Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Milos Krpan - Izabrani spisi (prikaz knjige)

Milos Krpan - Izabrani spisi (prikaz knjige)

Ratings: (0)|Views: 42|Likes:
Published by Luka Pejić
Objavljeno u "Historijskom zborniku", 2012, br. 1.
Objavljeno u "Historijskom zborniku", 2012, br. 1.

More info:

Categories:Types, Reviews
Published by: Luka Pejić on Jul 22, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/27/2014

pdf

text

original

 
1
Miloš Krpan,
Izabrani spis
,
 
uredio Dejan Dedić, DAF, Zagreb 2010
, 263 str.
Iako su neki autori već napisali kraće i vrijedne prikaze o povijesti anarhizma u
Hrvatskoj, analiza spomenute pojave i
njezinog širenja
 
na ovim prostorima uglavnom je lišena
hist
oriografske elaboracije i uklapanja u širi, međunarodni kontekst. Interes za
takvom problematikom unazad nekoliko godina nesumnjivo postoji, no niti jedna knjiga na temu povijesti anarhizma u Hrvatskoj do sada nije napisana i objavljena. Izbor spisa slavonskog
učitelja i jednog od rijetkih
javno deklariranih,
ovdašnjih
anarhista
iz, možemo reći, „klasične
epohe
ove radikalne crveno-crne ideje
, Miloša Krpana,
donekle mijenja situaciju.
Zagrebačka izdavačka kuća DAF, inače okrenuta objavljivanju naslova koji
se mogu svrstati u
domenu anarhističke društveno
-
 političke teorije u rasponu od klasičnih tekstova do radova
suvremenih autora, 2010. godine pod
uredništvom Dejana Dedića izdala je kompilacijuKrpanovih novinskih članaka i eseja napisanih između 1893. i 1
924. godine, uz predgovor filozofa
Hrvoja Jurića te još nekoliko priloga, poput rad
a
 povjesničara Ivana Kovačevića oKrpanovom pokušaju osnivanja anarhističko
-
komunističke kolonije u Duboviku kraj
Slavonskog Broda.
Prilikom istraživanja korišten je solidan
bibliografski korpus (dnevnilistovi,
monografije, znanstveni članci
itd.),
a radilo se na arhivskoj građi dostupnoj u Arhiv
u
Psihijatrijske bolnice Vrapče
i
u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
 
Prije nego što se osvrnemo
 
na Krpanov život i djelo, potrebno je nekoliko riječi
 posvetiti samom anarhizmu u kontekstu hrvatske povijesti. Naime, evidentno je kako su kroz
veći dio druge polovice 20. stoljeća jugoslavenski povjesničari pažnju usmjeravali prema proučavanju radničkih pokreta na ovim prostorima, pri
 
čemu su pojmovi poput
anarhizma
i
anarhista
 
uvijek bili negdje na marginama, prepuštajući primat dominantnoj marksističkoj prizmi tumačenja
 
radničkih akcija, borbe protiv fašizma itd.
To je i razumljivo s obzirom nagenezu
ideološkog
 
sukoba marksističke i
 
anarhističke socijalističke struje, sukoba čijekorijenje djelomično seže do razilaženja između Pierra
-Jospeha Proudhona i Karla Marxa
tamo još 1846. i njihove korespondencije
, te Marxovog objavljivanja
 Bijede filozofije
godinudana kasnije. Sve je kulminiralo dolaskom Mihaila Bakunjina na scenu, te konfrontacijama
unutar Prve Internacionale, a napose Oktobarskom revolucijom, anarhističkim nastojanjima
  Nestora Makhna u Ukrajin
i, Španjolskim građanskim ratom
itd. Marksizam je bio poputsinonima za znanstvenu egzaktnost, a anarhizam se
 prema mišljenju njegovih protivnika
 gubio u utopijskim vodama
 buržujske dekadencije
. U knjizi
 Marksizam i anarhizam
(1985), primjera radi,
Stevo Nikić anarhističku ideju svodi na razinu idealizma koji zagovaraapsolutno oslobođenje što je, prema Nikićevim riječima, njegova ''jedina (ali) sterilna
 
2 plemenitost''. Usporedno s gore spomenutim
događanjima
,
fragmenti anarhizma na područjudanašnje Hrvatske ostavili su manji trag, no kao takvi i dalje su shvaćeni kao kuriozitet
 povijesti
, zanemarena egzotična pojava.
 
