PRIRUNIK

ITANKA 5

NASTAVNA OBLAST: ITANJE NASTAVNA JEDINICA: ITANJE TEKSTOVA TAMPANIH LATININIM PISMOM

ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti pravila izraajnog itanja. Pripremiti za uenike tekstove tampane latininim pismom, posluiti se tekstovima iz udbenika. Obuhvatiti sve vrste tekstova.

NASTAVNA OBLAST: ITANJE I PISANJE NASTAVNA JEDINICA: PISANJE

ARTIKULACIJA SATA:

Usavravanje estetske strane rukopisa. Ponoviti: upotreba velikog slova, pravopisnih znakova, upotreba afrikata, ije i je u rijeima.

Zadatak: Sljedee rijei prepii pisanim slovima irilice: urevak osmijeh maii kraljevi Sljedee reenice prepii pisanim slovima latinice: Jasmina i Dafer su etali kujundilukom. Daferov dajda ima kazandijsku radnju. Tetka Azra voli svoje mele maie.

Sljedeu pjesmu prepii pisanim slovima latinice/irilice:

Cvrak i mrav Pjevao cvrak mali ljeta sjaj, a kad se jesen svali, arobni proe maj i studen dunu prva: ni muhe niti crva. Susjed ode mravu kunui jutu glad: Smiluj se jadu pravu, pomozi brate sad! Uzajmi dva-tri zrna, ma kakve hrane daj, im proe zima crna vratiu ti zajam, znaj! A mravu teko pada

da od svog rada da pa ree: Gdje si tada bio kad sunce sja? Razbludnog ljeta ari i mjeseine san pjevao sam s puno ari kroz vee, no i dan. Pjevao mjesto rada! I moj sad hoe trud! E brajko, igraj sada, dok vjetar svira stud! an la Fonten

Analiza i verifikcija uenikih znanja i aktivnosti.

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: VRSTE RIJEI-ponARTIKULACIJA SATA: Ponoviti: - ta su imenice? - kako dijelimo imenice? - Brojevi imenica so: - ROd imenica? - Gradivne imenice su: - Zbirne imenice su: - ta su zamjenice? - Nabroj line zamjenice! - Nabroj priosvojne zamjenice! - ta su pridjevi? - Vrste pridjeva? - Rod i broj pridjeva? Zadatak: Napii pravilno vlastite imenice koje su pogreno napisane: Azra i Jasmin, stanovnici banjaluke, grada koji se nalazi u bosni i hercegovini, posjetili su sarajevo, glavni grad nae dreve. Kada su krenuli iz Banja luke, prijatelji su im preporuili da obiu sljedee znamenitosti grada: sportske dvorane zetru i skenderiju, stadione koevo i grbavicu, da posjete begovu damiju, baariju. Azra i jasmin su takoer eljeli da odu i vide mostar, najljepi grad na rijeci neretvi. Zadatak: U sljedeim izrazima odredi koji su pridjevi opisni, koji prisvojni, koji gradivni. debeli i teki snijeg, kuni tv, majin osmijeh, uto sunce, velika i tiha rijeka, Jasnina lutka, arena dekica. Zadatak: Iz sljedeeg teksta izdvoji zamjenice i odredi rod, broj i vrstu zamjenica: Jasna i Alma su pozvale Azru da vjebaju zadatke iz fizike. Jasna je rekla: Prvo emo ti i ja rjeavati zadatke, ona neka ih zadaje. Na asu tjelesnog odgoja uenici su se podijelili u tri grupe. Prvo su se takmiile dvije grupe, a trea je ekala da se takmii sa pobjednicima. Uenici iz prve grupe su pobijedili i rekli drugoj grupi: Mi smo pobijedili! Vi ste slabiji od nas. Sad e se ono takmiiti s nama: Analiza i verifikacija uraenog.

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRETHODNOG RAZREDA

ARTIKULACIJA SATA: Z1. Zaokrui pravilno napisane nazive listova i knjiga: - Dnevni avaz - Dnevni Avaz - dnevni avaz - Osloboenje - osloboenje - Tuzlanski list - tuzlanski list - palica - Palica - Vlak u snijegu - vlak u snijegu - Pustolovine toma sojera - Pustolovine Toma Sojera - pustolovine Toma Sojera

Z2. Ispravi greke u tekstu: Sestra i ja, da bi dole do kole, moramo ii eljeznikom ulicom. Sljedea ulica kojom idemo na putu prema koli je bulevar Mee selimovia. Ja sam uenica 2 a sestra 5 razreda. Naa kola se nalazi na Trgu Bosne i Hercegovine, a zove se osnovna kola Prvi maj. Analiza uraenog.

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRETHODNOG RAZREDA

ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti: FILM 1. Kako se zove filmska pria po kojoj se snima film? 2. Kako se zove osoba koja za film bira filmsku priu, glumce i ostale saradnike? 3. Kako se dijele igrani filmovi po duini trajanja? 4. Ko je snimio prvi film? 5. Navedi neke anrove igranih filmova! 6. Kako se dijele filmovi prema tehnici snimanja? 7. Kako se zovu filmovi iji je sadraj propraen zvukom? 8. Da li su prvi filmovi imali zvunu pozadinu? 9. Kako se nazivaju takvi filmovi? 10. Koju ulogu ima zvuk u zvunom filmu? 11. ta je dokumentarni film? 12. ta se najee biljei dokumentarnim filmom'

Ponoviti: RADIO 1. Ko sve uestvuje u snimanju radio-emisija? 2. Kako dijelimo radio-emisije prema svom sadraju? Pitanja podijeliti po grupama, a potom predstavnici grupa prezentuju svoje radove koje uenici prepisuju nakraju sata.

NASTAVNA OBLAST:IKT NASTAVNA JEDINICA: G. VITEZ EVINA JUTARNJA PJESMA

ARTIKULACIJA SATA: Tematski razgovor. Izraajno itanje teksta. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je pjesma pobudila u uenicima. Izraajno itanje pjesme. Objanjavanje znaenja nepoznatih rijei. Razgovor o pjesmi ITAMO POEZIJU RAZGOVOR O PJESMI itanje pjesme. Razgovor o pjesmi PJESMA ZNAI; PJESMA ZVUI Analiza pjesme. Domaa zadaa: Nauiti pjesmu izraajno itati. Ilustracija najljepe lirske slike.

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: G. VITEZ EVINA JUTARNJA PJESMA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Izraajno itanje pjesme. Ponoviti analizu pjesme uraenu na prethodnom satu. Rad u Radnoj svesci, str. 5. Analiza i verifikacija uraenog. Domaa zadaa: Iz pjesme izdvojiti imenice i odrediti rod, broj i vrstu imenica

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: RJENIK: ZAVIAJNI GOVOR I KNJIEVNI JEZIK

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Upoznati uenike sa terminima ZAVIAJNI GOVOR i KNJIEVNI JEZIK. ZAVIAJNI GOVOR je govor kraja u kojem smo odrasli ili u kojem ivimo. KNJIEVNI ILI STANDARDNI JEZIK je uneiverzalno sredstvo sporazumijevanja koje uspjeno slui pripadnicima jednog drutva. Knjievni jezik ima svoja strogo odreena pravila. Pravila upotrebe jednog jezika prikazana su u pravopisu i gramatici.

Z1. Prepoznaj navedene rijei i napii da li pripadaju zaviajnom govoru ili knjievnom jeziku, Na jezik, str.10. Z2. Sljedee rijei napii onako kako ih izgovaraju ljudi tvog zaviajakoji se ne slue knjievnim jezikom: bijelo mjesec osoba pjesma gore dole

Analiza uraenog. Z3. Prepii odlomak ove prie tako da rijei i reenice odgovaraju pravilima knjievnog jezika: JE LI OJIK POSTO OD MAJMUNA - odlomak Bajro Perva ... kolarac se nije dao zbuniti. Namah se latio njake svoje nauke i poe ubiivati da je, njekad davno, majmun sio s drveta i namah se prido radu. Radei tako, pridano i ustrajno, polahko, a sigurno posto je ojik. . . . A kolarev majmun je uinijo sve da radom dokae i postane, ni manje ni vie ljudina. kolarac se nije zadovoljio moji odgovorom, pa je poo objanjavat da je ojik jedino i

mogo nastat od majmun, jerbo majmun ima ruke i noge iji su prsti ko i kod ojika, kako zna gulit bananu, puit cigaretu. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napii 5 rijei koje pripadaju zaviajnom govoru i 5 rijei koje pripadaju knjievnom jeziku.

10

NASTAVNA OBLAST: RJENIK NASTAVNA JEDINICA: RIJEI IZ MOG ZAVIAJA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: ta je zaviajni govor? ta je knjievni jezik? Kako se jo naziva knjievni jezik? Po emu se razlikuju zaviajni govor i knjievni jezik? U kojim se knjigama propisuju pravila knjievnog jezika?

Z1. Napii 8 rijei iz tvog zaviaja koje se ne upotrebljavaju u knjievnom govoru, dakle koje pripadaju zaviajnom govoru. Z2. Prepii odlomak ove prie tako da rijei i reenice odgovaraju pravilima knjievnog jezika:

LIPOTA K*O CVIT BRZO UVEHNE Jusuf Fazli Divojka iz mog zaviaja jest: Aie, Alije, Almaze, Azemine, Azize, Dervie, Fatime, Fehime, Fermane, Habibe, Halime, Hatide, Hedije, Kadire, Magbule, Mine, Munire, Nure... . . . Divojka iz mog zaviaja nosi dimije i keranu amiju. Ona je prirodna, lipa i bistra. Ona je vie divojica, nego divojak i vie divojka nego ena. . . . Ona nosi korfu ( koja je od finih vrbovih motaka, koje rastu pored vode Japre, opleo amidi Muharem ) i u korfi safun. Osim safuna, u korfi se nae i pribor za vez ( ifun ili platno leokril, na kome se prave gobleni i tazne druge garniture) i pribor za pletivo ( igle i vuna), od kje se prave orape, alovi i demperi. Analiza uraenog. Z3. Rad u Radnoj svesci, str.42 Analiza uraenog.

11

verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Objasni znaenje ovih rijei i napii ih u knjievnom obliku: djeta pohito alak goniti ukro k*o okreno hrsuz hapio zajmio

12

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: IZRAAJNA SREDSTVA DJELA EKRANA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovor: - ta je ekran? - Kada kaemo djela ekrana, na ta mislimo? - ta mislite, kako nastaju djela ekrana? Odgovoriti na pitanja, itanka, str.118. PRISJETI SE Upoznati uenike sa filmskom umjetnou: FIlmska umjetnost sastoji se od mnogih elemenata drugih umjetnosti. Te elemente, sastojke filma nazivamo IZRAAJNIM SREDSTVIMA DJELA EKRANA. U izraajna sredstva djela ekrana spadaju: filmska slika, montaa, muzika i filmski dijalog.

Zadatak: Odgovoriti na pitanja, itanka, str.118. PRISJETI SE TA SMO NAUILI U PRETHODNIM RAZREDIMA Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Odgovori: eli li bit glumac? Koje bi uloge u filmu elio igrati?

Na svako piatnje odgovori i zato.

13

NASTAVNA OBLAST: ITK NASTAVNA JEDINICA: E. BERBI KAKO JE OTILO LJETO

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovor. Posluati priu u Zvunoj itanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je pria pobudila u uenicima. Izraajno itanje prie. OBjanjavanje znaenja nepoznatih rijei. Razgovor o prii: - Koje godinje doba nastupa nakon ljeta? - ta se tada u prirodi mijenja? - Nabroj neke od tih promjena? - Osim o godinjim dobima, o njihovoj smjeni, ova pria govori o jo neemu: opisuje situaciju odlaska, rastanaka, tuge za onim to ostavljamo i govori o vremenu kada shvatamo da, ipak, pa bilo to i sa aljenjem, dolazi vrijeme za rastanke. Analiza prie. Verifikacija uenikih znanja i aktivnost. Domaa zadaa: Napisati pismo prijatelju ili prijateljici koji nekuda odlaze.

14

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: E. BERBI KAKO JE OTILO LJETO

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Izraajno itanje teksta. Ponoviti analizu uraenu na prethodnom satu. Izraajno itanje teksta i razgovor o tekstu: Pokuaj smisliti reenice u kojima e upotrijebiti neke od ovih rijei: gaak, ipraje, porumenjeti, jato, ocvjetati, avrljati. Radna sveska, str. 19.

Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: MOJ SVIJET, itanka, str. 50.

15

NASTAVNA OBLAST:KUI NASTAVNAJEDINICA: NARACIJA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Upoznati uenike s pojmom NARACIJA = pripovjedanje, prianje PRIPOVJEDANJEje poseban oblik pismenog ili usmenog izraavanja koji sadri radnju. Pripovjedamo o izmiljenim i stvarnim dogaajima i doivljajima. Svaka pria se sastoji od: radnje koju rasporeujemo u tok dogaaja koji ine fabulu odreeno ( izmiljeno ili stvarno) vrijeme i mjesto radnje likove koji mogu pripovijedati ili o kojima pripovijedamo.

Priu pripovijeda NARATOR (PRIPOVJEDA) Najee govori u prvom licu ( doivljaj) ili u treem licu ( dogaaj) Pripovjedati moemo koristei opise, komentare ( objanjenja) ili dijaloge ( razgovor) i monologe ( govor jednog lica)

VANO: Pria ne mora biti istinita ak ni ako je pripovjeda kao da su se dogaaji u njoj opisani tebi desili. Knjievne prie treba da budu uvjerljive i lijepo ispriane i u njima moemo do mile volje koristiti matu. Zadatak: Ispriaj priu o tome kako te je neko, ne znajui, uvrijedio. Domaa zadaa: Napii tu priu.

16

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: NARACIJA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti

TEME:

ta je naracija? Od ega sesastoje prie? Pravopis, pravogovor, gramatika Urednost pri pisanju

1. Mama me je obradovala 2. Bio/la san tuan/a

17

NASTAVNA OBLAST:IPV NASTAVNA JEDINICA: NARACIJA

ARTIKULACIJA SATA: Analiza pismene vjebe: 1. Pravopis i pravogovor: POGRENO TANO

2. Gramatika POGRENO 3. Sadrajna analiza 4. Urednost TANO

18

NASTAVNA OBLAST:IKT NASTAVNA JEDINICA: D. CESARI JESEN

ARTIKULACIJA SATA: Tematski razgovor. Posluati pjesmu u Zvunoj itanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je pjesma pobudila u uenicima. Izraajno itanje pjesme. Objanjavanje znaenja nepoznatih rijei. Razgovor o pjesme RAZGOVARAMO O PJESMI, str.9, PJESMA ZNAI; PJESMA ZVUI. itanje pjesme ITAMO POEZIJU, str. 8. Analiza pjesme. Domaa zadaa: Nauiti recitovati strofu koja ti se najvie svia. Nacrtati jednu lirsku sliku.

19

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: D. CESARI JESEN

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Izraajno itanje pjesme. Ponoviti analizu uraenu na prethodnom satu. zadatak za uenike MOJ SVIJET, itanka, str. 9. Zadatak za uenike, Radna sveska, str.6. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napisati krai sastav o jeseni.

20

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: STVARNE I NESTVARNE IMENICE obrada-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti imenice. proitati pjesmu, Na jezik, str.18. Razgovor o pjesmi PROITAJ I RAZMISLI. ZAKLJUAK: S obzirom na to da li oznaavaju neto to je opipljivo ili neto neopipljivo, imenice se dijele na: STVARNE ( KONKRETNE/PREDMETNE) I NESTVARNE ( APSTRAKTNHE/MISLENE). STVARNE imenice oznaavaju bia i predmete iz stvarnog ivota ili predmete i bia koja se mogu zamisliti. Pr. uiteljica, brat, majka, prozor ( oznaavaju bia i predmete iz stvarnog ivota), zvijezda, gospodar, princ ( oznaavaju ono to se moe zamisliti). NESTVARNE imenice oznaavaju sve ono to postoji u ivotu, ali je neopipljivo, nedodirljivo, neizmjerljivo, neprebrojivo. Pr. dobrota, iskrenost, marljivst ( oznaavanje osobine), srea, tuga, radost, alost, bol, ( oznaavaju osjeanja), etnja, rad, spavanje, razmiljanje ( oznaavaju stanje), oluja, svitanje...( oznaavaju prirodne pojave ).

Zadatak: Stvarne imenice zaokrui crvenom, a nestvarne plavom bojom: kua, vjetar, misao, daljina, zvijezda, tuga, pas, osjeaj, dijete. Zadatak: Odgovori: Imenica sat moe biti stvarne i nestvarne. Kad je ova imenica stvarne, a kad je nestvarne? Napii reenice u kojima je ona stvarne, odnosno nestvarne.

Iz pjesme Jesen D. Cesaria izdvoji stvarne i nestvarne imenice. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti.

21

Domaa zadaa: Pored sljedeih imenica napii da li su stvarne ili nestvarne: ovjek, pogled, misao, aa, voda, govor, smijeh, ogrta, pamet.

22

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: STVARNE I NESTVARNE IMENICE

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: - ta su stvarne imenice? - ta su nestvarne imenice? Z1. Iz teksta Cesta Skender Kulenovi, itanka, str. 54. izdvoji stvarne i nestvarne imenice. Zajednika analiza uraenog. Z2. Radna sveska, str.47. Analiza i verifikacija uenikoh znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Iz sljedeeg teksta izdvoji sve stvarne i nestvarne imenice. JEO Sad e, pomisli Jeo. Bio je sav napregnut u iekivanju prvog hica. Koraao je i upadao u izdubljene rupe u snijegu, a srce mu je lupalo od uzbuenja i jeze. Samo ga je snana oeva ruka drala da ne sjedne i da ne sjedne i da ne vrisne: Ja ne smijem dalje! Nikad jo nije osjeao takav uasan strah.

23

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: IZOKRENUTA PRIA B. OPI

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovor. Posluati priu na Zvunoj itanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je pria pobudila u uenicima. itanje prie. Razgovor o prii. Objanjavanje znaenja nepoznatih rijei. - ta je smijeno u prii? - Kako svojim glasom i nainom itanja moe doarati humor iz prie onima koji te sluaju? Razgovoramo o prii itanka, str.52. Saznajmo o prii, itanka, str. 53. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Pronai i zapisati neku aljivu priu, dogaaj ili doivljaj.

24

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: IZOKRENUTA PRIA BRANKO OPI

ARTIKULACIJA SATA: pregled i analiza domae zadae. Izraajno itanje teksta. Ponoviti razgovor o tekstu, raen na prethodnom satu. Analiza teksta. Rad u Radnoj svesci, str.20. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Rijei: prostran, progunati, sukati, rogat, uzda, hrapav, zabraviti upotrijebiti u nekoj svojoj reenici.

25

NASTAVNA OBLAST: ITANJE NASTAVNA JEDINICA: ITANJE U FUNKCIJI ESTETSKOG I ETIKOG ODGOJA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. KAKO PRAVILNO, LIJEPO I IZRAAJNO ITATI? PRAVILA ITANJA: Nemoj uriti prilikom itanja Pazi na pauze u govoru. Sve pauze nisu iste duine. Kod zareza je pauza kratka, da se predahne i spusti glas, a kod take pauza je vea. Upitne reenice izgovaraj drugaije nego uzvine. Nastoj da itanjem izrazi osobine likova.

Zadaci: - Obiljei pauze razliitog trajanja razliitim znacima. Najmanju obiljei znakom I, neto duu znakom II, a najduu znakom III.

26

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: REENICA ponavljanje-

ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti o reenici: - ta je reenica? - Koje reenice nazivamo proste neproirene reenice? - ta je subjekat? - ta je predikat? - Koje reenice nazivamo proste proirene reenice? - Ko ini subjekatski skup? - Ko ini predikatski skup? - Kada u reenici odreujemo subjekat i predikat, kako ih podvlaimo?

Z1. U sljedeim reenicama odredi subjekat i predikat: Ljeto je toplo. Amina spava. Esma ita.

Z2. Gore navedene reenice proiri tako da sadre subjekatske i predikatske skupove: Z3. U sljedeim reenicama odredi subjekat, predikat i subjekatske i predikatske skupove.

