnikom. lan 99. 1. Prava umjetnika izvoaa koji je u radnom odnosu ureuju se kolektivnim ugovorom ili aktom organizacije, odnosno ugovorom izmeu organizacije i umjetnika koji je u radnom odnosu u skladu sa ovim zakonom. 2. Kolektivnim ugovorom ili aktom iz stava 1. ne mogu se ograniiti moralna prava umjetnika izvoaa priznata u skladu sa ovim zakonom.

_____________________________________________________________________________________________ Izmjene i dopune:

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH

3. Organizacija sa kojom je umjetnik izvoa u radnom odnosu moe koristiti izvoenje umjetnika izvoaa bez njegove dozvole ako je izvoenje umjetnika izvoaa nastalo u okviru njegove radne obaveze. lan 100. Ako izvoenje umjetnika izvoaa koji je u radnom odnosu prelazi okvire njegove radne obaveze ili se izvoenje prenosi na drugu organizaciju, umjetniku izvoau pripada pravo na naknadu. GLAVA XI - PRENOS PRAVA UMJETNIKA IZVOAA lan 101. 1. Umjetnik izvoa moe svoje pravo na iskoritavanje izvoenja, u potpunosti ili djelimino, uz naknadu ili bez naknade, za vrijeme trajanja tog prava, prenositi ugovorom na drugo lice (izvoaki ugovor). 2. Lice na koje je preneseno pravo na iskoritavanje izvoenja ne moe to pravo prenositi na tree lice bez saglasnosti umjetnika izvoaa, ako izvoakim ugovorom nije drugaije odreeno. lan 102. 1. Izvoaki ugovor sklapa se u pismenoj formi. 2. Izvoaki ugovor koji nije sklopljen u pismenoj formi nema pravno dejstvo. lan 103. 1. Izvoaki ugovor sadri: imena ugovornih strana vrstu i nain koritenja izvoenja ime autora i naziv autorskog djela koje se izvodi visinu, nain i rokove plaanja naknade. 2. Pored elemenata iz stava 1., izvoaki ugovor, koji se odnosi na snimanje izvoenja i emitovanje snimka preko radija ili televizije, sadri i broj emitovanja i vrijeme u kojem se moe emitovati, a izvoaki ugovor koji se odnosi na umnoavanje snimka sadri i broj primjeraka koji se mogu umnoiti. GLAVA XII - TRAJANjE PRAVA UMJETNIKA IZVOAA lan 104. Imovinska prava umjetnika izvoaa predviena ovim zakonom traju 50 godina, i to: a) za snimljena izvoenja od proteka godine u kojoj su snimljena, b) za izvoenja koja nisu snimljena, od proteka godine u kojoj su izvedena. GLAVA XIII - OSTVARIVANjE PRAVA UMJETNIKA IZVOAA lan 105. Umjetnik izvoa moe svoja prava ostvarivati neposredno ili preko zastupnika. lan 106. 1. djelatnost ostvarivanja prava umjetnika izvoaa mogu obavljati uz odobrenje Instituta organizacije umjetnika izvoaa i drugih nosilaca prava umjetnika izvoaa, te druga pravna lica specijalizovana za ostvarivanje prava umjetnika izvoaa.

