Tizo - Osnovno Oduzimanje Lopte - V - Razred

PRIPREMA ZA ČAS
Razred: V Datum: Redni broj časa: 131.

Predmet:Bosanski jezik i književnost
Nastavna jedinica: Čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom
Zadaci: a)obrazovni: pravilno čitanje prirodnom jačinom glasa i brzinom koja odgovara
brzini govora, razumijevanje pročitanog;
b)odgojni: razvijanje pozitivnih stavova: važno je da naučimo čitati pa ćemo voljeti knjigu i
znanje;
c)funkcionalni: razumijevanje pročitanog i mogućnost uočavanja najvažnijeg u pročitanom.
Tip časa: vježbanje
Oblik rada: frontalni, individualni
Nastavne metode: verbalne, tekst, ilustracija, demonstracija, metoda pisanja i čitanja
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Motivacija: Igra “Ogledalce, ogledalce moje”. Jedan učenik izražava gestama
i mimikom kako on izražava ljutnju, ljubomoru, radost, bijes, tugu, iznenađenje..., a zatim se
obraća učenicima riječima: “Ogledalce, ogledalce moje, kakav sam?”
Najava nastavne jedinice:
GLAVNI DIO: Čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom
 KAKO PRAVILNO, LIJEPO I IZRAŽAJNO ČITATI? PRAVILA ČITANJA:

- Nemoj žuriti prilikom čitanja
- Pazi na pauze u govoru. Sve pauze nisu iste dužine. Kod zareza je pauza kratka, da se
predahne i spusti glas, a kod tačke pauza je veća.
- Upitne rečenice izgovaraj drugačije nego uzvične.
- Nastoj da čitanjem izraziš osobine likova.
- Obratiti pažnju na afrikate - izgovor afrikata.
 Učenici naizmjenično čitaju odabrane tekstove.
ZAVRŠNI DIO:
 Interes učenika za čitanje (kratak komentar). Zašto je važno čitati? Samoprocjena
uspješnosti u čitanju – razgovor i ocjenjivanje učenika.
 Zadatak za domaći rad: Vježba čitanja tekstova iz udžbenika.
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Bosanski jezik i književnost
Nastavna jedinica: Prepisivanje kraćeg teksta: ”Lipov cvat“, A. Mikić
Zadaci: a) obrazovni: vježba tehnike pisanja pisanim slovima, pravilno povezivanje slova u
riječi, prepisivanje niza rečenica teksta;
b) odgojni: razvijanje tačnosti, urednosti, preciznosti;
c) funkcionalni: pravilno oblikovanje grafičke strukture slova linijama normalne
debljine, pravilno i spretno rukovanje priborom za pisanje.
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik (tekst), radna sveska, materijal i pribor za
demonstraciju, nastavni listić.
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Pregled zadaće uz otklanjanje eventualnih poteškoća.
Motivacija: Tri učenika pišu na tabli rečenicu:
Ja lijepo pišem.
Uočavanje eventualnih pogrešaka i njihovo ispravljanje.
GLAVNI DIO: PREPISIVANJE KRAĆEG TEKSTA: LIPOV CVAT

Aleksa Mikić
- Glasno i izražajno čitanje teksta “Lipov cvat” (udžbenik, 69. str.)
- Ponavljanje pisanih slova latinice - pravilno pisanje (plakat).
- Pravilno povezivanje pisanih slova (ponavljanje) – plakat.
- Zadatak za samostalan rad:

Rečenice napisane štampanim slovima prepisujemo pisanim slovima. Prepisivanje niza
rečenica teksta.
- Samostalan rad učenika
- Dodatne upute i pomoć pri radu.
ZAVRŠNI DIO: Analiza i korekcija urađenog

Zadatak za domaći rad: Rečenice napisane štampanim slovima prepisujemo pisanim slovima.
Prepisivanje niza rečenica teksta.
PRIPREMA ZA ČAS
Nastavna jedinica:J: GRAMATIKA: Neupravni govor
Zadaci: a) obrazovni: usvojiti znanja iz pravopisa i pravogovora o neupravnom govoru,
ponoviti pojmove upravni i neupravni govor, uvodne i navedene riječi;
b) odgojni: formirati i njegovati radne navike i odgovornost prema izvršavanju
zadataka;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost mišljenja, zaključivanja i koristiti tekst kao
izvor informacija.
Tip časa: obrada
Nastavne metode: verbalne, tekst, samostalan rad
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik- NAŠ JEZIK
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Ponoviti o upravnom govoru i uvodnim i navedenim riječima. Nekoliko
rečenica zapisati na tabli.
Upravni govor je doslovno (tačno) navođenje riječi koje je neko izgovorio. Upravni govor
obilježava se navodnim znacima (ili dijaloškom crticom).
Uvodne riječi su one koje objašnjavaju ko, kada i kako govori. Navedene riječi navodimo
tačno onako kako su izgovorene.
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: NEUPRAVNI GOVOR

Čitanje teksta, Naš jezik, str. 56.
Razgovor o pročitanom tekstu: Čitaj i razmisli.
Zapisati rečenice u upravnom i neupravnom govoru:
“Ne sjećam se kad sam pogledao bolji film”, reče Adi, okrećući se prijateljici. (upravni govor)
Tu rečenicu možemo reći i ovako:
Okrećući se prijateljici Adi je rekao da se ne sjeća da je pogledao bolji film. (neupravni
govor)
Zapisati zaključak: KAD NEČIJE RIJEČI NE NAVODIMO ONAKO KAKO IH JE NEKO
IZGOVORIO, NEGO IH PREPRIČAVAMO - TAJ GOVOR SE ZOVE NEUPRAVNI
GOVOR. UPRAVNI GOVOR JE NAJLAKŠE PRETVORITI U NEUPRAVNI
DODAVANJEM RIJEČCE DA.
Zadatak za samostalan rad:
Sljedeće rečenice napiši u neupravnom govoru
Esma reče Azri i Adeli: “ Dođite kod mene na sladoled.“
Ona je meni uzviknula: „ Hej, dođi ovamo i pogledaj ovo malo mače!“
Vanesu je upitala sestra:“Zašto si tako vesela?“
ZAVRŠNI DIO: Analiza i verifikacija urađenog.

Zadatak za domaći rad: Naš jezik, str.57, „ Školski zadatak“
PRIPREMA ZA ČAS
Nastavna jedinica:J: GRAMATIKA: Neupravni govor
Zadaci: a) obrazovni: ponavljanje, produbljivanje i utvrđivanje znanja iz pravopisa i
pravogovora o neupravnom govoru, ponoviti pojmove upravni i neupravni govor, uvodne i
navedene riječi;
b) odgojni: formirati i njegovati radne navike i odgovornost prema izvršavanju
zadataka;
izvor informacija.
Tip časa: utvrđivanje
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik- NAŠ JEZIK
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Pregled i analiza zadaće.
Ponoviti o upravnom govoru i uvodnim i navedenim riječima.
Ponoviti o neupravnom govoru:
- Šta je neupravni govor?
- Kako je najlakše pretvoriti upravni govor u neupravni govor? (navesti primjere)
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: NEUPRAVNI GOVOR

Sljedeći odlomak iz teksta „ Cvrčak i mrav“ napiši u neupravnom govoru:
CVRČAK I MRAV
Jedne zime dođe cvrčak mravima i reče: „ Molima vas, dajte mi malo žita da ne umrem od
gladi.“
Mravi ga zapitaju: „ A šta si ljetos radio?“
Cvrčak reče: „Svirao sam.“
Mravi ga istjeraše napolje, govoreći mu: „ Kad si ljetos svirao, a ti sad igraj da te glad prođe.“
ZAVRŠNI DIO: Analiza i verifikacija urađenog.

Zadatak za domaći rad: Sljedeće rečenice napiši tako da neupravni govor pretvoriš u upravni:
Otac reče kako mora ići, jer ga već čekaju.
Stric dodade da će i on s njim poći.
Majka im reče da ne zaborave donijeti namirnice za kuću.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: IKT: VEZENI MOST, Nasiha Kapidžić- Hadžić
Zadaci: a) obrazovni: analizirati formu pjesme (stih, strofa), čitati i razumjeti pročitano,
interpretirati sadržaj navedene pjesme, uočiti lirske slike i osnovni motiv u pjesmi;
b b) odgojni: formirati i njegovati ljubav poeziji za djecu, uvažavati stavove i
mišljenja vršnjaka;
izvor informacija.
Tip časa: obrada
Nastavne metode: verbalne, tekst, ilustracija, samostalan rad
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Motivacija- razgovor:
- Šta je za tebe mašta? O čemu najčešće maštaš?
GLAVNI DIO:
Nasiha Kapidžić- Hadžić: VEZENI MOST
Izražajno čitam tekst pjesme. Objašnjavam značenje manje poznatih riječi. Razgovaram sa
učenicima o prvim utiscima koji se odnose na pročitano.
Ponoviti pojmove STROFA i STIH . Analizirati formu pjesme- čitati dio prema uputstvu
nastavnika- NPR.1. strofa, 2. stih. Zaključak zapisati.
Uočiti u pjesmi primjere RIMOVANJA. Zapisati ih na tablu i u sveske.
Konkretizacija doživljaja:
1 U kakvom je gradu most? - Kako obale drže most?
2 Od čega je sačinjen most? - Šta krasi most?
3 Kako se vjetar igra mostom? - Čime je osvjetljen most?
4 Kakav je orkestar pod mostom?
Zaključiti i zapisati:
Pjesničke slike
 Vezeni most u gradu od lišć a
 Most vezan svilenom, tankom žicom, u sedam boja tka
 Ukras mu je sunč an dan
 Vjetar ga njiše kao voda č amce
 Most osvjetljavaju rojevi svitaca
 Pod njim svira orkestar ljeta sa dva cvrč ka u duetu
ZAVRŠNI DIO:
Učenici izražajno čitaju tekst pjesme. Uloga nastavnika je interventna i korektivna.
Najaktivnije učenike ocjenjujem.
DOMAĆA ZADAĆA: Vježbaj izražajno čitanje pjesme. Nacrtaj „vezeni most“.

PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: IKT: VEZENI MOST, Nasiha Kapidžić- Hadžić
Zadaci: a) obrazovni: proširiti i produbiti analizu sadržaja teksta pjesme, izražajno recitovati
pjesmu, uočavati žanrovske i strukturne osobenosti pjesme;
b) odgojni: formirati i njegovati ljubav prema domovini, poeziji za djecu, uvažavati
stavove i mišljenja vršnjaka;
izvor informacija.
Oblik rada: frontalni, individualni, grupni
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Učenici recituju tekst pjesme (pojedinačno, a zatim u grupama- po strofu).
Ponoviti:
1 O čemu pjesnik govori u ovoj pjesmi?
2 Kako u pjesmi izgleda vezeni most?
GLAVNI DIO:
Najava cilja časa:
Nasiha Kapidžić- Hadžić: VEZENI MOST
Rad na tekstu:
Jezik i stil:
5 Kojim tonom je u pjesmi pozvan gost? Pročitaj stihove u kojima je ti naznačeno.
6 Čemu služi pnavljanje u prvoj i posljednjoj strofi? Pokušaj u jednoj rečenici objasniti
osjećanje koje izaziva o ponavljanje.
7 Čime je u pjesmi postignut ujednačen ritam?
Ponoviti: Pridjevi koji doprinose živosti i slikovitosti pjesničkog izraza nazivaju se epiteti.
- Pronađi i ispiši epitete: „Kad jednom dođeš u grad od lišća
da budeš najdraži gost,
vidjet ćeš kako obale travne
na ruci drže most.“
Gramatika i pravopis- zadaci za samostalan rad učenika:
- Osmisli rečenice u kojima ćeš upotrijebiti pridjeve iz prethodnog zadatka.
ZAVRŠNI DIO:
Analiza i korekcija urađenog
DOMAĆA ZADAĆA:
Pronađi imenice u pjesmi i razvrstaj ih u tabelu (zajedničke, zbirne, gradivne).
PRIPREMA ZA ČAS
Razred: V Redni broj časa: 137.
Nastavna jedinica: KUI: Opis pojave, zbivanja u prirodi “Proljetni pljusak”
Zadaci: a) obrazovni: osposobljavanje učenika za samostalno usmeno izražavanje, opisivati
pojavu, zbivanje u prirodi;
b) odgojni formirati i njegovati interes za rad, osobine pozitivnog karaktera i kritički
odnos prema svome radu;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost mišljenja, zaključivanja, usmenog izražavanja i
koristiti niz riječi kao izvor informacija.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna sveska
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Motivacija: Oluja ideja (Učenici u grupama nabrajaju i zapisuju što više odgovora
na temu “Proljeće”. Svaki učenik u grupi mora se truditi da dâ što više prijedloga koji se ne
kritiziraju i ne odbacuju, bez obzira koliko su dobri, razumni i izvedivi. Tek u kasnijim
fazama provodi se raščlamba svakoga odgovora, odbacivanje neprihvatljivih i zadržavanje
dobrih rješenja. Kombinovati sa metodom Stablo budućnosti)
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: PROLJETNI PLJUSAK

