TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

STRUNI STUDIJ ELEKTROTEHNIKE

Igor Karaica

FTTx MRENE TEHNOLOGIJE

ZAVRNI RAD br. 740

Zagreb, srpanj, 2009.

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

STRUNI STUDIJ ELEKTROTEHNIKE

Igor Karaica JMBAG: 1192030563

FTTx MRENE TEHNOLOGIJE

ZAVRNI RAD br. 740

Zagreb, srpanj, 2009.

1. SAETAK
Glavni pojam oko kojeg se sve 'vrti' u FTTx mrenim petljama odnosno arhitekturama je optiki kabel, tj. optiko vlakno, uz kojeg idu jo razliite mrene arhitekture (PON,AON,...).Optiko vlakno prenosi impulse svjetlosti odnosno informaciju.Viestruki tokovi informacija mogu biti prenoeni po istoj optikoj niti u isto vrijeme koristei vie valnih duljina svjetlosti,tj boja svjetlosti.Optiko vlakno ima mnogo prednosti nad bakrenim icama ili koaksijalnim kabelima,a jedna od tih prednosti je puno lake odravanje i dostavljanje puno vee propusnosti. Svjetlosni signal putuje preko velikih udaljenosti kroz optiko vlakno sa manjim ili bez ikakvih degradacija du optike trase do mjesta isporuke vlakna.Jedna od prednosti optikog kabela je ta to je vrlo tanak i lagan to ga ini lakim za prenoenje i instaliranje.Optiki kabel teoretski moe omoguiti dovoljnu propusnost podataka da obskrbi cijeli svijet razliitim informacijama u svakom trenutku.Pasivne optike mree ili PON su najuestaliji tip optike mree u FTTx arhitekturama,koje opskrbljuju krajnje korisnike. Ova vrsta tehnologije,kao to je FTTH (Fiber to the Home optiko vlakno do doma) isto tako zvana FTTP (Fiber to the Premises optiko vlakno do posjeda) ili FTTx ako se radi o optikom vlaknu do bilo kojeg mjesta, u dananje vrijeme se smatra 'zlatnim standardom' za budunost.Kako godine idu optiko vlakno ide sve blie i blie do korisnika te omoguava veliku propusnost informacija.Ovakav pristup je poznat pod nazivom FTTN (Fiber to the Node) za optiku do susjedstva ili vora,ili pak FTTC(Fiber to the Curb) kao optika do plonika. Danas, potrebe za sve veom propusnosti sve vie rastu te investicijske cijene za FTTH sve su pristupanije i razumnije,to FTTH arhitekturu kao najvaniji dio FTTx tehnologije ini sve vie ekonominijom za korisnike.Smatra se da bi do 2011g. cijela mrena infrastruktura u SAD-u trebala 'prei' na FTTx tehnologiju,a najvie sa naglaskom na FTTH.to se tie Hrvatske,poetak FTTH krenuo je krajem 2006g. gdje je prvi pruatelj usluge bio Vodatel.Pokrivenost cijele Hrvatske FTTH tehnologijom nije definirana,ali se znatno povealo uvoenje optike do korisnika.

2 . SADRAJ

1. SAETAK ............................................................................................................... 1 2 . SADRAJ .............................................................................................................. 4 Popis oznaka i kratica ................................................................................................. 5 Popis slika .................................................................................................................. 6 Popis tablica ............................................................................................................... 7 3. UVOD ..................................................................................................................... 8 4. FTTx ARHITEKTURE .......................................................................................... 12 4.1 HFC ( Hybrid fiber coax ) ............................................................................. 14 4.2 OPTIKO VLAKNO DO VORA ( Fiber to the Node ) ................................... 16 4.3 OPTIKO VLAKNO DO PLONIKA ( Fiber to the Curb ) ............................... 18 4.4 OPTIKO VLAKNO DO POSJEDA ( Fiber to the Premises ) ......................... 20 4.5 'LAST MILE' TEHNOLOGIJE ......................................................................... 24 4.5.1 xDSL ......................................................................................................... 24 4.5.2 KABELSKI MODEM ................................................................................. 27 4.5.3 ETHERNET .............................................................................................. 29 4.5.4 WiMAX ..................................................................................................... 33 5. MREE U FTTx ARHITEKTURAMA..................................................................... 35 5.1 DIREKTNO VLAKNO ( Point to point mrea ) ................................................. 35 5.2 DIJELJENO VLAKNO ( Point to Multipoint mrea )......................................... 36 5.3 AKTIVNA OPTIKA MREA ( AON ) ............................................................. 36 5.4 PASIVNA OPTIKA MREA ( PON ) ............................................................. 41 5.4.1 PON STANDARDI .................................................................................... 47 6. FTTx U SVIJETU .................................................................................................. 49 6.1 EUROPA ......................................................................................................... 49 6.2 SJEVERNA AMERIKA .................................................................................... 50 6.3 AZIJA .............................................................................................................. 50 7. ZAKLJUAK ......................................................................................................... 52 8. LITERATURA ....................................................................................................... 53

Popis oznaka i kratica

AON APON BPON CAT 5 CCITT Aktivna optika mrea Pasivna optika mrea temeljena na ATM Pasivna optika mrea temeljena na irokopojasnom prijenosu podataka Kabel iz kategorije 5 Ethernet standarda Meunarodni telekom. savjetodavni odbor

DOCSIS Prijenos podataka preko kabelskog suelja DSLAM Digitalni korisniki multipleksor DSL EPON EDFA FTTx FTTN FTTC FTTH FTTB FTTP GPON HFC IEEE ITU LAN MDU MAC OLT ONT P2P P2MP PON POTS PSK Digitalna korisnika linija Pasivna optika mrea temeljena na Ethernetu Vrsta optikog pojaala Optiko vlakno do odreenog mjesta Optiko vlakno do mrenog vora Optiko vlakno do plonika Optiko vlakno do doma Optiko vlakno do zgrade Optiko vlakno do posjeda Gigabitna pasivna optika mrea Hibridna optiko koaksijalna mrea Institut ininjera elektrotehnike Meunarodna telekomunikacijska unija Lokalna mrea Viekorisnika jedinica Nadzor pristupnog medija Optiki linijski terminal Optiki mreni terminal Link od toke do toke Link od toke prema vie toaka Pasivna optika mrea Analogni telefonski servis (centrala) Modulacija faze

FTTCab Optiko vlakno do kabineta

GEPON Pasivna optika mrea temeljena na gigabitnom Ethernetu

SAI WDM

Suelje za podruno posluivanje Ureaj za multipleksiranje optikih valnih duljina

SONET Sinkrona optika mrea

Popis slika
Slika 1 Slika 2 Slika 3 Slika 4 Slika 5 Slika 6 Slika 7 Slika 8 Slika 9 Prikaz najeih FTTx arhitektura u svijetu (str. 9) irokopojasna pristupna HFC mrena arhitektura (str. 13) FTTN arhitektura do korisnika (str. 15) irokopojasna pristupna FTTN mrena arhitektura (str. 15) FTTC arhitektura do korisnika (str. 17) irokopojasna pristupna FTTC mrena arhitektura (str. 17) FTTB arhitektura do korisnika (str. 19) irokopojasne pristupna FTTB 'point-to-point' mrena arhitektura (str. 19) FTTH arhitektura do korisnika (str. 21)