''Sg BiH'', broj 7, d 10. aprila 2002. godine

2. Institut e dati dozvolu predvienu u stavu 1. onoj organizaciji koja ispunjava strune kriterijume za ostvarivanje prava umjetnika izvoaa. 3. Strune kriterijume iz stava 2. utvruje Institut svojim aktom. 4. Za ostvarivanje prava umjetnika izvoaa, koje obavlja organizacija umjetnika izvoaa ili drugo specijalizovano pravno lice navedeno u stavu 1, potrebna je punomo umjetnika izvoaa, odnosno nosioca prava umjetnika izvoaa. 5. Ako organizacija umjetnika izvoaa, odnosno drugo pravno lice specijalizovano za ostvarivanje prava umjetnika izvoaa prestane da udovoljava propisanim mjerilima za obavljanje djelatnosti, izdato odobrenje stavie se van snage. lan 107. 1. Organizacije za radio-difuziju i ostali korisnici duni su organizaciji koja zastupa umjetnika izvoaa dostavljati potpune podatke o koritenju izvoenja. 2. Korisnici izvoenja iz stava 1. duni su organizaciji koja zastupa umjetnika izvoaa dostaviti po jedan primjerak izvoakog ugovora. lan 108. 1. Umjetniki ansambl ostvaruje prava umjetnika izvoaa preko lica koja ovlaste lanovi tog ansambla. 2. Ako u izvoenju muzikog ili drugoga umjetnikog djela, osim umjetnikog ansambla, uestvuju dirigent, solisti i nosioci glavnih uloga koji nisu lanovi umjetnikog ansambla, pravo na davanje dozvole iz lana 96. pripada i tim umjetnicima izvoaima, ako izmeu njih i umjetnikog ansambla nije drugaije ugovoreno. Ojeljak 1. - Prava proizvoaa fonograma lan 109. 1. Proizvoaem fonograma smatra se fiziko i pravno lice koje prvo snimi zvukove izvoenja ili druge zvukove. 2. Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, proizvoai fonograma imaju iskljuivo pravo da daju odobrenja za: a) umnoavanje fonograma u potpunosti ili djelimino, b) stavljanje u promet originala ili umnoenih primjeraka svojih fonograma ukljuujui njihov uvoz i iznajmljivanje. 3. U sluajevima iz stava 2. proizvoai fonograma imaju pravo na naknadu,ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugaije odreeno. 4. Proizvoai fonograma imaju pravo na naknadu i u sluaju kada se fonogram koji je stavljen u promet koristi za emitovanje preko radija ili televizije ili za drugo saoptavanje javnosti (sekundarno koritenje). 5. Polovinu naknade iz prethodnog stava proizvoa fonograma mora da isplati izvoau ija su izvoenja snimljena za koriteni fonogram, ako ugovorom izmeu njih nije drugaije ureeno. 6. Prava proizvoaa fonograma traju 50 godina raunajui od kraja godine u kojoj je fonogram izdat, a ako nije izdat, od kraja godine u kojoj je snimanje obavljeno. 7. Na prava proizvoaa fonograma primjenjuju se lan 36.st. 2. i 3., i l. 37. st. 3., 97., 105., 106., i 107. 8. Prava proizvoaa fonograma ne utiu ni na koji nain na prava autora i prava umjetnika izvoaa. 9. Strani proizvoai fonograma uivaju zatitu u skladu sa ovim zakonom ako imaju sjedite ili prebivalite u Bosni i Herecgovini, ako to pravo proizilazi iz meunarodnih ugovora ili faktikog reciprociteta. U skladu sa ovim zakonom zatitu uivaju strani proizvoai fonograma koji je prvi put fiksiran na nosa zvuka u Bosni i Hercegovini.

_____________________________________________________________________________________________ Izmjene i dopune:

10

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH

Ojeljak 2. - Prava organizacija za radio difuziju lan 110. 1. Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, organizacija za radio difuziju ima iskljuivo pravo da daje odobrenje za : a) reemitovanje svojih emisija icama ili bez ica, b) snimanje svojih emisija, c) umnoavanje i stavljanje u promet tako umnoenih primjeraka snimaka svojih emisija, d) saoptvanje javnosti svojih televizijskih emitovanja, ako je takvo saoptavanje pristupano javnosti uz plaanje ulaznice. 2. Prava organizacija za radio difuziju traju pedeset godina raunajui od kraja godine emitovanja. 3. Na prava organizacija za radio difuziju primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe iz lana 97. 4. Prava organizacija za radio-difuziju ne utiu ni na koji nain na prava autora, prava umjetnika izvoaa i proizvoaa fonograma. 5. Strane organizacije za radio difuziju uivaju prava propisana ovim zakonom, ako to proizilazi iz meunarodnih ugovora, faktikog reciprociteta ili ako prenose svoje emisije predajnicima koji se nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine. GLAVA XIV - ZATITA AUTORSKOG PRAVA I SRODNIH PRAVA Ojeljak 1. - Sudska zatita lan 111. Lice ije je autorsko pravo ili srodno pravo povrijeeno moe da zahtijeva zatitu tog prava zahtjevima predvienim ovim zakonom i naknadu tete predvienu zakonom koji regulie obligacione odnose. lan 112. 1. Na zahtjev tuioca, sud moe u presudi da naredi: a) da se tuenom zabrane radnje kojima se priprema povreda, izvri povreda, kao i budue povrede prava; b) da tueni ukloni stanje nastalo izvrenom povredom i uspostavi stanje koje je bilo prije nego to je povreda izvrena; c) da uniti ili preinai protivpravno proizvedene primjerke i ambalau djela, primjerke izvoenja ili drugih predmeta zatienih ovim zakonom; d) da se unite ili preinae matrice, negativi, ploe, kalupi ili druga sredstva kojima je poinjena povreda; e) da se unite ili preinae sprave koje su iskljuivo ili preteno namijenjene za provoenje prava zatienog ovim zakonom, a koje se nalaze u vlasnitvu prekrioca; f) da se objavi presuda na troak tuenog u javnim glasilima na nain i u obimu koji odredi sud. 2. Odredbe stava 1. b) i c) nee se primijeniti na djela arhitekture, osim ako je unitenje ili preinaka graevine opravdana s obzirom na okolnosti konkretnog sluaja. 3. Umjesto zahtjeva predvienih u stavu 1. c) i d), tuilac moe zahtijevati da mu tueni ili vlasnik ustupi primjerke djela ili sprave uz naknadu trokova proizvodnje. lan 113. 1. U sluaju povrede imovinskog ili drugog prava autora, izvrene namjerno ili iz nepanje, tuilac moe da zahtijeva plaanje ugovorenog ili za tu vrstu koritenja uobiajenog honorara ili naknade za tu vrstu koritenja, uveano do 200% bez obzira da li mu je zbog poinjene povrede nastala imovinska teta ili nije. 2. Prilikom odluivanja o plaanju naknade iz stava 1., kao i utvrivanja njene visine, sud e uzeti u obzir sve okolnosti