Mala plavokosa djevojica uvala je ovce na brijegu. Krupan ovan velikih rogova iao je ispred stada ovaca. Oko stada je trkarao ovarski pas, vjerni uvar ovaca.

Z4. Reenice proiri tako da sadre samo predikatski skup: Ajla gleda. Melisa se smije. jesen dolazi. Snijeg veje.

Z5. Reenice iz prethodnog zadatka proiri tako da sadre samo subjekatski skup. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti.

27

Domaa zadaa: Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup u reenicama: Na ploniku se epurio sivi golub. Ulica je pusta. Davor je usamljeno stajao pored drveta.

28

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: REENICA: IMENIKI I GLAGOLSKI DODACI U REENICI

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Proitaj sljedee reenice i odgovori na pitanja: Djeak tri prema koli. Veselo poskakuje. ta je subjekat u prvoj reenici? Ima li druga reenica subjekat?

ZAKLJUAK: SUBJEKAT U PRVOJ REENICI JE IMENICA DJEAK. U DRUGOJ REENICI NEMA SUBJEKTA. ON JE IZOSTAVLJEN, JER JE SPOMENUT U PRETHODNOJ REENICI.

Proitaj sljedee reenice i odgovori na pitanja: Putujem u Sarajevo. ivi u Mostaru. Imaju li ove reenice subjekat? Subjekat prethodnih reenica nije izreen posebnom rijei, ali mi na osnovu glagola znamo da: Ja putujem u Sarajevo. Ti ivi u Mostaru.

ZAPAMTI: 1. Ako je spomenut u prethodnim reenicama, subjekat moe biti i izostavljen. Tada se on odreuje po smislu. 2. kad subjekat nije izreen, ve sadran u glagolskom obliku, kaemo da je to sadrani ili skriveni subjekat.

Osmotri sljedeu reenicu, pa odgovori na pitanja:

29

Djeak pie. Je li ta prethodna reenica prosta proirena ili prosta neproirena? ta saznajemo iz prethodne reenice? Znamo li ta djeak pie? ta moe pisati? Prua li ova reenica potpunu obavijest?

Ako kaemo reenicu: Djeak pie zadau, onda e ona biti potpuna obavijest, jer emo znati ta djeak pie. Reenica je proirena imenicom zadaa. Ta je imenica dodata glagolu da pokae ta je predmez glagolske radnje. Zbog toga to je dodata glagolu, naziva se glagolski dodatak. Osmotri prvu reenicu, ponovo: Djeak pie. Znamo li to o djeaku koji pie? Koje se rijei mogu dodati uz imenicu djeak da je blie odrede, da kau neto o djeaku?

Ako uz imencu djeak dodamo pridjev mali, onda smo tim pridjevom odredili imenicu djeak i kazali kakav je on: Mali djeak pie.taj pridjev je dodat imeici da je blie odredi. Zbog toga to je dodat imenici, naziva se imeniki dodatak. ZAKLJUAK: PROSTE NEPROIRENE REENICE MOGU SE PROIRITI RIJEIMA KOJE E DATI NEKU DODATNU INFORMACIJU O IMENICAMA I GLAGOLIMA. RIJEI KOJE DAJU DODATNU INFORMACIJU O IMENICAMA NAZIVAJU SE IMENIKI DODACI. IMENIKI DODACI SU ATRIBUT I APOZICIJA. RIJEI KOJE DAJU DODATNU INFORMACIJU O GLAGOLIMA ZOVU SE GLAGOLSKI DODACI.

ZADATAK: Sljedeim reenicama dodaj po jedan imeniki i jedan glagolski dodatak: Ema pjeva. Beba gleda. U sljedeim reenicama odredi subjekat i predikat:

30

Sjedim u klupi. Gledamo film. Analiza uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: U sljedeim reenicama odredi subjekat i predikat, a potom im dodaj imenike i glagolske dodatke.

31

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: IMENIKI I GLAGOLSKI DODACI U REENICI utvrivaje-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: - Koji su imeniki dodaci u reenici? - Koji su glagolski dodaci u reenici? - Po emu se razlikuju prosta neproirena i prosta proirena reenica?

Z1. U sljedeim reenicama subjekat podvuci jednom crtom, predikat sa dvije crte, imenike dodatke zaokrui crvenom, a predikatske plavom bojom. U staroj upi sam sakrila Elminu olovku. Samir je posudio Damirov auto. U staklenoj bati sam pronala prelijep sat. Azra, ta mala, plavokosa djevojica, je mami kupila tanu. U sobi se nalazi stari, pokvareni televizor. Nestani, radoznali Damir je na zelenoj travi ugledao sjejni prsten. Djeiji rusak uva mnoge tajne. U drvenom ormaru se nalaze mamini tanjiri. Asima je kupila pamunog medu i rozu haljinicu. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napisati 5 reenica i odrediti im glagolske i imenike dodatke.

32

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPOTREBA INTERPUNKCIJSKIH ZNAKOVA U REENICI: ZAREZ, TAKA, UZVINIK, UPITNIK

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: Koje interpunkcijske znake poznaje? ZAREZ: Pogledati stihove u Naem jeziku, str.45. Mjesec i njegova baka B. opi i posluati pjesmu u Zvunoj itanci. Razgovor o stihovima RAZMISLI ZAKLJUAK: ZAREZ JE PRAVOPISNI ZNAK KOJIM SE, RADI LAKEG ITANJA I BOLJEG RAZUMIJEVANJA TEKSTA, RAZGRANIAVAJU ODLOMCI RAZLIITOG KARAKTERA U REENICI. zAREZOM SE IBILJEAVA: - NAPOREDNOST, - NABRAJANJE, - NAKNADNO OBJANJENJE, - NAROITO ISTICANJE, - OBRAANJE... ZAREZ SE UPOTREBLJAVA I U SLUAJEVIMA KADA SE JEDNIM DIJELOM REENICE ISKAZUJE SUPROTNOST DRUGOM DIJELU REENICE. TAKOER, ZAREZ KORISTIMO I U UZVICIMA. ZADATAK: Stavi zarez gdje je potrebno: Ja idem u kino a ona u pozorite. Selam je dovoljno visoka pa moebiti dobra koarkaica.

TAKA: Proitai tekst, Na jezik, str.46. Razgovor o tekstu ITAJ I RAZMISLI ZAKLJUAK: TAKA JE PRAVOPISNI ZNAK KOJIM SE NAJEE OBILJEAVA KRAJ REENICE. PIE SE NA KRAJU POTVRDNIH I ODRINIH REENICA, IZA REDNIH BROJEVA NAPISANIH ARAPSKIM CIFRAMA.

33

ZADATAK: STAVI TAKU GDJE JE POTREBNO: Ja sam uenik/ca 5 razreda devetoljetke. Ona ne eli ii na izlet Asmir se eli upisati u I razred Gimnazije.

UPITNIK: Proitati pjesmu, Na jezik, str.51. Razgovor o pjesmi Razmisli

ZAKLJUAK: UPITNIK JE PRAVOPISNI ZNAK KOJI SE PIE NA KRAJU UPITNIH REENICA,

Zadatak: Stavi upitnik gdje je potrebno: Kako si dido Jesi li iao u grad Hoe li malo kolaa UZVINIK Posluati u Zvuanoj itanci priu E. Berbia Kako je otilo ljeto Potom proitati odlomak, Na jezik, str.50. Razgovor o proitanom: Kakko su u Zvunoj itanci izgovorene reenice iz odlomka? Kakve su po znaenju te reenice?

ZAKLJUAK: UZVINIK/USKLJINIK JE PRAVOPISNI ZNAK KOJI SE PIE NA KRAJU UZVINE REENICE. U ITANJU SE TON UZVINIH REENICA RAZLIKUJE OD TONA KOJIMSE ITAJU REENICE DRUGAIJE PO ZNAENJU.

Zadatak: Stavi uzvinik gdje je potrebno:

34

Hej, pogledaj Tiina zadatak za samostalan rad: Stavi odgovarajui pravopisni znak gdje je potrebno: Da li ete kupiti novu kuu Dolazim Ona uiva u itanju knjiga etnjama muzici i plesu Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napii 5 reenica u kojima e upotrijebiti sljedee pravopisne znake: 1. zarez i taku 2. zarez i upitnik 3. zarez i uzvinik 4. taku 5. upitnik 6. uzvinik.

35

NASTAVNA OBLAST: KUI NASTAVNA JEDINICA: PREPRIAVANJE BEZ OBAVEZNOG SASTAVLJANJA PLANA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Razgovor o prepriavanju ta je prepriavanje Na jezi, str. 63. KAKO PREPRIATI TEKST BEZ OBAVEZNOG SASTAVLJANJA PLANA: TEKST SE PREPRIAVA PO ZAMILJENOM PLANU, PO PLANU KOJI SE STVARA U TOKU SAMOG PRIANJA, ALI SE TAJ PLAN NE SASTAVLJA POPSEBNO I NE ZAPISUJE.

KAO MOEMO PREPRIAVATI BEZ SASTAVLJENOG PLANA: KAKO BISMO PREPRIALI BEZ SASTAVLJENOG PLANA, KORISTIT EMO SE ONIM TO SMO NAUIL: RADNJU PRIE TREBA UPAMTITI BRILJIVO- SVI NJENI ELEMENTI MOGU BITI REENI ONAKO KAKO MI TOELIMO, REDOSLIJEDOM ZA KOJI MISLIMO DA JE ODGOVARAJUI I NAINOM KOJI SE NAMA INI POGODNIM.

Zadatak: 1. Proitati priu L. N. Tolstoja 2. Odgovoriti usmeno na pitanja: Gdje i kada se mogla desiti ovakva pria? O emu ona govori? ta ti misli o ovakvim neugodnim situacijama? ta misli o Vanji?

3. Usmeno prepriati priu Napomena: Kada usmeno prepriavamo tekst, moramo se potruditi da pravilno, jasno i razgovijetno izgovaramo glasove, slogove i rijei. Ne ponavljamo rijei i ne sluimo se potapalicama ( ovaj, onaj).Priamo ktraim reenicama. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Radna sveska, str.59.

36

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: ASKA I VUK PREPRIAVANJE BEZ OBAVEZNOG SASTAVLJANJA PLANA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: - Kako prepriati priu bez obaveznog sastavljanja plana - Pravopis, pravogovor, gramatika - Skrenuti panju na urednost i sadrajnost pri pisanju Tema: Aska i vuk

37

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA: ASKA I VUK PREPRIAVANJE BEZ OBAVEZNOG SASTAVLJANJA PLANA

ARTIKULACIJA SATA: Analiza pismene vjebe:

1.Pravopis i pravogovor: POGRENO TANO

2. Gramatika POGRENO 3. Sadrajna analiza 4. Urednost TANO

38

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTVNA JEDINICA: KIA E. KIEVI

ARTIKULACIJA SATA: Posluati pjesmu u Zvunoj itanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je pjesma pobudila u uenicima. Izraajno itanje pjesme. Razgovor o pjesmi. Objanjavanje znaenja nepoznarih rijei. itamo poeziju Analiza pjesme. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa Moj svijet

39

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: KIA E. KIEVI

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Izraajno itanje pjesme. Ponoviti analizu uraenu na prethodnom satu. Razgovor o pjesmi Razgovaramo o pjesmi Izraajno itanje pjesme. Zadatak za uenike: Pjesma znai, pjesma zvui Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa; Radna sveska, str. 7

40

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: VELIKO SLOVO U JEDNOLANIM I VIELANIM IMENIMA GRADOVA, NASELJA, ZEMALJA obrada-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. onoviti: Kada upotrebljavamo veliko poetno slovo? Proitati tekst, Na jezik, str. 40 Jajce Razgovor o tekstu Proitaj i razmisli ZAKLJUAK: SVI LANOVI NAZIVA, OSIM PRIJEDLOGA I VEZNIKA, KOJI ULAZE U SASTAV IMEN GRADOVA I NASELJA PIU SE VELIKIM POETNIM SLOVOM. Pogledati primjere, na jezik, str.41 Zadatak za uenike: Napii pravilno nazive gradova i naselja: dubrava kamenica sremska mitrovica bosansko petrovo selo nju jork london begov han zenica dolac na malti

Analiza uraenog. itanje teksta Na karti Evrope Na jezik, str.41. Razgovor o tekstu Proitaj i razmisli

ZAKLJUAK: VELIKIM POETNIM SLOVOM PIU SE JEDNOLANA I VIELANA IMENA ZEMALJA I DRAVA. Zadatak za uenike: Napii pravilno nazive drava:

41

sjedinjene amerike drave austrija australija kneevina monako bosna i hercegovina republika slovenija

Analiza uraenog. zadatak za uenike: Ispravi greke u tekstu:

Ivana ivi u Bosni i hercegovini, tanije u Gornjem Vakufu. Njena najlbolja prijateljica ivi u jednom selu, eljeznom polju, koje se nalazi pored grada epa. One se dopisuju sa Loren, djevojicom koja ivi u velikoj britaniji, u londonu.

Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Na jezik, str.42 Domai zadatak

42

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS, PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: VELIKO SLOVO U JEDNOLANIM I VIELANIM IMENIMA GRADOVA, NASELJA, ZEMALJA pon-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: - upotreba velikog slova u jednolanim i vielanim imenima gradova, naselja i zemalja

Zadatak: Pored pravilno napisanog naziva stavi znak +, a pored nepravilno napisanog naziva stavi znak -

NAZIV sarajevo han bila Han bila Han Bila Donji vakuf Donji Vakuf Priboj na Limu Dolac Na Lavi Nju jork London Kneevina Monalo Republika Slovenija

TANO

NETANO

Analiza uraenog. Zadatak: Radna sveska, str.54. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napii nekoliko reenica koje e sadravati jednolane i vielane nazive gradova, sela i drava.

43

NASTAVNA OBLAST: KUI NASTAVNA JEDINICA: PREPRIAVANJE S USMJERENJEM NA SAIMANJE TEKSTA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Proitati tekst Djeak Aron I. Samokovlija, itanka, str. 62. OBJASNITI tiva se mogu prepriavati i uz saimanje sadraja ( saet) na sljedei nain ( zajedniki rad) 1. Izdvojiti one pojedinosti u tivu Djeak Aron, koje ine osnovicu prie. Odrediti dogaaje koji slijede jedan iza drugogo. 2. Na osnovu ovako izdvojenih najvanijih pojedinosti u sadraju, pravimo plan za prepriavanje tiva. Bie onoliko taaka koliko ima grupa vanih pojedinosti. 3. Izdvojiti neke necvane pojedinosti koje moemo izostaviti u saetom prepiavanju ovog teksta.

Zadatak: Usmeno, saeto prepriaj tekst. Domaa zadaa: Odgovori na pitanja: 1. Kakve pojedinosti mogu biti u knjievnom tekstu? 2. Zato je potrebno razlikovati bitne pojedinosti od manje bitinih? 3. ta je osnovni smisao teksta? 4. ta znai usmjereno saimanje teksta?

44

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: ALISA U ZEMLJI UDA L. KEROL PREPRIAVANJE S USMJERENJEM NA SAIMANJE TEKSTA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: - Kako saeto prepriati tekst? - Pravopis, pravogovor, gramatika - urednost Zadatak: Prepriati tekst Alisa u zemlji uda s usmjerenjem na saimanje teksta.

45

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA: ALISA U ZEMLJI UDA PREPRIAVANJE S USMJERENJEM NA SAIMANJE TEKSTA

ARTIKULACIJA SATA: Analiza pismene vjebe: 1. Pravopis i pravogovor: POGRENO TANO

2. Gramatika POGRENO 3. Sadrajna analiza 5. Urednost Domaa zadaa: Ponovo napisati pismenu vjebu, ali paziti na tanost i urednost. TANO

46

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: CESTAS. KULENOVI

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovor. Posluati priu u Zvunoj itanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je tekst pobudio u uenicima. Izraajno itanje teksta. Objanjavanje znaenja nepoznatih rijei. Pitanje za uenike: Po emu se razlikuje doivljaj svijeta kod djece i odraslih? Razgovor o prii razgovaramo o prii Analiza prie. Verifikacija uenikih znanja i aktivnaosti. Domaa zadaa: Moj svijet

47

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA. CESTA S. KULENOVI

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. IOzraajno itanje prie. Ponoviti analizu uraenu na prethodnom satu. razgovor o prii Saznajmo o prii Izrajno itanje prie. Rda u Radnoj svesci, str. 21. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Doama zadaa: Izdvojiti iz teksta 5 prostih proirenih reenica i odrediti subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup.

48

NASTAVNA OBLAST: PISANJE NASTAVNA JEDINICA: KREATIVNO PISANJE

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Razgovor o proitanim knjigama, priama, pjesmama... Objasniti pojam krativno pisanje. Sa uenicima napraviti usmenu vjebu- kreativno usmeno stvaranje. Zadatak za uenike: kreativno pisanje- stvaranje vlastitog djela Obratiti panju na pravopis, pravogovor, gramatiku. Analiza i verifikacija uenikih znanja. Domaa zadaa: Napisati 5 reenica koje e opisati tvoja osjeanja u vezi nekog dogaaja

49

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: KADAR

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti prethodne nastavne jedinice iz oblasti medijske kulture. - ta je dokumentarni film, igrani film, crtani film, lutkarski film? - Koja je razlika izmeu zvunog i nijemog filma? - kako je animirani film dobio naziv? - Ko su scenaristi i reiseri? - ta rade glumci? - ta je ekran? - ta se podrazumijeva pod djelimaekrana? - ta je titlovanje? KADAR: Rije kadar moe imati dva znaenja: jedna sliiva na filmskoj traci ili dio filma koji kamera snimi na jednom prostoru i u vremenu od ukljuenja do iskljuenja kamere.

Filmska i televizijska djela sastavljena su od niza snimljenih kadrova. Kadrovi se poslije snimanja montiraju u priu u pokretnim slikama koju najee prati i odgovarajua muzika.

50

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: POSLJEDNJE LASTE . PANDO

ARTIKULACIJA SATA: Tematski razgovor. Posluati pjesmu na Zvunoj itanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je pjesma pobudila u uenicima. iatanje pjesme- objanajvanje znaenja nepoznatih rijei. Upoznati uenike sa stilskim sredstvom poreenjem: pOREENJE JE STILSKO SREDSTVO KOJE SE KORISTI U KNJIEVNIM TEKSTOVIMA KAKO BI SE POVEZALE SLIKE I POJMOVI KOJI SU PO NEEMU SLINI ILI KADA U TEKSTU ELIMO POSTII DOJAM SLINOSTI, POVEZIVANJA, UOAVANJA VEZE MEU STVARIMA I POJAVAMA.

Analiza pjesme. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivosti. Domaa zadaa: - Paljivo proitaj stihove napisane u udbeniku, str.13. i uradi zadatak vezan za te stihove - Napii nekoliko reenica o osnovnom osjeanju u pjesmi

51

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: . PANDO

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Intrepretativno itanje pjesme od strane uenika. Ponoviti analizu pjesme uraenu na prethodnom asu. Izraajno itanje pjesme. Razgovor o pjesmi: - Pronai poreenje u pjesmi - pronai pridjeve u pjesmi - Pored imenovanih pjesnikih slika napii stihove na koje misli da se odnose: OBLACI SKRIVAJU LASTE NA ODLASKU DVIJE POSLJEDNJE LASTE LASTE SE SPREMAJU NA PUT POVORKE I JATA IZNAD UME TUNO CVRKUU LASTE U ZORU PUTUJU LASTE UZALUDNO TRAGANJE LJETO ODLAZI ZA PTICAMA Koje od ovih lirskih slika su vizuelne, a koje su akustine? Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Moj svijet, str.13.

52

NASTAVNA OBLAST: ITANJE NASTAVNA JEDINICA:RAZUMIJEVANJE I REPRODUKCIJA PROITANOG SA ELEMENTIMA STVARALATVA

ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti tekstPosljednje last . Pando.Intrepretativno itanje od strane nastasvnika ili reprodukcija putem CD-a. Intrepretativno itanje od strane nastavnika nakon emotivne pauze. Analiza teksta: Obratiti panju na znakove interpunkcije. - Koji znaci interpunkcije su zastupljeni u tekstu? - Prilikom itanja koju ulogu ti znaci imaju? - Koju ulogu ima apostrof u rijei? Napomena: Ove stihove uenici trebaju proitati kao da se nekome obraaju do koga im mnogo stalo, ko im mnogo znai. Da bi ovo postigli, moramo ponoviti osjeanja u pjesmi. Uenicima moramo skrenuti pasnju na reprodukciju pjesme tonom koji pokazuje njenost i brigu za osjeaje drugih ljudi. Uenika reprodukcija pjesme: Poto je zastupljen rad u grupama, reenice se moraju, unutar grupe, dogovoriti na koji nain e reprodukovati pjesmu i ko e predstavljati grupu.