Slika 10 irokopojasna pristupna FTTH-PON mrena arhitektura (str. 21) Slika 11 Napredak xDSL standarda u brzini prijenosa podataka (str. 24) Slika 12 Nain povezivanja ADSL modema i 'Cisco' routera na centralu (str.24) Slika 13 Napredak DOCSIS standarda tokom godina (str. 26) Slika 14 Uloga Kabelskog modema u distribucijskoj mrei (str. 27) Slika 15 Razvoj trenda Ethernet tehnologija (str. 29) Slika 16 CAT 5 Ethernet kabel ( str. 30) Slika 17 Prikaz uobiajene Ethernet mree (str. 31) Slika 18 Primjer jedne WiMAX mree (str. 32) Slika 19 Point-to-point mrea ili direktno vlakno do korisnika (str. 33) Slika 20 Point-to-multipoint mrea ili djeljeno vlakno do korisnika (str. 34) Slika 21 Prikaz aktivne optike mree koja obavlja downstream promet (str. 35) Slika 22 16 portni, 10/100M mreni switch ureaj (str. 36) Slika 23 7606 series Internet usmjeriva (str. 37) Slika 24 Optiki 'Gigabit Ethernet' multipleksor (str. 38) Slika 25 'Motorola AXS2200' OLT ureaj (str. 38) Slika 26 ONT ureaj unutranji dio (str. 39) Slika 27 Prikaz pasivne optike mree koja obavlja downstream promet (str. 41)

Slika 28 OLT ureaj (str. 42) Slika 29 PLC pasivni razdjelnik (str. 44) Slika 30 ONT ureaj vanjski dio (str. 44) Slika 31 Procijena broja FTTH korisnika u svijetu sredinom 2007g. (str. 49) Slika 32 Statistiki podaci FTTH i FTTB korisnika u svijetu sredinom 2008g. (str. 49)

Popis tablica
Tablica 1 Karakteristike xDSL tehnologija (str. 23) Tablica 2 DOCSIS standardi - brzina prijenosa podataka (str. 26 ) Tablica 3 Karakteristike temeljnih PON standarda (str. 46)

3. UVOD
Cilj uvoda je da se itatelja ukratko upozna sa FTTx pojmom, te FTTx arhitekturama,FTTx mreama i njezinim standardima.

Fiber to the x je opi pojam za svaku mrenu arhitekturu koja koristi optika vlakna u tu svrhu da zamijeni cijeli ili samo dio uobiajene bakrene lokalne petlje koja se obino koristi u telekomunikacijama. Razlikujemo etiri tehnologije optikih petlji: Fiber to the node (vora) / neighborhood (susjedstva) (FTTN) / Fiber to the cabinet (ormara) (FTTCab). Fiber to the curb(plonika) (FTTC) Fiber to the building (zgrade) (FTTB) Fiber to the home (doma) (FTTH) Inae, u stvarnom,praktinom razmijetaju optikih petlji razlika izmeu FTTN i FTTC je 'jako fina' odnosno temelji se na razlikama udaljenosti optikog vlakna do korisnika.Kod FTTN optiko vlakno se postavlja na vie od 300m od korisnika,dok kod FTTC ta udaljenost je manja od 300m. iroko definiran pojam Fiber to the premises (FTTP) odnosno optiko vlakno do posjeda esto se koristi za opis FTTH i/ ili FTTB optike petlje. U rujnu 2006g.,FTTH vijea za Europu,Aziju i Sjevernu Ameriku uveli su standardnu definiciju za Fiber-to-the-Home (optika do doma) i Fiber-to-the-Building (optika do zgrade) jo zvana i kao optika do podruma (FTTB). Kao to smo i rekli na poetku FTTx je sinonim za optiku mrenu tehnologiju koja se dijeli na vie optikih mrenih infrastruktura.Tako pod FTTH se podrazumjeva optiki komunikacijski put koji se prostire od operatorske komutacijske opreme u centrali sve do granica ivotnog prostora ili poslovnog prostora.Definicija FTTH standarda iskljuuje one arhitekture gdje optiko vlakno prestaje prije nego to dosegne ivotni prostor ili

poslovni prostor i gdje prilazni put se nastavlja preko fizikog medija prije nego optikim vlaknom. FTTB moemo prikazati kao optiki komunikacijski put koji se prua isto tako od operatorskog komutacijskog mjesta u centrali ali koji ide do granice privatnog posjeda doma ili poslovnog posjeda.Kod ove arhitekture optiko vlakno zavrava prije nego to se dosegne ivotni prostor doma ili pak neke poslovne prostorije.Prilazni put se tada nastavlja preko drugog fizikog medija kao to je bakrena ica ili beinim putem sve do krajnjeg korisnika.Osim ove dvije arhitekture isto tako postoje i druge koje se najee koriste od strane korisnika u industriji.Pa tako imamo FTTN koji nije definiran od strane FTTH vijea,ali u glavnom on se odnosi na sustav gdje se optiko vlakno prua do toke koja se obino nalazi negdje na ulici odnosno do postavljenog kabineta ili ormara koji od korisnika zna biti udaljen od 300 do 1500 metara.Od te toke na ulici dalje se veza do korisnika ostvaruje preko bakrene ice ili beino.Tipino kod ove optike arhitekture usluga se prenosi preko raznih vrsta DSL tehnologija. FTTN, ljudi esto zamjenjuju sa Hybrid Fiber Coax (HFC) arhitekturom,koju najee koriste kabelske TV kompanije za implementiranje DOCSIS-a standarda koji omoguava da se podaci prenose preko kabelskog TV sustava.Svaki DOCSIS vor obino se od centrale povezuje sa optikim vlaknom,dok se do korisnika informacije dalje prenose preko koaksijalnog kabela obskrbljujui na taj nain od 100 do 500 domova na nekom podruju.FTTC je slian kao FTTN,osim to kod FTTC optiko vlakno je dovedeno mnogo blie posjedu korisnika ija udaljenost tipino iznosi od 100 do 300 metara.Osim DSL-a,FTTC instalacija u zavrnoj fazi veze sa korisnikom moe koristiti Ethernet tehnologiju (preko bakrenog medija ili beini) pomou koje se signal dovodi od prestanka optikog medija do toke korisnika.Pointto-point beina tehnologija se kad-kad koristi u ruralnim podrujima zbog jednostavnosti da se signal dovede od cestovnog puta do neijeg doma koji zna biti udaljen i do nekoliko kilometara. U FTTx tehnologijama familija optikih mrea moe se podijeliti na dvije vrste mrea,a to su PON ( pasivna optika mrea) i AON (aktivna optika mrea).PON