''Sg BiH'', broj 7, d 10. aprila 2002. godine

pojedinog sluaja, posebno stepen krivice, visinu ugovorenog ili uobiajenog honorara, odnosno naknade, kao preventivnu svrhu civilne kazne. 3. Ako je imovinska teta vea od civilne kazne, tuilac moe zahtijevati razliku do potpune naknade tete. lan 114. Nezavisno od naknade imovinske tete, a i kada je nema sud moe dosuditi autoru ili umjetniku izvoau zbog povrede njegovih moralnih prava pravednu novanu naknadu u smislu odredbi zakona o obligacionim odnosima o novanoj naknadi nematerijalne tete. Ojeljak 2. - Privremene mjere lan 115. 1. Ovlateno lice koje uini vjerojatnim da je njeno iskljuivo pravo utvreno ovim zakonom povrijeeno, ili da postoji neposredna opasnost od povrede prava, sud moe da odredi: a) da se privremeno oduzmu ili iskljue iz prometa predmeti, odnosno sredstva kojima se povrjeuje autorsko ili srodno pravo ili koja slue za povredu prava ili koja su nastala kao posljedica povrede autorskog ili srodnog prava ili predmeti, odnosno sredstva koja mogu sluiti kao dokazi o uinjenoj povredi autorskog ili srodnog prava, b) da se zabrani nastavljanje zapoetih radova kojima bi se mogla nanijeti povreda autorskom ili srodnom pravu ili da se zabrani nastavljanje radnji kojima se povreuje autorsko ili srodno pravo. 2. Ako postoji opasnost da bi kasnije izvoenje dokaza o povredi autorskog ili srodnog prava moglo biti oteano ili onemogueno ili ako postoji opasnost od nastanka teko nadoknadive tete, ili ako postoji opravdana opasnost da privremene mjere odreene u stavu 1. nee biti efikasne, sud e odrediti takve mjere, a da o tome prethodno ne obavijesti drugu stranu. 3. Postupak po prijedlogu za odreivanje privremenih mjera je hitan. 4. U postupku odreivanja privremenih mjera propisanih ovim lanom, na pitanja koja nisu regulisana ovim zakonom, primijenie se odgovarajue odredbe zakona koji regulie izvrni postupak. GLAVA XV - CARINSKE MJERE lan 116. 1. U sluaju sumnje da predstoji uvoz ili izvoz robe proizvedene suprotno odredbama ovog zakona, carinski organ je duan da upozna o tome nosioca prava. 2. Ako nosilac prava zatienih ovim zakonom, uini vjerovatnim da bi uvozom ili izvozom odreene robe bilo povrijeeno njegovo iskljuivo pravo predvieno ovim zakonom, carinski organ moe narediti zadravanje robe i o tome neodlono obavijestiti nosioca prava i ovlatenika na raspolaganje robom. 3. Carinski organ obavjetava podnosioca zahtjeva o porijeklu, koliini i mjestu gje je roba smjetena i adresi ovlatenika na raspolaganje robom. Podnosiocu zahtjeva omoguie carinski organ da robu pregleda ukoliko se time ne povreuje poslovna tajna ili tajna preduzea. 4. Ako u roku od najvie 14 dana poslije prijema saoptenja ne bude uloen prigovor, carinski organ nalae pljenidbu zadrane robe. 5. O prigovoru ovlatenika na raspolaganje robom protiv pljenidbe robe, carinski organ neodlono obavjetava podosioca zahtjeva, koji se odmah izjanjava da li ostaje pri svom zahtjevu.