OPISIVANJE POJAVE (ZBIVANJA) U PRIRODI
Priprema za opisivanje:
Prije nego počnemo opisivati, moramo posmatrati i uočavati bitne pojedinosti. Posmatrat
ćemo oblak, kuće, drveće i uopće izgled krajolika. Od uočenih pojedinosti stvorimo jednu
novu cjelinu. Ispričaj na koji si način doživio pojedinosti koje si uočio.
Plan opisa:
1. Sunčano proljetno jutro
2. Tamni oblaci plovili su nebom
3. Počele su padati prve kapi kiše
4. Proljetni pljusak
5. Poslije pljuska
Usmeno opisivanje pojave u prirodi (učenici)
Pošto smo bili dobri posmatrači i prikupili značajne pojedinosti za opis pojave u prirodi, te
odabrali ono što je karakteristično i važno, pristupit ćemo analizi svake pojedinosti, a onda
završiti prikazom cjeline pojave koju opisujemo.
Razgovor o opisu pojave u prirodi
 Pažljivo saslušaj opise pojave u prirodi koje su smislili tvoji drugovi.
 Iznesi svoje mišljenje o opisima.
 Ukoliko misliš da nekom opisu nedostaje značajan detalj, dopuni ga.
ZAVRŠNI DIO: Zadatak za domaći rad:

Pismeno opiši pojavu u prirodi – PROLJETNI PLJUSAK.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: KPI: Opis pojave (zbivanja) u prirodi: ”Proljetni pljusak“ pismena
vjeđba
Zadaci: a) obrazovni: osposobljavanje učenika za samostalno pismeno izražavanje – opis
pojave u prirodi, bogaćenje učeničkog rječnika;
b) odgojni: razvijanje ličnog stava, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi;
c) funkcionalni: razvijanje sposobnosti pravilnog formulisanja rečenice, mišljenja,
razmišljanja, uočavanja, zaključivanja, pamćenja.
Nastavne metode: verbalne, tekst, metoda pisanja i čitanja
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, sveske za pismenu vježbu
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Čitanje učeničkih sastava (zadaća). Zajedničko dopunjavanje detalja i
korekcija eventualnih grešaka.
GLAVNI DIO: KPI: Opis pojave (zbivanja) u prirodi: ”Proljetni pljusak“pismena

vježba
Zadatak za pismenu vježbu, samostalan rad učenika: opisati pojavu u prirodi na osnovu
prikupljenih podataka.
Plan opisa:
1. Sunčano proljetno jutro
2. Tamni oblaci plovili su nebom
3. Počele su padati prve kapi kiše
4. Proljetni pljusak
5. Poslije pljuska
 PRAVILA ZA DOBRO PISANJE PISMENE VJEŽBE
Uz određene imenice pronađi pridjeve i glagole koji će dati najjasniju i najsnažniju sliku
tvojih osjećanja.
Tvoj sastav treba da ima početak, glavni dio i kraj.
Tvoj sastav treba da izazove u čitaocu određena osjećanja: tugu, radost, ljutnju, uzbuđenost,
iznenađenje, ljubav...
Obrati pažnju na pravopisna pravila u pisanju.
Rečenice nemoj počinjati na isti način.
Kada završiš pisanje pismene vježbe, pročitaj je jednom. Uradi to ponovo, ali poluglasno.
Na taj način ćeš najlakše otkriti greške. Kad ih otkriješ, ispravi ih.
Nemoj zaboraviti u završnom dijelu ukazati na neku poruku.
Samostalan rad učenika.
Dodatne upute i pomoć pri radu.
ZAVRŠNI DIO:Zadatak za domaći rad: Iz dijela pjesme ”Ševina jutarnja pjesma“ prepisati
imenice, pridjeve, glagole i zamjenice (6. str.)
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: Ispravak pismene vježbe
Zadaci: a) obrazovni: osposobljavanje učenika za samostalno pismeno izražavanje,
uočavanje i ispravljanje grešaka;
b) odgojni: spontanost, samostalnost i sloboda u izražavanju kao kvalitet ličnog pristupa i
kao pretpostavka literarnom stvaralaštvu;
c) funkcionalni: sposobnost izražavanja pravilnim, jasnim i skladnim rečenicama.
Nastavne metode: verbalne, metoda pisanja i čitanja
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, sveske za pismenu vježbu
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Analiza radova:
1. Pravopis, pravogovor i gramatika:
NETAČNO TAČNO
2. Sadržajna analiza.
3. Urednost.
GLAVNI DIO: Ispravak pismene vježbe

_________________________
(opis pojave u prirodi)
- Pisanje ispravka pismene vježbe:
Učenici koji su imali mali broj grešaka u pisanju pišu ispravak svoje pismene vježbe.
Ostali učenici prepisuju ispravak pismene vježbe s table (najuspješniji učenički rad).
ZAVRŠNI DIO: Zadatak za domaći rad: U sljedećim rečenicama vlastita imena su napisana
malim slovom. Ispravi pogreške, napiši pravilno.
Na svojoj karti jasna je podvukla imena rijeka: drina i vrbas; sela: orahovica, topčić polje;
gradova: sarajevo, zenica; planina: bjelašnica, igman.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: Ponovimo o vrstame riječi - Pridjevi
Zadaci: a) obrazovni: ponoviti, proširiti i produbiti znanja o pridjevima, uočavati i
razlikovati opisne, prisvojne i gradivne pridjeve;
b) odgojni: formirati i njegovati interes za rad i osobine pozitivnog karaktera;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost mišljenja, zaključivanja i primjenjivati stečena znanja.
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, nastavni listić
ARTIKULACIAJ SATA:
Pregled i analiza domaće zadaće.

Ponoviti o pridjevima:
- Šta su pridjevi?
- kako ih dijelimo?
Pročitati tekst u udžbeniku, str.25.

ZAKLJUČAK:
PRIDJEVI SU RIJEČI KOJE OBIČNO STOJE UZ IMENICU I BLIOŽE

OZNAČAVAJU NEKU NJENU OSOBINU ILI PRIPADNOST. TO SU RIJEČI KOJE
OPISUJU KAKVO JE ŠTO. OD ČEGA JE ŠTO I ČIJE JE ŠTO.
PREMA ZNAČENJU, PRIDJEVI SE DIJELE NA OPISNE, PRISVOJNE I GRADIVNE.
Zadatak za učenike: Izdvojiti pridjeve i odrediti vrstu pridjeva.

Analiza urađenog.
Zadatak za učenike:
1. Uz koje riječi dolaze pridjevi?
2. Šta kazuju pridjevi o riječima uz koje dolaze?
3. Kako se dijele pridjevi prema značenju?
4. Kako se zovu pridjevi koji označavaju:
a) kakvo je nešto
b) čije je nešto
c) od čega je nešto
Analiza urađenog.
Domaća zadaća: Zadatak: napiši po 5 opisnih, prisvojnih i gradivnih pridjeva.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: Ponovimo o vrstame riječi - Pridjevi
Zadaci: a) obrazovni: ponoviti, proširiti i produbiti znanja o pridjevima, uočavati i
razlikovati opisne, prisvojne i gradivne pridjeve;
b) odgojni: formirati i njegovati interes za rad i osobine pozitivnog karaktera;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost mišljenja, zaključivanja i primjenjivati stečena znanja.
Tip časa: ponavljanje
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Ponoviti o pridjevima: Šta su pridjevi? Navedi primjere za opisne, prisvojne i
gradivne pridjeve! Koje pridjeve pišemo velikim početnim slovom?
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: PRIDJEVI
Čitanje teksta“Razmišljanja jednog pijetla”, Naš jezik, 25. str.

Uočavanje pridjeva u tekstu.
Odrediti vrstu pridjeva.
Zadaci za samostalan rad- nastavni listić:

1. Pridjevi
su______________________________________________________________
____________________________________________________________________.
2b
2. Prema značenju pridjevi se dijele na:___________________, ___________________ i
___________________. 3b
3. Prepiši pravilno: SARAJEVSKI, MAJIN, BOSANSKE, ADNANOV, ZENIČKI.
____________________________________________________________________
5b
4. U sljedećim izrazima odredi koji su pridjevi opisni, koji prisvojni, koji gradivni.
debeli i teški snijeg, kućni tv, majčin osmijeh, žuto sunce, velika i tiha rijeka, Jasnina lutka,
šarena dekica.
OPISNI
PRIDJEVI:_____________________________________________________________
PRISVOJNI
PRIDJEVI:_________________________________________________________
GRADIVNI
PRIDJEVI:_________________________________________________________
ZAVRŠNI DIO: Analiza i korekcija urađenog. Ocjenjujem prema ključu: 0-7=1; 8-10=2;
11-14=3; 15-17=4; 18-19=5.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: Lektira: „Putovanje plave strjele“ Đani Rodari
Zadaci: a) obrazovni: osposobljavanje učenika za samostalno usmeno i pismeno izražavanje,
izražavanje doživljaja romana riječima, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti
romana;
b) odgojni: ljepota pisane riječi kao vrijednost, ljepota ličnog doživljaja prirode kao
vrijednosti, interes za različitost u stavu, doživljaju, izražavanju, izražavanje doživljaja riječju
(bojom i jačinom glasa), razvijanje ljubavi prema čitanju lektire;
c) funkcionalni: razvijanje sposobnosti asocijativnog mišljenja, analitičkog i
sintetičkog mišljenja, doživljavanja osnovnog raspoloženja.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, lektira.
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Pregled zadaće i razgovor o doživljaju pri čitanju: * Koji ti se događaji opisani u
romanu najviše dopadaju? * Prepričaj odlomak iz romana koji te se posebno dojmio.
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: LEKTIRA: „Putovanje plave strjele“ Đani Rodari

Razgovor:
- Da li ste ranije čitali ovako dugu knjigu, koja je cijela jedna velika priča?
Postoje duge priče koje obuhvataju čitave knjige. One mogu biti podijeljene na različita poglavlja ali
uglavnom govore o istom liku i događajima vezanim za njega. Takve knjige su ROMANI.
- Koja je osnovna tema djela?
Osnovna tema djela je zabava i igra djetinjstva,
- Vrijeme radnje: zima
- Mjesto radnje: Prodavnica gosp. Befane
- Šta je u knjizi sasvim različito od današnjeg svijeta, a šta je zajedničko sa tvojim i
djetinjstvom sve djece?
U ovom djelu igračke hodaju, govore i ponašaju se kao živa bića.
- Likovi u romanu: general, poglavica Sarebreno pero, kapetan broda i pilot, pas Kusko, lišani
medo, bojice, gosp. Befana i sluškinja Tereza
Glavni lik: Plava Strijela
- Osobine glavnog lika: maštovit, dobar drug, hrabar, nesebičan, nepromišljen, radoznao, . . .
- Opiši neke avanture glavnog lika. . .
- Koji sporedni likovi su slični, a koji različiti od Plave Strijele? Šta misliš o njima i njihovim
postupcima? Odgovore zapiši u svesku.
- Analiza i korekcija urađenog.
- Koja bi bila poruka ovog romana?
ZAVRŠNI DIO: Zadatak za samostalan rad: Ilustruj priču onako kako si je ti doživio i
vidio. Zadaća: Prepričaj priču iz romana koji ti se najviše svidio.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: „Putovanje plave strjele“ Đani Rodari
romana;
vrijednosti, interes za različitost u stavu, doživljaju , izražavanju, izražavanje doživljaja riječju
ARTIKULACIJA ČASA
Najava cilja časa:

 Opiši jednu situaciju koja te nasmijala dok si čitao/čitala
 Za koji dio radnje je vezana rečenica “ Čini mi se da je to zaista neki miroljubivi jedrenjek koji
plovi oceanom snova.
 Ko postaje kod djecaka Gijampaolom kojeg su igračke pronašle kako spava?
 Šta se dogodilo sa sljedećim likovima:
 General
 Žuti Medo
 Plava strijela
 Kapetanom broad
 Pilotom I
 Bojicama
1. Napiši tok događaja opisan u priči kojoj ti želiš.
2. Kakvom neobičnom događaj je zadesio Befanu i njenu sluškinju Terezu?
3. Ilustruj priču iz romana kako si ga ti doživio.
Samostalan rad učenika.
ZAVRŠNI DIO: Analiza i korekcija urađenog.