znai pasivna optika mrea.Odnosi se na injenicu da kod nje nema aktivnih elektrinih ureaja izmeu centrale i korisnika.Svi problemi kod ove mree su rjeeni uz pomo zrcala,prizmi i optikih vlakana.AON stoji za aktivnu optiku mreu.Kao to ime ukazuje,tu su prisutni elektrini ureaji izmeu korisnika i centrale.Ti ureaji su routeri i switchevi koji najee koriste ethernet standard. Ali danas,aktivna elektronika nije smjetena unutar udaljenog ormara,ve se ona nalazi u centrali.Zbog toga u industriji AON mree su poeli nazivati point-to-point ili P2P mreama.To se odnosi na injenicu da svaki krajnji korisnik dobiva dodjeljeno optiko vlakno (ili nekoliko) koje se prua od centrale.Zbog toga to svako optiko vlakno zahtijeva svoj laserski izvor,P2P mree zahtijevaju vie energije i mjesta u centrali,te takve mree ne trebaju distribucijske hubove (sadravaju optike splitere),to ih ini lakima za upravljanje. PON optiku mreu moemo podijeliti na dvije grane.Prva grana se bazira na Ethernet tehnologiji,isti onaj standard koji se koristi u domovima i korporacijskim LAN-ovima.Ethernet grana standardizirana je od strane IEEE instituta.Druga grana PON-a se bazira na tzv. 'noseim' standardima od strane ITU unije,te su vie telekomunikacijski naklonjene.Prvi ITU standard koji je uao u primjenu bio je APON,to bi znailo ATM PON.Kao to krajnji korisnici koriste mree bazirane na Ethernet-u,telefonske kompanije i ostali dalekoseni davatelji usluga koriste ATM tehnologiju.BPON ili irokopojasni PON je verzija koja je zamjenila APON.BPON se bazira isto na ATM-u, ali sa brzinama prema korisniku od 622 Mbps za download,te 155 Mbps za upload,ali jo uz to omoguava odvojenu 'duinu svjetlosti' za prijenos video usluga. U Sjevernoj Americi,prva vea FTTH mrea koristila je BPON.Ova verzija kasnije je bila zamijenjena sa GPON tehnologijom koja omoguava 2.48Gbps za download te 1.24Gbps za upload.GPON inae podrava tehnologije prijenosa poput ATMa,Etherneta,i TDM-a (protokolne telefonske kompanije koriste ju za obine telefonske usluge) 'umotavanjem' i 'zarobljavanjem' njihovih podatkovnih paketa sa dodatnim bitovima,zbog ega nastaje GEM ili 'GPON zarobljavajui mod'.GPON standard je finaliziran 2004g. ali u primjenu je tek krenuo 2006g. pojeftinjenjem elektronikih ipova za njegovu implementaciju te je postao iroko dostupan standard.

10

Prvi Ethernet PON tzv. EPON standard izbaen je na trite od strane IEEE instituta nekoliko mjeseci nakon GPON standarda 2004g.EPON standard odmah je bio poboljan u smislu prijenosa podataka na 1.25Gbps,dvaput vie u odnosu na orginalni poetni standard koji je imao manju propusnost,kako su noviji elektroniki dijelovi postali dostupniji.Mrea koja koristi ovu brzinu prijenosa podataka dosta puta ju znaju zvati i GePON kao pojam za gigabitni ethernet PON.Na kraju svega ponekad moe doi i do zabune pa tako za P2P mree kae se da su aktivne gdje je tipina implementacija te mree Ethernet.Pa tako kod Ethernet P2P mree obino nema aktivne elektronike izmeu krajnjeg korisnika i centrale.U tom smislu tada nema razlike izmeu P2P i PON-a.Ali isto tako ne smijemo zaboraviti da P2P mrea svakog korisnika posluuje barem jednim dodjeljenim optikim vlaknom od strane centrale,te svako vlakno ima svoj laserski izvor svjetlosti za generiranje impulsa.Dok kod pasivne optike mree PON,jedan laserski izvor svjetlosti iz centrale moe posluivati do 64 korisnika.

Slika 1. Prikaz najeih FTTx arhitektura u svijetu

11

4. FTTx ARHITEKTURE
U ovom poglavlju itatelja se upoznaje sa svakom optikom petljom posebno,te najkoritenijim vrstama 'last mile' tehnologija. U proteklih 15 godina globalni davatelji usluga postupno su omoguavali da optika tehnologija bude sve vie odvojena od centrala a da bude sve blie korisniku.Takav trend se nastavio sa unaprijeenjem i razvojem novih sustava pretplatnikih petllji,koji su jednostavno zamjenili zastarijele bakrene linije sa optikim vlaknima za prvih nekoliko kilometara od centrale.Neto kasnije, poetkom 1990-ih godina CATV operateri poeli su unaprijeivati svoj TV prijenos,infrastrukturu koristei HFC sustave,pomou kojih su dovukli optiko vlakno na nekoliko kilometara od korisnika. Poetkom 1998g. tvrtka BellSouth poela je koristiti FTTC sustave svaki put kada je trebala obnoviti stara bakrena postrojenja ili poeti iznova neije kune instalacije,kako bi korisniku osigurali optiku samo 150m od njega. 2002g. Japan je poeo uvoditi FTTH sustav koristei point-to-point nain povezivanja s korisnikom. Ubrzo nakon toga 2004g. tvrtka Verizon poela je uvoditi FTTH sustav koristei pasivnu optiku mreu (PON),te takav sustav nazvali optika do posjeda ili FTTP,da na taj nain omogue uslugu viestrukog posluivanja istog optikog vlakna,npr. u zgradi.Danas, tvrtka AT&T u SAD-u daje usluge preko FTTN arhitekture,to je malo loija varijanta od FTTC,ali sve jedno omoguava dovoenje optikog vlakna na 1 km od korisnika. Za hibridne koritene pristupe poput FTTN,FTTC za posljedicu ima to da je prisutna manja propusnost informacija koje se dostavljaju do korisnika.Sve tri navedene varijante koje se baziraju na optici su sline.Svaka od njih ima terminalnu opremu u centrali,velika optika postrojenja,srednja optika distribucijska postrojenja,nain polaganja medija te opremu koja se nalazi na korisnikovoj strani.Kod HFC-a nastavni medij je koaksijalni kabel,kod FTTC-a je to upredena parica,a kod FTTH je to optiko vlakno.Osim toga oni se razlikuju i po jo jednom 12