Uostalom, što znamo o susretu hrvatskih delegata
s
Bakunjinom, čovjekom kojeg je povjesničar George Woodcock nazvao „vjerojatno najvećimromantičnim
 
revolucionarnom političke prošlosti“, na praškom kongresu u lipnju 1848.
godine?
Znamo li tko su bili Hrvati koji su participirali u aktivnostima Pariške komune 1871.godine? Koja je bila njihova uloga? Kako su skončali?
 
Tko je napisao više od dva
-tri reda o
anarhističkim gibanjima među hrvatskim radništvom krajem 19. i početkom
 
20. stoljeća u
vihoru industrijske revolucije? Odakle su dolazili agitatori anarhisti i koje su ideje propagirali?
Tko se pozabavio odjekom fenomena „propagande djelom“ na našim prostorima?Tko može rekonstruirati životnu sliku Stjepana Fabijanovića, hrv
atskog anarhista i emigranta
u SAD koji je bio u živoj prepisci s Emmom Goldman, vjerojatno najpoznatijomanarhistkinjom ikada, te Maxom Nettlauom, jednim od prvih povjesničara anarhizma?
Tko su
 bili hrvatski anarhisti u Španjolskom građanskom ratu? Zni
li nam
išta
ime Nikole
Turčinovića?
 
 Nažalost, na rijetko koje postavljeno pitanje možemo odgovoriti potvrdno
. Bez
obzira na to, ne bi bilo korektno reći kako ne postoji povijest anarhizma u Hrvatskoj. Ona postoji, iako u komadićima i bez stanovitog kontinu
iteta, i to kao
terra incognita
hrvatskehistoriografije.
Značaj Miloša Krpana za povijest anar 
hizma u Hrvatskoj prije svega
očituje
se u
njegovom otvorenom pozivanju na anarhokomunizam i pokušaj
u
osnivanja anarhističke
kolonije u okolici Slavonskog Broda
 početkom 20. stoljeća. Osim toga, u svojim tekstovimaKrpan se referira na anarhiste poput Kropotkina i Reclusa te održava kontakte sistomišljenicima iz drugih zemalja.
Isto tako, jednom prigodom Bakunjina, Kropotkina i
Tolstoja naziva „socijalističkim prvacima“, što nam daje za naslutiti kako je bio upoznat s
njihovim djelima. (
 Izabrani spisi
, str. 165) K tome, s
lovi za obrazovanog čovjeka koji je
mnogo putovao i vidio svijeta.
Ipak, nemoguće ga je u potpunosti označiti kao anarhista budući da se u određenim razdobljima deklarira i kao socijaldemokrat pa čak i štovatelj lika idjela Ante Starčevića. Tako je u članku iz 1895. godine istupio na donekle specifičan način;hvalio je Starčevića nazvavši ga „sjajnim meteorom“, u kontekstu suprotstavljanja politič
koj
korupciji i zalaganja za potrebite ("... dielio novčane podpore od svoje plaće djeci svojihkolega činovnika"), a u istom tekstu veličao
je i slavnog francuskog geografa i anarhista
Reclusa za kojeg piše
kako je ovaj
„duševni predstavnik i štitnik sirotinje“. Krpan se
pritom
suprotstavlja onima koji Reclusa nazivaju "plašilom anarhizma“ (
 Izabrani spisi
, str. 43). Sveu svemu, poznato je
da je za života Krpan djelovao kao član socijalističkih, komunističkih i
 