53

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA. ZAMJENICE

ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti prethodno obraene vrste rijei kroz reenicu: Mamin areni kaput stoji u starom plakaru. ZAMJENICE: Zamjenice su rijei koje upuuju na bia i predmete. Upuuju tako to zamijene imena bia i predmeta. Zamjenice koje upuuju na lica nazivaju se line zamjenice. LINE ZAMJENICE SU: ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona. LINA ZAMJENICA ZA SVAKO LICE: sebe ili se Rijei koje pokazuju da neto pripada prvom, drugom ili treem licu nazivaju se prisvojne zamjenice. PRISVOJNE ZAMJENICE SU: moj, moja, moje, tvoj, tvoja, tvoje, njegov, njegova, njegovo, na-a-e, va-a-e, njihov-a-o, njezin-a-o Prisvojne zmajenice za svko lice: svoj ( m. r.), svoja ( .r.), svoe( s. r.)

LICA 1. lice

LINE ZAMJENICE ja

2. lice

ti

3. lice

on ona ono

PRISVOJNE ZAMJENICE moj moja moje tvoj tvoja tvoje njegov, njegova, njegovo, njezin, njezina, njezino

LINE ZAMJENICE mi

vi

oni one ona

PRISVOJNE ZAMJENICE na naa nae va vaa vae njihov njihova njihovo

Uenika znanja provjeriti u tekstu na str.21 KO NAJVIE ITA

54

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA. ZAMJENICE pon-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: - Kako nazivamo vrstu rijei koju upotrebljavamo kako bismo zamijenili imenice? - Kako nazivamo zamjenice koje upuuju na lica? - Kako nazivamo zamjenice koje kazuju da neto pripada nekome? - Koje su to line zamjenice? - Koje su to prisvojne zamjenice? - Koja zamjenica je prisvojna zamjenica za svako lice?

ZADACI: Z1. Izdvoji sve zamjnice iz sljedeeg teksta i odredi im broj, rod i vrstu:

Sejo i Emir su pozvali Ivana i HArisa da igraju koarke. Sejo je rekao: Prvo emo odrediti ekipe, a onda emo igrati.Ti i ja, Ivane, emo biti prvi tim, a ti Harise i ti emire bit ete drugi tim. Haris je na to rekao: Vai. On i ja emo pobijediti. Njihovu utakmicu su pratila jo dva djeaka. Na kraju utakmice Haris je rekao : Jesam li ti rekao da emo mi pobijediti. Vi ste slabiji od nas. sada neka oni igraju pritv nas, pokazao je na dva posmatraa. I jo je rekao: TI, Sejo, malo vie vjebaj svoj tim.

Z2. Popuni tabelu slijedei primjer:

ZAMJENICA JA VA ONA TI ONO TVOJ VAA NJEGOV

LICE 1. 2.

BROJ J M

LINA +

PRISVOJNA +

55

NJIHOVA MI ONI TVOJA NJENA NAA

Z3. U tekst ubaci odgovarajue zamjenice: mi, nae, nas, svojom, njihova, ja, svojih, moja, njena

_________ mama i ________ sestra, tj._______ tetka Azra svaki dan idu u etnju. __________ omiljena ruta je obalom rijeke BOsne. Tamo sretnu mnogo _______ prijateljica, pa se s njima ispriaju. ______ znam da je _________njihova najea tema, ________ djeca. Svaka od ________ se hvali ________ djecom. Ali, nakad _________ znaju i kuditi. Meutim, ________, djeca, najgore proemo ako _______ mame, kroz te razgovore saznaju neto to je bilo u koli, a _______ im nismo rekli.

Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Sljedee zamjenici napii ureenici: ja, on, ona, mi, vaa, tvoja. Napii 5 reenica.

56

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: POKAZNE ZAMJENICE

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti line i prisvojne zamjenice. Razgovor o pokaznim zamjenicama: Ova haljina mi se ne dopada kao ta tvoja. Meni se vie dopada ona Eminina. Kojim rijeima je prva djevojica uputila sagovornicu na svoju i njezinu haljinu? Kojom je rijeju druga djevojica pokazala na Emininu haljinu?

Rijeima ova, ta, ona djevojice su jedna drugu uputile, pokazale na haljine koje im se dopadaju. Ovakve rijei se nazivaju pokazne zamjenice. - Kojeg su roda rijei ova, ta ona? Te rijei se odnose na imenicu haljina, pa e biti istog roda kao i ta imenica. ZAKLJUAK: POKAZNE ZAMJENICE SU RIJEI KOJIMA SE UPUIUJE, ODNOSNO POKAZUJE NA BIA, PREDMETE ILI NA NETO TO SE NALAZI U BLIZINI PRVOG LICA ( SAGOVORNIKA), , pa e biti istog roda kao i ta imenica. ZAKLJUAK: POKAZNE ZAMJENICE SU RIJEI KOJIMA SE UPUIUJE, ODNOSNO POKAZUJE NA BIA, PREDMETE ILI NA NETO TO SE NALAZI U BLIZINI PRVOG LICA ( GOVORNIKA), DRUGOGO LICA (SAGOVORNIKA) ILI JE DALJE OD NJIH. POKAZNE ZAMJENICE OVAJ, OVA, OVO UPUUJU NA BIA, PREDMETE ILI NA NETO DRUGO TO SE NALAZI U BLIZINI PRVOG LICA ILI GOVORNIKA. POKAZNE ZAMJENICE TAJ, TA, TO UPUUJU NA BIA, PREDMETE ILI NA NETO DRUGO TO SE NALAZI U BLIZINI DRUGOGO LICA ILI SAGOVORNIKA. POKAZNE ZAMJENICE ONAJ, ONA, ONO UPUUJU NA LICA, PREDMETE ILI NA NETO DRUGO TO SE NALAZI DALJE OD GOVORNIKA I SAGOVORNIKA. POKAZNE ZAMJENICE POKAZUJU PROSTORNU BLIZINU ILI UDALJENOST OD GOVORNIKA ILI SAGOVORNIKA.

57

Zamjenica ovakav, takav,. onakav upuuju, odnosno pokazuju na neke osobine bia, predmeta ili ega drugog. I one spadaju u pokazne zamjenice, ali zbog toga to pokazuju ososbine nazivaju se jo i opisnim zamjenicama. Zamjenice ovoliki, toliki, onoliki upuuju, odnosno pokazuju na koliinu (veliinu) predmeta ili ega drugog. I one spadaju u pokazne zamjenice, ali zbog toga to pokazuju koliinu, te zamjenice se nazivaju jo i koliinske zamjenice. Pokazne zamjenice nazivaju se jo i demonstrativne. Pokazne zamjenice moraju se slagati sa imenicom uz koju stoje u rodu i broju. Pokazne zamjenice imaju sva tri roda za svako lice jednine i mnoine.

LICA 1. LICE

2. LICE

3. LICE

JEDNINA OVAJ OVA OVO TAJ TA TO ONAJ ONA ONO

MNOINA OVI OVAKVI OVE OVAKVE OVA OVAKVA TI TAKVI TE TAKVE TA TAKVA ONI ONAKVI ONE ONAKVE ONA ONAKVA

Zadatak za uenike: Radna sveska, str 23. Analiza uraenog. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napisati krai sastav(najvie deset reenica) u kojem e biti zastupljene zamjenice.

58

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: ZAMJENICE:POKAZNE ZAMJENICE pon, utv-

ARTIKULACIJA SATA:

Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti o zamjenicama: - ta su zamjenice? - Vrste zamjenica? - Rod i broj zamjenica? Zadatak: Zajedno popuniti tabelu: Stavi + u odgovarajuu kolonu:

ZAMJENICA ONI MOJ TI OVA TAJ ONAKVA TAKAV

PRISVOJNA

LINA

POKAZNA

Analiza uraenog. Zadatak za uenike: Iz teksta Telefon izdvojiti sve zamjenice i napisati vrstu, rod i brpoj zamjenica. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: napisati 5 reenica koje ne sadravaju zamjenice,. a potom te reenice napisati tako da odreene imenice iz nji budu zamijenjene zamjenicama.

59

NASTAVNA OBLAST: KUI NASTAVNA JEDINICA: PRIANJE NA OSNOVU DATIH TEMATSKIH RIJEI

ARTIKLACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Objasniti pojam tematskih rijei: Tematske rijei su one rijei koje kazuju o emu se govori u prii. Ono o emu se govori u prii j tema prie. Zadatak za usmenu vjebu: Na osnovu datih tematskih rijei ispriajmo priu: dva druga dogovor pjeaenje put prema planini udaljavanje lutanje po planini strah poetak oluje povratak-

Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Na osnovu datih tematskoh rijei ispriaj priu: jutro. ptice, buenje, vjetar, gnijezda, oluja, spaavanje, strah, uspjeh, sunce, osmijeh, cvrkut.

60

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: PRIANJE NA OSNOVU DATIH TEMATSKIH RIJEI

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponovitipravopis, pravogovor, ramatiku. Napomenuti: Vano je uredno i itko pisati. TEMATSKE RIJEI drvarnica plamen stanari voda vatrogasci uzvici opasnost kua portvovanje uspjeh.

Uenici sami daju naslov sastavu.

61

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA: PRIANJE NA OSNOVU DATIH TEMATSKIH RIJEI

ARTIKULACIJA SATA:

Analiza pismene vjebe: 1. Pravopis i pravogovor: POGRENO TANO

2. Gramatika POGRENO 3. Sadrajna analiza 4. Urednost Domaa zadaa: Napisati ispravak pismene vjebe. TANO

62

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: MAJIN DAR

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovor. Izraajno itanje prie/ sluanje prie na Zvunoj itanci. Emotivna pauza. razgovor o osjeanjima koje je pria pobudila u uenicima. itanje teksta. Objanjavanje znaenja nepoznatih rijei. Razgovor o prii, str57. Analiza teksta. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: - Nacrtaj kutiju koju je majka poslala sinu - Uporedite filmsku ili knjievnu prii sa priom Majin dar

63

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: MAJIN DAR

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Izraajno itanje prie. Ponoviti analizu uraenu na prethodnom satu. Zadataka: Analiza likova: - Osobine glavnog lika - osobine djece Navedene osobine potkrijepiti dijelovima iz tzeksta. Uoiti odnose meu likovioma. Povui paralelu sa odnosom uenika prema svojim roditeljima. Zadatak: Rad u Radnoj svesci ( osim drugog zadatka). Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Radna sveska, 2. zadatak.

BROJ SATA: 58, 59, 60 NASTAVNA OBLAST: LEKTIRA

64

NASTAVNA OBLAST:PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: PISANJE GLAVNIH I REDNIH BROJEVA SLOVIMA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti o glavnim i rednim brojevima: - 3 ( tri)- glavni ili osnovni broj - 3. (trei)- redni broj Brojeve po znaenju dijelimo na glavne ili osnovne i redne brojeve. Glavne i redne brojeve u reenici piemo malim poetnim slovom, osim ako se nalaze na poetku reenice. Primjer: U koariima tristo jabuka. U koari ima 300 jabuka. Esma je opravo proitala sedamdesetu stranicu knjige. Esma je upravo proitala 70. stranicu knjige.

SASTAVLJENO KAO JEDNA RIJE PIU SE: - GLAVNI BROJEVI OD 1-19, REDNI BROJEVI 1. DO 19. - GLAVNI REDNI BROJEVI SLOENI S DESET - GLAVNI I REDNI BROJEVI SLOENI SA STO - GLAVNI BROJEVI KOJI SU IZVEDENI OD IMENICA I KOJI SU SLINI IMENICAMA.

RASTAVLAJENO SE PIU GLAVNI I REDNI BROJEVI KOJI SU SASTAVLJENI OD DVIJU ILI VIE RIJEI.

ZADACI: - Napii nazive brojeva: 48, 867. 7000. 19, 39. 1276, 12367. 881, 425. Od rednih brojeva napravi glavne brojeve i obratni i napii slovima nazive tih brojeva:

47, 9. 400, 321. 1000, 1000000. 7150. 446. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napii 5 reenica koje e sadravati glavne i redne brojeve.

65

NASTAVNAOBLAST: ITANJE NASTAVNA JEDINICA:VJEBA ITANJA

ARTIKULACIJA SATA:

Pregled i analiza domae zadae. KAKO PRAVILNO, LIJEPO I IZRAAJNO ITATI? PRAVILA ITANJA: Nemoj uriti prilikom itanja Pazi na pauze u govoru. Sve pauze nisu iste duine. Kod zareza je pauza kratka, da se predahne i spusti glas, a kod take pauza je vea. Upitne reenice izgovaraj drugaije nego uzvine. Nastoj da itanjem izrazi osobine likova.

Zadaci: - Obiljei pauze razliitog trajanja razliitim znacima. Najmanju obiljei znakom I, neto duu znakom II, a najduu znakom III.

66

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPOTREBA INTERPUNKCIJSKIH ZNAKOVA U REENICI: DVOTAAK, TRI TAKE, CRT, CRTICA, NAVODNI ZNACI ob-

ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti: - Navedi pravopisne znqkove koje poznaje! - Kada koristimo taku, upitnik, uzvinik, zarez? Zadataka: Pravopisni znak stavi na odgovarajue mjesto: Ja se zovem Elma Ide li ti u kino mama je bila na pijaci i kupila je narande banane kupus mrkvu i pinat Hej ti doi ovamo

Analiza uraenof. Upoznati uenike sa ostalim pravopisnim znacima: DVOTAKA ( :) Proitati tekst, Na jezik, str.48. razgovor o tekstu, Proitaj i razmisli

ZAKLJUAK DVOTAKA JE PRAVOPISNI ZNAK KOJI UKAZUJE DA TEKST KOJI SLIJEDI SADRI OBJANJENJE ILI ZAKLJUAK TEKSTA KOJI MU PRETHODI. DVOTAAKA SE PIE ISPRED JEDINICA U NABRAJANJU. PIE SE I U UPRAVNOM GOVORU, ISPRED NAVEDENIH RIJEI. ZADATAK: Upotrijebi dvotaku gdje je potrebno: Azra je kupil sok, okoladu, kokice, smoki, kolae i pozvala svoje prijateljice da gledaju film. Elam je rekla Ja idem u etnju. Analiza uraenog.

67

TRI TAKE ( ...) Reenice, na jezik, str. 48. ZAKLJUAK: AKO MISAO S NAMJEROM NIJE DOVRENA ILI SE NJOME ELI UKAZATI DA IZA IZREENOG POSTOJI JO NETO NEISKAZIVO, NEIZREENO, NETO TO POSEBNO TREBA OZNAITI I IZA EGA SLIJEDI NEKOLIKO SLINIH PRIMJERA ILI MISLI, KORISTIMO TRI TAKE. Zadatak: Uenici trebaju navesti nekoliko primjera. Analiza uraenog.

CRTA: Proitati tekst Djedova pria, Na jezik, str. 49. Razgovor o tekstu itaj i razmisli ZAKLJUAK: CRTA JE PRAVOPISNI ZNAK KOJI MOE UPUIVATI NA TO DA TEKST KOJI SLIJEDI SADRI OBJANJENJE ILI ZAKLJUAK PRETHODNOG TEKSTA. CRTA SE KORISTI I UMJESTO ZAREZA, ZA OBILJEAVANJE DUE PAUZE. CRTA MOE UPUIVATI I NA DRUGE ELEMENTE. CRTA U SLUBI PRAVOPISNOG ZNAKA IMA UVIJEK RAZMAKA SA OBJE STRANE. Zadatak: U sljedeim reenicama upotrijebi crtu gdje je potrebno: Svi u razredu dobili su neko novo ime nadimak je bio sastavni dio odrastanja. Juer sam zavrila sa itanjem knjige Orlovi rano lete ostavila me je bez daha. Analiza uraenog.

CRTICA: CRTICA KAO PRAVOPISNI ZNAK STAVLJA SE IZMEU SASTAVNIH DIJELOVA RIJEI. KADA SE U NOVI RED PRENOSI DIO KOJI SE NASTAVLAJ CRTICOM, ISPRED NJEGA SE PIE CRTICA- NOVI RED POINJE CRTICOM.

68

NAVODNICI ( , , ) Proitati tekst, Na jezik, str.52. Razgovor o tekstu itaj i razmisli

ZAKLJUAK: NAVODNICI SU PRAVOPISNI ZNACI KOJI SE PIU NA POETKU I NA ZAVRETKU NAVEDENIH RIJEI U UPRAVNOM GOVORU. NAVODNICIMA SE MOGU OZNAAVATI I NASLOVI KNJIEVNIH DJELA.

zadatak: Napii 5 naslova knjievnih djela. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: napii nekoliko reenica, ali da svaka reenica sadrai bar dva pravopisna znaka.

69

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: BIJELI GRAD G. KRKLEC

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. tematski razgovor. Posluati pjesmu na Zvunoj itanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je pjesma pobudila u uenicima. Izraajno itanje pjesme. Objanjavanje znaenja nepoznatih rijei. razgovor o pjesmi: itamo poeziju Razgovor o pjesmi Izraajno itanje pjesme. Analiza pjesme. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivosti. Domaa zadaa: nauiti recitovati strofu koja ti se najvie svia iilustrovati njaljepu lirsku sliku.

70

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: G. KRKLEC BIJELI GRAD

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Izraajno itanje pjesme. Ponoviti analizu pjesme uraenu na prethodnom satu. Zadaci za uenike: Pjesma znai, pjesma zvui Upoznatio uenike sa pojmom epiteti. EPITETI SU STILSKO SREDSTVO KOJE KORISTIMO KADA U KNJIEVNIM TEKSTOVIMA ELIMO BLIE OPISATI POJMOVE I PREDMETE I UINITI TEKST IVOPISNIJIM I LJEPIM.

Zadatak za uenike: Radna sveska, str.9 Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Moj svijet

71

NASTAVNA OBLAST: KUI NASTAVNA JEDINICA: PRIANJE DOGAAJA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovoro. Proitati priu . Pande Medvjedi , Na jezik, str.68. Razgovor o prii, Na jezik, str.69. ZAKLJUAK: O DOGAAJIMA PRIPOVJEDAMO U TREEM LICU. TAKO SE STIE DOJAM DA JE PRIPOVJEDA OBJEKTIVAN, DA POSMATRA DOGAAJ SA NEKE UDALJENOSTI, DA O NJEMU MNOGO ZNA.dA BI NEKI DOGAAJ ISPRIALI USPJENOO, POTREBNO JE NAPRAVITI PLAN PRIANJA. Primjer:

Kada su uenici doli na as tjelesnog odgoja, u salu je uletio vrabac. Uenici su jurili za njim i konano su ga uhvatili. Malo kasnije pustili su vrapca na slobodu. Ovo je vrlo saeto isprian sadraj dogaaja. On se moe i opirnije ispriati, ali moramo napraviti plan. Z1. Plan prianja ovog dogaaja je: 1. Poeo je as 2. Hvatanje vrapca 3. Vrabac je opet na slobodi Z. Ispriaj opirnije sastav prema ovom planu.

ZAKLJUAK U PRIANJU SVAKOJ POJEDINOSTI TREBA DATI ONOLIKO MJESTA KOLIKO JOJ PRIPADA PO NJENOM ZNAENJU. PRIANJE TREBA RAZVIJATI RAVNOMJERNO: NIJE DOBRO U POETKU PRIATI OPIRNO, A KASNIJE SAETO.PRIANJE E BITI USPJELIJE AKO UPOTREBLJAVAMO I KRAE I DUE REENICE. PRI PRIANJU DOGAAJA, POJEDINOSTI, ONO TO SE DOGAALAO, TREBA KAZIVATI ODREENIM REDOM.

72

Z#. Na osnovu sljedeeg plana, ispriaj dogaaj: 1. 2. 3. 4. U posjetu djedu rad na njivi Bjeanje od nevremena Kod kue

Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. DOmaa zadaa: rdana sveska, str.63.

