Socijalno-satirina pjesma u alegorijskom, ironinom tonu, a govori o gospodskomu psu simbolu ljudi koji gaze vlastito dostojanstvo da bi doli

do cilja. Prve etiri strofe predstavljaju cjelinu. Antiki motivi etin !al, klasina strofa, "aea, Apolo, #astor, lat. sentenca i motiv psa. #ranjevi$ se ispriava sjenama, tj. duama umrli%, to posu&uje od nji% oblik klasine strofe, a potom se obra$a psi$u #astoru, jer ga ometa u drijemanju. Pjesma je ispjevana ukatrenama, nema rime. 'a, to je oblik alkejske strofe koju je #ranjevi$ prilagodio suvremenim prilikama jer se vremena mijenjaju( i majka )emlja i bog Apolon drukiji su nego to su bili. * +,.st. javio se u gra&anskom drutvu obiaj dr!anja ku$ni% ljubimaca, kao i moda da im se daju imena iz gr. mitologije i povijesti. Socijalna pjesma, ironian, satirian ton, katrene, nema rime, u obliku je pjesnikovog izravnog obra$anja psu. Pjesnik pomo$u antiki% motiva stvara kontrast izme&u uzvieni% gr. junaka, tema, klasini% strofa kojima su bile opjevane uzviene. -eme i socijalne pjesme kojom pjesnik izvrgava ruglu oite drutvene mane, te ne pjeva o velikim junacima ve$ o obinom gospodskom psi$u, iznevjereni su stari ideali, ljudi u antiko doba imali su ast, a pjesnik u svojem vremenu uoava neto drugo. #ranjevi$ u svojim pjesmama nije samo obra&ivao biblijske i povijesne motive, ve$ su i antiki i socijalni motivi karakteristini za njegovu poeziju. .ronija - * samom uzvienom imenu jednog gr. junaka kojega nosi psi$ degradacija imena. * pjesnikovom obra$anju psu s potovanjem kao da je pas uzvienije bi$e, prikazuju$i lagodan !ivot gospodskoga psa u ku$i gospodara, u izboru rijei itd. /0).# - *oili ste da pjesnik koristi deminutive, rijei ulice, !argonizme. 'eminutivi u pjesmi imaju pogrdno posprdno znaenje, npr. majica, psi$, darak, kobasa, psine, vucare se, ekcelenca, kao u loju, badava itd. 1ijei pogrdnog znaenja zovu se pejorativi, a to mo!e biti i afektivno neutralna rije kad se rabi u ironinom smislu. S-. S#0 2."*10 - 3este su inverzije uenici navode primjere - kontrast i ironija prote!u se kroz cijelu pjesmu . 'eminutivi majica, psi$ - izrugivanje. #oristi kratke izjavne i uskline reenice kako bi naglasio ironiju, a u tu svr%u koristi i zagrade da bi naglasio ono to je va!no i tu je vidljiv sam stav pjesnika4 #ranjevi$ je bio ovjek od rijei i nije lako mijenjao svoje miljenje, ostao je dosljedan svojim stavovima, a u narednim sti%ovima vidjet $emo je li i #astor takav. #56-1AS- - "ospodski psi$ #astor, drijema mekom na sagu u toplom domu, !mirka va!no suprotstavljen je motivu prostaki% psina, skitnicama podvita repa, pogane njuke, A . kime ko britva koji se tromo vucare vani na zimi i snijegu, gladni, preputeni sami sebi. .zravnim obra$anjem #astoru, #ranjevi$ donosi #astorov svjetonazor, ali se kroz ironiju osje$a pjesnikov odmak. #ako tumacite lat. sentencu7 #astor se udi obiaju svoga vremena da skitnice zabadaju nos u gospodska posla. * 8. pesmi je 95-.: /*'. gde putem alegorije pokazuje covekov zivot od rodjenja do starosti. Pjesnik donosi cikluse !ivota jednoga besku$nika,materijalista, snoba, od ro&enja do starosti. #astor se od ro&enja nauio tako ponaati, razma!en je, dodvorava se, zbog ;masne kobase< prodaje duu i slobodu, spreman je uiniti sve za udoban !ivot. 1o&enje u odlinoj ku$i od ;asne majke< ne da se lako zatajiti, prvi korak je s%va$anje da se mo!e uspjeti tako da svojoj ;gospo&i bajnoj lazne skromno gospodsku petu<, repi$ podvinuv dolazi do cilja, zakljuak je ;zato ste tako legnuli meko<. 5secao ovde gorcinu i nepravdu. . poslednje dve strofe su u ironicnom tonu. Pesnik polaze pred #asotra svoju pesmu, imamo lovorov venac simbolu du%ovnog, umetnika. 'o kraja pesme pesnik ostaje u alegoriji. Poruka se otkriva tek na kraju, jer pjesnik odr!ava odre&enu napetost i dr!i nas u iluziji da je !ivot psa odlian pa je ironija na kraju sna!nija. #ritika se oituje u tome to pjesnik na kraju otvoreno ka!e da su takvi ljudi. KASTOR i Polideuk (ili Poluks) u gr. Mitologiji su braa blizanci, Ledini sinovi, te Helenina i Klitemnestrina braa. eliki grki junaci. Poznati su i kao !ioskuri (bo"ji, tj. #eusovisinovi. Po nekim su $riama besmrtni kao bogovi, a $o drugima su smrtnici. %edina konstanta u svim inaicama jest Poluksova besmrtnost. #eus je Kastora i Polideuka uzdignuo u zvije"&e da zajedno svijetle i da ljude $odsjeaju na iskrenu bratsku ljubav. !akle, zvije"&e 'lizanaca $redstavlja nji( dvojicu $a se njegove dvije najsvjetlije zvijezde zovu Kastor i Poluks. Leta ) rijeka zaborava u staroj *rkoj $reko koje se dolazi u Had (Letin "al ) metonimija za Had, carstvo mrtvi(. Gaea (*ea) ) #emlja Apolo (+$olon) ) bog lje$ote i umjetnosti trica ) bezvrijedna stvar, ne,to beznaajno, triarija mnijenje ) mi,ljenje Tempora! Mores! ) (lat.) remena- .biaji- ) slavna /iceronova reenica $revodi se izrazom 01udni( li vremena, udni( li obiaja-2. .va se sentencija danas koristi kao usklik u kritiziranju (u ,ali ili uz ironiju) trenutani( stavova i trendova, istie razliitost obiaja u razliitim vremenima. uditi tetiti