Professional Documents
Culture Documents
itarice su dugo smatrane jednim od uzronika gojaznosti, dijabetesa i mnogih drugih bolesti. Danas, zahvaljujudi rezultatima brojnih istraivanja, itarice su postale sastavni dio preventivne ishrane za brojna hronina oboljenja. Upotrebom ovih namirnica, naroito onih od cijelog zrna, smanjuje se rizik od sranih oboljenja, konstipacije, dijabetesa, gojaznosti, visokog krvnog pritiska, povienog nivoa holesterola u krvi kao i mnoga druga oboljenja. Koliina ove grupe proizvoda u ishrani zavisi od mnogih faktora kao to su uzrast, pol, fizika aktivnost.
Hranjiva vrijednost itarica U grubo mljevenim itaricama moe se pronadi mnogo minerala, kao to su fosfor, cink, magnezij, eljezo, mangan, sumpor, klor i vitamini B skupine posebno tiamin (vitamin B1). itarice ne sadre velike koliine masti ni kalcija, a prilikom njihove probave formiraju se kiseline. Osim toga, itarice su odlian izvor energije i razliitih hranjivih tvari.
Zanimljivosti
ovjek je prije 10 000 godina nauio uzgajati itarice i proizvoditi brano. Ako se u dnevnoj prehrani kombiniraju mlijeko, cjelovite itarice, povrde i vode; podmiruje se dio dnevnih potreba za hranjivim tvarima. Zrno itarice sadri klicu koja je bogata vitaminom E. Mukarci koji jedu puno voda i itarica, a u isto vrijeme smanje unos crvenog mesa i alkohola, imaju vede anse za uspjenu in-vitro oplodnju.
Znanstvenici su otkrili da su proteini iz zitarica, narocito gluten, vrlo teski za probavu. U novije vrijeme su postale popularne neke nove zitarice koje ranije nisu bile zastupljene u nasim krajevima. Npr spelt, quinoa* i amaranth*. itarice povedavaju razinu inzulina. Istraivanja su potvrdila da se osobe koje za doruak pojedu mnogo vlakana, koje sadre itarice i musli, manje osjedaju umor i iscrpljenost od onih koje uopde ne dorukuju ili ne pojedu dovoljno vlakana.
itarice i pahuljice lako se uvrtavaju u ishranu, a sadre veliku koliinu dijetalnih vlakana, folne kiseline, gvoa i cinka, no ujedno sadre male koliine soli i masnoda.
Skupina amerikih znanstvenika ustvrdila je da je okoladno mlijeko jedan od najdjelotvornijih napitaka za oporavak od fizikih napora. Pripremanjem mlijenih proizvoda bavili su se jo stari Sumerani. Oko 3000. godine prije Krista znali su za zgruavanje mlijeka i pravili su neke vrste sira i jogurta.
Zidovi edinburkih dvoraca u kotskoj premazuju se mjeavinom ukiseljenog mlijeka i naranine kore kako na njih ne bi prianjali grafiti.
Tek roeno mladune kita dnevno popije toliko mlijeka da bi se tom koliinom mogle napuniti vie od dvije tisue boica za bebe. Turin Ilker Yilmaz postavio je novi rekord u izbacivanju mlijeka kroz - oko! Poto ga usie kroz nos, mlijeko izbaci kroz oko - i to 2,79 metara udalj!
Da bi krava proizvela jednu litru mlijeka kroz njezino vime mora prodi oko 500 litara krvi. Krave se mogu penjati uz stepenice ali ne mogu silaziti niz stepenice. Grci su u antikoj Grkoj mlijeko i sireve koristili iskljuivo kao darove bogovima, a jo su Arstotel i Homer pisali o mlijeku. Neka istraivanja ukazuju kako krave koje sluaju muziku daju vie mlijeka. Isto vrijedi i za krave koje imaju svoje ime. Zapaeno je da krave koje sluaju glazbu daju vie mlijeka.
Sve dok 1894. godine nisu bili izumljeni strojevi za munju krava, farmeri su muzli u prosjeku 6 krava po satu. Danas, prosjeni farmer u svijetu pomuze preko 100 krava po satu. Mlijeko je jedna od najstarijih i najsavrenijih prirodnih namirnica na svijetu. Pasterizacija mlijeka, koja je zapoela krajem 19. stoljeda, djelomino je zasluna za suzbijanje epidemije tuberkuloze tog vremena.
Ved su prastara azijska ratnika plemena proizvodila mlijeko u prahu koje im je sluilo za okrjepu u ratnikim pohodima. Skupina amerikih znanstvenika preporuava okoladno mlijeko kao jedan od najdjelotvornijih napitaka za oporavak od fizikih napora. Krave vau svaki zalogaj 50 puta u minuti.
Konzumacija mlijeka smanjuje smrtnost i do 20 posto. Znanstvena su istraivanja potvrdila kako se redovitim ispijanjem mlijeka smanjuje mogudnost modanog udara te oboljenja krvoilnog sustava. Pijenje mlijeka stvara miide. Mlijeko pomae u sagorjevanju masnoda.
Radile:
Hasanovid Adna i Kljuno Lejla