Zadaća: Jednu priču iz romana prepiši rečenice koje su napisane u I i II varijanti upravnog
govora.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: Lektira: „Putovanje plave strjele“ Đani Rodari
romana;
vrijednosti, interes za različitost u stavu, doživljaju , izražavanju, izražavanje doživljaja riječju
Tip časa: obrada
ARTIKULACIJA ČASA
Najava cilja časa:

Stilska analiza
Kompozicija
Svaka priča je sastavljena iz dijelova koji se uklapaju u cjelinu. Sastavljanje pojedinih dijelova
književnog teksta u cjelinu nazivamo KOMPOZICIJA KNJIŽEVNOG DJELA..
Iz koliko poglavlja (priča) je sastavljen ovaj roman? Da li su te priče povezana? Na koji
način? (isti lik i događaji vezani za njega)
Jezik i stil
Pronađi i pročitaj:
 opis lika,
 opis igračaka,
 opis bježanja igračaka i prodavnice,
 opis prirode,
 opisi jedan tebi najzanimlhjiviji događaj
 osjećanja igračaka u romanu . .
Pronađi i pročitaj jedan dijalog iz romana.
Pronađi i zapiši značenje nekoliko nepoznatih riječi iz romana.
ZAVRŠNI DIO: Zadatak za samostalan rad: Nastavni listić.
Analiza i korekcija urađenog.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: IKT Ševina jutarnja pjesma Grigor Vitez
Zadaci: a) obrazovni: razumijevanje pjesme, uvođenje učenika u pjesničke slike, zapažanje i
razumijevanje osnovne misli, osjećanja, raspoloženja u pjesmi, uočavanje vizuelnih i
zvukovnih elemenata u jezičkom izrazu;
vrijednosti, razvijanje sposobnosti vizuelne i auditivne imaginacije, razvijanje estetskog
ukusa;
c) funkcionalni: percipiranje lirske pjesme, doživljavanje osnovnog raspoloženja i ritma u
pjesmi, razvijanje asocijativnog mišljenja, analitičkog i sintetičkog mišljenja, razvijanje
usmenog, pismenog i likovnog stvaralačkog izražavanja..
Tip časa: obrada
Oblik rada: frontalni, individualni, rad u paru
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, kasetofon, nastavni plakat
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Motivacija: Oluja ideja (Učenici u grupama nabrajaju i zapisuju što više odgovora
na temu “Da sam ptica”. Svaki učenik u grupi mora se truditi da dâ što više prijedloga koji se ne
kritiziraju i ne odbacuju, bez obzira koliko su dobri, razumni i izvedivi. Tek u kasnijim
fazama provodi se raščlamba svakoga odgovora, odbacivanje neprihvatljivih i zadržavanje
dobrih rješenja. Kombinovati sa metodom Stablo budućnosti)
GLAVNI DIO: IKT: ŠEVINA JUTARNJA PJESMA

Glasno i izražajno čitanje pjesme (ili poslušati pjesmu na Zvučnoj čitanci).
Emocionalno - intelektualna pauza.
Motiv: ptice i druženje s prirodom.
Uočavanje pjesničkih slika:
a) LET DO SUNCA
b) ŠEVINA PJESMA
c) POVRATAK U GNIJEZDO
d) PONOVNI LET DO SUNCA
Uočavanje vizuelno – kolorističkih elemenata: sunce, tamburica, zvonce, žuta, modra i beskrajna
polja, gnijezdo, ptići,...
Emotivno – relacijski elementi:
Kako je opisana ševina jutarnja pjesma? S čim je pjesnik poredi? Kako je opisana ševina briga za
porodicu? Koje riječi se ponavljaju?
S kojim osjećanjima možemo uporediti ševin let i pjesmu?
Poenta: zapisati prijedloge učenika.
Glasno i izražajno čitanje pjesme (učenici).
ZAVRŠNI DIO: Izraziti doživljaj pjesme na način koji želite: ilustrovati ili prozno obraćanje: od
pjesničkih slika pokušaj načiniti tekst u kojem opisuješ ševinu jutarnju pjesmu. Izrada plakata od
učeničkih radova. Zadatak za domaći rad: naučiti recitovati pjesmu.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: IKT Ševina jutarnja pjesma Grigor Vitez
Zadaci: a) obrazovni: upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, izražavanje doživljaja pjesme riječima, uočavanje
žanrovskih i strukturnih osobenosti pjesme, bogaćenje učeničkog rječnika;
vrijednosti, interes za različitost u stavu, doživljaju, izražavanju, izražavanje doživljaja riječju
(bojom i jačinom glasa);
c) funkcionalni: upoznavanje osobenosti fizičkog izražavanja doživljaja pjesme:
pokretom, mimikom, gestom, sklad emocije i geste, emocije i pokreta, emocije i glasa,
razvijanje asocijativnog mišljenja, analitičkog i sintetičkog mišljenja, razvijanje usmenog,
pismenog i likovnog stvaralačkog izražavanja..
Oblik rada: frontalni, individualni, rad u paru
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, kasetofon, nastavni listić
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Motivacija: Recitovanje pjesme.
GLAVNI DIO: IKT: ŠEVINA JUTARNJA PJESMA Grigor Vitez

Glasno i izražajno čitanje pjesme (ili poslušati pjesmu na Zvučnoj čitanci).
Emocionalno - intelektualna pauza.

1. Dopuni rečenice: Ova pjesma sastoji se iz ________ strofa. Napiši koliko stihova imaju strofe
u pjesmi.
2. U pjesmi se rimuju riječi:______________________________________________________.
3. Pronađi u pjesmi imenice, glagole i pridjeve i zapiši ih u tabelu.
IMENICE GLAGOLI PRIDJEVI
4. Napiši kako se osjećaš dok slušaš cvrkut ptica – kakve te misli obuzimaju? Napiši o čemu
najčešće razmišljaš dok slušaš pjesmu ptica i opiši o čemu bi ptice mogle pjevati u svojim
pjesmama.

Zadatak za domaći rad: Prepiši pjesmu tako da od stihova napraviš rečenice
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Matematika
Nastavna jedinica: Uglovi tangram figura
Zadaci: a) obrazovni: znanja i vještine usvojena crtanjem uglova primijeniti na konkretnim
primjerima u praksi, crtanjem tangram figura i modelovanjem origami tehnikom savijanja
papira; b) odgojni: razvijanje urednosti, tačnosti, preciznosti, pravilno korištenje
geometrijskog pribora;
c) funkcionalni: razvijanje sposobnosti logičkog mišljenja, sposobnost analize, sinteze i
generalizacije; razvijanje interesa prema matematici;
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, prozirni papir, makaze, geometrijski pribor
ARTIKULACIJA ČASA
Ponavljanje o crtanju uglova.
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: UGLOVI TANGRAM FIGURA
Demonstracija: Modelovanjem origami tehnikom savijanjem papira napraviti papir za

mjerenje, udžbenik, 117. str.
1. Pomoću tangram figurica u obliku pravougaonika, kocke, kruga, kvadra i kvadrata

napravi oblik tangrama koji sam učenicima dala na papiru.
2. Pomoću iskruženog papira u obliku pravouglog trougla izmjeri sve trouglove koje
uočavaš na tangram figurama, 1. zadatak. 117. str. pa reci koliko ima
jednakostraničnih, koliko raznostraničnih, koliko jednakokrakih, a koliko pravouglih
trouglova.
3. Nacrtaj lik kao u udžbeniku, 2. zadatak, 117. str.

ZAVRŠNI DIO: Analiza i korekcija urađenog. Zadatak za domaći rad: Potrudi se da osmisliš
i nacrtaš još neke likove po uzoru na 2. zadatak.
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Matematika
Nastavna jedinica: Stranice, uglovi i vrhovi trougla
Zadaci: a) obrazovni: formirati predstavu i usvojiti pojmove: stranice, uglovi i vrhovi
trougla uočavati unutrašnje, vanjske i rubne tačke ugla;
b) odgojni: formirati i njegovati radne navike, odgovornost prema izvršavanju
postavljenih zadataka;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost vizuelnog opažanja, motoriku, mišljenje i
zaključivanje.
Tip časa: obrada
Nastavne metode: verbalne, tekst, ilustracija, demonstracija, samostalan rad
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, pribor za geometriju
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Ponoviti:
1 Šta je prava? Kako se obilježava?
2 Šta je poluprava? Kako se obilježava?
3 Šta je ugao?
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: STRANICE, VRHOVI I OGLOVI TROUGLA
Objasiti na osnovu odgovarajućih geometrijskih crteža:

(111. str.) Poluprave Ta i Tb, koje označavaju nacrtani ugao zovu se stranice ugla. Svaki ugao
ima dva kraka. Zajednička tačka polupravih zove se tjeme (vrh) ugla.
(112. str.) Tačke koje se nalaze na kracima ugla su rubne tačke. Tačke koje pripadaju
unutrašnjosti ugla su unutrašnje tačke, dok one tačke koje ne pripadaju uglu zovemo vanjske
tačke. Za rubne i unutrašnje tačke kažemo da pripadaju uglu, a za vanjske da mu ne pripadaju.
Zadaci za samostalan rad učenika:

 Nacrtaj ugao. Jedanu njegovu stranicu označi slovom m, a drugu slovom n. Vrh označi
slovom O. Zapiši taj ugao!
 Na uglu <) mOn označi po jednu unutrašnju, rubnu i vanjsku tačku.
ZAVRŠNI DIO:
DOMAĆA ZADAĆA:
Udžbenik, 111. i 112. str.
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Matematika
Nastavna jedinica: Raznostranični, jednakokraki i jednakostranični trougao
Zadaci:a)obrazovni: formirati predstavu o raznostraničnom trouglu, usvojiti istoimeni
pojam, crtati, obilježavati i mjeriti dužinu stranica;
b)odgojni: formirati i njegovati radne navike, odgovornost prema izvršavanju
c)funkcionalni: razvijati sposobnost vizuelnog opažanja, motoriku, mišljenje i
zaključivanje.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, pribor za geometriju, kolaž papir, makaze
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Analiza i korekcija urađenog za domaću zadaću kroz davanje tačnih rješenja i dodatnih
pojašnjenja u vezi sa sadržajima koji nisu jasni.
Ponoviti o truoglu, crtanje i obilježavanje, odnos tačke i trougla.
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: RAZNOSTRANIČNI, JEDNAKOKRAKI I JEDNAKOSTRANIČNI

TROUGAO
Na osnovu odgovarajućih geometrijskih crteža definisati RAZNOSTRANIČNI,

JEDNAKOKRAKI I JEDNAKOSTRANIČNI TROUGAO Crtati i označavati.
Zaključke zapisati:
2 Raznostraničnom trouglu (trokutu) su sve stranice različite dužine.
Zadaci za učenike:
1. nacrtaj raznostranični trougao (trokut), obilježi mu vrhove i stranice, a zatim izmjeri dužinu
stranica.
2. Izreži od kolaž papira trake dužine 5 cm, 3 cm, 4 cm. Sastavi raznostranični trougao i
zalijepi ga u svesku.
1 Trokut (trougao) koji ima dvije stranice jednake dužine je jednakokraki trougao.
Jednake stranice nazivaju se kraci trougla, a trća stranica osnovica.
Zadaci za učenike:
1. Nacrtaj jednakokraki trougao (trokut), obilježi mu vrhove i stranice, a zatim izmjeri dužinu
osnovice i krakova.
2. Izreži od kolaž papira trake. Sastavi jednakokraki trougao i zalijepi ga u svesku.
1 Trokut (trougao) kojemu su sve stranice jednake dužine zovemo jednakostranični
trougao.
Zadaci za učenike:
1. Nacrtaj jednakostranični trougao (trokut). Obilježi mu vrhove i stranice
2. Izreži od kolaž papira trake. Sastavi jednakostranični trougao i zalijepi ga u svesku.
ZAVRŠNI DIO:
Zadatak za samostalan rad učenika:
3. Neka ti drug iz klupe u tvoju svesku nacrta raznostranični, jednakostranični i jednakokraki
trougao, a ti mu obilježi vrhove i stranice, a zatim izmjeri dužinu stranica.
Najaktivnije učenike pohvaljujem.
DOMAĆA ZADAĆA: 119. str., udžbenik
PRIPREMA ZA ČAS
Razred: V Datum: Redni broj časa107: .

Predmet: Matematika
Nastavna jedinica:Raznostranični, jednakostraničnog i jednakokrakog trokuta (trougla)
Zadaci: a) obrazovni: crtati jednakostranični, jednakokraki i raznostraničnog trougla
koristeći odgovarajući pribor za geometriju;
zaključivanje, te pravilno koristiti pribor za geometriju i primjenjivati stečena znanja.
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Ponoviti o truoglu, crtanje i obilježavanje.
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: RAZNOSTRANIČNI, JEDNAKOSTRANIČNI, JEDNAKOKRA I
PRAVOUGLOG TROUGLA
Zadaci za samostalan rad učenika (nastavni listić):

1. DOPUNI REČENICE:
a) Trougao koji ima dvije setranice jednake dužine je _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ trougao. Jednake
stranice se nazivaju _ _ _ _ _ trougla, a treća stranica je _ _ _ _ _ _ _ _.
b) Trougao kojemu su sve stranice jednake dužine zovemo _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ trougao.
2. NACRTAJ:
a) raznostranični trougao ABC;
b) jednakostranični trougao CDF;
c) jednakokraki trougao MNL.
3. NACRTAJ jednakostranični trougao CDE, kojem je stranica duga 3, 5 cm.
4. NACRTAJ jednakokraki trougao, tako da mu je osnovica duž CD, a dužina kraka iznosi 5
cm.
DOMAĆA ZADAĆA: Napravi svoju tačkalicu, na njoj vježbaj trouglove. (str. 119.)
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Matematika
Nastavna jedinica: Pravougli trougao, crtanje pravouglog trougla
Zadaci: a) obrazovni: naučiti crtati pravougli trougao koristeći odgovarajući pribor za
geometriju, ponoviti o pravom uglu;
zaključivanje, te pravilno koristiti pribor za geometriju.
Tip časa: obrada
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Ponoviti o crtanju jednakostraničnog i jednakokrakog trougla.
Ponoviti o pravom uglu.
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: PRAVOUGLI TROUGAO, CRTANJE PRAVOUGLOG TROUGLA