73

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: PRIANJE DOGAAJA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: - Kako piemo dogaaj - Pravopis, pravogovor, gramatika Tema: Ispriati dogaaj po vlastitom izboru

74

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA:PRIANJE DOGAAJA

ARTIKULACIJA SATA:

Analiza pismene vjebe: 1. Pravopis i pravogovor: POGRENO TANO

2. Gramatika POGRENO 3. Sadrajna analiza 4. Urednost Domaa zadaa: Napisati ispravak pismene vjebe. TANO

75

NASTAVNA OBLAST:PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPRAVNI GOVOR ( 1. VERZIJA) ob-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovor. itanje teksta, Na jezik, str. 54 Razgovor o tekstu itaj i razmisli ZAKLJUAK: UPRAVNI GOVOR JE DOSLOVNO ( TANO) NAVOENJE RIJEI KOJE JE NEKO IZGOVORIO. UPRAVNI GOVOR OZNAAVAMO NAVODNIM ZNACIMA.

Primjer: Igor je rekao: Selmire, hajdemo u kino. Azra je rekla mami: Kupila sam hljeb. Emina je upitala Azru: A, gdje si kupila hljeb? Emir je uzviknuo: Pazi, lopta! U upravnom govoru razlikujemo: UVODNE RIJEI I NAVEDNE RIJEI. UVODNE RIJEI su one rijei i reenice koje objanjavaju ko, kada i kako govori. Mogu biti ispred navedenih rijei, iza njih ili se nalaziti u sredini, izmeu dva dijela navedenih rijei. NAVEDENE RIJEI ili reenice tano ( doslovo) navodimo onako kako ih je neko izgovorio, bez ikakavih dodavanja ili oduzimanja.

Z1. U gore navedenim reenicama zaokrui crvenom bojom uvodne rijei, a plavom bojom navedene rijei. Analiza uraenog. UPRAVNI GOVOR JE MOGUE PISATI NA TRI NAINA: 1. PIEMO UVODNE, A ZATIM NAVEDENE RIJEI 2. PIEMO NAVEDENE, A ZATIM UVODNE RIJEI 3. IZMEU NAVEDENI RIJEI PIEMO UVODNE RIJEI. Mi emo danas vjebati 1. nain ( 1. verziju)

76

Z2. U sljedeim reenicama zaokrui lavom bojom uvodne, a crvenom bojom navedene rijei: Esma je doviknula Emi: Donesi nam, molim te, sendvie! Fuad je upitao Dinu:Kada ti je roendan? Mama je rekla Dini:Mora napistai zadau. Z3. Od sljedeih reenica koje nisu napisane u upravnom govoru, napravi upravni govor: Uiteljica je rekla djeci da sutra idu na izlet. Djed je pozvao unuka da mu donese vode. Drugarica je pitala Elmu hoe li sutra ii u kino. Uenici su povikali da dolazi uiteljica. Majka je izjavila da e danas biti lijep dan. Admir je pitao tatau moe li danas ii na pecanje. Z4. Sljedee reenice koje su napisane u upravnom govoru, napii, ali tako da ne budu napisane u upravnom govoru: Edin je upitao Irmu: Hoemo li poslije kole zajedno kui? Irma mu je veselo odgovorila: Hoemo! Mama je gledala djecu i rekla: Ba ste vi dobra djeca. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivosti. Domaa zadaa: napii 5 reenica upravnog govora ( 1. verzija), a potom ih napii, ali ne u upravnom govoru.

77

NASTAVNA OBLAST:PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPRAVNI GOVOR ( 1. VERZIJA) pon-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: - ta je upravni govor? - ta su ovodne, a ta navedne rijei? Z1. Sljedee reenice napii u 1. verziji upravnog govora: Asima i Denisa su rekle Jagodi da je njena haljina veoma lijepa. Baka je upitala unuku hoe li joj doi sutra. Damir je uzviknuo djeci da je ogledao zeca. Semir je upitao Merjemu da mu posudi crvenu bojicu. Maja je izjavila da najvie voli plavu boju. Jasmin je radosno uzviknuo da je proao odlinim uspjehom. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Iz teksta Sarka izdvojiti 5 reenica koje su napisane u 1. verziji upravnog govora.

78

NASTAVNA OBLAST:PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: NEUPRAVNI GOVOR

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: sljedee reenice napii u sve tri verzije upravnog govora:

Biljana je rekla tati da eli gledati svoj omiljeni crtani. Azra je veselo uzviknula da je uhvatila malu ptiicu. Analiza uraenog. itanje teksta, Na jezik, str.56. Razgovor o proitanom tekstu itaj razmisli ZAKJLUAK: KAD NEIJE RIJEI NE NAVODIMO ONAKO KAKO IH JE NEKO IZGOVORIO, NEGO IH PREPRIAVAMO- TAJ GOVOR SE ZOVE NEUPRAVNI GOVOR. uPRAVNI GOVOR JE NAJLAKE PRETVORITI U NEUPRAVNI DODAVANJEM RIJECE DA. ZAPAMTI: U KNJIEVNIM DJELIMA SE NEUPRAVNI GOVOR NAJEE KORISTI U PRIPOVJEDANJU I KOMENTIRANJU DOGAAJA TE OBJANJAVANJU OSOBINA LIKOVA. UPRAVNI GOVOR SE KORISTI DA BI SE POSTIGAO RITAM U PRII ILI PJESMI DIJALOZI NAPISANI U UPRAVNOM GOVORU ITATELJIMA I ITATELJICAMA KNJIEVNIH DJELA DAJU UTISAK DA SE RADI O STVARNOM RAZGOVORU I UBRZAVANJU RADNJE.

ZADATAK: Sljedee reenice napii u neupravnom govoru Esma ree Azri i Ameli: Doite kod mene na sladoled. Ona je meni uzviknula: Hej, doi ovamo i pogledaj ovo malo mae! Vanesu je upitala sestra:Zato si tako vesela? Analiza uraenog. Zadatak: Sljedee reenice napii u upravnom, odnosno neupravnom govoru: Djeca su pitala uiteljicu kada e ii na ekskurziju.

79

Maja je upitala mamu: Zar opet moram rano ustati? Omer je uzviknuo: Ivane, pogledaj duga! Azra je ula od Senije da sutra dolazi maioniar u kolu. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Na jezik, str.57, kolski zadatak

80

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: NEUPRAVNI GOVOR

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: - ta je neupravni govor? - Kako je najlake pretvoriti upravni govor u neupravni govor? Z1. koski zadatak2, Na jezik, str.57. Z2. Sljedei odlomak iz teksta Cvrak i mrav napii u neupravnom govoru: CVRAK I MRAV Jedne zime doe cvrak mravima i ree: Molima vas, dajte mi malo ita da ne umrem od gladi. Mravi ga zapitaju: A ta si ljetos radio? Cvrak ree: SVirao sam. Mravi ga istjerae napolje, govorei mu: Kad si ljetos svirao, a ti sad igraj da te glad proe.

Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Naredni tekst napii tako da neupravni govor pretvori u upravni: Otac ree kako mora ii, jer ga ve ekaju. Stric dodade da e i on s njim poi. Majka im ree da ne zaborave donijeti namirnice za kuu.

81

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: KO JE NAJJAI NA SVIJETU JAPANSKA NARODNA PRIA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Posluati priu na Zvuanoj itanci. Emotivna pauza. razgovor o osjeanjima koje je pria pobudila u uenicima. Izraajno itanje prie. Objanjavanje znaenja nepoznatih rijei. Razgovor o prii: itamo priu, Razgovaramo o prii 1. dio. Izraajno itanje prie. Analiza prie. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Razgovaramo o prii: - Saznati neto vie o Japanu i japanskoj kulturi - Saznati ta su samuraji - Zapisati u svesku

82

NASTAVNA OBLAST:IKT NASTAVNA JEDINICA: JAPANSKA NARODNA PRIA KO JE NAJJAI NA SVIJETU

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Izraajno itanje prie. Ponoviti analizu uraenu na prethodnom satu. razgovor o prii: Saznajmo o prii Zadatak za uenike: Radna sveska, str23 Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivmosti. Domaa zadaa: Moj svijet

BROJ SATA: 73,74

83

NASTAVNA OBLAST: ITANJE I PISANJE NASTAVNA JEDINCA: DIKTAT; ISPRAVAK DIKTATA

ARTIKULACIJA SATA: DIKTAT Berina i Zerina su sestre. One stanuju sa svojim roditeljima, majkom Azrom i ocem Edinom, u Goradanskoj ulici, na 4. spratu jedne crvene stambene zgrade. Berina pohaa 8. razred Osnovne kole Prvi maj, a Zerina pohaa 4. razrede Osnovne kole Hasan Kiki.Obe su odline uenice i imaju mnogo hobija. Berina uiva u itanju knjiga i u gledanju filmova. Njena najdraa knjiga je Orlovi rano lete, koju je napisao Branko opi, a najdrai film joj je- ma ni ona nije ba sigurna. Zerina voli takoe, mnogo itati- ali djeije asopise. Njen najdrai asopis je Pet+. Ona ima svaki broj. Svaki dan, kada se vrate iz kole, Berina pita Zerinu: Draga moja mala seko, ta je danas bilo u koli? A svaki put joj Zerina odgovori: Ma, svata. Potom joj se nasmije i poljubi je u obraz.

84

NASTAVNA OBLAST: ITANJE NASTAVNA JEDINICA: ITANJEM DO NOVIH INFORMACIJA

ARTIKULACIJA SATA:

Pregled i analiza domae zadae. KAKO PRAVILNO, LIJEPO I IZRAAJNO ITATI? PRAVILA ITANJA: Nemoj uriti prilikom itanja Pazi na pauze u govoru. Sve pauze nisu iste duine. Kod zareza je pauza kratka, da se predahne i spusti glas, a kod take pauza je vea. Upitne reenice izgovaraj drugaije nego uzvine. Nastoj da itanjem izrazi osobine likova.

Zadaci: - Obiljei pauze razliitog trajanja razliitim znacima. Najmanju obiljei znakom I, neto duu znakom II, a najduu znakom III.

85

NASTAVNA OBLAST: JEZIK NASTAVNA JEDINICA: PRAVOPIS, PRAVOGOVOR:- pon-

ARTIKULACIJA SATA: Z1. Iz sljedee grupe imenica prepii vlastitie imenice: Sarajevo, hotel, avion, Mostar, Una, Rua, rua, Olovo, put, fabrika, olovo, rafinerija, Bosna Z2. ta je tano? Podvuci tano napisane nazive knjiga, listova, asopisa i naroda: vlak u snijegu makedonci Bosanci vlak u snijegu Makedonci bisanci dnevni avaz Dnevni avaz Z3. Odredi rod, broj i vrstu sljedeih imenica: tetak, prue soba jasmina auto automobil sobe tetke Z4. Odredi rod, broj i vrstu pridjeva: smijeni drveni zeleni kameni Senkin aki Z5. Ispravi greeke: enesov Farukov Sarajevski

86

Banjaluki niki mostarski Sudin Z6. Odgovori na pitanja: - Kako se zovu rijei kojima su zamijenjene imenice? - Nabroj line zamjenice! Nabroj prisvojne zamjenice! - Da li zamjenice imaju rod i broj? Z7. UPotrijebi pravilno pravopisne znake: Ja itam? Hoe li jabuku! Hej, ti. Kupila sam haljinu, eir sandale torbu i nvanik. Z8. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup u sljedeim reenicama: Svako jutro, ranom zorom, on tri pored rijeke. U Emininom starom, drvenom ormaru, juer sam pronala crvenog medu i rozu haljinicu.

87

NASTAVNA JEDINICA: POLUGODINJA SISITEMATIZACIJA ZNANJA ISPRAVAKA POLUGODINJE SISTEMATIZACIJE ZNANJA

ARTIKULACIJA SATA: 1. Proitaj pjesmu i odgovori na pitanja: MOJA KUA MOJA KUA JE LIJEPA KUA LJEPA OD SVAKOG GNIJEZDA NJU SUNCE VOLI, A OD SVANUA GRLI JE SVAKA ZVIJEZDA. MOJA JE KUA NA KRAJU SELA MOJA JE KUA MNOGO HTJELA. HTJELA JE BITI KROV ZA PTICE I NO ZA SVICE. HTJELA JE BITI DVORAC IZ BAJKE IZ DIVNE BAJKE MOJE BAKE. MODA I NASELJE MALIH MRAVA U CARSTVU TRAVA. ONA JE SPLELA IZNAD OGNJITA CIGLU DO CIGLE DA JOJ NI MRAZA OTRE IGLE NE MOGU NITA MODA KO GOLUB PTICA BIJELA KOJOJ SE DJECA ZA LET NUDE DA BI DO SUNCA LETJELA, IL JE TA KUA DIVNOG LIKA VIE OD SVEGA POELJELA DA IMA MNOGO STANOVNIKA. 1.1. Koje je osnovno osjeanje u tebi pobudila ova pjesma? Zaokrui slovo ispred odgovora: a) tugu b) njenost i radost c) nemir 1.2. Broj strofa: 1.3. Broj stihova: 1.4. Ritam: 1.5. Jezik u pjesmi: 1.6. Epiteti:

88

1.7. Vrsta pjesme: 1.8. Osnovni motiv: 1.9. DUina 1. stiha: 1.10. Poreenje:

2. U sljedeoj reenici odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup i vrstu rijei: Ta nanina stara drvena sehara sakriva puno tajni 3. Da li je ova reenica prosta proirena ili prosta neproirena? 4. Iz sljedeeg teksta izdvoji imenice i prepii ih u dvije kolone: Pismena zadaa Misli mi odlutae. Uiteljica je ponudila temu, a moja mata slike. Zamiljam kako odlijeem kroz prozor, a tamo napolju, dok vjetar ljulja grane bagremova sve jae i jae, posmatram pomicanje svjetlosti nad granama, blagu igru lie i prvih kapljica kie. Srea je blizu mene, na par koraka od kolskih vrata, u dahu vjetra i kapima kie... STVARNE (KONKRETNE) IMENICE NESTVARNE (APSTRAKTNE) IMENICA

5 Sljedee reenice napii u 1. verziji upravnog govora. Asim je uzviknuo da e danas biti lijep dan. Majka mi je rekla da idem donijeti vode. Nejra je upitala Irmu da joj posudi olovku.

89

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: PONAVLJANJE PRETHODNO OBRAENIH NASTAVNIH JEDINICA ARTIKULACIJA SATA: Rad u grupi: 1. grupa: Izraajna sredstva djela ekrana- nacrtati i napisati 2. grupa: Kadar- nacrtati i napisati Prezentacijia radova.

90

NASTAVNA OBLAST: PISANJE NASTAVNA JEDINICA: PREPISIVANJE: USAVREVANJE ESTETSKE STRANE RUKOPISA

ARTIKULACIJA SATA: Prepisati pjesmu Bijeli grad koju je napisao Gustav Krklec. Napomena uenicima: - pisati paljivo - potruditi se da se ne napravi ni jedna greka - pisati itko i uredno - slova moraju biti lijepo oblikovana i pravilno meusobno povezana - kada prepiete pjesmu, jo jednom paljivo proitati ta je napisano - svaki stih pjesme pisati u novom redu, kao to je i u knjizi - pisati irilicom, pisanim slovima

91

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINACA: D. KULIDAN PROLJEE

ARTIKULACIJA SATA: Tematski razgovor. Poluati pjesmu na Zvunoj itanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je pjesma popbudila u uenicima. itanje pjesme. Objanjavanje znaenja nepozatih rijei. Razgovor o pjesmi Pjesma znai, pjesma zvui Analiza pjesme. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: napisati kako se zove rijeka ili potok koji protie kroz mejsto stanovanja i u kojem godinjem dobu najljepe izgleda.

92

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: BOSNA UBORI

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Izraajno itanje pjesme. Ponoviti analizu uraenu na prethodnom satu. Zadatak za uenike: rad u Radnoj svesci Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napii nekoliko reenica o veselju koje prati dolazak proljea. Opii promjene u prirodi i svoje osjeaje koje proljee budi.

93

NASTAVNA OBLAST: ITANJE NASTAVNA JEDINICA:VJEBA ITANJA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Z1. Proitaj odlomak teksta Bosonogi i nebo, ali tako da istaknute rijei posebno naglasi:

BOSONOGI I NEBO - odlomakCelo prolee i leto iao je bos, duboko u jesen iao je bos, tek krajem jeseni obuvao je ogromne cipele koje bi i mnogomodraslom bile velike.Otuda, valjda i dobi nadimak Bosonogi. Godinama pokuavfama da se setim njegovog imena, pa nita. Nestalo je njegovo ime, pod naslagom dana koji su napadali po meni, bratu i njemu, po svim stvarima i svim ljudima, od onog dana kada sam ga posljednji put video. Branislav Crnevi

Z2. Proitaj odlomak prie Otac, ali tako da pravilno izgovara rijei koje su odvojeno napisane, a koje se itaju sliveno, kao jedna cjelina: OTAC - odlomakZa vrijeme odmora vie nismo bili usamljeni. Svako je imao ponekog druga. ja sam stalno bio uz djeaka koji je sjedio sa mnom u klupi. On je imao neko dugako i smijeno ime. Ali je bio najjai u razredu. I ja sam ga zbog toga volio. Uvijek je, za vrijeme odmora, izvlaio iz torbe komad hljeba i jeo. Jednom je meni ponudio malo_ - Uzmi- rekao je.- Jedi-

94

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: GRAMATIKA, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR- pon-

ARTIKULACIJA SATA: Z1. Iz sljedee pjesme izdvoji sve imenice i odredi rod, broj i vrstu imenica:

BOSNA Bosna, to je jedna dobra zemlja kad plae klobuaju kiseljaci Sagni se i pij, niko se ne ljuti. U Bosni ima jedna tiina U toj tiini jedna njiva U toj njivi jedno stablo Zimi Bosna po svu no srebrom zvoni. Bosna ima Bosanaca Kad Bosanac lijee na poinak On polahko sputa glavu na zemlju Da zemlju ne povrijedi Bosna ima majku Majka se popne na brdo iznad pruge pa mahne mainovoi A lokomotiva krisne. Bosna ima kuu U kui ivi starica Njen osmijeh je ajet o dennetu Izuj obuu kad prelazi Koranu, Glinu Savu i Drinu. Nedad Ibriimovi

Z2. Dopuni: Doslovno navoenje tuih rijei ili reenica zove se

95

Z3. Ovaj tekst je napisan u upravnom govoru, ali navodni znaci su izostavljeni. Ti ih napii tamo gdje im je, po pravilu, mjesto. NEBO SE OBLAI - odlomakMama, kakvu e haljinu nebo danas obui? Zato pita? Evo, sad su na radiju rekli da se nebo nad Zagrebom poelo oblaiti. Ba si prava dejvojica! Ljubica Balog

Z4. Pravilno napii datum pjesnikovog roenja: Knjievnik Valdimir Nazor roen je u Postirama na otoku Brau 30 5 1876 godine.

Z5. napii pisanim slovima geografska imena, imena gradova i sela: BUKO JEZERO JADRANSKO MORE CRNO MORE ZAPADNA MORAVA AUSTRIJA CENTRALNA BOSNA STARO PETROVO SELO KRAPINSKE TOPLICE BABAINA GREDA SLAVONSKI BROD

Z6. Zaokrui slovo ispred pravilno napisanog praznika: a) Dan ena b) dan ena c) dan ena d) Dan ena

Z7. Prepii pravilno sljedei tekst: Mladi brat afer je vei aljivija od svih uenika u izviakoj et nae kole. Jue je u epu donio jednu malu ptiicu.

96

Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Nalazi se u trgovini. Zamisli razgovor izmeu tebe i prodavaa. Pazi na pisanje upravnog govora.

97

NASTAVNA OBLAST:PRAVOPIS, PRAVOGOVOR NASTAVAN JEDINICA: UPRAVNI GOVOR (2. VERZIJA)

ARTIKULACIJA SATA: pregled i analiza domae zadae. Ponoviti 1. verziju upravnog govora: Moj drug ree: Hajde da se igramo. Moj drug povika: Hajde da se igamo! Moj drug upita: Hoemo li se igrati? PONOVITI: Prvioblik upravnog govora ima na prvom mjestu uvodne, a poslije njih navedene rijei. Iza uvodnih rijei stavljaju se dvije take. Poetak navedenih rijei pie se velikim poetnim slovom, a na njihovu kraju stavlja se taka, upitnik ili uzvinik. Na poetku i na kraju navedenih rijei stavljaju se navodnici.