aspektu :HFC i FTTC koriste aktivne ureaje i napajanje iz vanjske jedinice,dok kod FTTH sve se vrti oko pasivnog vanjskog postrojenja koji ne zahtijeva napajanje.Naravno sve se vrste jo razlikuju po cijeni kotanja arhitektura.A od sve tri arhitekture se oekuje da isporue korisniku : telefonske usluge,video usluge,te internet velikih brzina za prijenos podataka. Optika petlja je sustav slian POTS (Plain old telephone service analogna telefonska usluga) lokalnoj petlji,koja je implementirana ili nadograena svjetlovodnom optikom tehnologijom koja ide od centrale do udaljenog pretplatnikog stupnja ( SAI serving area interface) koji je smjeten u blizini naselja,ili optike niti koja ide do mrene optike jedinice (Optical Network Unit),tj. ONU koja je smjetena na korisnikovom posjedu (vlastitom ili poslovnom). Inae,u optikim petljama,optiko vlakno moe se provesti du cijele trase do korisnika ili moe ii samo do distribucijske toke od koje dalje ide bakrena ica. Optike petlje ukljuuju razne arhitekture kao to su optiko vlakno do plonika (FTTC),optiko vlakno do doma (FTTH), te optiko vlakno do posjeda (FTTP). Stambena podruja koja se ve posluuju sa 'balansnim' vezama (Hibridne optike petlje optika - bakar) zasad su najvie isplative zbog balansa izmeu cijene i kapaciteta usluge,koja je pogodna veini korisnika.Dakle,to je blie 'optika glava' korisniku to e biti vea cijena optike investicije ali i vei podatkovni kapacitet do korisnika. Osim pravih optikih petlji postoji jo mrea nazvana Hybrid fibre coaxial(Hibrid optike i koaksijalne trase) (HFC), to je mrea koju najee koriste distributeri kabelske televizije,te ta mrea nije sinonim za optiku petlju,premda se veina naprednih usluga (DTV,visokopropusni internet,govor,podaci) moe prenositi preko HFC hibridne petlje.

13

4.1 HFC ( Hybrid fiber coax )

Do danas, davatelji viestrukih usluga razvili su i omoguili HFC mreu za vie od 40 milijuna korisnika.Ova arhitektura koja se bazira na optikom prijenosu od centrale do nekog vora mree omoguava svoje usluge korisnicima kojih tipino ima od 500 do 1000 na nekom podruju. Prijenos usluga preko optikog dijela HFC mree se izvrava na nain da se npr. analogni TV kanali od centrale multipleksiraju na valnoj duljini od 1550nm i tako se prenose. U HFC mrei odailja mora biti linearan da nebi dolo do intermodulacije multipleksiranih signala,te optiki signal na prijemniku mora biti velike snage kako bi se bolje izdvoio od uma.Dalje,to znai da u centrali moraju postojati EDFA pojaala da dovoljno pojaaju optiki signal kako bi se on mogao razdvojiti u splitterima i posluivati vie vorova.Svaki vor prima istu grupu analognih TV kanala.Osim toga,svaki vor mree prima vlastiti kanal koji se odnosi na internet uslugu za taj vor.To znai da se jedinstveni Internet podaci moraju multipleksirati na posebni Internet kanal za taj svaki pojedini vor.Kako svi korisnici nekog vora u mrei dobivaju isti signal,oni zapravo dijele taj Internet kanal,pa tako nitko od tih korisnika ne moe ostvariti mogunost potpune Internetske propusnosti (mogunost maksimalne brzine). Unutar svakog vora kanali su pojaani i razdvojeni da na taj nain opskrbljuju svakog korisnika koji se nalazi na tom voru.Svaki korisnik vora prima isti analogni signal koji dolazi do tog vora i njihov kabelski modem mora filtrirati one TV kanale koje oni ele gledati i odabrati one internetske pakete koji odgovaraju njihovom accountu.Kabelski modemi koji se danas koriste odvajaju internetski kanal od TV kanala i omoguavaju brzinu od 42 Mb/s za Internet downstream tok podataka u kombinaciji sa DOCSIS 2.0 standardom, koji se dijeli na sve korisnike u voru.Prema upstream toku podataka Internet promet od svakog korisnika se multipleksira na jedan upstream kanal gdje on kod DOCSIS 2.0 standarda iznosi 30 Mb/s dijeljeno na sve korisnike vora.

14

Upstream kanal je inae ogranien koritenjem koaksijalnih pojaala u postrojenju distribucije,i to je glavni problem HFC sustava to se tie Internet usluge velikih brzina.Tokom vremena,dolo je do poboljanja DOCSIS standarda to se odnosilo najvie na kabelske modeme koji su veinom kontrolirali propusnost korisnika.Glavni cilj je bio poveati downstream tok podataka prema korisniku i poveati upstream tok od korisnika, omoguiti vie kanala za Internet pristup,te naposljetku maknuti koaksijalna pojaala sa distribucijskog dijela da bi se omoguilo koritenje vie kanala u upstream smjeru.Kada budu udaljenosti do kojih see optiko vlakno dovoljno male da se maknu sva pojaala i kada svaki vor bude posluivao do 25 korisnika tada bi HFC arhitektura mogla dostavljati podatke gigabitnim brzinama do korisnika, a sve to kako bi mogla ispuniti zahtijeve buduih korisnika.

Slika 2. irokopojasna pristupna HFC mrena arhitektura

15

4.2 OPTIKO VLAKNO DO VORA ( Fiber to the Node )

Fiber to the Node (vora) (FTTN), esto zvan optiko vlakno do susjedstva (neighborhood) ili optiko vlakno do ormara kabineta (FTTCab), je telekomunikacijska arhitektura bazirana na optikim kabelima koja je osmiljena za opskrbljivanje korisnika odnosno susjedstva informacijama od TK ormara do kojeg se taj prijenos informacija obavlja preko optikog vlakna.Korisnici se prikljuuju na taj ormar ili kabinet posredstvom standardnog koaksijalnog kabela ili upletene parice (twisted pair).Radijus podruja koje se obino posluuje ovom vrstom optike petlje manja je od 1500m.Broj korisnika koji ova optika petlja moe posluivati u danom podruju obino iznosi do nekoliko stotina korisnika. Fiber to the Node (vora) omoguava dostavu irokopojasnih (broadband) usluga kao to je internet velikih brzina protonosti informacija (High speed internet). Komunikacijski protokoli velikih brzina kao to su irokopojasni kabelski pristupi (DOCSIS - Data Over Cable Service Interface Specification) ili neke vrste DSL tehnologija se koriste izmeu ormara kabineta i krajnjeg korisnika.Protonost podataka odnosno brzina varira ovisno o komunikacijskom protokolu koji se koristi ili pak o tome koliko je korisnik udaljen od ormara (kabineta).Ako se za posljednju dionicu do korisnika koristi bakrena linija,to je obino i sluaj kod FTTN arhitekture,tada udaljeni DSLAM tvori distribucijsku toku.On vri prespajanja sa ulinim kabinetima,koji inae posluuju grupu domova ili zgrada sa bakrenom vezom.U tzv. hibridnoj optiko-bakrenoj FTTN arhitekturi, za vezu ostvarenu upredenom paricom izmeu korisnika i udaljenog DSLAM-a se obino koristi VDSL tehnologija. ONU mrena jedinica koja se nalazi tik do DSLAM jedinice 'hrani' centralu povratnim signalima od korisnika preko optikog linka koji je postavljen sve do centrale.Pored svega u FTTN arhitekturi mogue je koritenje BPON+VDSL tehnologija ili GPON+VDSL2 tehnologija to je jedan od ciljeva tvrtke Verizon za realizaciju u FTTN arhitekturama.Ili pak ako se koristi beina komunikacija za posljednju dionicu do korisnika,antena tada tvori distribucijsku toku.Kod ove vrste 16