_____________________________________________________________________________________________ Izmjene i dopune:

11

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH

lan 117. 1. Ako podnosilac zahtjeva povue zahtjev, carinski organ e povui naredbu o pljenidbi robe. 2. Ako podnosilac zahtjeva ostane pri svom zahtjevu i dostavi izvrnu sudsku odluku koja nareuje uvanje pljenidbene robe, carinski organ e preduzeti za to neophodne mjere. 3. Ako podnosilac zahtjeva ne postupi prema prethodnom stavu, carinski organ ukida naredbu o pljenidbi robe u roku od 10 dana od dostavljanja saoptenja podnosiocu zahtjeva. 4. Ako podnosilac zahtjeva dokae da je zatraena sudska odluka prema prethodnom stavu, ali mu sudska odluka nije jo dostavljena, zadravanje e se produiti najdue za jo 10 dana. lan 118. Ako se ispostavi da je zahtjev za pljenidbu robe bio neosnovan i da je podnosilac zahtjeva ostao pri zahtjevu za pljenidbu robe ili se nije o pljenidbi odmah izjasnio u skladu sa lanom 116. stav 5., podnosilac zahtjeva je obavezan ovlateniku na raspolaganje robom naknaditi prouzrokovanu tetu. lana 119. Blie propise o provoenju carinskih mjera donijee Savjet ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. GLAVA XVI - KAZNENE ODREDBE lan 120. 1. Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 KM ili kaznom zatvora do tri godine kaznie se lice, koje: a) pod svojim imenom ili pod imenom drugog objavi, prikae, izvede, prenese ili na drugi nain saopti javnosti tue djelo koje se, u skladu sa ovim zakonom, smatra autorskim djelom ili dozvoli da se to uini; b) bez navoenja imena ili pseudonima autora objavi, prikae, izvede, prenese ili na drugi nain saopti javnosti tue djelo iz stava 1. na kojem je oznaeno ime ili pseudonim autora ili na nedozvoljen nain unese dijelove tueg djela iz stava 1. u svoje autorsko djelo ili dozvoli da se to uini; c) uniti, izoblii, nagrdi ili na drugi nain bez odobrenja autora, izmijeni tue djelo iz stava 1.; d) bez navoenja imena ili pseudonima umjetnika izvoaa, osim ako umjetnik izvoa eli ostati anoniman, objavi, prikae, prenese ili na drugi nain saopti javnosti njegovo izvoenje; e) uniti, izoblii, nagrdi, osakati ili na drugi nain, bez odobrenja umjetnika izvoaa, izmijeni snimljeno izvoenje umjetnika izvoaa. 2. Ako je izvrenjem krivinog djela iz ta. a), b), c) d) i e) pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna teta, a poinilac je postupao sa ciljem pribavljanja te imovinske koristi ili prouzrokovanja te tete, poinilac e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. lan 121. 1. Novanom kaznom u iznosu od 5.000 do 50.000 KM ili kaznom zatvora do tri godine kaznie se lice, koje: a) bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskog prava, odnosno lica koje je ovlateno da da odobrenje, kada je odobrenje prema odredbama, u skladu sa ovim zakonom potrebno ili, suprotno njihovoj zabrani, fiksira na materijalnu podlogu, reprodukuje, umnoi, stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko dravne granice, prikae, izvede, poalje, prenese, uini dostupnim javnosti, prevede, prilagodi, obradi, preradi ili na drugi nain upotrijebi autorsko djelo;