PRAVOUGLI TROUGAO
Demonstracija i uočavanje uglova na pravouglom trouglu (pribor za geometriju).
Koje uglove ima trougao?
Zapisati zaključak: Trougao koji ima jedan pravi ugao naziva se pravougli trougao.
Uočavanje pravouglih trouglova, učionica, udžbenik, 124. str.
Objasniti na primjeru:
CRTANJE PRAVOUGLOG TROUGLA
a) Pomoću dva trougla nacrtaj pravi ugao.
b) Na svakom kraku nacrtanog ugla označi po jednu tačku.
c) Pomoću linijara spoji obilježene tačke.
d) Dobio/la si pravougli trougao.
1. Udžbenik, 124. str. 3. zadatak.
2. Nacrtaj pravi ugao. Na jednom kraku označi tačku A koja će biti udaljena 3 cm od vrha, a
na drugom kraku tačku B koja će biti udaljena 4 cm udaljena od vrha. Spoji tačke i reci šta si
dobio/la.
ZAVRŠNI DIO: Analiza i korekcija urađenog. DOMAĆA ZADAĆA: 124. I 125. str.,
udžbenik.
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Matematika
Nastavna jedinica: Izračunavanje obima (opsega) trougla
Zadaci: a) obrazovni: usvojiti pojam obima kao zbira dužina svih stranica, te izračunavati
obim raznostraničnog, jednakostraničnog i jednakokrakog trougla;
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, pribor za geometriju, nastavni listić
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Analiza i korekcija urađenog za domaću zadaću Ponoviti o raznostraničnom,
jednakostraničnom i jednakokrakom truoglu, crtanje i obilježavanje.
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: IZRAČUNAVANJE OBIMA (OPSEGA) TROUGLA
Objasniti na primjerima, a zaključke zapisati:
Raznostranični trougao (str. 126.):
 Obim (opseg) trogla je zbir dužina svih stranica tog trougla.
O=a+b+c
(1.- 126.) Izmjeri dužine nacrtanog trougla, pa u svojoj svesci izračunaj obim tog trougla.
Jednakokraki trougao (str. 127.):
 Po čemu je jednakokraki trougao poseban?
O = a + a + b ili kraće O = 2a + b
(1.- 127.) Nacrtan je jednakokraki trougao. Izmjeri dužinu njegovih stranica, pa izračunaj
obim.
(3.- 127.) Obim jednakokrakog trougla je 40 dm. Dužina kraka mu je 12 dm. Izračunaj dužinu
osnovice.
Jednakostranični trougao (str. 128.):
 Šta je posebno kod jednakostraničnog trougla?
O = a + a + a ili kraće O = 3. a
(1.- 128.) Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 4 cm
ZAVRŠNI DIO: Kratka usmena rekapitulacija stečenih znanja. Najaktivnije učenike
ocjenjujem.
DOMAĆA ZADAĆA: 2. zadatak, 126., 127. i 128. str., udžbenik
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Matematika
Nastavna jedinica: Izračunavanje obima (opsega) trougla
Zadaci: a) obrazovni: izračunavati obim raznostraničnog, jednakostraničnog i
jednakokrakog trougla, proširiti i produbiti znanja o obimu;
zaključivanje, te pravilno koristiti pribor za geometriju i primjenjivati stećena znanja.
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Ponoviti o obimu (opsegu) trougla.
Najava cilja časa:

1. Obim trougla je zbir dužina svih stranica tog trougla.
NAPIŠI kako računamo obime:
b) raznostraničnog trougla,
c) jednakokrakog trougla,
d) jednakostraničnog trougla.
2. Izračunaj obim trougla ako su mu dužine stranica: a= 246 mm, b= 735 mm i c= 949 mm.
3.Dužina osnovice jednakokrakog trougla je 48 cm, a dužina kraka je 26 cm. Izračunaj obim
tog trougla.
4. Dužina stranica jednakostraničnog trougla je 870 mm. Izračunaj obim tog trougla izražen u
cm.
5. Obim jednakokrakog trougla je 40 dm. Dužina kraka mu je 12 dm. Izračunaj dužinu
osnovice.
DOMAĆA ZADAĆA: 126., 127. i 128. str., udžbenik
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Matematika
Nastavna jedinica: : Izračunavanje obima (opsega) trougla
Zadaci: a) obrazovni: ponoviti o trouglu (trokutu), uočavati različite trouglove, crtati trougao
i označavati vrhove i stranice, te izračunavati obim trougla;
zaključivanje, te pravilno koristiti pribor za geometriju i primjenjivati stečena znanja.
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Ponoviti o trokutnim brojevima i trokutnim oblicima.
Najava cilja časa:

1. NACRTAJ trougao. OZNAČI mu vrhove i stranice.
2. NACRTAJ trougao, a zatim i sljedeće tačke:
a) M unutrašnja tačka
b) N rubna tačka
c) L vanjska tačka
3. NACRTAJ:
a) raznostranični trougao ABC;
b) jednakostranični trougao CDF;
c) jednakokraki trougao MNL.
4. Obim trougla je zbir dužina svih stranica tog trougla. Dužina osnovice jednakokrakog
trougla je 480 mm, a dužina kraka je 260 mm. Izračunaj obim tog trougla.
5. NACRTAJ jednakokraki trougao, tako da mu je osnovica duž CD, a dužina kraka iznosi 5
cm. IZRAČUNAJ OBIM tog trougla.
ZAVRŠNI DIO:
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Matematika
Nastavna jedinica: Trokutni brojevi i trokutni oblici
Zadaci: a) obrazovni: usvojiti pojam trokutni brojevi i trokutni oblici, naučiti o Babilonskim
i Paskalovim trokutnim brojevima;
Tip časa: obrada
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Ponoviti o obimu (opsegu) trougla.
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: TROKUTNI BROJEVI I TROKUTNI OBLICI
Pročitati o BABILONSKIM trokutnim brojevima (udžbenik, str. 129.).

Razgovarati o prikazanim trokutnim brojevima:
- Šta primjećujete? Kakvi su to trouglovi (po dužini kraka)?
Zaključiti i zapisati:
 Trokutni brojevi su raspoređeni kao skupovi tačaka u ravni oblika trougla. Ti trouglovi su
pravougli i jednakokraki.
Pročitati o PASKALOVIM trokutnim brojevima (udžbenik, str. 129.).
Razgovarati o prikazanim trokutnim brojevima:
- U Paskalovom trokutu uoči Babilonske trokutne brojeve.
- Nastavi pisati i računati dalje Paskalov trokut.
ZAVRŠNI DIO: Zadatak za samostalan rad učenika:

- Nacrtaj trougao i četverougao kombinujući ponuđene trokutne oblike.
DOMAĆA ZADAĆA:
2. zadatak, 126., 127. i 128. str., udžbenik
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Matematika
Nastavna jedinica: Modeliranje pravougaonika od kvadrata, rastavljanje
pravougaonika na kvadrate
Zadaci:a)obrazovni: formirati predstavu površini pravougaonika, modelirati pravougaonik
od kvadrata, ponoviti o pravougaoniku i kvadratu kao geometrijskim likovima;
zaključivanje.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, pribor za geometriju, čačkalice, grafoskop
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Motivacija i rekapitulacija znanja:
Imenuj geometrijska tijela. Opiši pojedina.
Imenuj geometrijske figure. Opiši ih.
GLAVNI DIO:
Najava cilja časa:
Modeliranje pravougaonika od kvadrata, rastavljanje pravougaonika na kvadrate
Na osnovu odgovarajućih geometrijskih crteža zaključiti i zaključke zapisati (udžbenik, str.

130.). Crtati i označavati.
1 Pravougaonik je četverougao koji ima sve prave uglove.
2 Kvadrat je pravougaonik kojem su sve stranice jednake dužine.
3 Dva ili više povezanih kvadrata čine pravougaonik. Svaki pravougaonik se može
rastaviti na kvadrate.
Zadaci za učenike pod rukovodstvom nastavnika (udžbenik, str. 131.):
Poigraj se čačkalicama:
a) Pomoću 8 čačkalica na stolu složi kvadrat, zatim premjesti čačkalice da nastanu dva mala
kvadrata jednake veličine.
b) 4 čačkalice pomejri da dobiješ 4 mala kvadrata.
c) Skloni 3 čačkalice tako da ostanu 3 kvadrata.
d) Skloni 2 čačkalice tako da ostanu 4 kvadrata.
e) Pomjeri 4 čačkalice tako da ostanu 3 kvadrata jednake veličine.
ZAVRŠNI DIO:
Zadatak za samostalan rad učenika- Poigraj se čačkalicama, f, g i h; udžbenik, str. 131.
Analiza i korekcija urađenog.Najaktivnije učenike pohvaljujem.
DOMAĆA ZADAĆA: Udžbenik, 1. zadatak, srt. 130., 3. zadatak, str. 131.
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Matematika
Nastavna jedinica: Modeliranje pravougaonika od kvadrata, rastavljanje
pravougaonika na kvadrate
Zadaci:a)obrazovni: formirati predstavu površini pravougaonika, modelirati pravougaonik
od kvadrata, ponoviti o pravougaoniku i kvadratu kao geometrijskim likovima;
zaključivanje.
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, pribor za geometriju, čačkalice, grafoskop
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Motivacija i rekapitulacija znanja:
Kako modeliramo jedan pravougaonik, od čega?

Šta se dobije rastavljanjem pravougaonika?
GLAVNI DIO:
Najava cilja časa:
Modeliranje pravougaonika od kvadrata, rastavljanje pravougaonika na kvadrat
1.
A 1 2
a) Koliko se kvadrata A nalazi u pravougaoniku 1, A koliko kvadrata A stane u pravougaonik

2?
b)Površina kvadrata A je jedinica mjere pravougaonika 1 sasroji se iz dva kvadrata A, a
pravougaonik 2 se sastoji iz tri kvadrata A.
a) U pravougaoniku se nalaze 2 kvadrata A, a u pravougaoniku 2 se nalaze tri kvadrata A.
Učenicima objašnjavam zadatak.
a) Ako rastaviš pravougaonik 1, koliko ćeš dobiti kvadratića? ___________________

b) Ako rastaviš pravougaonik 2, koliko ćeš dobiti kvadratića?____________________
Odg. ____________________________________________________________________
2. Nacrtaj na papiru kvadrate pa ih isjeci, zatim lijepi te kvadrate u pravougaoni okvir.
ZAVRŠNI DIO:
Zadatak za samostalan rad učenika. Analiza i korekcija urađenog.Najaktivnije učenike
pohvaljujem.
DOMAĆA ZADAĆA: Udžbenik, 1. zadatak, srt. 150., 3. zadatak, str. 151.
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Matematika
Nastavna jedinica: Upoređivanje i mjerenje površine pravougaonika
Zadaci:a)obrazovni: formirati predstavu i usvojiti pojam pravougaona mreža, mjeriti
površinu pomoću mreže;
zaključivanje.
Tip časa: obrada
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Ponoviti:
1 Pravougaonik je četverougao koji ima sve prave uglove.
2 Kvadrat je pravougaonik kojem su sve stranice jednake dužine.
3 Dva ili više povezanih kvadrata čine pravougaonik. Svaki pravougaonik se može
rastaviti na kvadrate.
4 Pravougaonike upoređujemo i mjerimo tako što izbrojimo kvadratice od kojih se
sastoji pravougaonik
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: UPOREĐIVANJE I MJERENJE POVRŠINE PRAVOUGAONIKA
Na osnovu odgovarajućih geometrijskih crteža definisati (udžbenik, str. 132.). Crtati i

označavati. Zaključke zapisati:
Pravougaonu mrežu čine međusobno okomite prave, pa se u njoj pojavljuje mnoštvo pravih
uglova.
U svojoj svesci imaš pravougaonu mrežu. U njoj su sve prave jednako udaljene jedna od
druge, pa će to biti mreža kvdrata.
Zadaci za učenike:
1.- 132. Utvrdi od koliko se cm2 sastoji svaka od obojenih površina u ovim kvadratima.
2.- 132. Gledaj crtež i pronađi: a) Šta se nalazi na polju C5? b) A na polju E2? c) Gdje se
nalazi jabuka? d) A gjde jagoda? e) Koliko je ukupno polja u mreži?
UPOREDI TE PRAVOUGAONIKE I MJERI NJIHOVU POVRŠINU
ZAVRŠNI DIO:
Nacrtaj mrežu pravougaonika od kvadratića. Izračunaj koliko ćeš dobiti kvadratića ako
rastaviš mrežu sa svoje slike.
Analiza i korekcija urađenog.Najaktivnije učenike pohvaljujem.
DOMAĆA ZADAĆA: 3. zadatak, 132. str., udžbenik
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Priroda
Nastavna jedinica: Zagađenost vode
Zadaci: a) obrazovni: formirati predstavu o zagađivačima životne sredine, o čuvanju i zaštiti
životne sredine, te o značaju čiste vode za zdrav život;
b) odgojni: formirati i njegovati senzibilitet za ekološke probleme, kulturne i
zdravstvene navike;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost mišljenja, zaključivanja i koristiti različite
izvore znanja.
Tip časa: obrada
Nastavne metode: verbalne, ilustracija, tekst, samostalan rad
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Motivacija- razgovor:
Koje je boje naša planeta? Objasni.
Kako voda neprekidno kruži?
Najava cilja časa
GLAVNI DIO: ZAGAĐENOST VODE
Obrada novog gradiva:

* Pronađite u udžbeniku ili pokušajte sami dati odgovore na pitanja.
 Zašto nam je voda potrebna?
 Šta sve može zagaditi (onečistiti) vodu?
 Kako čovjek uništava vodu?
 Kako se voda u prirodi obnavlja i prečišćava?
Pročitati tekst istoimene lekcije u cjelosti (udžbenik, str. 54.).
Zaključak zapisati:
Voda je svuda oko nas, ali u nama. Ljudi vodu koriste za piće, njome zalijevaju zemlju iz koje
će rasti hrana koju jedu, ... Otpadne vode otiču direktno u vodotoke, preko kanalizacione
mreže- bez prethodnog pročišćavanja. Često se događaju brodolomi nakon kojih nafta iscuri
iz brodova u mora i okeane i time ih zagadi.
ZAVRŠNI DIO:
Usmena rekapitulacija znanja. Najaktivnije učenike pohvaljujem.
DOMAĆA ZADAĆA:
Odgovori na pitanja:
5 Koje se aktivnosti najčešće obavljanju u tvom domaćinstvu?
6 Koje aktivnosti troše najviše vode?
7 Koje ostale aktivnosti u domaćinstvu upotrebljavaju veće količine vode?
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Priroda
Nastavna jedinica: Zagađenost zraka
Zadaci: a) obrazovni: formirati predstavu o zagađivačima životne sredine, o čuvanju i zaštiti
životne sredine, te o značaju vazduha (zraka) za zdrav život;
zdravstvene navike;
izvore znanja.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna sveska, pribor za demonstraciju
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Motivacija i rekapitulacija- razgovor:
Koje se aktivnosti najčešće obavljanju u tvom domaćinstvu?
Koje aktivnosti troše najviše vode?
Šta sve može zagaditi (onečistiti) vodu?
GLAVNI DIO:
Najava cilja časa:
ZAGAĐENOST ZRAKA