konekcije WiMax stoji kao najvei obeavajui kandidat za FTTN realizaciju u hibridnom obliku optiko - beine arhitekture.FTTN mree ukljuuju one mree koje omoguavaju DSL preko bakrene linije ili pak optike mree koje koriste Ethernet switcheve, sa brzinom od 100 Mb/s do korisnika.Kako se danas veina pristupne opreme bazira na Ethernetu,glavna razlika izmeu aplikacija je u posljednjoj dionici do korisnika ,koja se sastoji od bakrene linije i DSL modema u sluaju FTTN arhitekture bazirane na bakru ili pak od optikog vlakna i medijskog pretvaraa u sluaju Etherneta to se odnosi na FTTN arhitekturu baziranu na optici. Za razliku od konkurentne Fiber to the Premises (posjeda) (FTTP) tehnologije,FTTN moe koristiti postojeu koaksijalnu ili parinu infrastrukturu da omogui tzv. 'last mile' odnosno posljednju milju prijenosa podataka do korisnika. Ba iz tog razloga Fiber to the Node (vora) kota manje za realiziranje,te isto tako ima manji potencijal frekvencijskog pojasa (bandwidth potential) od FTTP (optiko vlakno do posjeda).

Slika 3. FTTN arhitektura do korisnika

Slika 4. irokopojasna pristupna FTTN mrena arhitektura

17

4.3 OPTIKO VLAKNO DO PLONIKA ( Fiber to the Curb )

Fiber to the Curb (FTTC), je telekomunikacijski sustav, petlja bazirana na optikim kabelima koja slui za posluivanje nekolicine korisnika.Svaki od tih korisnika ima konekciju na ovu optiku petlju preko koaksijalnog kabela ili upletene parice. Ako petlja posluuje korisnike koji su udaljeni od 'vrue toke' barem 300m tada se takva optika arhitektura naziva Fiber to the Curb (FTTC). Fiber to the Curb (plonika) omoguava dostavu irokopojasnih usluga kao to je internet velikih brzina (High speed internet).Komunikacijski protokoli velikih brzina kao to su irokopojasni kabelski pristup (DOCSIS) ili neke vrste DSL tehnologija se koriste izmeu kabineta (plonika) i krajnjeg korisnika.Tako kod FTTC-a tvrtke BellSouth (sada AT&T Southeast) imamo situaciju da nakon optikog vlakna,300m do korisnika se koristi bakrena linija uz koritenje VDSL2 tehnologije koja omoguava propusnost od 100Mbit/s do korisnika. Isto tako brzina prijenosa podataka varira ovisno o trenutnom protokolu koji se koristi, te o tome koliko je udaljen korisnik od kabineta (plonika). FTTC se znatno razlikuje od FTTN ili FTTP (sve su to verzije optike petlje).Bitna razlika izmeu optikih petlji je mjesto postavljanja kabineta.Tako e FTTC kabinet biti postavljen blizu 'plonika' gdje e se optiko vlakno prostirati do vanjskog kabineta na udaljenosti od 300 do 600m od korisnika,te kao last mile tehnologiju koristiti e VDSL kao pristup korisniku,to se razlikuje od FTTN kabineta koji e biti postavljen znatno dalje od korisnika,i na kraju FTTP kabinet koji e biti postavljen na samoj lokaciji posluivanja usluge.Za razliku od konkurentne FTTP tehnologije,FTTC koristi postojeu koaksijalnu ili parinu infrastrukturu koja omoguava tzv. last mile uslugu.Iz toga razloga Fiber to the Curb (FTTC) kota manje za realiziranje.Meutim,isto tako ima manji potencijal propusnosti (bandwidth potential) od FTTP. U budunosti postojee FTTC arhitekture moi e biti nadograene na nain da e se dio takve arhitekture ukloniti i prilagoditi za uvoenje FTTP arhitekture. 18

Slika 5. FTTC arhitektura do korisnika

Slika 6. irokopojasna pristupna FTTC mrena arhitektura

19

4.4 OPTIKO VLAKNO DO POSJEDA ( Fiber to the Premises )

Fiber to the Premises ( posjeda) (FTTP) je vrsta optike (svjetlovodne) komunikacije za dostavljanje informacijskih usluga kod koje optiko vlakno se direktno dovodi do korisnikove prostorije,posjeda (doma,poslovne zgrade).Ova optika arhitektura za razliku od predhodnih optikih usluivakih strategija kao to su FTTN,FTTC ili hibrid svjetlovoda i koaksijalnog kabela, ne koristi postojee prepletene parice i koaksijalne kabele kao rjeenje za 'last mile' nain prijenosa. Fiber to the Premises (FTTP) moe se podijeliti na kategorije ovisno gdje zavrava optiki kraj : FTTB (Fiber to the Building) je vrsta optike komunikacijske usluge kod koje optiki signal dosee privatno imanje ograujui na taj nain dom ili poslovni prostor pretplatnika ili grupu pretplatnika ,gdje optika nit se 'prekida' prije dolaska do kunog ivotnog prostora ili poslovnog uredskog prostora, dakle optiko vlakno ne ide sve do krajnje prostorije korisnika ve do odreenog prizemnog mjesta u zgradi,gdje se prijenos informacija tada nastavlja preko bakrenog medija.Kod FTTB oprema za ostvarenje veze se postavlja u centrali i na korisnikom posjedu,a veza izmeu te dvije toke se ostvaruje preko pasivne point-to-point konekcije. FTTB je slian FTTH sa iznimkom da istodobno posluuje vie korisnika (multi-dwelling units - MDU) ili pak samo jednog korisnika na nekoj lokaciji,dok FTTH posluuje samo jednog korisnika (family unit - FU). Na strani korisnika optika veza se prekida na ONT odnosno MDU jedinici gdje se svjetlosni signali pretvaraju u elektrine. FTTB MDU sustav je sainjen od DSLAM ili Ethernet switcha postavljenom na korisnikovom posjedu (obino u podrumu ili ormaru) i DSL-a ili 5/5E/6 (CAT5/5E/6) kategorije kabela koritene za dovoenje usluge do korisnika po katovima zgrade.Upravo to omoguava MDU jedinicama da budu posluene sa jednim ili vie GbE(gigabit ethernet) ureaja na samom ulazu u zgradu.FTTB-MDU aplikacije su najee identine po principu kao i kod FTTN vanjskog postrojenja,pa oprema koja se nalazi u tom postrojenju mora biti prilagodiva 20

i sposobna da radi u ekstremnim uvjetima kao to su to temperature od -40 do 65 celzijevih stupnjeva.Osim toga suelja moraju biti zatiena od raznih vanjskih naponskih smetnji koje mogu znatno natetiti opremi (npr. munja, vodovi sa izmjeninom energijom....itd.).Za razliku od FTTB MDU jedinice,point-to-point mree koje posluuju samo jednog korisnika (FTTB-SDU) dodjeljuju posebna postrojenja od centrale do korisnikog posjeda. Ovakva mrea moe biti skupi zahtjev gdje tada cijena optikog postrojenja postaje dosta velika.Ipak,point-to.point ili jedno-korisnika FTTB rjeenja obino imaju smisla kada su udaljenosti izmeu centrale i korisnika male i postrojenja koliinski velika.