''Sg BiH'', broj 7, d 10. aprila 2002. godine

b) bez odobrenja umjetnika izvoaa, odnosno lica koje je ovlateno da da odobrenje, kada je odobrenje prema odredbama zakona potrebno ili, suprotno njihovoj zabrani, snimi, reprodukuje, umnoi, stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko dravne granice, prikae, izvede, poalje, prenese, uini dostupnim javnosti ili na drugi nain upotrijebi izvoenje umjetnika izvoaa; c) u namjeri da omogui neovlatenu upotrebu autorskog djela ili izvoenja umjetnika izvoaa proizvede, uveze, prenese preko dravne granice, stavi u promet, iznajmi, omogui drugome upotrebu ili koritenje bilo koje vrste opreme ili sredstava kojoj je osnovna ili pretena namjena da omogui neovlateno otklanjanje ili osujeivanje kojeg tehnikog sredstva ili kompjuterskog programa namijenjenog zatiti prava autora ili umjetnika izvoaa od neovlatene upotrebe. 2. Lice kod koga se zateknu predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za izvrenje ili su nastali izvrenjem krivinog djela iz st. 1.a), b) i c), a koje je to znalo, moglo ili bilo duno da zna, kaznie se novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 KM ili kaznom zatvora do est mjeseci. 3. Ako je izvrenjem krivinog djela iz st. 1.a), b) i c) pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna teta, a poinilac je postupao sa ciljem pribavljanja te imovinske koristi ili prouzrokovanja te tete, poinilac e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. 4. Predmeti koji su bili namijenjeni ili uptrebljeni za izvrenje krivinog djela ili su nastali izvrenjem krivinog djela iz st. 1.a), b) i c) oduzee se i unititi. lan 122. 1. Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 KM ili kaznom zatvora do jedne godine kaznie se lice, koje: a) bez odobrenja proizvoaa zvune snimke kada je odobrenje u skladu sa ovim zakonom potrebno, ili suprotno njihovoj zabrani, emituje, umnoi direktno ili indirektno njihovu zvunu snimku neovlateno stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko dravne granice ili uini dostupnim javnosti; b) bez odobrenja nosioca prava u vezi sa radio-difuzijskim emisijama, kada je prema zakonu to odobrenje potrebno, ili suprotno njihovoj zabrani, reemituje emisiju, ili snimi, umnoi ili stavi u promet snimku njene emisije. 2. Ako je izvrenjem krivinog djela iz st. 1.a) i b) pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna teta, a poinilac je postupao sa ciljem pribavljanja te imovinske koristi ili prouzrokovanja te tete, poinilac e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. 3. Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrebljeni za izvrenje krivinog djela ili su nastali izvrenjem krivinog djela iz st. 1.a) i b) i 2. oduzee se i unititi. lan 123. 1. Lice koje bez odobrenja ovlatenog distributera enkriptiranog satelitskog signala proizvodi ili obavlja montau, mijenja, uvozi, izvozi, prodaje, iznajmljuje ili na drugi nain stavlja u promet materijalni ili nematerijalni ureaj ili sistem za dekodiranje takvog signala, ako zna ili mora znati da taj ureaj ili sistem preteno slui za dekodiranje enkriptiranog satelitskog signala, kaznie se za krivino djelo novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 KM ili kaznom zatvora do tri godine. 2. Ako je izvrenjem krivinog djela iz stava 1. pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna teta, a poinilac je postupao sa ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzrokovanja te tete, kaznie se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. 3. Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrebljeni za izvrenje krivinog djela ili su nastali izvrenjem krivinog djela iz st. 1.i 2. oduzee se i unititi.