Upoznati uenike sa upravnim govorom 2. verzija:

Hajde da se igramo, ree moj drug. Hoemo li se igrati?, upita moj drug. Hajde da se igramo!, povika moj drug. NAUITI: DRUGI OBLIK UPRAVNOG GOVORA IMA NA PRVOM MJESTU NAVEDENE, A POSLIJE NJIH UVODNE RIJEI. NA POETKU I NA KRAJU NAVEDENIH RIJEI UVIJEK SE STAVLJAJU NAVODNICI. AKO SU NAVEDENE RIJEI U OBLIKU IZJAVNE REENICE, IZA NJIH SE STAVLJA ZAREZ, PA SE POETAK UVODNIH RIJEI PIE MALIM POETNIM SLOVOM. AKO SU NAVEDEN RIJELI U OBLIKU UPITNE REENICE, IZA NJIH SE STAVI UPITNIK, ZATIM ZAREZ, PA SE POETAK UVODNIH RIJEI PIE MALIM POETNIM SLOVOM. NAVODNICI SE NA KRAJU NAVEDENIH RIJEI STAVLJAJU IZA UZVINIKA. AKO SU NAVEDENE RIJELI U OBLIKU UZVINE REENICE, IZA NJIH SE STAVI UZVINIK, ZATIM ZAREZ, PA SE POETAK UVODNIH RIJEI PIE MALIM POETNIM SLOVOM. NAVODNICI NA KRAJU NAVEDENIH RIJEI STAVLJAJU SE IZA UZVINIKA.

Zadatak za uenike: Napii u obe verzije upravnog govora:

98

Adi je rekao prijateljici da se ne sjea kad je gledao bolji film. Mama je upitala Azru eli li popiti olju toplog mlijeka pred spavanje. Djeca su radosno uzviknula da ele puno balona za proslavu Nove godine.

Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napisati po tri reenice u obe verzije upravnog govora.

99

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS, PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINCA: UPRAVNI GOVOR (2. VERZIJA) pon-; NEUPRAVNI GOVOR

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae: Ponoviti obe verzije upravnog govora: Azra ree svojo sestri da joj je ovo najljepi izlet na kojem je bila. Uspjeli smo!, povikala su djeca. Merima je upitala nanu: Nano, kada e me nauiti plesti? Zadatak: Sljedee reenice napii u neupravnom govoru: Ema ree: Ja volim sladoled. Ema je rekla da voli sladoled. Je li to ta haljina?, upitala je Aja mamau. Aja je upitala mamu da li je to ta haljina. . Zadatak: Sljedee reenice napii u obe verzije upravnog govora: Azra je uzviknula svojoj sestri da odmah dotri u kuu. Dana i Asja su uzjavile da vole ii u kolu. Merima je upitala Vanesu ta eli da joj kupi za roendan.

Zadatak: Sljedee reenice napii u neupravnom govoru: Mama, molim te, kupi mi eir, zamolila je Emina svoju mamu. Azra je povikala: Bjei, eto grudve! Zr nisi juer bila u Sarajevu?, upitala je nana svoju unuku.

100

Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napisati 3 reenice u obe verzije upravnog govora, odnosno u neupravnom govoru.

101

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: S. BULAJI SARKA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovor. Posluati tekst Sarka na Zvunoj itanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je tekst pobudio u uenicima. itanje teksta. Objanjavanje znaenja nepoznatih rijei. Razgovor o prii: - Koliko glasova razlikujemo u prii? - Gdje su u prii komentari pripovjedaa? - Prepoznaj i itaj po ulogama- ta govori pripovjeda, a gdje je dijalog koji izgovaraju lovac i vesla? - Zna li kakva je ptica sarka? - gdje je njeno stanite? - Kako izgleda? - ime se hrani? - Kakav je njen nain ivota? Nakon razgovora o prii, prelazimo na analizu teksta. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napii nekoliko reenica o Sarki. Razmisli i zapii ta znai PTICA KOJA SE IVA NE PREDAJE.

102

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: S. BULAJI SARKA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled io analiza domae zadae. Izraajno itanje teksta. Ponoviti analizu teksta uraenu na prethodnom satu. Izraaajno itanje prie. zadataka za uenike: Radna sveska, str. 25. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti.

103

NASTAVNA OBLAST: ITANJE NASTAVNA JEDINICA: RAZVIJANJE TEHNIKE ITANJA SA ILI BEZ ELEMENATA STVARALATVA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Zadatak: Proitati tekst Sarka u sebi. podvui reenice u kojima se nalaze pauze, a svku pauzu oznaiti, shodno duini trajanja, sa I,II,III. Reenice u kojima je zarez, zarez zamijeniti crticom. Proitati naglas obe verzije te reence. Razgovor o znaenju. itanje po ulogama. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti.

104

NASTAVNA OBLAST: KUI NASTAVNA JEDINICA: PRIANJE DOIVLJAJA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovor: put od kue do kole, kojlski raspust i sl. Naglasiti: ta ste doivjeli, ta vam se desilo na raspustu, na putu od kue do kole... Razgovor o doivlaju: O DOIVLJAJIMA RAZGOVARAMO, PRIPOVJEDAMO U PRVOM LICU. UKOLIKO UPOTREBLJAVAMO ZAMJENICE, BIT E TO ONE ZA PRVO LICE: JA I MI, JER PRIAMO DOIVLJAJ- ONNO TO SE DOGODILO NAMA LINO. U PRVOM LICU MOEMO PRIATI I O IZMILJENIM DOGAAJIMA DOIVLJAJIMA, A MOEMO UPOTRIJEBITI I TEMATSKE RIJEI. Zadatak: itanje teksta U lovu I.S. Turgenjev. Razgovor o tekstu: - U kojem je licu pripovjedamo? - Kakav dojam ima- da le se ispriani dogaaj dogodio pripovjedau? Zadatak: Ispriaj: - Koji se tebi doivljaj urezao u pamenje? - Kako moe pripovjedati o tome? Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Doivljaj koji mi se urezao u pamenje

105

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: pRIANJE DOIVLAJA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti sa prethodnog sata: - ta je doivljaj? - U emu je razlika izmeu doivljaja i dogaaja? - Pri pisanju doivljaja, ukoliko koristimo zamjenice, koje zamjenice koristimo? - Ponoviti pravopis, pravogovor, gramatiku. Tema: Prianje doivljaja

106

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA: PRIANJE DOIVLJAJA

ARTIKULACIJA SATA: Analiza pismene vjebe: 1. Pravopis i pravogovor: POGRENO TANO

2. Gramatika POGRENO 3. Sadrajna analiza 4. Urednost Domaa zadaa: Napisati ispravak pismene vjebe. TANO

107

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINCA: MUZIKA U FILMU

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti prethodne nastavne jedinice o filmu. Pogledati jedan do dva dijela filam za djecu, po vlastitom izboru. Uenicima te sekvence pustiti dva puat. Prvi put bez tona, a nakon toga razgovor o tim sekvencama: - ta ste osjeali dok ste gledali film bez zvuka? Drugi put sekvence putamo, ali uz prisustvo tona i opet razgovaramo o osjeanjima koja je film pobudio u uenicima. ZAKLJUAK: MUZIKA POJAAVA DOIVLJAJ FILMA. Sa uenicima emo, nakon toga, obraditi temu: IZRAAJNA SREDSTVA DJELA EKRANA MUZIKA. SPAJANJE I KOMBINOVANJE MUZIKE, GOVORA I RAZNIH UMOVA TE NJIHOVO USKALIVANJE SA SLIKOM FILMA NAZIVA SE MIKSANJE. MONTAA ZVUKA VRI SE U LABORATORIJAMA. TO JE FAZA U NASTANKU FILMA KOJA SE OBVAVLJA NAKON SNIMANJA. MUZIKA PRATI ATMOSFERU KOJA SE PRIKAZUJE U FILMU I DOPRINOSI SNANIJEM DOIVLJAJU FILMSKE PRIE. Ponavljanje i utvrivanje. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Uenici treba da od poznatih kompozicija, kojke smo luali na asovima muzike kulture u ovom i prethodnim razredima, zamisle pozadinu za neku zamiljenu scenu iz filma i tu scenu da nacrtaju i napiu naziv kompozicije koja prati tu scenu.

108

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINCA: V. KRMPOTI KOLIKO JE TEKA PAHULJICA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovor. Posluati tekst na Zvunoj itanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je tekst izazvao u uenicima. itanje teksta. Objanjavanje znaenja nepoznatih rijei. Razgovor o tekstu: itamo dramu Razgovor o drami POUKU PRIE: SVAIJE POSTOJANJE JE BITNO! KADA SU PAHULJICE SAME, ONE SU NEJAKE, A KADA SU UDRUENE MOGU SLOMITI I NAJJAU GRANU. prenijeti na ivot, ivotne situacije u kojima se moe nai svako ljudsko bie. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Podijeliti uloge uenicima koji e , za tu svrhu, napraviti sebi kostim. Odreeni broj uenika e postaviti dramu, a odreeni broj uenika e pripremiti muziku koja e pratiti predstavu.

109

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: V. KRMPOTI KOLIKO JE TEKA PAHULJICA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Izraajno itanje drame.Ponoviti analizu drame uraenu na prethodnom asu. Zadatak za uenike Igrokaz prema prethodno podijeljenim ulogama. Nakon igrokaza, uenici rjeavaju zadatke u RAdnoj sveci, str16. Analiza uraenog. Zadatak str.39- udbenik Moj svijet Analiza uraenog. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: NApisati krai igrokaz u kojem vidi da je bitno biti prijatelj i imati prijatelje.

110

NASTAVNA OBLAST: ITANJE NASTAVNA JEDINICA: KOLIKO JE TEKA PAHULJICA ITANJE PO ULOGAMA- REPRODUKCIJA PROITANOG SA ELEMENTIMA STVARALATVA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. itanje u sebi. itanje po ulogama. Reprodukcija teksta, po ulogama, sa elementima stvaralatva. Verifikacija i analiza uenikih znanja i aktivnosti Ponavljanje pravila intrepretativnog itanja i pravilne reprodukcije: 1. Obratiti panju na afrikate- izgovor afrikata 2. Obratiti panju na znakove interpunkcije 3. Obratiti panju a redoslijed reprodukcije 4. prilikom reprodukcije se trebamo to vie identificirati sa likom, njegovim osjeajima, stavom Postavljanje scene. Dramatizacija: Poto su 4 lika u drami, svaka grupa ima 4 alana i dramatizaciju izvodi na nain na koji je to pripremila. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: napisati drugaiji kraj ove drame

111

NASTAVNA OBLAST:GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: REENICA: ATRIBUT

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti subjekatski i predikatski skup: MALA, ARENA MARAMA JE USAMLJENO STAJALA NA STOLU. Nakon analize reenice, najaviti cilj sata, a potom proitati pjesmu na str. 37 i odgovoriti na pitanja, str.38.

ZAKLJUAK RIJEI ISTAKNUTE U PJESMI STOJE UZ IMENICE I BLIE IH ODREUJU, KAZUJUI NEKU NJIHOVU OSOBINU. TAKVE RIJEI SU REENINI LANOVI KOJI SE NAZIVAJU ATRIBUTIMA. ATRIBUT JE RIJE KOJA BLIE ODREUJE IMENICU UZ KOJI STOJI, KAZUJUI NEKU NJENU OSOBINU: PLAVA SLOVA, KOLSKA VRATA, PRVI ZRACI... U SLUBI ATRIBUTA MOGU BITI : PRIDJEVI, BROJEVI, ZAMJENICE. ATRIBUT UVIJEK STOJI UZ SUBJEKAT/IMENICE. Oznaka za atribut: _ _ _ _ _ _ Primjer: Odredi atribute u sljedeim reenicama: MOj lijepi, plavi,pleteni al je poklon od mog tate. Ta crvena, tra slika visi na bijelom zidu. zadatak za uenike: udebnik, str.32. Analiza uraenog. Zadatak za uenike: Iz teksta Lav i zec izdvojiti sve atribute. U reenicama odredi subjekat, predikat, atribut i vrste rijei: Mali, bijeli, veseli zec skakue po zelenoj, rosnoj travi. tamna no je prekrila sve kutove naeg malog sela. Duboka, plava rijeka preskae bijele, sitne kamenie.

112

Stara, debela, pranjava knjiga stoji na drvenoj polici. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti Domaa zadaa: U reenicama odredi subjekat, predikat, atribut i vrste rijei: Bljetava svjetla su obasjavala pozornicu. Veliko, usamljeno drvo je stajalo na pustom proplanku.

113

NASTAVNA OBLAST:GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: REENICA: APOZICIJA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti o atributu: - ta je atribut? - Kako ga prepoznajemo? Zadatak za uenike: U sljedeoj reenici idredi subjekat, predikat i atribut: Male, bijele, leprave pahulje padale su na usnuli grad. Nakon uraene analize, najavljujemo cilj sata: APOZICIJA. Proitati reenice u Naem jeziku, str.33 i razgovarati o njima. Odgovoriti na postavljena pitanja. Zadatak za uenike: Prepisati prvu reenicu u teku, a potom zaokruiti imeniki dodatak. Nakon toga utvrujemo kojoj vrsti rijei pripada taj imeniki dodatak ( IMENICAMA). Isto uraditit i sa ostalim reenicama, ali bez prepisivanja, usmenim putem. ZAKLJUAK: APOZICIJU UVIJEK INI IMENICA I APOZICIJA NAM DAJE NEKU DODATNU INFORMACIJU O TOJ IMENICI. Navesti uenicima par jednostavnih primjera: grad Zenica, brdo Smetovi, jezero Modrac U tuzli je roen pisac Mea Selimovi. Zadatak za uenike: Takom obiljei imenice u ovoj reenici. Pored koje imenice se nalazi imenica koja o njoj neto govori. Ta imenica je APOZICIJA: Pr. 2: Ova reenica moe biti napisana i na drugi nain: Mea Selimovi, pisac, je roen u Tuzli. DA li u ovoj reenici postoji imenica koja poblie opisuje imenicu Mea Selimovi. Kako nazivamo takvu imenicu? Zadaci: Zaokruite sve rijei koje se odnose na Miljacku. Gdje se one nalaze? KOji pravopisni znak se nalazi ispred i iza njih? da li meu tim rijeima ima imenica? Rijeka Miljacka protie kroz Sarajevo. Miljacka, rijeka koja protie kroz Sarajevo, je veoma poznata.

114

ZAKLJUAK: APOZICIJU INI IMEICA,SAMA ILI SA SVOJIM DODATKOM. U ovoj reenici apozicija su rijei: rijeka koja protie kroz Sarajevo. APOZICIJA MOE STAJATI ISPRED I IZA IMENICE. AKO JE APOZICIJA IZA IMEICE, ODVAJA SE ZAREZOM. ZADATAK: Poznati knjievnik, Skender Kulenovi, pisao je i pripovjetke za djecu. Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, lei na rijeci MIljacki. Moj predak, HAsan-beg, gazija iz banjaluke bitke, osniva je moje porodice. U proljee putujemo u Istanbul, grad na dva kontinenta. Uz apoziciju moe stajati i atribut: Pr: lijepi grad TUzla, Veliko brdo Lisac, visoka planina Vlai. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Kolski zadatak, NA jezik, str.34.

115

NASTAVNA OBLAST:GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA:REENICA: ATRIBUT I APOZICIJA

ARTIKULACIJA SATA: PREGLED I ANALIZA DOMAA ZEDAE. Ponoviti o atributu i apoziciji: - ta je atribut? - iji je to dodatak? Koje vrste rijei mogu biti u ulozi atributa? - ta je apozicija? - Koja vrsta rijei moe imati ulogu apozicije? Kako prepoznajemo apoziciju u reenici? zadaci za uenike: U sljedeim reenicama odredi subjekat, predikat, atribut, apoziciju i vrste rijei: Mali djeak Ernest, uenik drugog razreda, gleda areni plakat. Plavo more, na kome se ofgleda sunce, udara od pjeanu obalu. Moj stari dido Salim, najbolji dido na svijetu, peca ribe na zelenoj rijeci Bosni. Djeiji pisac, Mark Tven, je napisao moju najdrau knjigu. Taj tvoj prelijepi osmijeh, koji mi upuuje svakog dana, ini me sretnim. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Uraditi analizu sljedeih reenica: Zelena tabla, koja se nalazi u uionici, je ispisana velikim, tampanim slovima. Moja draga mama, uvijek nasmijana i vesela, kupila mi je zeleni demper.

116

NASTAVNA OBLAST: PISANJE NASTAVNA JEDINICA: KREATIVNO PISANJE

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Razgovor o proitanim knjigama, priama, pjesmama... Objasniti pojam krativno pisanje. Sa uenicima napraviti usmenu vjebu- kreativno usmeno stvaranje. Zadatak za uenike: kreativno pisanje- stvaranje vlastitog djela, tema drama Obratiti panju na pravopis, pravogovor, gramatiku. Analiza i verifikacija uenikih znanja. Domaa zadaa: Napisati 5 reenica koje e opisati tvoja osjeanja u vezi nekog dogaaja

117

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: BOSNA UBORI M.. ATI

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovor. Posluati pjesmu na Zvunoj itanci. EMotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je pjesma pobudila u uenicima. itanje pjesme. Objanjavanje znaenja nepoznatih rijei. Razgovor o pjesmi: - Kome se obraa pjesma? - Kojim tonom je ispjevana? Ponovno itanje pjesme u sebi. - U kojem ritmu treba itati ovu pjesmu? - Pokuaj objasnitit znaenje stihova Ah, ini mi se moj anele, tako Da ljubav tvoja srcem mi se ali Razgovor o ljubavnim pjesmama. Razgovor o pjesmi, str.22 Razgovaramo o pjesmi Analiza pjesme. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Nauiti pjesmu recitovati, odrediti lirske slike.

118

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: BOSNA UBORI M. . ATI

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. INterpretacija pjesme. Ponoviti analizu uraenu na prethodnom satu. itanje pjesme. Razgovor o pjesmi, str. 22 Pjesma znai, pjesma zvui Zadatak za uenike: Radna sveska, str 12 Analiza i verifikacija ueniokih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Moj svijet

119

NASTAVNA OBLAST: ITANJE NASTAVNA JEDINICA: ITANJE: TARZUMIJEVANJE I REPRODUKCIJA PROITANOG SA ELEMENTIMA STVARALATVA BOSNA UBORI M..ATI

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. aproitati pjesmu u sebi. Obratiti panju na ritam i ton pjesme, kao i na znaenja stihova. Izraajno itane pjesme. Reprodukcija sadraja. Analiza i verfikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Nauiti pjevati neku ljubavnu pjesmu po vlastitom izboru.

120

NASTAVNA OBLAST:GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: REENICA: OBJEKAT

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponovti nauene dijelove reenice kroz analizu reenice. Stari vuk, taj stanovnik guste ume, leao je na zelenom prpolanku. Proitati tekst u Naem jeziku, str.36. Odgovoriti na postavljena pitanja. Kratke odgovore pisati na tabli- krenuvi od treeg pitanja. Objasniti uenicima da se te rijei, naglaene rijei u tekstu, nazivaju OBJEKAT. ZAKLJUAK: OBJEKAT JE GLAGOLSKI DODATAK KOJI DOPUNJAVA GLAGOLSKU RADNJ I OZNAAVA PREDMETE I BIA KOJI SU OBUHVAENI RADNJOM. OTKRIVAMO GA POSTAVLJANJEM PITANJA KOGA ( ZA BIA) ILI TA ( ZA PREDMETE). Objasniti uenicima da reenice ne moraju imati objekat. Napisati primjere takvih reenica. Zadatak za uenike, Na jezik, str.37. Analiza uraenog. Zadatak za uenike: U sljedeim reenicama odredi objekat: Amir ita knjigu. Omer pravi avion. Mama je Azri kupila novu pernicu. Esma eka Lanu ispred zgrade. Analiza uraenog. Zadatak za uenike: U sljedeim reenicama odredi subjekat, predikat, atribut, apoziciju i objekat: MOja stara nana, nana fatima, Uiva gledati serije. Uenik Todorovi Azem, odlian iz svih predmeta, pliva u veliko bazenu. Vesela djeca, stanovnici ove zgrade, posmatraju gavrana.