Slika 7. FTTB arhitektura do korisnika

Slika 8. irokopojasne pristupna FTTB 'point-to-point' mrena arhitektura

21

FTTH (Fiber to the Home) je vrsta optike komunikacijske usluge kod koje optiki signal dolazi do korisnikovog dnevnog ili uredskog prostora. Tvrtka Verizon u oujku 2004g. poela je razvijati FTTH (koristili su termin FTTP koji je ukljuivao domove, vie - stanovne jedinice i poslovne lokacije) te je do lipnja 2007g. prola vie od 7 milijuna domova a od toga procijenjuje se da su imali do 1.5 milijuna korisnika.Opskrbljivai diljem Europe i Azije takoer rade na globalnom razvoju i uvoenju ovakve vrste arhitektura do korisnika. FTTH sustavi koriste PON vrstu mrea,prenosei na taj nain signal od centrale do viestrukih korisnika uz pomo 1:32 optikog splittera (razdjelnika) koji se nalazi u 'pasivnom' kabinetu,te nakon toga on ide sve do mrenog suelja koje se nalazi izvan kue.Analogni i digitalni signali se prenose na razliitim valnim duljinama svijetlosti.Tako je downstream analognog signala prenoen na valnoj duljini od 1550nm,a digitalni na 1490nm.Upstream signali su prenoeni po istom vlaknu kao downstream signali ali na valnoj duljini od 1310nm,te su spregnuti u vlakno preko sprenih filtera na svakom kraju mree.Upstream podatkovni signali su multipleksirani zajedno uz pomo TDMA metode gdje je svakom korisniku dodjeljen jedan ili vie vremenskih odsjeaka. Glavni problem PON mrea je taj da svaki od korisnikovih upstream signala e stii u promjenjivom vremenu koje ovisi od udaljenosti korisnika od centrale i prijelaznog vremena signala u vlaknu uzrokovanog na samom poetnom dijelu gdje se upstream TDMA signali multipleksiraju.To se rjeava auto-odmjeravajuom sinkronizacijom signala kojeg generira svaki korisnik, gdje taj svaki signal dolazi na multipleks toku u tono odreenom vremenskom odsjeku.U poetku PON standardi karakterizirali su FTTH sustave sa downstream brzinama podataka od 622 Mb/s i upstream brzinama od 155 Mb/s koristei asinkroni nain prijenosa (ATM) odnosno A-PON.Kasnije, to je bilo poboljano s ciljem da se u obzir uzme i analogni kanal za irokopojasni pristup (B PON). S vremenom ATM pristup se proirio na 2.5 Gb/s downstreama i 622 Mb/s upstreama i bio nazvan G PON,te drugi slian tehnoloki pristup koji se neto kasnije razvio a bazirao na gigabitnom ethernetu bez analognog preklapanja bio je standardiziran kao GE PON.Sa ATM formatom korisnik ima dobro definiranu i 22

garantiranu propusnost i kvalitetu usluge (QoS),dok sa Ethernet formatom korisnik dijeli punu propusnost (brzinu) na temelju tzv. best effort osnove. ATM bazirane PON mree su popularne od strane US operatera od kada je ATM sukladan sa starim prijenosnim sustavima,dok ethernet format zahtijeva dodatne kapitalne promjene za izgradnju mree.Danas je jasno da za FTTH sustave korisnika propusnost od 100 Mb/s je prilino razumna i da ta propusnost vrlo vjerojatno bi se mogla pomaknuti do gigabitnih vrijednosti uvoenjem statistikog multipleksiranja koji bi bio nerazdvojivi dio ethernet protokola.

Slika 9. FTTH arhitektura do korisnika

Slika 10. irokopojasna pristupna FTTH-PON mrena arhitektura

23

4.5 'LAST MILE' TEHNOLOGIJE

Pristupne tehnologije koje se jo smatraju tradicionalnim 'last-mile' tehnologijama to su one tehnologije koje ine posljednji segment linijske veze od mjesta gdje prestaje optiko vlakno pa sve do korisnika.Neke od estih last mile tehnologija su : xDSL,Cable modem (CATV),Ethernet,WiMax..

4.5.1 xDSL
Prvi irokopojasni DSL standard bila je digitalna mrea integriranih usluga (ISDN) koja je razvijena 1980g. od strane CCITT koji je bio pretea dananjem ITU-T.ISDN standard prua tzv. 2B+1D kodnu shemu preko jedne upredene parice.ISDN ukljuuje dva 64 kbps kanala (2B) za prijenos govora i podataka i jedan neobavezan od 16 kbps digitalni kanal,te to sve ukupno daje brzinu prijenosa podataka od 144 kbps u oba smjera.ISDN usluge nikad nisu postale popularne zbog svoje visoke cijene i nedostataka u svojoj izvedbi. Kako web stranice ukljuuju sve vie i vie multimedijskih podataka pa je zahtjev za propusnosti sve vei, da bi zadovoljio korisnike potrebe.Razliite vrste DSL tehnologija (ili xDSL) razvijene su najvie za dostavu irokopojasnih podataka preko bakrenih upredenih parica.DSL usluge koriste vii frekventni pojas preko bakrenih parica za prijenos podataka.Pojas od 0 - 4 kHz se koristi za prijenos govora od strane telefonske centrale,pojas od 25 - 160 kHz se koristi za upstream tok podataka,te na posljetku pojas od 240 kHz 1.5 MHz se koristi za downstream tok podataka.DSL brzine prijenosa i udaljenosti su ograniene zbog pogoranja signala koji putuje kroz bakrene parice,jer signali viih frekvencija se gue bre unutar bakrenih parica.

24

Gotovo sve DSL tehnologije danas koriste modulacijsku tehniku koja se zove diskretna multitonska modulacija (DMT),koja djeli cijeli frekventni pojas na 247 kanala od po 4 kHz isjeka.Kvaliteta signala u svakom isjeku se konstantno prati,te se signali prebacuju iz loih isjeaka u dobre kao adaptivni nain prijenosa signala.Asimetrini DSL (ADSL) i Very high data rate DSL (VDSL) su dvije najkoritenije DSL tehnologije.ADSL prua downstream tok podataka od 8 Mbps i upstream tok podataka od 800 kbps,preko maksimalne udaljenosti od 5,5km.to se tie VDSL usluge ona je najee podrana sa optikom infrastrukturom kao to je to FTTC,koja nakon optikog dijela ima kratku udaljenost do korisnika za prijenos podataka. VDSL usluga na udaljenosti od 1200m od korisnika prua downstream tok podataka od 52 Mbps i 16 Mbps upstream tok podataka.Da bi korisnici primili DSL uslugu moraju instalirati DSL modem koji je zapravo filter za razdvajanje govornih signala od podatkovnih signala.DSL modem obino se nalazi na korisnikoj strani te na taj nain povezuje korisnika sa davateljem usluga preko DSLAM-a koji se nalazi u udaljenom pristupnom voru ili pak u centrali.DSLAM inae omoguuje point-to-point vezu davatelja usluge sa korisnikom.