 Ko zagađuje vazduh? Kako?
 Ispitajte da li je zagađen zrak u vašoj okolini:Uzmite komad bijelog platna i ostavite ga na
otvorenom prostoru 2-3 dana. Nakon toga utvrdite kakve je boje platno. (demonstracija)
 Ko pročišćava vazduh?
Zemlju obavija nevidljivi omotač, atmosfera, koji se sastoji od iz plinova (gasova). Zbog
nakupljanja štetnih plinova u zraku s previše topline iznad Zemlje, pa se stvara efekat
staklenika. Zbog te pojave se topi led u polarnim krajevima. Jedan sloj atmosfere čini ozon.
Zadatak ozonskog omotača je zaštita od štetnog sunčevog zračenja. Najveći zagađivači zraka
su termoelektrane na ugalj, kotlovnice za grijanje stanova u gradovima, domaćinstva koja
koriste ugalj i drva za grijanje, saobraćajna sredstva i tvornice.
ZAVRŠNI DIO:
DOMAĆA ZADAĆA: Hitno mijenjamo odnos prema kvalitetu zraka. Kako?
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Priroda
Nastavna jedinica: Zagađenost vode i zraka
Zadaci: a) obrazovni: proširiti i produbiti znanja o zagađivačima životne sredine, o čuvanju i
zaštiti životne sredine, te o značajučiste vode i vazduha (zraka) za zdrav život;
zdravstvene navike;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost primjene stečenih znanja i koristiti različite izvore
u sticanju novih.
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Ponavljanje - razgovor:
- Zašto nam je voda potrebna?
- Šta sve može zagaditi (onečistiti) vodu?
- Kako čovjek uništava vodu?
- Kako se voda u prirodi obnavlja i prečišćava?
- Ko zagađuje vazduh? Kako?
- Ko pročišćava vazduh?
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: ZAGAĐENOST VODE I ZRAKA
Rad u grupama:
 Ako svako od nas uštedi male količine vode svaki dan, svi zajedno ćemo uštedjeti ogromne
količine vode Razmislite kako!
a) kupatilo
b) kuhinja i vešeraj
c) vrt i dvorište
 Razmislite o drugim načinima štednje vode i zaštitite vaše vodosnabdijevanje.
 Hitno mijenjamo odnos prema kvalitetu zraka. Kako?
Analiza i izvještaj o urađenom u grupama.
ZAVRŠNI DIO:
Zadatak za samostalan rad učenika- odgovori na pitanja:
1 Objasni efekat staklenika!
2 Kako nastaju kisele k8iše?
3 Zašto je došlo do oštećenja ozonskog omotača?
Analiza i korekcija urađenog.Najaktivnije učenike ocjenjujem.
DOMAĆA ZADAĆA: Napiši tačne odgovore na pitanja (završni dio).
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Priroda
Nastavna jedinica: Šuma i njen značaj za čovjeka
Zadaci: a) obrazovni: formirati predstavu o značaju i važnosti šume za čovjeka, te o
zagađivačima životne sredine, o čuvanju i zaštiti životne sredine;
zdravstvene navike;
izvore znanja.
Tip časa: obrada
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
- Koje životinje žive u šumi? Čime se hrane?
- Opiši život živih bića u šumi. Šta se tamo dešava?
- Koje drveće je zimzeleno? Zašto?
- Koje drveće je listopadno?
- Koje opasnosti nam prijete u šumi?
- Šta je opasno za šumu?
GLAVNI DIO:
Najava cilja časa:
ŠUMA I NJEN ZNAČAJ ZA ČOVJEKA
Obrada novog sadržaja:

 Šuma ima mnogo zadataka koje treba da ispuni. Nabroj neke od njih! Objasni!
 Kako mi možemo uticati na nekontrolisano krčenje i sječu šuma?
Pročitati tekst istoimene lekcije u cjelosti (udžbenik, str. 55.- 56.).
Šuma ima mnogo zadataka koje treba da ispuni: korijen čuva šumsko zemljiše, šuma daje čist
zrak, umanjuje buku i dom je mnogim šumskim životinjama. Šumsko tlo filtrira vodu.
Spasimo šume: reciklirajmo papir, koristimo platnene umjesto papirnih ili plastičnih vrećica,
brišimo ruke platnenim, a ne papirnim krpama, zasadimo jedno drvo.
ZAVRŠNI DIO:
DOMAĆA ZADAĆA:
Dopiši i nacrtaj- koristi od šume: šumski plodovi, drvo, dom šumskim životinjama, čist zrak.
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Priroda
Nastavna jedinica: Zagađenost zemljišta
Zadaci: a) obrazovni: formirati predstavu o značaju i važnosti zemljišta (tla), te o
zdravstvene navike;
izvore znanja.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna sveska, pribor za demonstraciju
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Motivacija i rekapitulacija- razgovor:
1 Zašto je zagađivanje prirode opasno?
2 Za koga moramo čuvati prirodu?
3 Šta ti možeš učiniti da bi zaštitio okoliš?
GLAVNI DIO:
Najava cilja časa:
ZAGAĐENOST ZEMLJIŠTA

 Koji su najčešći zagađivači zemljišta?
 Kako se tlo može sačuvati od zagađivanja?
Vjetar, promjene temperature, vode i djelovanje čovjeka stalno utiču na zemljište (tlo).
Zemljište (tlo) je prirodna vrijednost (resurs), kada se jednom uništi, više se nikada ne može
obnoviti.
Zemljište (tlo) najviše zagađuju komunalni otpad, industrijski otpad, počjoprivredni otpad,
medicinski otpad i opasni otpad.
Smeće (otpad) se odvozi na odlagališta (deponije). U BiH postoje samo dvije sanitarne
deponije, Sarajevi i Mostar.
ZAVRŠNI DIO:
DOMAĆA ZADAĆA: Kako privreda može zaštititi okoliš?
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Priroda
Nastavna jedinica: Kako privreda može zaštititi okoliš
Zadaci: a) obrazovni: proširiti i prodbiti znanja o značaju i važnosti zemljišta (tla), te o
zdravstvene navike;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost primjene stečenih znanja i koristiti različite
izvore u sticanju novih.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, pribor za crtanje
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Rekapitulacija- razgovor:
5 Koji su najčešći zagađivači zemljišta?
6 Kako se tlo može sačuvati od zagađivanja?
7 Kako privreda može zaštititi okoliš?
GLAVNI DIO:
Najava cilja časa: KAKO PRIVREDA MOŽE ZAŠTITITI OKOLIŠ
Rad u grupama:
 Odaberite ekološko ime za svoju grupu. Podijelite uloge . Ponovite pravila za rad u
grupi. Pažljivo pročitajte zadatak, pa podijelite zaduženja. Koristite materijale i udžbenik.
Na kraju napravite plakat i pripremite se za prezentaciju.
d) Šta je otpad? Za koga je opasno onečišćeno zemljište? Nabroji i obrazloži! Kako
možemo smanjiti količinu otpada i pridonijeti zaštiti okoliša (zemljište)?
e) Šta sve onečišćuje tlo? Šta ljudi poduzimaju kako bi smanjili zagađivanje okoliša
(zemljište)? Kako ti možeš pridonijeti zažtiti okoliša- nacrtaj, obrazloži?
Analiza i izvještaj o urađenom u grupama.
ZAVRŠNI DIO:
Zadatak za samostalan rad učenika- odgovori na pitanja:
1 Šta je recikliranje i šta recikliramo?
2 Objasni i nacrtaj znak za recikliranje!
Analiza i korekcija urađenog.Najaktivnije učenike ocjenjujem.
DOMAĆA ZADAĆA: Napiši tačne odgovore na pitanja (završni dio).
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Priroda
Nastavna jedinica: Ekologija( provjera, kontrolni rad)
Zadaci: a) obrazovni: ponoviti i provjeriti usvojenost znanja o zagađivačima životne sredine,
te o čuvanju i zaštiti životne sredine;
zdravstvene navike;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost primjene stečenih znanja i koristiti različite
izvore u sticanju novih.
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
1 Zašto je zagađivanje prirode opasno?
2 Za koga moramo čuvati prirodu?
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: EKOLOGIJA ( KONTROLNI RAD)

Učenici samostalno odgovaraju na zahtjeve na nastavnim listićima. Primjer nastavnog listića
priložen je uz nastavnu pripremu.
U toku rada obilazim učenike. Podstičem ih na rad i upozoravam na vrijeme preostalo za ovu
aktivnost.
1. Ako svako od nas uštedi male količine vode svaki dan, svi zajedno ćemo uštedjeti ogromne
količine vode. Razmislite kako!
a) kupatilo
b) kuhinja i vešeraj
c) vrt i dvorište
2. Objasni efekat staklenika!
3. Kako nastaju kisele kiše?
4. Zašto je došlo do oštećenja ozonskog omotača?
5. Šuma ima mnogo zadataka koje treba da ispuni. Nabroj neke od njih!
6. Koji su najčešći zagađivači zemljišta?
7. Šta ti možeš učiniti da bi zaštitio okoliš?
8. Šta je recikliranje i šta recikliramo?
9. Nacrtaj znak za recikliranje!
KONTROLNI RAD IZGLEDA OVAKO
Ime: ____________________________________ Datum: _____________________
EKOLOGIJA
(Priroda, V razred)
1. Ako svako od nas uštedi male količine vode svaki dan, svi zajedno ćemo uštedjeti ogromne
količine vode. Razmislite kako!
a) kupatilo _________________________________________________________
___________________________________________________________________________
b) kuhinja i vešeraj ___________________________________________________

___________________________________________________________________________
c) vrt i dvorište ___________________________________________________

___________________________________________________________________________
2. Objasni efekat staklenika!

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
3. Kako nastaju kisele kiše?

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
4. Zašto je došlo do oštećenja ozonskog omotača?

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
5. Šuma ima mnogo zadataka koje treba da ispuni. Nabroj neke od njih!
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
6. Koji su najčešći zagađivači zemljišta?

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
7. Šta ti možeš učiniti da bi zaštitio okoliš?

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
8. Šta je recikliranje i šta recikliramo?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
9. Nacrtaj znak za recikliranje!

ZAVRŠNI DIO:
Po završetku aktivnosti učenici predaju radove na nastavnim listićima.
Ispravljam jedan učenički rad i na osnovu toga objašnjevam postupak vrednovanja i
ocjenjivanja urađenog.
PRIPREMA ZA ČAS
Predmet: Društvo
Nastavna jedinica: Razvijenost BIH: Privreda (energetika, rudarstvo i šumarstvo)
Zadaci: a) obrazovni: znati izvore i vrste energije, razumjeti njihovu važnost za čovjeka i
gospodarstvo BiH, moći na geografskoj pronaći najvažnija nalazišta izvora energije, kao i HE
i TE znati o energetici i rudarstvu u BIH, znati vrste ruda u BiH i njihovu zastupljenost, moći
na geografskoj pronaći najvažnija rudna nalazišta u BiH;
b) odgojni: razvijanje pozitivnog stava prema prirodnim resursima BIH, uočiti
njihov utjecaj na eko sistem, razumjeti važnost ovih privrednih grana za prosperitet BIH;
c) funkcionalni: uočiti međusobnu povezanost ovih privrednih grana, razvijanje
mišljenja, razmišljanja, uočavanja, zaključivanja, pamćenja.
Tip časa: obrada
Nastavne metode: verbalne, ilustracija, demonstracija, samostalan rad
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, geografska karta BIH, nastavni plakat, nastavni
listić, slijepe karte BIH;
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
 Ponavljanje prethodnih nastavnih jedinica (šumarstvo i poljoprivreda):
 Koje vrste drveta su posebno važne za industrijsku preradu? (bukova, hrastova i četinarska
šuma)
 Šumarstvo je grana privrede koja se bavi:_____________________________.
(iskorištavanjem šuma, drvo je važna sirovina za drvnu i hemijsku industriju.
 Koje su grane poljoprivrede? (stočarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrtlarstvo)
 Kako dijelimo stočarstvo? (lutalačko i stajsko)
 Koje žitarice se najviše uzgajaju? (pšenica, kukuruz, raž, ječam)
 Koje industrijsko bilje se najviše uzgaja? (soja, šećerna repa, uljana repica, suncokret,
konoplja)
 Povrtlarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem____________, a voćarstvo
uzgojem_________________________________.
 U kojim krajevima BIH je najrazvijenije vinogradarstvo? (jug BIH, sjever BIH)
 Ponoviti o kartografskim znakovima!
 Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: PRIVREDA BIH: ENERGETIKA, RUDARSTVO I ŠUMARSTVO
 Uputiti učenike da samostalno ili u paru pročitaju dio teksta u udžbeniku koji se odnosi na
energetiku. Prilikom čitanja u tekstu podvući dio teksta koji je po njihovom mišljenju
značajan.
 Razgovor: ENERGETIKA
*Šta se najviše koristi kao izvor energije u našoj zemlji?
*Kako se obilježavaju rudnici na geografskoj karti?
*Gdje se iskopava ugalj?
*Koji je najstariji rudnik mrkog uglja?
*Nabroji i ostale rudnike mrkog uglja i pronađi ih na karti.
*Nabroj rudnike lignita i pronađi ih na karti BiH.
*Kako se na geografskoj karti obilježavaju termoelektrane?
*Koje su najveće termoelektrane u našoj zemlji? *Pronađi na karti!
*Šta je hidroenergija? *Kako se na karti obilježavaju hidroelektrane? *Koje su najveće
hidroelektrane u BIH? (na rijekama Neretvi, Rami, Drini, Vrbasu, Trebišnjici)
 Zapisivanje zaključaka (nastavni plakat):