121

Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: radna sveska

122

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: REENICA: OBJEKAT-pon-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza dome zadae. Ponoviti: - ta je objekat? - kako ga otkrivamo? - Da li sve reenice moraju imati objekat? - Navedi primjere reenice sa objektom i bet objekta! Zadaci: Z!. U naredne tri strofe pjesme SEPTEMBAR D: Kostia odredi rijei kje oznaavaju objekat: U utom autu doe jesen, donese groe. I lie mog jablana pozlati jesen rana. ... U utom autu stie i uto lie nie. Z2. U sljedeim reenicama odredi objekte: Veliki, tamni talasi su zapljuskivali palubu. Mi smo lovili ribu. ovjek obori glavu i sjede. Mladi mejsec obasjava dolinu. Radoznali Amer, veliki ljubitelj knjievnosti, proitao je najnoviju knjigu. Z3. U prethodnim reenicama odredi reenike dodatke i vr5ste rijei. Analiza i verifikacija uenikih znaja i aktivnosti. Domaa zadaa: NApisati 5 reenica u kojima e biti zastupljeni svi reenini dijelovi koje smo uili.

123

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: DIJALOG U FILMU I POZORINIJ PREDSTAVI

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i naliza domae zadae. Razgovor o filmu: - Sjea li se nekog razgovora izmeu likova na filmu? - Koji je to film' - ta je prikazano na tom filmu? - O emu su likovi razgovarali? - Moe li zamisliti kako tako razgovaraju u stvarnosti ili u knjievnom djelu? ZAKJLUAK: KAO I U KNJIEVNIM DJELIMA, MEU LIKOVIMA NA FILMU ODVIJA SE DIJALOG. U FILMOVIMA, KAO I U PJESMAMA, MOGU BITI KROZ RIJEI ISKAZANA OSJEANJA. u FILMOVIMA SE, KAO I U PRIPOVJETKAMA I ROMANIMA, PRIPOVJEDA NEKA PRIA. VJEROVATNO ZATO SU FILMOVI VRLO ESTO EKRANIZACIJA KNJIEVNIH DJELA.FILM JE NAJSLINIJI POZORITU.

Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Odgovoriti na pitanja prisjeti se i razmisli, itanka, str.121.

124

NASTAVNA OBLAST:IKT NASTAVNA JEDINICA: A. MIKI LIPOV CVAT

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovor. Posluati priu u Zvunoj itanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je pria pobudila u uenicima. itanje prie. Objanjavanje znaenja nepoznaith rijei. Razgovor o prii: itamo priu Razgovaramo o prii Analiza prie. Verifikacija ueikih znaja i aktivnosti. Domaa zadaa: Prepriati priu.

125

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: A. MIKI LIPOV CVAT

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Izraajno itanje prie. Ponoviti analizu prie uraenu na prethodnom satu. Razgovor o priri Saznajmo o priri Zadataka za uenike, Radna sveska, str.26. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Moj svijet

126

NASTAVNA OBLAST:KUI NASTAVNA JEDINICA: OPIS POJAVE, ZBIVANJA U PRIRODI

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Proitait/ podijeliti uenicima sljedei tekst: MEAVA Zima stigla. Odasvud bije nemila studen. Rui se okorjeli snijeg cvilei pod nogama. Visoke omorike stadoe se lagano njihati i povijati. Nenadano se zadrmae jele i omorike. Die se meava. Cijela se planina iz temelja potrese. Jele, umske ljepotice, ljuljale su se iz korijena, kripei bolno. Vjetrovi su bili sve ei. KROZ MEAVU ( prema P. Koiu) Razgovor o opisu: - Jesi li ti nekad doivio ovakvu ili slinu nepogodu? - Obrati panju na izgled drvea, planine? Proitati/ podijeliti uenicima pjesm JESEN JESEN Jesen je dola tiho, sama, Donijela smiraj i kiu nama. Od zlata tkane jesenje boje, Prekrile bae i moje i tvoje. Pune su korpe plodova slatkih, a mamine erpe pekmeza svkojakih. Z.Omerovi

Razgovor o pjesmi: - ta je sve pisac zapazio to je u vezi s dolaskom jeseni? - ta si ti sve vidio/la u ovojnpjesmi? - KOji sliku, naroito? - Koja boja preovladava u toj slici? - ta si sve doivio ulom okusa?

127

ZAKLJUAK: KADA OPISUJEMO, MORAMO PALJIVO POSMATRATI ONO TO OPISUJEMO I DOBRO ZAPAATI SVA SVOJSTVA I OZNAKE. ZAPAANJA KOJA SMO DOBILI POMOU ULA TREBA NAVESTI TANO I POVEZANO, ODREENIM REDOM. OPIS NIJE LIJEP AKO SE SAMO NABRAJAJU OSOBINE I ESTO PONAVLJAJU ISTE RIJEI I REENICE.

Domaa zadaa: Opii jedan sunan dan u svom mjestu, u umi, u parku...

128

NASTAVNA OBLAST:KPI NASTAVNA JEDINICA: PROLJETNO JUTRO OPIS POJAVE, ZBIVANJA U PRIRODI

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza doame zadae. Ponoviti: - Kako opisujemo? - Pravopis, pravogovor, gramatika Tema: Proljetno jutro

129

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA: PROLJETNO JUTRO OPIS POJAVE, ZBIVANJA U PRIRODI

ARTIKULACIJA SATA: Analiza pismene vjebe: 1. Pravopis i pravogovor: POGRENO TANO

2. Gramatika POGRENO TANO

3. Sadrajna analiza 4. Urednost Domaa zadaa: Napisati ispravak pismene vjebe.

130

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPRAVNI GOVOR ( 3. VERZIJA)

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti 1. i 2. verziju upravnog govora kroz sljedee reenive: Drug me je pozvao da se igramo. Selma je rekla uiteljici da e sutra bitit odsutna sa nastave. Sljedee reenice napii u neupravnom govoru: Zato si tako zamiljena?, upitala je mama svoju kerku. Amina je uzviknula: ! Doite ovamo! Analiza uraenog. Upoznati uenike sa treom verzijom upravnog govora: KADA KORISTIMO TREU VERZIJU UPRAVNOG GOVORA, ONDA IZMEU NAVEDENIH RIJEI PIEMO UVODNE RIJEI. Primjer: Mama je rekla Damiru: Upali svjetlo kada ue u sobu. Upali svjetlo kada ue u sobu, rekla je mama Damiru. 3. verzija: Kada ue u sobu, rekla je mama DAmiru, upali svjetlo. Zadatak: Paljivo proitaj tekst. Reenice su napisane u neupravnom govoru. Napii ih sve u tri verzije upravnog govora. Nusret je upitao Zlatka da li e danas ii na izvor da donese vode.Zlatko je odgovorio da nee, jer mora majci pomoi da iscjepa drva. Nusret mu je na to odgovorio da e onda ii po vodu kada Zlatko iscjepa drva. Analiza uraenog. Zadatak: Na jezik, kolski zadatak, str.57.

131

Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napii 3 reenice ( jednu izjavnu, jednu upitnu i jednu uzvinu) u sve tri verzije upravnog govora.

132

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPRAVNI GOVOR pon-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Sljedee reenice napisati u sve tri verzije upravnog govora: Djeak je sretno uzviknuo da je naao zlatni novi. Brat je pitao Amara kada se polazi u kino. Irma je izjavila da uiva kuhati. Mama je rekla Amaru da ide donijeti vode . Amel i Azra su obavijestili roditelje da je stiglo pismo od tetke.

Sljedee reenice su napisane u upravnom govoru. Napii ih u neupravnom govoru. Amina je priala nanai i didi: U mojoj ulici ima mnogo djece. Hoemo li, upita moj drug, da se igramo? Mi elimo ii u kino!, povikala su djeca oduevljeno. Anaiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Zadatak za uenike: Radna sveska Analiza uraenog. Domaa zadaa: Napisati sljedee reenice u upravnom govoru Ima li crvenu nalu?, upitala je Azra Emiru. Senad je rekao da sutra putuje. Hej, Amere, uzviknula je Lana, Hajde ovamo da se igramo!

133

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: N.K.HADI VEZENI MOST

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovor. Posluati pjesmu na Zvunoj itanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je pjesma pobudla u uenicima. Izraajno itanje pjesme.Objanjavanje znaenja nepoznatih rijei. Razgovoro o pjesmi: Razgovaramo o pjesmi Pjesma znai, pjesma zvui Analiza pjesme. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Moj svijet

134

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: N. K. HADI VEZENI MOST

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Izraajno itanje pjesme. Ponoviti analizu pjesme uraenu na prethodnom satu. Zadatak za uenike: Radna sveska, str. 13. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Moj svijet, 2. zadatak.

135

NASTAVNA OBLAST:PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPRAVNI GOVOR utv-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Reenice za vjebu: Napii u sve tri verzije upravnog govora: Ueniici su razoarano upitali razrednika zato se sutra nee ii na izlet. Roditelji su izjavili kako ele kupiti Orhanu novo biciklo zbog dobrih ocjena u koli. KOmije su uzviknule da ele park u naoj ulici. Merima je upitala svoju sestru da idu na sladoled. Trgovkinja je upitala Amira eli li kupiti jo neto, osim hljeba i mlijeka.

Analiza uraenog. Napii u neupravnom govoru: Zar nee ii na ekskurziju?, upitala je Amina Goranu. U mojoj sobi, rekla je mala emsa, nalazi se najvea igraka koju je iko ikad vidio: Emina je pozvala Aminu: Hej, Amina, Evo nam lopta! Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napisati po jednu izjavnu, jednu upitnu jednu uzvunu reenicu u sve tri verzije upravnog, odnosno neupravnog govora.

136

NASTAVNA OBLAST:GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: PRIDJEVI

ARTIKULACIAJ SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti o pridjevima: - ta su pridjevi? - kako ih dijelimo? Proitati tekst u udbeniku, str.25. ZAKLJUAK: PRIDJEVI SU RIJEI KOJE OBINO STOJE UZ IMENICU I BLIOE OZNAAVAJU NEKU NJENU OSOBINU ILI PRIPADNOST. TO SU RIJEI KOJE OPISUJU KAKVO JE TO. OD EGA JE TO I IJE JE TO. PREMA ZNAENJU, PRIDJEVI SE DIJELE NA OPISNE, PRISVOJNE I GRADIVNE.

Zadatak za uenike: Izdvojiti pridjeve i odrediti vrstu pridjeva. Analiza uraenog. Zadatak za uenike: 1. Uz koje rijei dolaze pridjevi? 2. ta kazuju pridjevi o rijeima uz koje dolaze? 3. Kako se dijele pridjevi prema znaenju? 4. Kako se zovu pridjevi koji oznaavaju: a) kakvo je neto b) ije je neto c) od ega je neto Analiza uraenog. Domaa zadaa: Zadatak: napii po 5 opisnih, prisvojnih i gradivnih pridjeva.

137

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: KOMPARACIJA PRIDJEVA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. itanje teksta na str 26. Putovanje Odgovoriti na pitanja koja se nalaze ispod teksta. Upoznati uenike sa komparacijom ( poreenjem ) pridjeva. ISKAZIVANJE NEKE ZAJEDNIKE OSOBINE DVAJU ILI IE BIA, PREDMETA ILI POJAVA U RAZLIITOM STEPENU ( MJERI) NAZIVA SE KOMPARACIJA PRIDJEVA ( POREENJE, STEPENOVANJE) KOMPARACIJU IMAJU SAMO OPISNI PRIDJEVI.POSTOJE TRI OBLIKA KOMPARACIJE- POREDBENI STEPENI: POZITIV ( OSNOVNI OBLIK), KOMPARATIV ( PRVI POREDBENI STEPEN), SUPERLATIV ( DRUGI POREDBENI STEPEN) PRIMJER dug- dui- najdui pozitiv: dug komparativ- dui superlativ- najdui POZITIV JE OSNOVI OBLIK PRIDJEVA. PRIDJEV U POZITIVU OZNAAVA OSOBINU BIA, PREDMETA I POJAVA KOJI SE NE POREDE SA DRUGIM BIIMA, PREDMETIMA I POJAVAMA. Knjiga mi je dobar drug. KOMPARATIV JE PRVI POREDBENI STEPEN. PRIDJEV U KOMPARATIVU OZNAAVA DA SE NEKI POJAM ODLIKUJE NEKOM OSOBINOM I JAEM STEPENU OD DRUGIH. Knjiga mi je bolji prijatelj od tv-a.

SUPERLATIV JE DRUGI POREDBENI STEPEN. PRIDJEV U SUPERLATIVU OZNAAVA DA NEKI POJAM POSJEDUJE NEKU OSOBINU U NANJJAEM STEPENU MEU POJMOVIMA KOJI SE POREDE.

Knjiga mi je najbolji prijatelj.

138

Zadatak za uenike: Sljedeim pridjevima odredi superlativ, komparativ i pozitiv: ________ dui________ _________ __________ najkrai gusta_____________ ___________ toplo__________ __________ isto__________ _____________

Analiza uraenog. Domaa zadaa: NApii 5 opisnih pridjeva i uradi komparaciju tih pridjeva.

139

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: POREENJE PRIDJEVA I PRAVOPIS

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti o poreenju pridjeva. Poreenje pridjeva i pravopis:

- AKO PRIDJEV POINJE SUGLASNIKO J- ONDA SE SUPERLATIV PIE SA DVA SLOVA J: NAJ+JAI=NAJJAI NAJ+JASNIJI=NAJJASNIJI. KAD PRIDJEV ZNAI POTPUNO ODSUSTVO NEEGA, ONDA SE NE MOE NI POREDITI.

PRIMJER: BOS, GO, ORAV, MRTAV, NIJEM. NASTAVAK KOJI SE DODAJE OSNOVNOM OBLIKU PRIDJEVA DA BI SE DOBIO KOMPARATIV NAZIVA SE SUFIKS.

POZITIV crven lijep jak -

SUFIKS iji i ji

KOMPARATIV crveniji ljepi jak+ji=jai

SUPERLATIV najcrveniji najljepi najjai

SUPERLATIVI PRIDJEVA UVIJEK POINJU SA NAJ. DIJELOVI RIJEI KOJI SU NA POETKU, KAO OVDJE NAJ, NAZIVAJU SE PREFIKSI

Zadatak: Napravi komparativ i superlativ sljedeih pridjeva, sufikse zaokrui plavom, a prefikse crvenom bojom. velik lijep brz spor veseo

140

Analiza uraenog. Zadatak: Iz sljedeeg teksta izdvoji sve pridjeve koje moe porediti i napii ih u pozitivu, komparativu i superlativu: MOj najbolji drug Jasmin je dobio novu loptu. Lopta je napravljena od koe. Njegova mala sestra Azra je dobila arenu haljinu koja je bila zapakovana u interesantnu kutiju. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa.

141

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA NASTAVNA JEDINICA: PRIDJEVI-pon-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti o pridjevima: - ta su pridjevi? - Vrste pridjeva? - Komparacija pridjeva? Zadatak za uenike: Iz sljedeeg teksta izdvoji pridjeve koji se mogu porediti, pa ih napii u komparativu, superlativu i pozitivu: Bata sljezove boje Sljedeeg proljea, bujnog i kiovitog, sljez u naoj bati rascvjeta se kao nikad dotad, ali starina kao da ga ni zapazio nije. Nisu tu pomagala ni sva trtljanja neumornog roaka Save, djejd je bio slijep i za boje i za sve cvijee ovog svijeta. Tuga da te uhvati. Minulo od tih neveselih dana ve skoro pola vijeka, djeda odavno nema na ovom svijetu, a ja jo ni danas posigurno ne znam kakve je boje sljez. Znam samo da u proljee iza nae potamnjele batenske ograde prosine neto ljupko, prozrano i svijetlo, pa ti se prosto plae, iako ne zna ni ta te boli ni ta si izgubio. Analiza uraenog. Rad u Radnoj svesci, str.29,30,31. Analiza uraenog. Domaa zadaa: Iz teksta Kako je otilo ljeto Izdvojiti sve pridjeve koji se mogu porediti i napraviti komparaciju pridjeva.

142

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: ARKO A. DUBOANIN

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovor. Posluati tekst na Zvunoj itanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je tekst pobudio u uenicima. Izraajno itanje teksta. Objanjavanje znaenja nepoznatih rijei. Razgovor o tekstu: Razgovaramo o prii Saznajmoa o prii Analiza prie. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Moj svijet

143

NASTAVNA OBLAST:IKT NASTAVNA JEDINICA: ARKO A. DUBOANIN

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Izraajno itanje prie. Ponoviti analizu uraenu na prethodnom satu. Zadatak: Radna sveska, str.128. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Prepriari saeto priu.

144

NASTAVNA OBLAST: ITANJE NASTVNA JEDINICA: ARKO A. DUBOANIN- ITANJE I REPRODUKCIJA PROITANOG

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti pravila lijepog i izraajnog itanja. Zadaci za uenike: itanka, arko, str.79, itamo priu Reprodukcija proitanog usmenim putem. Analiza i verifikacija ueikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Izdvojiti iz teksta sve reenice koje opisuju prirodu.

145

NASTAVNA OBLAST: KUI NASTAVNA JEDINICA: OPIS PEJZAA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. U Zvunoj itanci posluati pripovjetku I. Andria Aska i vuk, a potom odgovoriti na pitanja postavljena u udbeniku Na jezik, str. 70. Analiza uraenog. Upoznati uenike sa znaenjem rijei PEJZA: predio, krajolik, slika prirode. Nain opsivanja pejzaa: - poeti od opeg izgleda, pa onda opisivati pojedinosti koje su dijelovi tog pejzaa - sa opisom pejkzaa mogu se kombinirati opisi pojave u prirodi (oluja, vjetar, kia) - u opisu pejzaa moe biti zastupljen i stav pisca- misli i osjeanja o pejzau - u opisu pejzaa upotrijebiti to vie opisnih pridjeva. Zadatak: opisati , usmano, pejza predstavljen na fotografiji, str.71- udbenik Zadatak: Po mogunosti uenike izvesti vani da opiu pejza u okolini kole Zadatak: Opisati pejza iz mate, sjeanja. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Radna sveska.

146

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: OPIS PEJZAA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: - kako opisujemo pejza - pravopis, pravogovor, gramatika Teme: - Znakovi proljea - Proljee u mom cvijetnjaku Domaa zadaa: Naslikati u akvarelu pejza iz sjeanja.

147

NASTAVNA OBLAST:IPV NASTAVNA JEDINICA: OPIS PEJZAA

ARTIKULACIJA SATA: Analiza pismene vjebe: 1. Pravopis i pravogovor: POGRENO TANO

2. Gramatika POGRENO TANO

3. Sadrajna analiza 4. Urednost Domaa zadaa: Napisati ispravak pismene vjebe

148

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: KAKO NASTAJE FILM

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i naliza domae zadae. Ponoviti nastavne jedinice iz oblasti medijske kulture koje smo dosad uili. Upoznati uenike sa procesom nastanka filam: Za stvarnje filma potrebna je odreena tehnika, koja se iz dana u dan usavrava. Za rad na filmu potrebno je pratiti odreene faze: - angauju se ljudi koji su zadueni za razne predradnje Prvo se pone potraga za idejama. Proizvoai prvo ispituju ukus publike, pa joj na osnovu eljaugaaju. - Kada se pronae ideja, na osnovu nje se razmilja o prvim konturama sadrine. tada nastaje i prvi scenario. - Potom se prelazi na pisanje scenarija, a kada se scenarij zavri, prelazi se na snimanje filam. Zadatak za uenike: 1. Pronai ideju zan snimanje filam 2. NApraviti kratki scenario 3. Na osnovu scenarija, podijeliti uloge i snimiti kratki film ( trajanje 5-10 min.) Verifikacija uenikih znaja i aktivnosti.