DSL tip ADSL (Asymmetric DSL) HDSL (High data rate DSL) IDSL (ISDN) MSDSL (Multirate symmetric DSL) RADSL (Rate adaptive DSL) SDSL (Symmetric DSL) VDSL (Very high data rate DSL)

Maksimalna brzina Upstream Downstream 800 kbps 8 Mbps 1,54 Mbps 144 kbps 2 Mbps 1 Mbps 2,3 Mbps 16 Mbps 1,54 Mbps 144 kbps 2 Mbps 7 Mbps 2,3 Mbps 52 Mbps

Maksimalna prijenosna udaljenost (km) 5,5 3,65 10,7 8,8 5,5 6,7 1,2

Broj prijenosnih linija 1 2 1 1 1 1 1

POTS podravanje Da Ne Ne Ne Da Ne Da

Tablica 1. Karakteristike xDSL tehnologija

25

Slika 11. Napredak xDSL standarda u brzini prijenosa podataka

Slika 12. Nain povezivanja ADSL modema i 'Cisco' routera na centralu

26

4.5.2 KABELSKI MODEM

U usporedbi sa upredenim paricama,koaksijalni kabel je vrlo dobar irokopojasni medij sa odlinim frekvencijskim odzivom.Posjeduje korisni frekvencijski pojas do 1 GHz.U Sjevernoj Americi,CATV davatelji usluga nazivaju se viestruki davatelji usluga (MSOs).Srednjih 90-ih godina,MSO-i poeli su preoblikovanje svojih standardnih jednosmjernih analognih sustava na nain da su postavljali u oba smjera pojaala,te optika vlakna kako bi mogli osigurati usluge poput VOD (Video on demand).1996g. Telecom Act tvrtka u SAD-u liberalizirala je svoje trite telekomunikacija,gdje su MSO-i iskoristili njihove koaksijalne kabele,linije da na taj nain prue irokopojasne usluge preko kabelskog modema. Prijenos podataka preko kabelskog suelja poznato kao i DOCSIS standard 1.0 nastao 1997g. napravio je znaajan doprinos u popularnosti kabelskih modema u SAD-u nudei vlastite specifikacije za razliite operabilnosti i na taj nain smanjio cijene oprema i usluga. U sustavima baziranim na kabelskim modemima,kabelski modemi u pojedinanim domainstvima se inae spajaju na kabelske modemske terminacijske sustave (CMTS) koji se nalaze u centrali ili oblinjem glavnom voru.Korisniki podaci se multipleksiraju koristei vremenski multipleks (TDM).Downstream tok podataka od centralnog operatorskog dijela prenosi se individualno za svaki kabelski modem do korisnika preko kabelskog koaksijalnog postrojenja. Svaki zasebni kabelski modem prepoznaje svoje podatke preko ID identifikacije umetnute u downstream tok podataka.CMTS se ponaa kao glavni dio koji nadzire pristup mediju (MAC medium access control master) koji dodjeljuje upstream vremenske odsjeke za svaki kabelski modem.Kabelski modemi koriste koaksijalni frekvencijski pojas od 0 do 45 MHz za upstream prijenos.Ovaj frekvencijski pojas obino ne ostaje takav zbog smetnji poput instalacija s elektrinom energijom i uma od strane ostalih upstream korisnikih tokova koji smanjuju taj pojas.DOCSIS standard za prijenos svojih usluga je specificirao modulacijsku tehniku kvadraturne amplitudne modulacije (QAM) pomou koje kodira informaciju tako da svaki simbol prikae kao kombinaciju bitova.Pa tako imamo za downstream tok podataka 64-QAM 27

i 256-QAM modulacije,dok se za upstream tok koristi 16-QAM i QPSK koja je ekvivalentna 4-QAM modulaciji,to daje brzine prijenosa od 38 Mbps za downstream i 10 Mbps za upstream.Kasnije je dolo do razvoja jo 'brih' DOCSIS standarda kao to su 2.0 i 3.0 . Do smanjivanja propusnosti preko kabelskih modema dolazi zbog dijeljenja frekvencijskog pojasa sa ostalim korisnicima,a smanjivanje poinje od oblinjeg vora gdje se promet rava prema pojedinom korisniku.Za veu propusnost podataka potrebno se pretplatiti na posebnu kabelsku liniju koja je naravno i skuplja.U prosjeku obino se na jednom 'optikom voru' nalazi 50 do 100 korisnika.
Maksimalna brzina prijenosa Upstream Downstream 10 Mbps 38 Mbps 30 Mbps 40 Mbps 120 Mbps 160 Mbps

DOCSIS verzija 1.0 2.0 3.0

Tablica 2. DOCSIS standardi - brzina prijenosa podataka

Slika 13. Napredak DOCSIS standarda tokom godina

28

Slika 14. Uloga Kabelskog modema u distribucijskoj mrei

4.5.3 ETHERNET
Ethernet je osmiljen 70-ih godina 20. stoljea.U poetku, Ethernet se koristio kao tehnologija za LAN mree,tonije,koristio se za povezivanje desktop raunala. Osnovan je kao standardno korisniko suelje koje je najee bilo izbor za povezivanje IP ureaja.Vie od 90% IP paketa su generirani ili raskinuti kao Ethernet okviri (frames).Ethernet pokriva dva donja sloja (fiziki i podatkovni sloj) OSI referentnog modela.Standardiziran je pod nazivom kao IEEE802.3 grupa.Zbog svoje velike propusnosti,niske cijene,te lakog naina instalacije i koritenja Ethernet je postao najpopularnija tehnologija za mreni prijenos podataka. Nakon Internetskog buma,velika koliina IP podatkovnog prometa u telekomunikacijskim mreama je uvelike poela nadilaziti tradicionalni TDM govorni promet,te je sav IP promet poinjao i zavravao sa Ethernet okvirima.Osim toga video streaming usluge takoer se baziraju na IP digitalnim platformama,te tako novije video usluge kao to je TV na zahtjev, njezini signali su isto tako u obliku Ethernet paketa,te uinkovito rukovanje Ethernet paketima biti e vrlo vano za novu