_____________________________________________________________________________________________ Izmjene i dopune:

12

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH

lan 124. 1. Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 KM kaznie se lice koje prima enkriptirani satelitski signal koji je dekodiran bez odobrenja njegovog ovlatenog distributera ili obavlja dalju distribuciju takvog signala, ako zna ili mora znati da je takav signal neovlateno dekodiran. 2. Ako je izvrenjem krivinog djela iz stava 1. pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna teta, a poinilac je postupao sa ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzrokovanja takve tete, kaznie se novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 KM ili kaznom zatvora do tri godine. GLAVA XVII - PREKRAJI lan 125. 1. Novanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 KM kaznie se za prekraj pravno lice, ako: a) bez odobrenja autora pod svojim imenom ili imenom drugog lica objavi, prikae, izvede, prenese ili na drugi nain saopti javnosti tue autorsko djelo ili dopusti da se to uini; b) bez odobrenja autora uniti, izoblii, nagrdi ili na drugi nain izmijeni autorsko djelo ili upotrijebi djelo na nain kojim se vrijea ast ili ugled autora; c) bez navoenja imena ili pseudonima autora, osim ako autor eli ostati nepoznat, objavi, prikae, izvede ili na bilo koji drugi nain saopti javnosti njegovo autorsko djelo; d) bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskih prava, organizacije autora ili drugog pravnog lica specijalizovanog za ostvarivanje autorskih prava iz lana 87. kada je takvo odobrenje prema odredbama ovog zakona potrebno ili, suprotno njihovoj zabrani, objavi, reprodukuje ili umnoi, uveze ili stavi u promet original ili umnoene primjerke djela, prikae, izvede, snimi, emituje, saopti sredstvima javnog saoptavanja, prevede, prilagodi, obradi ili na drugi nain preradi autorsko djelo ili iskoristi djelo u bilo kojem drugom obliku; e) bez odobrenja autora ili drugog nosioca autorskih prava, organizacije autora ili drugog pravnog lica specijalizovanog za ostvarivanje autorskih prava iz lana 87., kada je takvo odobrenje prema odredbama ovog zakona potrebno ili, suprotno njihovoj zabrani, iznajmi original ili umnoene primjerke kompjuterskog programa, filmskog ili s njime izjednaenog djela ili djela ugraenog na fonogram 2. Za prekraj iz stava 1. kaznie se novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. 3. Ako prekraj iz stava 1. uini fiziko lice, kaznie se novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 KM. lan 126. 1. Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 KM kaznie se za prekraj pravno lice, ako: a) bez odobrenja umjetnika izvoaa pod svojim imenom ili imenom drugog lica objavi, prikae, izvede, prenese ili na drugi nain saopti javnosti tue izvoenje ili dopusti da se to uini; b) bez navoenja imena ili pseudonima umjetnika izvoaa, osim ako umjetnik izvoa eli ostati nepoznat, objavi, prikae, prenese ili na drugi nain saopti javnosti njegovo izvoenje; c) bez odobrenja umjetnika izvoaa uniti, izoblii, nagrdi ili na drugi nain izmijeni snimljeno izvoenje ili ga upotrijebi na nain kojim se vrijea ast ili ugled umjetnika izvoaa; d) bez odobrenja umjetnika izvoaa ili drugog nosioca prava umjetnika izvoaa, organizacije umjetnika izvoaa ili drugog pravnog lica specijalizovanog za ostvarenje prava umjetnika izvoaa iz lana 106. kada je to odobrenje u skladu sa odredbama ovog zakona potrebno ili, suprotno njihovoj zabrani, emituje ili saopti izvoenje javnosti, snimi izvoenje, umnoi

''Sg BiH'', broj 7, d 10. aprila 2002. godine

snimljeno izvoenje, uveze, stavi u promet ili iznajmi original ili umnoene primjerke snimljenog izvoenja. 2. Za prekraj iz stava 1. kaznie se novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. 3. Ako prekraj iz stava 1. uini fiziko lice, kaznie se novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 KM. lan 127. 1. Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 KM kaznie se za prekraj pravno lice ako bez odobrenja proizvoaa fonograma, kada je to odobrenje, prema odredbama ovog zakona potrebno, ili suprotno njihovoj zabrani, umnoi, uveze, stavi u promet ili iznajmi original ili umnoene primjerke fonograma. 2. Za prekraj iz stava 1. kaznie se novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. 3. Ako prekraj iz stava 1. uini fiziko lice, kaznie se novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 KM. lan 128. 1. Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 KM kaznie se za prekraj pravno lice, ako: a) bez odobrenja organizacije za radio-difuziju, kada je to odobrenje prema odredbama ovoga zakona potrebno ili, suprotno njenoj zabrani, reemituje ili snimi njegovo emitovanje, umnoi snimku njenog emitovanja ili saopti javnosti njeno televizijsko emitovanje; b) bez odobrenja ovlatenog distributera enkriptiranog satelitskoga signala proizvodi ili obavlja montau, mijenja, uvozi, izvozi, prodaje, iznajmljuje ili na drugi nain stavlja u promet materijalni ili nematerijalni ureaj ili sistem za dekodiranje takvog signala, ako takav ureaj ili sistem naroito slui za dekodiranje enkriptiranog satelitskog signala; c) prima enkriptirani satelitski signal koji je dekodiran bez odobrenja njegovog ovlatenog distributera ili obavlja dalju distribuciju tog signala. 2. Za prekraj iz stava 1. kaznie se novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. 3. Ako prekraj iz stava 1. uini fiziko lice, kaznie se novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 KM. lan 129. 1. Za prekraje iz l. 125., 127. i 128. izrie se zatitna mjera oduzimanja predmeta koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za izvrenje prekraja ili su nastali izvrenjem prekraja bez obzira jesu li u vlasnitvu poinioca. 2. Rjeenjem o prekraju iz stava 1. nareuje se unitenje oduzetih predmeta. lan 130. 1. Novanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 30.000,00 KM kaznie se za prekraj pravno lice, ako organizaciji autora ili drugom pravnom licu specijalizovanom za ostvarivanje autorskih prava ne dostavi potpune podatke o izvoenju, odnosno prikazivanju djela. 2. Za prekraj iz stava 1. kaznie se novanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. 3. Ako prekraj iz stava 1. uini fiziko lice, kaznie se novanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 KM. lan 131.