ENERGETIKA
izvori energije: ugalj, snaga vode i nafta
UGALJ
ogrijev za rad termoelektrana, sirovina u hemijskoj industriji
MRKI UGALJ TERMOELEKTRANE LIGNIT
Zenica, Kakanj, Breza, Tuzla, Kakanj, Ugljevik, Gacko Tuzla, Gacko, Livanjsko –
Banovići, Kamengrad, duvanjski bazen
Mostar
HIDROENERGIJA električna energija
Neretva HE: Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar
Drina HE: Višegrad, Zvornik,
Vrbas HE: Jajce I, Jajce II, Bočac
Trebišnjica HE: Trebinje, Čapljina
 Uputiti učenike da samostalno ili u paru pročitaju dio teksta u udžbeniku koji se odnosi na
rudarstvo. Prilikom čitanja u tekstu podvući dio teksta koji je po njihovom mišljenju značajan.
 Razgovor: RUDARSTVO
*Od kojeg doba u historiji je razvijeno rudarstvo na našim prostorima?
*Koje su najrasprostranjenije rude u BIH?
*Koje je najvažnije nalazište kamene soli?
*Koja su značajna nalazišta gipsa u našoj zemlji?
 Zapisivanje zaključaka (nastavni plakat):
Eksploatacija ruda/sirovine za industriju

RUDARSTVO
najrasprostranjenije su rude iz kojih se dobijaju metali: aluminij, željezo, olovo, cink,
mangan
RUDE NEMETALA
kamena so ugalj gips
Tuzla Sanski Most, Jajce, Gornji i Donji Vakuf,
Kupres, Foča
 Razgovor: ŠUMARSTVO
 Zapisivanje zaključaka:
ŠUMARSTVO
bukova, hrastova, četinarska šuma
ISKORIŠTAVANJE SIROVINA ZA DRVNU SIROVINA ZA HEMIJSKU
ŠUMA INDUSTRIJU INDUSTRIJU
POLJOPRIVREDA
STOČARSTV RIBARSTV RATARSTVO VINOGRA VOĆARSTVO POVRTLARSTV
O O na sjeveru BIH DARSTVO prehrambeni O
meso, mlijeko, kalifornijska (ravnicama) i vino, rakija, proizvodi prehrambeni
mesne i mliječne pastrmka, Hercegovini prehramben proizvodi
prerađevine smuđ, šaran ŽITARICE i krompir, kupus,
STAJSKO (pšenica, kukuruz, proizvodi paradajz,paprik sjever BIH
(goveda, konji, raž, ječam) a (šljive, jabuke,
koze) INDUSTRIJSK jug BIH i kruške)
LUTALAČKO O BILJE (soja, sjever BIH
(ovce) šećerna repa, jug BIH
uljana repica, (južno voće)
suncokret)
DUHAN
(Trebinje, Mostar,
Ljubuški)
ZAVRŠNI DIO:
 Ponavljanje nastavne jedinice (nastavni listić).
1. Glavna izvorišta energije u našoj zemlji su:_____________, _______________ i
____________.
2. Poznatija nalazišta mrkog uglja u našoj zemlji
su:______________________________________.
3. Na slijepoj karti BIH označi najpoznatije hidroelektrane.
4. Rafinerije nafte se nalaze u ___________________ i __________________.
5. U BIH su najrasprostranjenije rude iz kojih se dobijaju
metali:____________________________.
6. kako se dijeli šumarstvo ____________,__________________, ________________.
7. Kako se dijeli poljoprivreda __________________, ___________________,
_________________, _______________________, ____________________, ___________.
 Analiza, korekcija i verifikacija učeničkih radova.
 Zadatak za domaći rad: odgovoriti na pitanja iz udžbenika, 67. str.
PRIPREMA ZA ČAS
Predmet: Društvo
Nastavna jedinica: Geografska obilježja, privreda i turizam BIH (tematsko ponavljanje)
Zadaci: a) obrazovni: ponavljanje, produbljivanje i utvrđivanje znanja o geografskim obilježjima,
privredi i turizmu BIH;
b) odgojni: izgradnja pozitivnog stava prema svojoj domovini i širem zavičaju;
c) funkcionalni: izgraditi vlastite stavove o geografskim obilježjima, privredi i turizmu u
BiH na temelju naučenog gradiva, razvijanje mišljenja razmišljanja, uočavanja, zaključivanja,
pamćenja.
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Usmeno ponavljanje prethodnih nastavnih jedinica (geografska obilježja, privreda i
turizam).
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: GEOGRAFSKA OBILJEŽJA, PRIVREDA I TURIZAM BIH
( TEMATSKO PONAVLJANJE
Zadatak za samostalan rad (nastavni listić):
1. Koje su najveće ravnice (nizije) u našoj zemlji?
_____________________________________________________________________
2. Koje su najveće planine u BIH?
_____________________________________________________________________
3. Rijeke u BIH
su:________________________________________________________.
4. Sljedeće nazive jezera razvrstaj u odgovarajuća polja u tabeli: Balkana, Jablaničko jezero,
Hutovo blato, Boračko jezero, Prokoško jezero, Buško jezero, Veliko jezero, Crno jezero,
Štirinsko jezero, Plivska jezera, Modrac, Bilećko jezero.
PRIRODNA JEZERA VJEŠTAČKA JEZERA MOČVARE
5. Koje grane poljoprivrede poznaješ?

________________________________________________________________________
___
6. Zaokruži tačan odgovor:
DA NE U Posavini, Semberiji i Lijevče polju razvijeno je ratarstvo.
DA NE Hercegovina je poznata po vinogradarstvu i uzgoju južnog voća.
DA NE Pšenica, kukuruz, raž i ječam su industrijsko bilje.
7. Koji izvori energije se najviše koriste u našoj zemlji?
________________________________________________________________________
___
8. Spoji rijeke i hidroelektrane koje su na njima izgrađene.
Vrbas Jablanica, Salakovac, Grabovica, Mostar
Drina Jajce I, Jajce II, Bočac
Neretva Zvornik, Višegrad
9. Šta je industrija i kako se dijeli?
________________________________________________________________________
___
10. Nazive grana industrije razvrstaj u odgovarajuća polja u tabeli: metalurgija, tekstilna
industrija, industrija građevinskog materijala, mašinska industrija, teška hemijska industrija,
prehrambena industrija, drvna industrija, duhanska industrija, laka hemijska industrija.
TEŠKA INDUSTRIJA
LAKA INDUSTRIJA
11. Šta je turizam? Koje su vrste turizma?
Samostalan rad učenika. Dodatne upute i pomoć u radu.
ZAVRŠNI DIO: Analiza i verifikacija radova. Upute za dalji rad.

PRIPREMA ZA ČAS
Predmet: Društvo
Nastavna jedinica: Saobraćajni promet: Vrste saobraćaja/ prometa u BIH
Zadaci: a) obrazovni: znati o vrstama saobraćaja koji su zastupljeni u BIH, znati najvažnije
saobraćajnice;
b) odgojni: razumjeti važnost saobraćajnica za život ljudi i razvoj privrede;
c) funkcionalni: moći pokazati najvažnije saobraćajnice na geografskoj karti BIH,
razvijanje mišljenja, razmišljanja, uočavanja, zaključivanja, pamćenja.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, geografska karta BIH
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
- Koristeći kartu užeg, pa šireg zavičaja podsjetiti se glavnih saobraćajnica, aeorodroma,
luka u užem i širem zavičaju (ceste i željezničke pruge). Podsjetiti se kartografskih
znakova kojima se označavaju na karti.
- Razgovarati o njima i pronaći ih na kartama užeg i šireg zavičaja.
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: SAOBRAĆAJNI PROMET : VRSTE SAOBRAĆAJA /

PROMETA U BIH
 Uputiti učenike da samostalno ili u paru pročitaju tekst u udžbeniku (saobraćaj,

povezanost sa svijetom, drumski saobraćaj). Prilikom čitanja u tekstu podvući dio
teksta koji je po njihovom mišljenju značajan.
 Razgovor: *Šta je saobraćaj? *Šta omogućava razvijen saobraćaj? *Objasni
povezanost naših saobraćajnica sa svijetom! *Koje vrste saobraćaja su razvijene u
našoj zemlji?
 Zapisivanje zaključaka:
Saobraćaj je privredna grana koja se bavi prevozom ljudi i raznih roba. U našoj zemlji su
razvijeni: drumski, željeznički, avionski i saobraćaj na vodi.
 Razgovor: DRUMSKI SAOBRAĆAJ
*U koje zemlje se ubraja naša zemlja po broju i kvalitetu cesta? *Kolika je ukupna dužina
puteva u BIH? *Koje su najvažnije putne saobraćajnice u BIH? Pokaži na karti!
 Zapisivanje zaključaka: Po broju i kvalitetu cesta naša zemlja se ubraja u nerazvijene
evropske zemlje. Ukupna dužina puteva u BIH iznosi preko 20 000 km. Glavna putna
saobraćajnica vodi od Bosanskog Broda, preko Dervente, Doboja, Zenice, Sarajeva i
Mostara do Jadranskog mora. Drugi važan putni pravac ide od Bosanske Gradiške,
preko Banja Luke i Jajca do Donjeg Vakufa, tu se put razdvaja u dva pravca, jedan
vodi do Travnika i dalje prema Zenici i Sarajevu, a drugi vodi do Bugojna, Prozora i
Jablanice gdje se spaja sa našom glavnom saobraćajnicom. Važan je i putni pravac
poznat kao “Put AVNOJ-a”, koji vodi od Bihaća, preko Bosanskog Petrovca, Ključa i
Mrkonjić Grada do Jajca.
ZAVRŠNI DIO: Ponavljanje nastavne jedinice (usmeno). Zadatak za domaći rad: udžbenik,
uz lekciju.
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Likovna kultura
Nastavna jedinica: Boja: Kompozicija boja, ritam: „ MJENJAMO RITAM „
Zadaci: a) obrazovni: naučiti o fotografiji kao likovnoj tehnici, usvojiti pojam ritam, te
pojmove statično i dinamično, koristiti vodene boje pri demonstraciji osobina oblika;
b) odgojni: formirati i njegovati estetske navike, interes za lijepo i ljubav prema
likovnoj umjetnosti;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost vizuelnog opažanja, motoriku, kretivnost i
maštu.
Tip časa: crtanje
Nastavne metode: verbalne, demonstracija, ilustracija, tekst, samostalan rad
Nastavna sredstva i pomagala: vodene boje, blokovi, radni udžbenik
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Motivacija i uvođenje novih pojmova:
Razgovor (udžbenik, str. 52. i 53.)
1 Šta je zajednički motiv fotografija na ove dvije stranice? Kako nastaju kocke i oblici
na slici?
Pokazijem učenicima fotografiju i pitam ih:
2 Na kojim fotografijama je voda statična, a na kojim dinamična?
3 Koja fotografija ima vodoravnu, koja dijagonalnu kompoziciju?
Zaključiti:
Ritam je utisak smirene ili nemirne površine. Statično znači mirovanje, a dinamično znači u
pokretu.
Pregledam i dijelimo LTS.
GLAVNI DIO:
Najava cilja časa: Boja: Kompozicija boja, ritam: „ MJENJAMO RITAM
Ukratko objašnajvam zadatak (Crtaj navedene motive i primjeni naučeno o ritmu.).

Učenici pristupaju rješavanju likovnog problema.
U toku rada obilazim učenike i vršim korekcije u pogledu pravilne upotrebe LTS-a.
Učenike podstičem na rad i upozoravam na vrijeme preostalo za ovu aktivnost.
ZAVRŠNI DIO:
Vizuelno-estetska procjena radova sa aspekta likovnog problema.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: TAČKA I LINIJA: Kompozicija uz upotrebu dominante:
„ Kompozicija“
Zadaci: a) obrazovni: proširiti i produbiti znanja o tačkamai linijama kao likovnim
elementima, koristiti likovna sredstva u crtanju linijom, uočavati razlike u tragu koji ostavlja;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost vizuelnog opažanja, motoriku, kreativnost i
maštu.
Tip časa: slikanje
Nastavna sredstva i pomagala: tuš ili crna tempera i četkica, blokovi, radni udžbenik
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Motivacija: Slike ili učeničke fotografije s mora – demonstracija i razgovor.
Ponavljanje (tačka i linija):
Šta je linija u likovnoj umjetnosti?
(U likovnoj umjetnosti, linija je najjednostavniji likovni elemenat kojim predstavljamo ono
što vidimo i ono što osjećamo. Linija je trag kretanja tačke. Ona ima samo dužinu i širinu.)
Zatim razgovaramo o liniji.
Pripremanje pribora
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: TAČKA I LINIJA: Kompozicija uz upotrebu dominante: „

Kompozicija“
 Detaljne upute za rad:

1. Vrhove četkice umoči u tuš, kažiprstom trljaj po vrhovima četkice okrenute prema
papiru.
2. Na listu ćeš dobiti sitne tačkice.
3. Zatim jednom bojom oboji svojhu podloigu papira
 Uzmi drvce i sa njim i tušem naslikaj vodoravne, kose i uspravne linije i tačke od tri
različite boje,
 Samostalan rad učenika.
 Dodatne upute i pomoć pri radu.
 Korekcija.
ZAVRŠNI DIO: Analiza crteža i razgovor o doživljaju pri crtanju.

PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: PLOHA: Ilustracija uz knjigu: „Patuljak vam priča“
Zadaci: a) obrazovni: proširiti i produbi znanja o grafičkom dizajnu, koristiti flomastere pri
demonstraciji osobina oblika;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost vizuelnog opažanja, motoriku, kretivnost i
maštu.
Tip časa: crtanje
Nastavna sredstva i pomagala: flomasteri, blokovi, radni udžbenik
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Kritička provjera znanja:
Šta je ilustracija?
Motivacija:
Razgovor:
- Ko je napisao knjigu koju smo posljednju čitali za lektiru?
- Da li vam je drago što ste pročitali ovu knjigu i da li biste je preporučili prijateljima? Zašto?
Pregledam i dijelimo LTS.
GLAVNI DIO:
Najava cilja časa:

PLOHA: Ilustracija uz knjigu: „Patuljak vam priča“
Ukratko objašnajvam zadatak (Flomasterima na listu iz bloka prikaži naslovnu stranicu

knjige.).
Učenici pristupaju rješavanju likovnog problema.
U toku rada obilazim učenike i vršim korekciju s Bosanskim jezikom tako što im pokazujem
knjigu „ PATULJAK VAM PRIČA“ Učenici trebaju da nacrtaju sve ilustracije iz te knjige, te
tako pravimo našu knjigu ilustracija.
Učenike podstičem na rad i upozoravam na vrijeme preostalo za ovu aktivnost.
ZAVRŠNI DIO:
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Muzička kultura
Nastavna jedinica: SLUŠANJE MUZIKE: Vesela pjesma DO, RE, MI
Zadaci: a) obrazovni: kroz slušanje upoznati muzičko djelo, uočiti izvođački ansambl i
usvojiti nove muzičke pojmove;
b) odgojni: formirati i njegovati estetske navike interes za lijepo i ljubav prema
muzici;
c) funkcionalni: razvijati pamćenje, slušne, izražajne i motoričke sposobnosti,
osjećaj za melodiju i ritam.
Tip časa: obrada
Nastavne metode: verbalne, tekst, demonstracija, muzičke metode, metode zvučnih zapisa
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, kasetofon, kaseta, ritmički instrumenti
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Umjetničke kompozicije bude ljubav za muzikom i želju da upoznamo mnogo novih djela.
Razgovor o slušanim kompozicijama i njihovim kompozitorima.
GLAVNI DIO:
Najava cilja časa:
SLUŠANJE MUZIKE: VESELA PJESMA- DO, RE, MI
Emocionalno slušanje:
Razgovor o slušanom djelu:
- Kakvog je karaktera slušana pjesma?
Analitičko slušanje:
Razgovor:
- Da li je kompozicija instrumentalna, vokalna ili vokalno- instrumentalna?
- Koje notne vrijednosti i pauze prepoznajete u notnom zapisu?
- Prepoznaj naučene tonove u notnom zapisu!
Uz zvučni zapis pjevati pjesmu u skladu sa njenim sadržajem i karakterom. Uloga nastavnika
interventna i korektivna.
ZAVRŠNI DIO:
Doživljajno slušanje:
Osmislite svoju melodiju sa sedam tonova. Takmičenje i proglašavanje najboljeg
kompozitora. Najaktivnije učenike ocjenjujem.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: BROJALICA: Maco, maco mala
Zadaci: a) obrazovni: naučiti odbrojavati brojalicu u ritmu i pokretom, proširiti i produbiti
znanja iz metrike;
b) odgojni: buđenje interesa i razvoj, pozitivnog odnosa prema narodnoj muzičkoj
tradiciji;
osjećaj za ritam.
Tip časa: obrada
Oblik rada:frontalni, individualni, rad u paru
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Upjevati učenike i izvršiti rekapitulaciju znanja izvođenjem naučenih brojalica, muzičkih
igara i pjesmica.
Učenike motivisati za rad slušanjem pjesme po izboru nastavnika (moderna muzika).
GLAVNI DIO:
Najava cilja časa:
BROJALICA: MACO, MACO MALA
Nastavnik čita tekst brojalice. Analiza sadržaja teksta metodom razgovora.

Slušati zvučni zapis i nastavnikovo izvođenje brojalice.
Učenici odbrojavaju brojalicu:

* u paru- pokretima TEBI- MENI,
* pojedinačno kombinujući po dva pokreta,
* na klupi, ozvučavajući tešku i laku dobu.
Izgovarati ritam brojalice ritamskim slogovima.
Uloga nastavnika je korektivna i nterventna.
ZAVRŠNI DIO:
Izvoditi ritam brojalice na instrumentu.
Izvoditi ritam brojalice na dva instrumenta (aktivnost raditi u parovima).
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: SLUŠANJE MUZIKE: Barkarola iz opere „ Hofmanove priče“
( Žak Ofenbah)
Zadaci: a) obrazovni: kroz slušanje upoznati muzičko djelo, uočiti izvođački ansambl i
usvojiti nove muzičke pojmove;
b) odgojni: formirati i njegovati estetske navike interes za lijepo i ljubav prema
muzici;
osjećaj za melodiju i ritam.
Tip časa: obrada
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Umjetničke kompozicije bude ljubav za muzikom i želju da upoznamo mnogo novih djela.
Razgovor o slušanim kompozicijama i njihovim kompozitorima.
Najava cilja časa:
GLAVNI DIO: SLUŠANJE MUZIKE: Barkarola iz opere „ Hofmanove priče“

( Žak Ofenbah)
Emocionalno slušanje:
Razgovor o slušanom djelu:
- Kakvog je karaktera slušana pjesma?
Kojoj vrsti muzike pripada ovo djelo?
Analitičko slušanje:
Razgovor:
2 Koji izvođački sastav izvodi muzički odlomak?
3 Nakon početnog izvođenja cijelog orkestra u forte- u, koja dva instrumenta donose
temu u pianu?
4 Da li se ponavlja prva tema?
5 Koji to u kompoziciji instrumenti dočaravaju jako (forte), a koji tiho (piano)
izvođenje?
6 Nabroj sve instrumente koje čujete, a poznajte ih.
7 Napišite osjećanja koja u vama budi ova pjesma.
8 Koja muzika se može pjevati uz ovu kompoziciju?
Zapamti: Programskom muzikom označavamo djela s naslovom iz kojeg se vidi sadržaj, djela
inspirisana sadržajem iz oblasti legende, historije, literature i pojava u prirodi.
ZAVRŠNI DIO:
Doživljajno slušanje:
Muzički doživljaj likovno izraziti. Učenici čitaju šta nsu uočili tokom slušanja ove
kompozicje, te instrumente koje su čuli, te sve gore navedeno što se tražilo od učenika da
uoče. Najaktivnije učenike ocjenjujem.
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Kultura življenja
Nastavna jedinica: Definicija pojmova: Zdrave, pravilne i nepravilne hrane
Zadaci: a) obrazovni: naučiti osnove o zdravoj ishrani, formirati predstavu o značaju ishrane
za rast i razvoj organizma; pravilna i nepravilna ishrana.
b) odgojni: formirati i njegovati pozitivan odnos prema vlatitom tijelu, zdravstvene i
higijenske navike;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost mišljenje i zaključivanja i koristiti različite
izvore znanja.
Tip časa: obrada
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
* Koju hranu najviše voliš da jedeš?
* Koje voće i povrće najradije jedeš?
* Jesi li nekada pokvario želudac? Kako se to dogodilo? Ispričaj!
GLAVNI DIO:
Obrada novog gradiva- razgovor, Tabela br. 1. Hranjivi sastojci, udžbenik, str. 109.:
1 Šta nazivamo hranom?
2 Gdje se nalaze hranjivi sastojci?
3 Koja je uloga hranjivih sastojaka u našem organizmu?
4 Navedi vrste hranjivih sastojaka.
5 Zašto su važne bjelanćevine i u kojim namirnicama su zastupljene?
6 Objasni ulogu vode u našem organizmu.
7 Zašto je neophodan vitamin C u prehrani, gdje ga ima?
Hranjivi sastojci su potrebni da bismo rasli, razvijali se i bili zdravi. Nalaze se u hrani koju
jedemo. Prema funkcijama u našem organizmu hranjivi sastojci se dijele na: gradivni sastojci
(bjelančevine, mineralne tvari i voda), energetski sastojci (masti, ugljikohidrati), zaštitni
sastojci (vitamini).
Nepravilna ( nezdrava) ishrana je ona hrana koja se u dodiru sa mikroorganizmima kvari. To
su : bakterije, gljivice i plijesni.
Takva hrana je zagađena i treba je baciti. Hrana se ne smije uzimati prljavim rukama. Osobe
koje su bolesne i zaražene ne smiju dolaziti u kontakt sa hranom.
ZAVRŠNI DIO:
Zadatak za samostalan rad: Napravite omiljeni jelovnik: a) ZA DORUČAK, b) ZA UŽINU,
c) ZA RUČAK, d) ZA VEČERU.
Analiza i razgovor o urađenom. Najaktivnije učenike ocjenjujem.
DOMAĆA ZADAĆA: udžbenik, Pitanja i zadaci, str. 95.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: Vrste i higijena namirnica, pribora i posuđa za pripremnje
hraneZadaci: a) obrazovni: naučiti o vrstama namirnica, njihovoj upotrebnoj i hranjivoj
vrijednosti, higijeni i pravilnom čuvanju namirnica, formirati predstavu o značaju ishrane za
rast i razvoj organizma;
higijenske navike;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost mišljenje i zaključivanja i koristiti različite
izvore znanja.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, model PIRAMIDE ZDRAVE PREHRANE
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
- Šta nazivamo hranom?
- Gdje se nalaze hranjivi sastojci?
- Navedi vrste hranjivih sastojaka.
- Koja je uloga hranjivih sastojaka u našem organizmu?
- U kakvo posuđe serviramo hranu?
-Najava nastavne jedinice:
GLAVNI DIO: Vrste i higijena namirnica, pribora i posuđa za pripremnje
Obrada novog gradiva- razgovor i demonstracija na PIRAMIDI ZDRAVE PREHRANE:

- Nabroj namirnice koje podrazumijevaju zdravu ishranu. Zašto su žitarice važne u ishrani?
Zbog čega treba da jedemo dosta voća i povrća? Zašto treba izbjegavati masnu, slatku i
preslanu hranu?
- O čemu treba voditi računa pri kupovini hrane? Na koje sve načine možemo čuvati hranu?
Koja hrana je najzdravija? Zašto konzerviramo hanu? Šta je pasterijzacija?
Namirnice biljnog porijekla su: voće, povrće, žitarice, začini, med, šećer i biljne masnoće.
Namirnice životinjskog porijekla su: meso, mlijeko, jaja, riba, masnoće životinjskog porijekla,
a namirnice mineralnog porijekla su: voda i kuhinjska so.
Brzokvarne namirnice pogodne su za razmnožavanje mikroorganizama koji su uzročnici
kvarenja. Da bi se namirnice sačuvale upotrebljivim na duži vremenski perod treba ih
konzervirati (pasterizacija, sterilizacija, ukuhavanje, sušenje, zamrzavanje). Namjernice se
mogu zaraziti prljavim priborom za hranu.
Od čistog posuđa koje kopristimo zavisi zdravlje ukućana. Zbog toga je veoma važna higijena
posuđa u kojem spravljamo i serviramo jelo.
Pranje posuđa može biti:
- mašinsko
- ručno
ZAVRŠNI DIO: Kratka usmena rekapitulacija znanja. Najaktivnije učenike
ocjenjujem.DOMAĆA ZADAĆA: Udžbenik, Pitanja i zadaci, str. 95.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: Pravilan način kombiniranja namirnica
Zadaci: a) obrazovni: proširiti i produbiti znanja o vrstama namirnica, njihovoj upotrebnoj i
hranjivoj vrijednosti, pravilnom načinu kombiniranja namirnica, pripremiti jednostavnu
užinu;
higijenske navike;
c) funkcionalni: razvijati sposobnost mišljenje i zaključivanja, primjenjivati stečena
znanja i koristiti različite izvore u sticanju novih.
Nastavne metode: verbalne, tekst, demonstracija, ilustracija, samostalan rad
Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, nmirnice za pripremanje užine
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO:
Rekapitulacija stečenih znanja i motivcija za dalji rad:
2 Po povratku iz škole, a i u školi, pitaju vas šta ste učili? Koju ste ocjenu dobili? A
pitaju li vas da li ogladnite u školi? Možete li izdržati toliko sati bez sendviča, soka?
Imate li užinu u školi?
3 Vaša mama najviše brine oko toga. Dozvolili ste da vam ona priprema i pakuje
sendvič u školu? Ako to ona ne učini, šta se dešava? Idete u školu bez sendviča?
GLAVNI DIO:
Najava nastavne jedinice: Pravilan način kombiniranja namirnica
Priprema za rad: Poslije dobrog doručka, sendvičem na školskom odmoru nadoknađujete

energiju koja vam je potrebna da pažljivo i aktivno pratite nastavu do zadnjeg časa. Sendvič i
sok u vašoj školskoj torbi daju vam sigurnost dana odmoru možete mirno utoliti glad i žeđ, a
da ne trčite u kupovinu i ne stojite u redu na kiosku.
Pripremanje užine
Potrebne namirnice: dvije kriške tanko narezanog hljeba, maslac, sir, vareno jaje, paradajz
Pripremanje: Pripremite salvetu, drvenu dasku, nož i tacnu na radni stol. Kriške hljeba
premazati maslacem, zatim na jednu krišku redati sječeni sir, kolutove varenih jaja i tanko
narezani paradajz. Poklopi drugom kriškom. Sendvič umotaj u foliju za pakovanje. Umjesto
jaja možeš koristit salamu.
U toku rada obilazim učenike, podstičem ih na rad i upozoravam na vrijeme preostalo za ovu
aktivnost.
ZAVRŠNI DIO:
Razgovor: Koliko obroka treba da imaš u svojoj ishrani? Zašto je važan doručak? Šta treba
jesti za ručak, a šta za večeru?
PRIPREMA ZA ČAS