3
socijaldemokratskih partija. Možda bi ga upr 
avo zato najispravnije bilo nazvati humanistom,
kozmopolitom i revolucionarom, koliko god ovi termini bili široki i otvoreni raznim
interpretacijama. U prilog tome ide i izvadak iz Krpanovog dosjea iz Psihijatrijske bolnice
Vrapče (krajem 19. stoljeća
Kraljevski zemaljski zavod za umobolne u Stenjevcu):
„Duševniabnormalitet takvog čovjeka netreba biti napadan njegovoj okolici, dapače taj čovjek može biti radi svojih ideja i nazora smatran vrlo učenim i genialnim čovjekoljubom i boriocem za poboljšanje ljud
skih prilika. Ovakovi paranoici bili su mnogi proroci, vodje revolucionarnih
 preokreta, utemeljitelji novih religioznih sekta, vodje seljačkih buna, itd. Ovakovi ljudiosjećaju se već od svoje mladosti pozvanimi da postanu nešto velikoga. Najprije promatra
 ju
narav i odnošaje ljudske, uče i čitaju vrlo mnogo, postaju nezadovoljni sa postojećimodnošajima, svojima i drugih ljudi, te hoće da svojim izvanrednim požrtvovnim radom i plamtećim govorom poboljšaju stanje ljudsko u smislu svojih novih ideja, te bivaju obožavanii uzveličani. Da postignu takozvanu popularnost moraju se pokazati nesebičnim imukotrpnim, jer drugačije nemogu steći ljubavi iz nižih slojevih na koje se oslanjaju i u
ojih
svoje obožavatelje nalaze
.
(str. 11).
Rođen 27. srpnja 1862. godine
u mjestu
Lipe kod Gospića u siromašnoj seljačkoj
obitelji, Krpan se obrazovao
u Gospiću i Petrinji. Proputovao je Palestinu, Egipat, SAD,
Kanadu,
 Njemačku, Francusku, Belgiju i Englesku,
te je tako ostvario svoje prve
međunarodne kontakte. Kao učitelj zap
oslio se u Duboviku, malenom selu u okolici
Slavonskog Broda, gdje je ubrzo došao na glas kao neformalni pučki pravobranitelj. Aktiviraose u Khuenovo vrijeme te je zbog svog zalaganja za sirotinju i borbu protiv društvene
nepravde zadobio simpatije
sumješ
tana.
„Koliko je puta Krpan bio u zatvoru, to se ne zna.Ako su raspisani izbori, on je u zatvoru. Održava li se kakva manifestacija, ako na njoj nemaKrpana, on je u pritvoru, a ako se pogovara o štrajku, ako se među radnicima komeša zbog
malih nadnica, znade se
 – 
 
Krpan je opet nešto skovao. Sve se ovo smatralo velikim grijehom iKrpana bi predveli kotarskom predstojniku, i on bi se opet našao u zatvoru. Poslije nekoliko
dana pozvao bi Krpana predstojnik preda se, korio bi ga i nagovarao, da prestane radit
i međuradnicima, a Krpan bi otresito odbrusio predstojniku i ovaj bi ga ponovno poslao u zatvor“,
napisao je 1950. godine Marijan Makovac.
Krpan često objavljuje svoje tekstove i to u različitim tiskovinama.
Godine 1894. u
Slobodi
 piše: Niemci kažu, da u Beču i Berlinu ima više socijalista nego novaca. Kod nas
 pako u Slavoniji nije tako, ovdje ima v
iše spiritusa nego socijalista“. Zatim izvještava oteškom stanju šumskih radnika koji su prisiljeni seliti se trbuhom za kruhom u SAD te pren
osi
vijesti o održavanju radničkih skupština na kojima ponek 
ad i sam sudjeluje kao govornik (str.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->