_____________________________________________________________________________________________ Izmjene i dopune:

13

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH

1. Novanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 30.000,00 KM kaznie se za prekraj pravno lice ako organizaciji umjetnika izvoaa ili drugom pravnom licu specijalizovanom za ostvarivanje prava umjetnika izvoaa ne dostavi potpune podatke o koritenju izvoenja ili primjerak izvoakog ugovora. 2. Za prekraj iz stava 1. novanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 KM kaznie se: a) odgovorno lice u pravnom licu, b) fiziko lice. lan 132. 1. Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 KM kaznie se za prekraj pravno lice ako djelatnost ostvarivanja autorskih prava, prava umjetnika izvoaa ili prava proizvoaa fonograma obavlja bez odobrenja Insituta ili suprotno odobrenju Instituta. 2. Za prekraj iz stava 1. novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 KM kaznie se: a) odgovorno lice u pravnom licu, b) fiziko lice. lan 133. 1. Novanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 200.000,00 KM kaznie se pravno lice ako prekraj iz l. 125., 127.i 128. uini radi sticanja imovinske koristi. 2. Za prekraj iz stava 1. odgovorno lice u pravnom licu kaznie se novanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 KM. 3. Ako prekraj iz stava 1. uini fiziko lice radi sticanja imovinske koristi, kaznie se novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 KM. lan 134. Voenje postupka za krivina djela i prekraje utvrene ovim zakonom u nadleanosti je sudova entiteta dok se ova pitanja ne reguliu zakonima Bosne i Hercecgovine. lan 135. Sredstva naplaena na osnovu kazni za krivina djela iz l. 120. do 124. i prekraje iz l. 125. do 133. uplauju se na raun Bueta Bosne i Hercegovine. GLAVA XVIII- PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

''Sg BiH'', broj 7, d 10. aprila 2002. godine

lan 136. Ovaj zakon primjenjuje se na sva autorska djela i izvoenja umjetnika izvoaa u pogledu kojih imovinska prava nisu prestala, do dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 137. Ovaj zakon primjenjuje se i na fonograme i na njima snimljena izvoenja, od ijeg prvog snimanja nije proteklo pedeset godina, raunajui od poetka kalendarske godine u kojoj je stupio na snagu ovaj zakon. lan 138. Postupci pokrenuti prema l. 111., 112., 114. i 115. radi zatite prava autora i prava umjetnika izvoaa, koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu zavreni, dovrie se u skladu sa propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 139. Direktor Instituta donijee pravilnik o kriterijumima u skladu sa l. 87. i 106., u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 140. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o autorskom pravu (''Slubeni list SFRJ'', br. 19/78, 24/86 i 21/90), kao i svi zakonski propisi entiteta kojima je regulisana ova meterija, a koji nisu u saglasnosti sa ovim zakonom. lan 141. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ''Slubenom glasniku BiH'', a objavie se i u slubenim glasilima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. PS BiH broj 43/02 21. marta 2002. godine Sarajevo Predsjedavajui Predstavnikog doma
Parlamentarne skuptine BiH

Predsjedavajui Doma naroda

Parlamentarne skuptine BiH

dr. eljko Mirjani, s.r.

Sejfudin Toki, s.r.

''Slubeni glasnik BiH'', broj 7, od 10. aprila 2002.godine Ugraene izmjene i dopune:

_____________________________________________________________________________________________ Izmjene i dopune:

14