Predmet: Tjelesni i zdravstveni odgoj
Nastavna jedinica: Igre: Odbojka: Donji servis i prijem servisa vršno
Zadaci časa: a) obrazovni: usvajanje tehnike podlaktičnog odbijanja, donjeg servisa i
prijema servisa vršno;
b)odgojni: promovisanje pozitivnih socijalnih interakcija, razvijanje pozitivne slike o sebi,
domišljatosti, upornosti, stvaralaštva;
c)funkcionalni: razvijanje motoričkih sposobnosti, koordinacije, umijeća i navika u skladu sa
uzrasnim i individualnim karakteristikama.
Oblik rada: frontalni, individualni, rad u paru, u trojkama, grupni
Nastavne metode: metoda razgovora, metoda demonstracije
Nastavna sredstva i pomagala: lopte
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO: Postrojavanje učenika u vrstu.
Vježbe zagrijavanja: Hodanje - vježbe sa partnerom: 1. Hodanje na rukama (kolica);
PRIPREMNI DIO: Aerobne vježbe mišićne aktivnosti: vježbe za istezanje, jačanje i
labavljenje mišićne muskulature:
1. Vježbe za jačanje i istezanje mišića vratnog dijela kičmenog stuba
2. Vježbe za mišiće ramenog pojasa - ruku i grudne mišiće
3. Vježbe za grupe mišića leđa, trbuha, karlice i nogu
GLAVNI DIO: ODBOJKA: DONJI SERVIS I PRIJEM SERVISA VRŠNO

Glavni A dio: Demonstracija:
a) Podlaktično odbijanje: Igrač se nalazi u pripremnom položaju – noge savijene,
razmaknute za širinu ramena ili šire. Ruke su ispružene naprijed i dolje, laktovi blizu
jedan drugome, podlaktice izvrnute, dlanovi spojeni, a tijelo je u malom pretklonu. Da
bi primio loptu igrač se postavlja tako da ona pada ispred njega. Loptu prima na donji
dio podlaktice. Igrač pružene ruke kreće naprijed i gore samo iz ramenog zgloba.
Tijelo se uspravlja, a noge aktivno opružaju.
b) Donji servis: Pri izvođenju donjeg servisa ravno i naprijed noge su razmaknute za
širinu ramena i savijene u koljenima, lijevom nogom iskorači (ako loptu udara desnom
rukom): Lopta leži na dlanu savijene lijeve ruke, a pogled je usmjeren prema
suprotnom polju. Zatim desnom rukom zamahne nazad, težinu tijela prenese na nogu
pozadi, a pogled usmjeri prema lopti. Kretanjem lijeve ruke prema gore baca loptu
uvis. Nogu koja je pozadi opruža, težinu tijela prenosi na prednju, tijelo malo okrene
ulijevo, desnu ruku pokreće odozdo gore i udara loptu odozdo i pozadi.
c) Prijem servisa vršno
Glavni B dio: Uvježbavnje navedenih pravila i osnova u igri pojedinačno, grupno i u
parovima. Kratka utakmica.
ZAVRŠNI DIO: Učenici u slobodnoj formaciji rade vježbe opuštanja i relaksacije. Razgovor
o času.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: Odbojka: Igre vršnim odbijanjem 1:1, 2:2
Zadaci časa: a) obrazovni: usvajanje tehnike i pravila igara vršnim odbijanjem 1:1, 2:2;
Tip časa: obrada
ARTIKULACIJA ČASA
Vježbe zagrijavanja: Hodanje - vježbe sa partnerom:
1. Hodanje na rukama (kolica);
GLAVNI DIO: ODBOJKA: IGRE VRŠNIM ODBIJANJEM 1:1, 2:2
Glavni A dio: Rade se zadaci:

 Vršno odbijanje u mjestu
 Vršno odbijanje u pokretu
Glavni B dio: Uvježbavnje navedenih zadataka u parovima, trojkama i četvorkama.
Kratka utakmica.
ZAVRŠNI DIO: Učenici u slobodnoj formaciji rade vježbe opuštanja i relaksacije.

Razgovor o času.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: Odbojka: Igra vršnim odbijanjem 1:1, 2:2
Zadaci časa: a) obrazovni: uvježbavanje znanja, vještina i tehnike igranja odbojke;
ARTIKULACIJA ČASA
Vježbe zagrijavanja: Trčanje - vježbe sa partnerom:
1. Lagano trčanje i na dogovoreni znak uraditi sljedeće zadatke:
a) skakati sunožno ili na jednoj nozi jedan pored drugog držeći se za
ruke;
b) doći u čučanj i držeći se za ruke skakati u krug;

GLAVNI DIO: ODBOJKA : Igra vršnim odbijanjem 1:1, 2:2

Glavni A dio: Rade se zadaci:
 Vršno odbijanje iz srednjeg odbojkaškog stava;
 Podlaktično odbijanje;
 Donji servis i prijem servisa vršno;
 Vršno odbijanje.
Uvježbavnje navedenih pravila i osnova u igri pojedinačno, grupno i u parovima.
Glavni B dio: Kratka utakmica.

Razgovor o času.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: Igre: Nogomet: Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom
amortizacije
Zadaci časa: a) obrazovni: usvajanje tehnike zaustavljanja lopte hrptom stopala principom
amortizacije;
Tip časa: obrada
ARTIKULACIJA ČASA
ruke;

1. Vježbe za jačanje i istezanje mišića vratnog dijela kičmenog stuba;
2. Vježbe za mišiće ramenog pojasa - ruku i grudne mišiće;
3. Vježbe za grupe mišića leđa, trbuha, karlice i nogu.
GLAVNI DIO: NOGOMET: ZAUSTAVLJANJE LOPTE HRPTOM STOPALA
PRINCIPOM AMORTIZACIJE
Glavni A dio: Demonstracija i vježbanje:

1. Učenici su podijeljeni u dvije vrste i međusobno su udaljeni 3m: jedan nabacuje loptu
rukom i ona se kreće u paraboli, a drugi je prima i dodaje hrptom stopala. Poslije tri
pokušaja uloge se mijenjaju.
2. Isto kao zadatak 1, samo se učenik koji prima loptu kreće u susret lopti.
3. Učenik iz kolone A rukom nabacuje loptu učeniku kolone B, koji je prima hrptom
stopala, vodi do određenog znaka i dodaje sljedećem učeniku u koloni A.
4. Isti zadatak 3, samo se poslije bačene lopte učenik na čelu kolone A kreće u susret
učeniku koji vodi loptu i pasivno ga ometa, poslije čega ide na začelje kolone B.

Razgovor o času.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: Igre: Nogomet: Osnovno oduzimanje lopte sučelice
Zadaci časa: a) obrazovni: usvajanje tehnike osnovnog oduzimanja lopte sučelice;
Tip časa: obrada
ARTIKULACIJA ČASA
ruke;

GLAVNI DIO: NOGOMET: OSNOVNO ODUZIMANJE LOPTE SUČELICE
Glavni A dio: Demonstracija i vježbanje:

1. Učenici su podijeljeni u dvije vrste međusobno udaljeni 6 do 8m. Jedan učenik
umjerenim tempom vodi loptu, i to tako da rjeđe ima kontakt s loptom. U susret njemu
ide drugi učenik koji izvodi osnovno oduzimanje lopte. Cilj mu je zadržati loptu i dalje
je voditi, a to znači da učenici izmjenjuju mjesta i uloge.
2. Isto kao zadatak 1, samo učenik koji vodi loptu ima veću kontrolu nad njom, a to znači
da je što češće u kontaktu s loptom.
3. Učenik jedne kolone vodi loptu i hoda, a učenik druge kolone kreće se pored njega i
oduzima mu loptu utrčavanjem ispred njega, a nakon toga se uloge mijenjaju.
4. Isto kao 3, samo učenik vodi loptu dok trči.
5. Isto kao 3, samo učenik vodi loptu mijenjajući smijer i brzinu kretanja.

Razgovor o času.
PRIPREMA ZA ČAS

Nastavna jedinica: DJEČIJI NOGOMET: OSNOVNO ODUZIMANJE LOPTE
SUČELICE
Zadaci časa: a) obrazovni: usvajanje tehnike žongliranja loptom;
ARTIKULACIJA ČASA
ruke;

GLAVNI DIO: DJEČIJI NOGOMET: OSNOVNO ODUZIMANJE LOPTE

SUČELICE
Glavni A dio:
Rade se zadaci:
Osnovno oduzimanje lopte sučelice:

 jedan učenik vodi loptu, a drugi učenik mu pokušava oduzeti loptu
 Učenik vodi loptu bržim tempom i pokušava je što duže zadržati, a drugi učenik mu je
pokušava oduzeti
 Učenik vodi loptu, a drugi učenik mu je utrčavanjem oduzima
 Učenik koji je oduzeo loptu vodi je do gola trčeći
 Učenik vodi loptu promjenom pravca kretanja
Uvježbavnje navedenih pravila i osnova u igri pojedinačno, grupno i u parovima.

ZAVRŠNI DIO: Učenici u slobodnoj formaciji rade vježbe opuštanja i relaksacije. Razgovor
o času.

Tizo - Osnovno Oduzimanje Lopte - V - Razred

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tizo - Osnovno Oduzimanje Lopte - V - Razred

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIPREMA ZA ČAS

Razred: V Datum: Redni broj časa: 131.

Najava nastavne jedinice:

GLAVNI DIO: Čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom

 KAKO PRAVILNO, LIJEPO I IZRAŽAJNO ČITATI? PRAVILA ČITANJA:

 Učenici naizmjenično čitaju odabrane tekstove.

Razred: V Datum: Redni broj časa: 132.

GLAVNI DIO: PREPISIVANJE KRAĆEG TEKSTA: LIPOV CVAT

- Glasno i izražajno čitanje teksta “Lipov cvat” (udžbenik, 69. str.)

- Ponavljanje pisanih slova latinice - pravilno pisanje (plakat).

- Pravilno povezivanje pisanih slova (ponavljanje) – plakat.

- Zadatak za samostalan rad:

- Samostalan rad učenika

- Dodatne upute i pomoć pri radu.

ZAVRŠNI DIO: Analiza i korekcija urađenog

GLAVNI DIO: NEUPRAVNI GOVOR

ZAVRŠNI DIO: Analiza i verifikacija urađenog.

GLAVNI DIO: NEUPRAVNI GOVOR

Zadatak za samostalan rad:

ZAVRŠNI DIO: Analiza i verifikacija urađenog.

Razred: V Datum: Redni broj časa: 135.

DOMAĆA ZADAĆA: Vježbaj izražajno čitanje pjesme. Nacrtaj „vezeni most“.

Razred: V Datum: Redni broj časa: 136.

GLAVNI DIO: PROLJETNI PLJUSAK

ZAVRŠNI DIO: Zadatak za domaći rad:

Razred: V Datum: Redni broj časa: 138.

GLAVNI DIO: KPI: Opis pojave (zbivanja) u prirodi: ”Proljetni pljusak“pismena

Razred: V Datum: Redni broj časa: 139.

GLAVNI DIO: Ispravak pismene vježbe

Razred: V Datum: Redni broj časa: 140.

Pregled i analiza domaće zadaće.

Pročitati tekst u udžbeniku, str.25.

PRIDJEVI SU RIJEČI KOJE OBIČNO STOJE UZ IMENICU I BLIOŽE

Zadatak za učenike: Izdvojiti pridjeve i odrediti vrstu pridjeva.

Razred: V Datum: Redni broj časa: 141.

GLAVNI DIO: PRIDJEVI

Čitanje teksta“Razmišljanja jednog pijetla”, Naš jezik, 25. str.

Zadaci za samostalan rad- nastavni listić:

Razred: V Datum: Redni broj časa: 142.

GLAVNI DIO: LEKTIRA: „Putovanje plave strjele“ Đani Rodari

Razred: V Datum: Redni broj časa: 143.

GLAVNI DIO: LEKTIRA: „Putovanje plave strjele“ Đani Rodari

ZAVRŠNI DIO: Analiza i korekcija urađenog.

Razred: V Datum: Redni broj časa: 144.

GLAVNI DIO: LEKTIRA: „Putovanje plave strjele“ Đani Rodari

Razred: V Datum: Redni broj časa: 145.

GLAVNI DIO: IKT: ŠEVINA JUTARNJA PJESMA

Razred: V Datum: Redni broj časa: 146.

GLAVNI DIO: IKT: ŠEVINA JUTARNJA PJESMA Grigor Vitez

Zadatak za samostalan rad:

ZAVRŠNI DIO: Analiza i korekcija urađenog.

Razred: V Datum: Redni broj časa: 104.

GLAVNI DIO: UGLOVI TANGRAM FIGURA

Demonstracija: Modelovanjem origami tehnikom savijanjem papira napraviti papir za

1. Pomoću tangram figurica u obliku pravougaonika, kocke, kruga, kvadra i kvadrata

Analiza i korekcija urađenog.

3. Nacrtaj lik kao u udžbeniku, 2. zadatak, 117. str.

Razred: V Datum: Redni broj časa: 105.

GLAVNI DIO: STRANICE, VRHOVI I OGLOVI TROUGLA

Objasiti na osnovu odgovarajućih geometrijskih crteža:

Zadaci za samostalan rad učenika:

Razred: V Datum: Redni broj časa: 106.

GLAVNI DIO: RAZNOSTRANIČNI, JEDNAKOKRAKI I JEDNAKOSTRANIČNI

Ime: ________________ Datum: _