149

NASTAVNA OBLAST:PISANJE NASTAVNA JEDINICA: PREPISIVANJE KRAEG TEKSTA

ARTIKULACIJA SATA: Zadatak: Prepisivanje kraeg teksta: Cesta S. Kulenovi Napomena za uenike: - prepisati tekst pravilno i liejpo - pisati paljivo i potruditi se da se ne napravi niti jedna jedina greka - pisati itko i uredno - slova moraju biti lijepo oblikovana i pravilno meusobno povezana - kad preie tekst, jo jednom paljivo proitaj ta si napisao - pii irilocom, pisanim slovima.

150

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: A. S. PUKIN BAJKA O RIBARU I RIBICI

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. tematski razgovor. Posluati pjesmu na Zvunoj itanci. Emotivna oauza. razgovor o osjeanjima koje je pjesma pobudila u uenicima. itanje pjesme. Obkanjavanje znaenja nepoznatih rijei. razgovor o pjesmi Razgovaramo o pjesmi Pjesma znai, pjesma zvui Verifikacija uenokih znaja i aktivnosti. Domaa zadaa: Moja svijet

151

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: A. S. PUKIN BAJKA O RIBARU I RIBICI

ARTIKULACIJA SATA: Pregle i analiza domae zadae. Izraajno itanje pjesme. Ponoviti o pjesmio to smo nauili na prethodnom satu. Analiza pjesme. Zadatak za uenike: Radna sveska, str.14. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Ilustracija bajke/ najupeatljivije lirske slike.

152

NASTAVNA OBLAST: ITANJE NASTAVNA JEDINICA: A. S. PUKIN BAJKA O RIBARU I RIBICI

ARTIKUKLACIJA SATA: Pregled i nalaiza domae zadae. Poniovoto pravila izraajnog itanaj: - Obratiti panju na pauze - Obratiti panju na intonaciju - nastijati itanjem izraziti osjeanja i stavove likova - obratiti panju na izgovor afrikata, naglaenih i nenaglaenih rijei Zadatak za uenike itamo poeziju 1. dio. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: prepisati itamo poeziju 2. dio.

153

NASTAVNA OBLAST:KUI NASTAVNA JEDINICA:OPIS EKSTERIJERA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Objasniti pojam EKSTERIJERA. Ponoviti o opisivanju Uenicima proitati opis ulice amila Sijaria:

Ovaj sokak se zove efteli- sokak. I grijeh bi se uinio kad bi se jedan sokak pun eftelija zvao drugaije. Okreemo se i gledamo eftelije i gotovo da nema duana uz koji se ne grana eftelija. Iza njih su cijeli vrtovi i u njima opet eftelija. I atko redom, sve do kraja sokaka, a kraj sokaka udara u metrize iza kojih su zidine tvrave, a iza tvrave dvije rijeke kojese pod njom sastaju i dalje teku kao jedna- velika toliko koliko dvije. Tamo je, velim u sebi, paa ovog biveg paaluka, tamo je vojska njegova i njegovi topovi. Kojim sokakom da okrenemo? Ovaj to ide od tvrave dug je i prav. Kao da je ozd isputena strijela ka Jatagan-mahali, ka ciganskoj mahali. Ide vrhom brijega koji razdvaja dva podnoja, od kojih istono lei na Dunavu i zatvara se Dunav-kapijom, a zapadno lei na savi i zatavara se Sava-kapijom. U njima su i dvije varoi: u onom prvom Turska varo, a u onom drugom Srpska varo:_ U objem asad gore fenjeri i kroz damove svijetle svijee, pa ja gledam kome bolje svijetle. Razgovor o opisu sokaka.

as u prirodi: Izvesti uenike pred kolsku zgradu i opisatri dvorite. Usmeno opisivanje ulice koja prolazi pored kole. Verifikacioja uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Opisati ulicu kojom se vraa kui iz kole.

154

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: OPIS EKSTERIJERA

ARTIKULACIJA STA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti o opisivanju. Ponoviti pravopis, pravogovor, gramatiku. Tema: 1. kolska zgrada- opis eksterijera 2. kolska ulica- opis eksterijera

155

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA: OPIOS EKSTERIJERA

ARTIKULACIJA SATA:

1. Pravopis i pravogovor: POGRENO TANO

2. Gramatika POGRENO TANO

3. Sadrajna analiza 4. Urednost Domaa zadaa: Napisati ispravak pismene vjebe

156

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPRAVNI I NEUPRAVNI GOVOR-utv-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: - ta je upravni govor? - ta je neupravni govor? - Kako najlake upravni govor pretvaramo u neupravni? Z1. Sljedee reenice napii u neupravnom govoru: Otac ree: Evo uitelju, doveo sam ovog malog djeaka u kolu. Zar e zabotaviti na moj roendan?, upita mala Vesna svoju stariju sestru. Neu, odgovori joj ona sa osmijehom, nita ti ne brini. Z2. Radna sveska, str.57. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napii 5 reenica u upravnom govoru, pa ih pretvori u neupravni govor.

157

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: KNJIEVNO DJELO- FILM- POZORITE

ARTIKULACIJA SATA: Prgled i analiza domae zadae. Zadatak: Navedi imena filmova koji su snimljeni na bosanskom jeziku.Navedi imena filmova koji su snimljeni na osnovu jednog knjievnog djela. Ponovti: ta je scenario?Ko pie scenario? ta sadri scenario? PISCI SU VRLO ESTO SCENARISTI FILMOVA. sCENARIO SE MOE NAPRAVITI OD KNJIEVNIH DJELA.nAJPOZNATIJI PISAC KOJI JE UJEDNO I SCENARIST U BIH JE ABDULAH SIDRAN. ON JE NAPISAO SCENARIO ZA FILMOVE: - OTAC NA SLUBENOM PUTU - SJEA LI SE DOLI BEL - KUDUZ - PRAZNIK U SARAJEVU - SAVRENI KRUG TAKOER, JEDAN OD NAJPOZNATIJIH PISACA SA PODRUJA BIVE JUGOSLAVIJE JE BRANKO OPI, PREMA IJOJ KNJIZI JE SNIMLJEN I FILM ORLOVI RANO LETE Zadatak: Po emu su slini i po emu se razlikuju knjievno djelo i film? Razgovor o pozorinoj predstavi: - Koju pozorinu predstavu ste zadnju gledali? - Navedi sadraj te predstave. - Navedi karakteristike pozorine predstave. Zadatak: Uporedi film i pozorinu predstavu: po emu su slini? Po emu se razlikuju? Zadatak: Uporedi: knjievno djelo-film knjievno djelo- pozorinu predstavu. Domaa zadaa: Odgovori i obrazloi odgovor: ta najvie voli: film, knjievno djelo ili pozorinu predstavu?

158

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTVANA JEDINICA: KNJIEVNO DJELO- FILM. POZORINA PREDSTAVA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti o knjievnom djlu, filmu i pozorinoj predstavi. Uenicima podijeliti dio scenarija za film Vlak u snijegu koji prikazuje dogaaje kada se voz zabija u snjeni smet. Scenarista i redatelj je Mate Relja. Napolju je ve zanoilo. Vlak posustao razgrui snijeg, Sad ve bmie, posre i nalijee na sve vee nanose snijega. U zadrunom vagonu prevladao umor. Djeca pozaspae, no sve razbudi nekoliko nemonih trzaja vlaka. Mnoge stvari popadae sa polica. Svi se uplaeno trgoe. U vagonu izbjeglica takoe uzdranost. Jedan trzaj vlaka skine Dragu s klupe, ali u zadnji as priskoi jedan od izbjeglica i prihvati Dragu, pa je paljivo vrati na leaj. Draga bunca: Svi ste vi kukavice...Konjskih glava se bojite. Ova izjava i udna tiina to zavlada napolju ustrai, do maloprije, bahtu druinu Pere Lakomice. Spolja dopire teko dahtanje lokomotive, dug i tuan fiuk i nekoliko uzrujanih i nerazgovjetnih glasova.Mnoge ruice pokuae obrisati zamagljene prozore, ali napolju mrkla no. Kad Ljuban ne odgonetnu nita zurei krpz prozor, posegne za kaputom i neijim alom. Stanko, Rade, za mnom! Redari! Nitko da ne naputa vagon! Ljubansa svoja dva druga ispade iz vagona, kroz veliki nanos probija se put lokomotive koja zastade pred bijelim zidom to se pred njom isprijei. Razgovor o tekstu scenarija: - Uporedi odlomak iz scenarija za film Vlak u snijegu, s odlomkom iz Lovrakovog romana koji govori o istom dogaaju. - Objasni ta je slino, a ta je razliito u njima? - U ovom odlomku iz scenarija jasno se uoavaju dva dijela: 1. Kretanje vlaka ( voza) kroz snijeg u noi 2. Zbivanje u zadrunom vagonu. Kai ta se sve moglo uti u dijelu filma Vlak u snijegu koji je snimljen na osnovu ovog dijela scenarija. ( Navedi zvukove) Pokuaj zamisliti ta se sve moglo vidjeti, filmskom kamerom snimiti, naslikati u prvom, a ta u drugom dijelu ovog odlomka iz scenarija.

Analiza i verifikacija uenikih znanja i akr+tivnosti. Domaa zadaa: Navedi naziv jednog igranog filma u boji koji si nedavno gledao/la.

159

Koji filmovi ti se vie sviaju- oni u boji ili filmovi snimani crno-bijelom tehnikom Obrazloi svoje opredjeljenje.

160

NASTAVNA OBLAST: ITANJE NASTAVNA JEDINICA: ITANJE TEKSTOVA TAMPANIH LATININIM I IRILINIM PISMOM

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti pravila lijepog i izraajnog itanja. Pripremiti za uenike tekstove tampane latininim pismom, posluiti se tekstovima iz udbenika. Obuhvatiti sve vrste tekstova.

161

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: I. ANDRI ASKA I VUK

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Tematski razgovor. Posluati priu na Zvunoj itanci. Emotivna pauza. Razgovor o osjeanjima koje je pria pobudila u uenicima. Izraajno itanje teksta. Objanjavanje znaenja nepoznatih rijei. Razgovor o prii Razgovaramo o prii Analiza teksta. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Moj svijet

162

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: I. ANDRI ASKA I VUK

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Izraajno itanje teksta. Ponoviti analizu teksta uraenu na prethodnom satu. Razgovor o prii i zadaci Saznajmo o prii Analiza uenikih znanja i aktivnosti. Doamaa zadaa: Radna sveska, str.29.

163

NASTAVNA OBLAST: ITANJE NASTAVNA JEDINICA: ITANJEM DO NOVIH INFORMACIJA I NOVIH ZNANJA: I. ANDRI ASKA I VUK

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponovti pravila lijepog i izraajnog itanja. Zadatak: Aska i vuk vjeba itanja. Zadatak: Izdvoji iz teksta sve rijei koje se piu odvojeno, a itaju sliveno, kao jedna rije.

164

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: UPOTREBA INTERPUNKCIJSKIH ZNAKOVA U REENICI- pon-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: Koje pravopisne znake poznaje? kada upotrebljava koji od pravopisnih znakova? Zadatak: Upotrijebi odreeni pravopisni znak tamo gdje mu je mejsto: U mom komiluku ima puno djece I ja sam jedno od njih Svako jutro prije polaska u kolu ujemo Ivo Amere Ernade Janjo Sanida ulazite u kuu i spremajte se To naa kominica Nurka zove svoju djecu koja su samo to su ustala onako bosonoga istrala iz kue i otila u talu da vide svoju kravu arenku I svako jutro bar e jedno od njih upitati Zar moramo i danas u kolu A nuirka e odgovoriti Morate i radosno se smijat Mi ostala djeca iz sela smo veoma ljubomorni to i mi nemamo toliko brae i sestara kao oni i uvijek traimo nain kako da im se prikljuimo u igri. Zadatak: Pravopisni znak stavi na odgovarajue mejsto: Zar si ti napravila ovaj kola mama je upitala prijatno iznenaenaSamiju Djeaci uzviknue radosno BiH je dala gol itavo jutro pada kia Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Napisati po jednu reenicu tako da svaka sadri najmanje dva pravopisna znaka.

165

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR-pon-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Z1. napii po jednu reenicu koja e sadravati: taku i zarez; zarez i upitnik; taku i dvotaku; uzvinik i zarez. Z2. Prepii pisanim slovima geografske pojmove: BEGOVO POLJE, MILJACKA, NOVA KALEDONIJA, BOSANSKO GRAHOVO, AUSTRALIJA, SJEDINJENE AMERIKE DRAVE, NJ JORK, VELIKA BRITANIJA, LONDON z3. Sljedee reenice napii u sve tri vrzije upravnog govora, odnosno u neupravnom govoru: I ta emo sad?, upitala je Merjema skupinu djece. Mama ree: Dino, obuci jaknu, jutro je hladno. Z4. Glavne i redne brojeve napii slovima: 18 18. 26 26. 321. 1 1. Z5. Prepii sljedee rijei tako to e dopuniti izostavljene slogove ije i je: cv____tovi, sn___g, c____lo, r____ka, d____te, d____ca, p____sma

Z6. Napii sljedee rijei, ali umjsto crtice stavi d ili : la_a, _ak, le_a, ota_bina, or_e, izme_u, a_av, kavga_ija, kujun_ija Z7. Napii sljedee rijei, ali tako to e umjesto crtice staviti ili : me_ava, ma_ak, ki_ma, povr_e, po_et, masno_a, gr_iti se, Busova_a, pono_, sre_a Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti.

166

NASTAVNA OBLAST: KUI NASTAVNA JEDINICA: OPIS ENTERIJERA

ARTIKULACIJA SATA: Ponoviti: ta je eksterijer? Koja su pravila opisivanja? Upoznati uenike sa pojmom ENTERIJER- UNUTRANJOST NEKOG PROSTORA Uenicima proitait/ podijeliti sljedei tekst: Moja soba Svatko eli da ima svoj kutak u kojem e se osleati predivno. Kutak gdje sam ja najsretnija je moja soba. Svatko, tko ue u nju primjetie da je to soba za djevojice. U cijeloj sobi dominira roza boja: dva zida su obojena u rozo, lampa na zidnoj polici je roza, vaze pored lampe, paravani na prozorima, luster- sve. Oito je- ja volim rozu boju. Ispod prozora se nalazi moj pisai sto na kojem ja piem zadau i uim. Lijevo od stola se nalazi ormar u kojem stoje moje stvari. Jedan dio ormara je pun knjiga, a ispod njih se nalazi kompjuter sa printerom. Ispod kompjutera se nalaze tri ladice u kojima su udbenici i pribor za kolu. Lijevo od ormara se nalazi krevet koji ja dijelim sa svojom mlaom sestrom. Na podu je smei tepih. Tako izgleda moja soba. Moram vam rei i to da se moja mama ponekad naljuti na mene kada je ne pospremim. Ueniki rad Razgovor o tekstu: - ta je u ovom tekstu opisano? - Da li je unutranjost sobe opisivana po nekom planu? - Da li je uenik uspio naslikati rijeima unutranjost svoje sobe? ZAKLJUAK: ONO TO SVI MOEMO VIDJETI NAZIVAMO ELEMENTIMA OBJEKTIVNOG, A ONO TO JE PIEVO LINO VIENJE NAZIVAMO ELEMENTIMA SUBJEKTIVNOG. U OPISU ENTERIJERA UVIJEK JE VIE OBJEKTIVNOG, NEGO SUBJEKTIVNOG. Zadatak:- Napraviti plan kojim se uenik koristio prilikom opisa sobe. - Usmeno opisati uionicu: NApraviti plan opisa, pa usmeno opisati. Verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Opisati kuhinju u svojoj kui

167

NASTAVNA OBLAST: KPI NASTAVNA JEDINICA: mOJA UIONOCA MOJA SOBA OPIS ENTERIJERA

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: - ta je enterijer - kako opisujemo - pravopis, pravogovor, gramatika Tema: 1. Moja soba- opis enterijera 2. Moja uionica- opis enterijera

168

NASTAVNA OBLAST: IPV NASTAVNA JEDINICA: OPIS ENTERIJERA

ARTIKULACIJA SATA:

1. Pravopis i pravogovor: POGRENO TANO

2. Gramatika POGRENO TANO

3. Sadrajna analiza 4. Urednost Domaa zadaa: Napisati ispravak pismene vjebe

169

NASTAVNA OBLAST: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR pon-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Zadatak: Ispravi greke u tekstu: sjedila sam u avtobusu koji vozi od zenice do Sarajeva. Zamiljeno sam posmatrala Krajolik. ta sve tamo nije bilo kue iz kojih se vije dim iz oaka ivine u dvoritima, drvea sa ogoljelim kronjama svega. Pored mene je sjedila jedan prijatna gospoda. njenim glasom me je upitala edo moje gdje ide? Idem tetki u sarajevo odgovorila sam joj. A gdje stanuje tvoja tetka ponovo me je upitala. Ja sam joj odgovorila : Stanuje u ulici Zije dizdarevia. Ba lijep, na to se gospoa nasmijala i ja stanujem u toj ulici I tako pria po pria ispostavilo se da je ta fina gospoa prva kominica moje tetke evahire i da i ona kao i ja, uiva u njenim kolaima evrecima i udnovatim priama. Takoer mi je otkrila i kako se zove nikad ne biste pogodili! Zove se kao i ja Melisa i voli mnogo itati. Njena najdraa knjiga je Pustolovine toma sojera, a svake srijede, poslije podne, se odmara itajui sedmine novine Azra. Takoer, ponekad uzme i prelista dnevne novine: Dnevni Avaz i Osloboenje. I tako, u razgovoru snjom mi je veoma brzo prolo putovanje. Moram Vam rei i to da je imala preljep osmjeh i elegantne crnobjeli al.

Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti.

170

NASTAVNA OBLAST: PISANJE NASTAVNA JEDINICA: DIKTAT ISPRAVAK DIKTATA

ARTIKULACIJA SATA: DIKTAT Ja ivim u Sarajevu, u Kranjevievoj ulici. U mom komiliuku ima puno djece, ali mi je najinteresantnija nova drugarica Senija. Ona je nedavno doselila iz Novog Travnika. Neki dan sam je upitala: Dok si ivjela u Novom Travniku, da li si ivjela u kui ili u zgradi? ivjela sam u zgradi, na 6. spratu, odgovorila mi je. Da li ti je sad neobino ivjeti na prizemlju, upitala sam je, nakon 6. sprata? Pa, jeste, malo, odgovorila mi je. Njeni roditelji su veoma interesantni ljudi. Priali su nam da su putovali svuda po svijetu. Vidjeli su mnogo gradova i drava svijeta: London, Nju Jork, Veliku Britaniju, Irsku, Nju Dersi, Indiju. Ja uivam sluati njihove prie i veoma sam sretna to su nam oni komije.

171

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: IZ NARODNE KNJIEVNOST: POSLOVICE

ARTIKULACIJA SATA: Tematski razgovor. Upoznati uenike sa pojmom NARODAN KNJIEVNOST Upoznati uenike sa pojmom POSLOVICE Odgovoriti na pitanja, itanka, str.91 Razgovor o poslovicama, itanka, str.92. Verifikacija uenikih znanja i aktivnost. Domaa zadaa: Razmisli o poslovicama, itanka, str.94.

172

NASTAVNA OBLAST: IKT NASTAVNA JEDINICA: IZ NARODNE KNJIEVNOSTI: POSLOVICE

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Ponoviti: - ta je narodna knjievnost? - ta su poslovice? Razgovor o poslovicama, itanka, str. 93. Razgovor o poslovicama Kako moemo govoriti poslovicama, itanka, str.94. Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnosti. Domaa zadaa: Radna sveska, str. 31.

173

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: GRAMATIKA, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR pon-

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Zadaci za uenike: 1. Zapii 5 imenica koje oznaavaju vlastita imena rijeka, naselja, planina u tvom kraju, imena drugova i drugarica. 2. Ispravi greke u sljedeem tekstu: Za naredni as lektire treba da proitamo knjgu orlovi rano lete. Kasnije emo itati Knjigu Jesen U Gradu. Lijepi sadraji se mogu pronai i u malim novinama. U njima sam prootao/la kako se piu imena Muslimana i makedonaca. Proitao/la sam i kako se piu imena ulica: Ulica Omladinskih radnih brigada i Omladinskih radnih brigada ulica. 3. Napii po jednu reenicu koja e sadravati sljedee pravopisne znake: taku, dvotaku, zarez upitnik, zaqrez uzvinik, zarez

4. Analiziraj sljedee reenice i odredi vrste rijei: U zelenom grmu, na sredini proplanka, stajala je Emirova kona torba.

Analiza i verifikacija uenikih znanja i aktivnostI

BROJ SATA: 168,169

174

NASTAVNA OBLAST: GPP NASTAVNA JEDINICA: POLUGODINJA SISTEMATIZACIJA ZNANJA ISPRAVAK POLUGODINJE SISTEMATIZACIJE ZNANJA

ARTIKULACIJA SATA:

POLUGODINJA SISTEMATIZACIJA ZNANJA: 1. Odredi temu, mjesto i vrijeme zbivanja radnje i ue cjeline u tekstu:

CESTA Ba hou neto da vidim: dokle tee, kud vodi ova cesta, zavijugana u svijet. Krenuli smo tog popodneva van kasabe da beremo drijenke. Rasuli se po umarcima. Nabrao sam ve puna jedra i depove; dosta mi vie i da ih jedem te sioh na cestu. ekam drutvo. Ali nijedan da se vrati. Pod kasnim jesenjim suncem presijava se preda mnom praina po cesti, sipka i topla, uzbudljivo podatna bosoj nozi. Cesta se gubi u daljini, u modrikastom klancu meu planinama, koji se, usred neba, prekida: odatle mora da se vidi neto to ne mogu ni zamisliti. Dok se ovi moji vrate iz drijenaka, hajde da vidim kako je tom cestom kad se ide dalje. Polazim i to vie idem, sve vie osjeam kako je cesta bra i mudrija od mene: bjei preda mnom, a na okuci me saeka, kao da nee dalje- pa odmah pobjegne. Na jednoj okuci stanem i okrenem se: ima sunca jo! Sustizaemo se, cesti kaem, dokle god se vidi, ba da vidim kamo ti to ide. Do zalaska sunca nije jo daleko, poinjem da trim i trim sve bjesomunije, da bih prije zalaska vidio ono to treba da vidim. Skender Kulenovi Odgovori: U kojoj formi je napisana ova pria? 2. Analiziraj reenicu i odredi vrste rijei: Mali Orhan, taj veseli, nestani djeak, je sakrio svoj drveni vozi. 3. Sljedeu reenicu napii u sve tri verzije upravnog govora:

A kad ume poee rumenjeti i utjeti, gaci zagrajae na sav glas u ipraju da odlazi ljeto.

175

4. Sljedeu reenicu napii u neupravnom govoru: E ba ne odlazim!, odvrati im ljeto.

5. Nabroj interpunkcijske znakove!

6. Zaokrui slovo ispred tano napisanog imena grada, naselja, zemlje: a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) k) Priboj na Limu Priboj Na Limu Priboj na limu Branska malta Branska Malta branska malta Sjedinjene Amerike Drave Sjedinjene amerike drave Sjedinjene Amerike dreve Republika hrvtaska Republika Hrvatska

7. Napii komparative i superlative sljedeih pridjeva: jak, male, zelen, jeftin, lijep, rumen, nov

POSITIV

KOMPARATIV

SUPERLATIV

8. Pored naziva knjiga napii imena pisaca: Jesen u gradu Telefonske prie Pustolovine Toma Sojera Prie iz davnine

176

NASTAVNA OBLAST: LEKTIRA NASTAVNA JEDINICA: OSVRT NA PROITANU LEKTIRU

ARTIKULACIJA SATA: Osvrt na proitanu lektiru, Radna sveska, str.100-112

177

NASTAVNA OBLAST: ITANJE NASTAVNA JEDINICA: ITANJE TEKSTOVA TAMPANIH LATININIM I IRILINIM PISMOM

ARTIKULACIJA SATA: KAKO PRAVILNO, LIJEPO I IZRAAJNO ITATI? PRAVILA ITANJA: Nemoj uriti prilikom itanja Pazi na pauze u govoru. Sve pauze nisu iste duine. Kod zareza je pauza kratka, da se predahne i spusti glas, a kod take pauza je vea. Upitne reenice izgovaraj drugaije nego uzvine. Nastoj da itanjem izrazi osobine likova.

Zadaci: - Obiljei pauze razliitog trajanja razliitim znacima. Najmanju obiljei znakom I, neto duu znakom II, a najduu znakom III.

Pripremiti za uenike tekstove tampane latininim pismom, posluiti se tekstovima iz udbenika. Obuhvatiti sve vrste tekstova.

178

NASTAVNA OBLAST: PISANJE NASTAVNA JEDINICA: KREATIVNO PISANJE

ARTIKULACIJA SATA: Pregled i analiza domae zadae. Razgovor o proitanim knjigama, priama, pjesmama... Objasniti pojam krativno pisanje. Sa uenicima napraviti usmenu vjebu- kreativno usmeno stvaranje. Zadatak za uenike: kreativno pisanje- stvaranje vlastitog djela Obratiti panju na pravopis, pravogovor, gramatiku. Analiza i verifikacija uenikih znanja. Domaa zadaa: Napisati 5 reenica koje e opisati tvoja osjeanja u vezi nekog dogaaja

179

NASTAVNA OBLAST: GRAMATIKA, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR NASTAVNA JEDINICA: SISTEMATIZACIJA GRADIVA

ARTIKULACIJA SATA:

1. Zapii 5 imenica koje oznaavaju vlastita imena rijeka, naselja, planina u tvom kraju, imena drugova i drugarica

2. Napii po jednu reenicu koja e sadravati sljedee pravopisne znake: - taku, dvotaku, zarez - upitnik, zaqrez - uzvinik, zarez

3. Sljedee reenice napii u sve tri vrzije upravnog govora, odnosno u neupravnom govoru: I ta emo sad?, upitala je Merjema skupinu djece. Mama ree: Dino, obuci jaknu, jutro je hladno. 4. Prepii sljedee rijei tako to e dopuniti izostavljene slogove ije i je: cv____tovi, sn___g, c____lo, r____ka, d____te, d____ca, p____sma

Napii sljedee rijei, ali umjsto crtice stavi d ili : la_a, _ak, le_a, ota_bina, or_e, izme_u, a_av, kavga_ija, kujun_ija .Napii sljedee rijei, ali tako to e umjesto crtice staviti ili : me_a va, ma_ak, ki_ma, povr_e, po_et, masno_a, gr_iti se, Busova_a, pono_, sre_a 5. Sljedee reenice napii u neupravnom govoru: Otac ree: Evo uitelju, doveo sam ovog malog djeaka u kolu.

180

Zar e zabotaviti na moj roendan?, upita mala Vesna svoju stariju sestru. Neu, odgovori joj ona sa osmijehom, nita ti ne brini.

6. Pravopisni znak stavi na odgovarajue mejsto: Zar si ti napravila ovaj kola mama je upitala prijatno iznenaenaSamiju Djeaci uzviknue radosno BiH je dala gol itavo jutro pada kia

181

NASTAVNA OBLAST: MEDIJSKA KULTURA NASTAVNA JEDINICA: SISTEMATIZACIJA

ARTIKULACIJA SATA: Sistematizacija gradiva. Gledanje filma po izboru. Radna sveska, str.140

BROJ SATA: 175 NASTAVNA JEDINICA: GODINJA SISTEMATIZACIJA GRADIVA

182

GODINJI PLAN RADA IZ BOSANSKOG JEZIKA

1. ITANJE: ITANJE TEKSTOVA TAMPANIH LATININIM PISMOM 2. ITANJE: ITANJE TEKSTOVA PISANIH IRILINIM PISMOM 3. PISANJE: USAVRAVANJE ESTETSKE STRANE RUKOPISA 4. GRAMATIKA: VRSTE RIJEI pon5. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRETHODNOG RAZREDA 6. MEDIJSKA KUTURA: PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRETHODNOG RAZREDA 7. IKT: G. VITEZ EVINA JUTARNJA PJESMA 8. IKT: G. VITEZ EVINA JUTARNJA PJESMA 9. RJENIK: ZAVIAJNI GOVOR I KNJIEVNI JEZIK 10. RJENIK: RIJEI IZ MOG ZAVIAJA 11. MEDIJSKA KULTURA: IZRAAJNA SREDSTVA DJELA EKRANA 12. IKT: E. BERBI KAKO JE OTILO LJETO 13. IKT: E. BERBI KAKO JE OTILO LJETO 14. KUI: NARACIJA 15. KPI: NARACIJA 16. IPV: NARACIJA 17. IKT: D.CESARI JESEN 18. IKT: D. CESARI JESEN 19. GRAMATIKA: STVARNE I NESTVARNE IMENICE 20. GRAMATIKA: STVARNE I NESTVARNE IMENICE pon21. LEKTIRA: UPOZNAVANJE SA LEKTIRSKIM NASLOVIMA PREDVIENIM ZA V RAZRED 22. IKT: B. OPI IZOKRENUTA PRIA 23. IKT: B. OPI IZOKRENUTA PRIA 24. ITANJE: VJEBA ITANJA 25. GRAMATIKA: REENICA pon26. GRAMATIKA: REENICA: IMENIKI I GLAGOLSKI DODACI U REENICI obrada27. GRAMATIKA: IMENIKI I GLAGOLSKI DODACI U REENICI utvr28. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPOTREBA INTERPUNKCIJSKIH ZNAKOVA U REENICI: ZAREZ, TAKA, UPITNIK, UZVINIK 29. KUI: PREPRIAVANJE BEZ OBAVEZNOG SASTAVLJANJA PLANA 30. KPI: PREPRIAVANJE BEZ OBAVEZNOG SASTAVLJANJA PLANA 31. IPV: PREPRIAVANJE BEZ OBAVEZNOG SASTAVLJANJA PLANA 32. IKT: E. KIEVI KIA

183

33. E. KIEVI KIA 34. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: VELIKO SLOVO U JEDNOLANIM I VIELANIM IMENIMA GRADOVA, NASELJA, ZEMALJA obrada35. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: VELIKO SLOVO U JEDNOLANIM I VIELANIM IMENIMA GRADOVA, NASELJA, ZEMALJA pon36. KUI: PREPRIAVANJE S USMJERENJEM NA SAIMANJE TEKSTA 37. KPI: PREPRIAVANJE S USMJERENJEM NA SAIMANJE TEKSTA 38. IPV: PREPRIAVANJE S USMEJRENJEM NA SAIMANJE TEKSTA 39. IKT: S. KULENOVU CESTA 40. IKT: S. KULENOVI CESTA 41. LEKTIRA: A. HROMADI PATULJAK VAM PRIA 42. LEKTIRA: A. HROMADI PATULJAK VAM PRIA 43. LEKTIRA: A. HROMADI PATULJAK VAM PRIA 44. PISANJE : KREATIVNO PISANJE 45. MEDIJSKA KULTURA: KADAR ob46. IKT: . PANDO POSLJEDNJE LASTE 47. IKT: . PANDO POSLJEDNEJ LASTE 48. ITANJE: RAZUMIJEVANJE I REPRODUKCIJA PROITANOG SA ELEMENTIMA STVRALATVA 49. GRAMATIKA: ZAMJENICE obrada50. GRAMATIKA: ZAMJENICE pon51. GRAMATIKA: POKAZNE ZAMJENICE obrada52. GRAMATIKA: POKAZNE ZAMJENICE- PON53. KUI: PRIANJE NA OSNOVU DATIH TEMATSKIH RIJEI 54. KPI: PRIANJE NA OSNOVU DATIH TEMATSKIH RIJEI 55. IPV: PRIANJE NA OSNIOVU DATIH TEMATSKIH RIJEI 56. IKT: E. PEROCI MAJIN DAR 57. IKT: E. PEROCI MAJIN DAR 58. LEKTIRA: A. DUBOANIN TIHA RIJEKA DJETINJSTVA 59. LEKTIRA: A. DUBOANIN TIHA RIJEKA DJETINJSTVA 60. LEKTIRA: A. DUBOANIN TIHA RIJEKA DJETINJSTVA 61. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: PISANJE GLAVNIH I REDNIH BROJEVA SLOVIMA 62. ITANJE: VJEBA ITANJA 63. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPOTREBA INTERPUNKCIJSKIH ZNAKOVA U REENICI: DVOTAKA, CRTA, CRTICA, NAVODNI ZNACI 64. IKT: G. KRKLEC BIJELI GRAD 65. IKT: G. KRKLEC BIJELI GRAD 66. KUI: PRIANJE DOGAAJA 67. KPI: PRIANJE DOGAAJA 68. IPV: PRIANJE DOGAAJA 69. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI GOVOR ( 1. VERZIJA) obrada-

184

70. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI GOVOR ( 1. VERZIJA) pon71. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: NEUPRAVNI GOVOR- obr72. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: NEUPRAVNI GOVOR- pon73. IKT: JAPANSKA NARODNA PRIA KO JE NA SVIJETU NAJJAI 74. IKT: JAPANSKA NARODNA PRIA: KO JE NA SVIJETU NAJJAI 75. PISANJE: DIKTAT 76. PISANJE: ISPRAVAK DIKTATA 77. ITANJE: ITANJEM DO NOVIH INFORMACIJA I NOVIH ZNANJA 78. GPP: GRAMATIKA, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR-pon79. GPP: POLUGODINJA SISTEMATIZACIJA ZNANJA 80. ISPRAVAK POLUGODINJE SISTEMATIZACIJE ZNANJA 81. LEKTIRA: IVANA BRLI-MAURANI PRIE IZ DAVNINE 82. LEKTIRA: I.B.MAURANI PRIE IZ DAVNINE 83. LEKTIRA: I. B. MAURANI PRIE IZ DAVNINA 84. MEDIJSKA KULTURA: PONAVLJANJE PRETHODNO OBRAENIH NASTAVNIH JEDINICA 85. PISANJE: PREPISIVANJE: USAVRAVAJE ESTETSKE STRANE RUKOPISA 86. IKT: D. KULIDAN POTOI 87. IKT: D. KULIDAN POTOI 88. ITANJE: VJEBA ITANJA 89. GPP: GRAMATIKA, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR- pon90. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI GOVOR ( 2. VERZIJA) obraDA91. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI GOVOR ( 2. VERZIJA)pon92. IKT: S. BULAJI SARKA 93. IKT: S. BULAJI SARKA 94. ITANJE: RAZVIJANJE TEHNIKE ITANJE SA ILI BEZ ELEMENATA STARALATVA 95. KUI: PRIANJE DOIVLJAJA 96. KPI: PRIANJE DOIVLJAJA 97. IPV: PRIANJE DOIVLJAJA 98. MEDIJSKA KULTURA: MUZIKA I MONTAA 99. IKT: V. KRMPOTI KOLIKO JE TEKA PAHULJICA 100. IKT: V. KRMPOTI KOLIKO JE TEKA PAHULJICA 101. ITANJE: RAZVIJANJE TEHNIKE ITANJA, RAZUMIJEVANJE I REPRODUKCIJA PROITANOG SA ELEMENTIMA STVARALATAVA 102. GRAMATIKA: REENICA: ATRIBUT obrada 103. GRAMATIKA: REENICA: APOZICIJA obrada 104. GRAMATIKA: REENICA ponavljanje 105. PISANJE: KREATIVNO PISANJE 106. LEKTIRA: ANI RODANI PUTOVANJA PLAVE STRIJELE

185

107. LEKTIRA: ANI RODANI PUTOVANJA PLAVE STRIJELE 108. LEKTIRA: ANI RODANI PUTOVANJA PLAVE STRIJELE 109. IKT: MUSA AZIM ATI BOSNA UBORI 110. IKT: MUSA AZIM ATI BOSNA UBORI 111. ITANJE: RAZUMJEVANJE I REPRODUKCIJA PROITANOG SA ELEMENTIMA STVARALATVA 112. GRAMATIKA: REENICA: OBJEKAT obrada 113. GRAMATIKA: REENICA: OBJEKAT pon 114. MEDIJSKA KULTURA: DIJALOG U FILMU I POZORINOJ PREDSTAVI 115. IKT: A. MIKI LIPOV CVAT 116. IKT: A. MIKI LIPOV CVAT 117. KUI: OPIS POJAVE, ZBIVANJE U PRIRODI 118. KPI: OPIS POJAVE, ZBIVANJE U PRIRODI 119. IPV: OPIS POJAVE, ZBIVANJE U PRIRODI 120. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI GOVOR (3. VERZIJA) obrada 121. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI GOVOR ponavljanje 122. IKT: NASIHA K. HODI VEZENI MOST 123. IKT: NASIHA K. HODI VEZENI MOST 124. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI GOVOR ponavljanje 125. LEKTIRA: MATO LOVRAK VLAK U SNIJEGU 126. LEKTIRA: MATO LOVRAK VLAK U SNIJEGU 127. LEKTIRA: MATO LOVRAK VLAK U SNIJEGU 128. GRAMATIKA: PRIDJEVI obrada 129. GRAMATIKA: POREENJE ILI KOMPARACIJA PRIDJEVA -obrada 130. GRAMATIKA: PRAVOPIS I POREENJE PRIDJEVA -obrada 131. GRAMATIKA: PRIDJEVI utvrivanje 132. IKT: A. DUBOANIN ARKO 133. IKT: A. DUBOANIN ARKO 134. ITANJE: RAZUMJEVANJE I REPRODUKCIJA PROITANOG 135. KUI: OPIS PEJZAA 136. KPI: OPIS PEJZAA 137. IPV: OPIS PEJZAA 138. MEDIJSKA KULTURA: KAKO NASTAJE FILM 139. MEDIJSKA KULTURA: KAKO NASTAJE FILM 140. PISANJE: PREPISIVANJE KRAEG TEKSTA 141. IKT: A. S. PUKIN BAJKA O RIBARU I RIBICI 142. IKT: A. S. PUKIN BAJKA O RIBARU I RIBICI 143. ITANJE: ITANJE U FUNKCIJI ESTETSKOG I ETIKOG ODGOJA 144. KUI: OPIS EKSTERIJERA 145. KPI: OPIS EKSTERIJERA 146. IPV: OPIS EKSTERIJERA 147. LEKTIRA: ISMET BEKRI JESEN U GRADU (IZABRANE PJESME)

186

148. LEKTIRA: ISMET BEKRI JESEN U GRADU (IZABRANE PJESME) 149. LEKTIRA: ISMET BEKRI JESEN U GRADU (IZABRANE PJESME) 150. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPRAVNI I NEUPRAVNI GOVOR utvrivanje 151. MEDIJSKA KULTURA: KNJIEVNO DJELO film- pozorite- obrada 152. MEDIJSKA KULTURA: KNJIEVNO DJELO film- pozorite- ponavlj 153. ITANJE: ITANJE TEKSTOVA TAMPANIH LATININIM I IRILINIM PISMOM 154. IKT: I. ANDRI ASKA I VUK 155. IKT: I. ANDRI ASKA I VUK 156. ITANJE: ITANJEM DO NOVIH INFORMACIJA I NOVIH ZNANJA 157. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPOTREBA INTERPUNKCIJSKIH ZNAKOVA U REENICI ponavljanje 158. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: UPOTREBA INTERPUNKCIJSKIH ZNAKOVA U REENICI utvrivanje 159. KUI: OPIS ENTERIJERA 160. KPI: OPIS ENTERIJERA 161. IPV: OPIS ENTERIJERA 162. PRAVOPIS I PRAVOGOVOR: PRAVOPIS I PRAVOGOVOR ponavljanje 163. PISANJE: DIKTAT 164. PISANJE: ISPRAVAK DIKTATA 165. IKT: IZ NARODNE KNJIEVNOSTI: POSLOVICE 166. IKT: IZ NARODNE KNJIEVNOSTI: POSLOVICE 167. GPP: GRAMATIKA, RJENIK, PRAVOPIS, PRAVOGOVOR ponavljanje 168. GPP: POLUGODINJA SISTEMATIZACIJA ZNANJA 169. GPP: ISPRAVAK POLUGODINJE SISTEMATIZACIJE ZNANJA 170. LEKTIRA: OSVRT NA PROITANU LEKTIRU 171. ITANJE: ITANJE TEKSTOVA TAMPANIH LATININIM I IRILINIM PISMOM 172. PISANJE: KREATIVNO PISANJE 173. GPP sistematizacija 174. MEDIJSKA KULTURA: SISTEMATIZACIJA 175. GODINJA SISTEMATIZACIJA GRADIVA

187