29

generaciju mrea.Prva generacija Etherneta koristila je MAC protokol koji se zvao CSMA/CD (Carrier Sense Multiple Access with Collision Detection) i koristio se za prijenos podataka u lokalnim mreama,te su sva host raunala bila povezana sa multipoint-to-multipoint (MP2MP) koaksijalnom sabirnikom mrenom vezom.Svako mjesto u mrei moe izravno komunicirati sa drugim u istorazinskoj peer-to-peer izvedbi.Kako brzina prijenosa podataka raste tako i veliina mree se treba korektno ostvariti.CSMA/CD protokol takoer ograniava brzinu prijenosa i udaljenost do korisnika. U modernom full-duplex Ethernetu,sva vorna mjesta u mrei komuniciraju sa svakim drugim preko P2P veze u kojoj sudjeluju switchevi.U P2P komunikaciji switchevi se ponaaju kao skretnice koje prespajaju podatkovne pakete izmeu dva mjesta u mrei,gdje ta mjesta nemaju nikakvog osjeaja da taj switch postoji.Sve Ethernet switch operacije su specificirane IEEE802.1 Spanning Tree Protocol-om (STP).STP je vrlo vaan protokol koji omoguava potpuni dvosmjerni Ethernet prijenos (full-duplex) pomou kojeg se uklanja CSMA/CD ogranienje.On omoguava Ethernet okvirima da budu preneseni preko udaljenosti koje su ograniene kanalnim smetnjama poput uma i guenja signala. Bilo da PON sustav koristi Ethernet (kao EPON),ATM (kao BPON) ili GEM (kao GPON) standarde za kapsuliranje podataka izmeu OLT i ONU jedinica, nema sumnje da je Ethernet glavni standard za podravanje korisnikog suelja koje ONU jedinica sadri.U poslijednjih nekoliko godina,Ethernet je napravio brzi pomak iz LAN mrea prema tzv. Backbone mreama,te end-to-end privatne Ethernet usluge su postale sve vie i vie popularnije.Tradicionalni Ethernet prua najbolju i najisplativiju uslugu gdje se najee natjee sa svojim TDM rivalom poput SONET-a. Da bi se omoguila Ethernet usluga,nosilac sustava treba imati sposobnost da kontrolira i upravlja Ethernet vezom.Ostali organizacijski standardi kao to su ITU i Internet Task Force takoer su uloili puno napora da naprave Ethernet vie prikladnim za end-to-end usluge.

30

Slika 15. Razvoj trenda Ethernet tehnologija Neke varijante Ethernet standarda : 10Mbit/s Ethernet: o 10BASE-T dvoparini kabel,kategorija 3 i kategorija 5, 10 Mbit/s o FOIRL- optiki linijski meu-obnavlja,standard za Ethernet preko optikog vlakna o 10BASE-F - pojam za familiju Ethernet standarda,10 Mbit/s Fast Ethernet: o 100BASE-T pojam za tri vrste standarda ovog tipa (100BASE-TX,.....,- T4, T2) uz brzinu prijenosa od 100 Mbit/s o 100BASE-FX Ethernet preko optikog vlakna,brzina prijenosa do 100 Mbit/s Gigabitni Ethernet: o 1000BASE-T Ethernet kabel kategorije 5e,bakreni kabel,brzina prijenosa do 1 Gbit/s o 1000BASE-SX Ethernet od 1 Gbit/s preko optikog vlakna

31

o 1000BASE-LX Ethernet standard od 1 Gbit/s preko optikog vlakna,optimiziran za vee udaljenosti preko jednomodnog vlakna o 1000BASE-CX Ethernet preko posebnog bakrenog kabela do 25 m za brzine prijenosa od 1 Gbit/s 10 Gigabitni Ethernet: o 10GBASE-SR Ethernet kabel,za krae udaljenosti preko viemodnih optikih vlakana(26 82 m).Isto tako podrava prijenos na udaljenosti od 300 m preko novog viemodnog optikog vlakna od 2000 MHz * km o 10GBASE-LX4 Ethernet standard koji koristi WDM za podravanje udaljenosti od 240 300 m preko viemodne infrastrukture.Isto tako podrava udaljenost do 10 km preko jednomodnog vlakna o 10GBASE-LR i 10GBASE-ER Ethernet standardi koji podravaju udaljenosti od 10- 40 km preko jednomodnog vlakna. o 10GBASE-SW, 10GBASE-LW ,10GBASE-EW Ethernet varijante dizajnirane za povezivanje sa SONET/SDH opremom o 10GBASE-T Ethernet standard koji koristi upredene bakrene parice,poznat jo kao IEEE Std 802.3 2008 10 Gigabitni Ethernet je tehnologija koja je jo u procesu nastajanja,te ostaje da vidimo koji e od tih standarda ui u komercijalnu upotrebu.

Slika 16. CAT 5 Ethernet kabel

32

Slika 17. Prikaz uobiajene Ethernet mree

4.5.4 WiMAX
WiMAX (Worldwide Interoperability for Microwave Access) je ime nasljednika spomenutog i vrlo rairenog protokola koji e nas pribliiti korak blie budunosti interneta. Trebao bi omoguiti potencijalno vrlo brz prijenos informacija baziran na elijama slinima onim koje se koriste u mobilnoj telefoniji danas. Dakle nae raunalo ili slian ureaj koji emo imati u budunosti trebao bi biti u mogunosti odravati neprekinuti prijenos podataka sve dok se nalazi u eliji veliine 50 km, a sve uz brzinu od cca 100 Mbit/s. Uz to nam zidovi, na poloaj ili openito nepostojanje vidne veze sa odailjaem ne bi trebali predstavljati ni najmanji problem. Treba napomenuti da e prilikom koritenja performanse sustava ovisiti o tome radili se o fiksnoj ili mobilnoj konekciji a WiMax je u stanju podrati oba zahtjeva. Norma pod radnim nazivom IEEE 802.16-2004 pokriva mogunost fiksnog pristupa ovako ostvarenoj infrastrukturi, dok e IEEE 802.16e-2005 omoguiti mobilno spajanje. WiMax se od WiFi-a razlikuje u samoj osnovi, radi se o potpuno

33

drugaijem principu iskoritavanja zraka kao prijenosnog medija. 'WiMAX Forum Certified' sustavi e prema oekivanjima omoguavati kapacitet od 40 Mbps po kanalu, neovisno radili li se o fiksnoj ili mobilnoj upotrebi. Navedeni kapacitet je dovoljan za stotine konekcija T1 tipa namjenjenih prvenstveno poslovnim korisnicima, te tisue konekcija DSL brzine. U praksi ovo znai da su danas dostupne WiMax mree koje korisniku omoguavaju prijenos podataka brzinom do 2 Mbit/s u krugu do 10 km oko odailjaa vidimo da prije spomenuti cilj nije postignut, ali napretkom tehnologije oekuje se njegovo ispunjavanje uzimajui u obzir optimistina oekivanja oko ulaganja u ovu tehnologiju. Konkretne upotrebe ove tehnologije, osim interneta koji nam prvi pada na pamet, se odnose i na prijenos glasovne komunikacije preko interneta (VoIP), te kao baza za budue mobilne telefonske mree.Ubrzanom razvoju ove tehnologije tee i proizvoai hardware-a. Tako emo trebati pripaziti da npr. Na budui prijenosnik podrava Wi-Fi, ali i WiMax kako bi se osigurao maksimalno stabilan i neprekinut pristup internetu, neovisno o tome u kojem se podruju nalazimo.Najveu prednost WiMax-a u vrijeme razvoja osjeaju ruralna i nerazvijena podruja. Time je postao vrlo popularan u Australiji i Africi, jer se velike i rijetko naseljene prostore moe dovoljno dobro pokriti bez rairene infrastrukture koja kota mnogo novca i trai mnogo vremena za rast.

Slika 18. Primjer jedne WiMAX mree

34

5. MREE U FTTx ARHITEKTURAMA

U ovom poglavlju itatelj se upoznaje sa vrstama optikih mrea i nainima umreavanja korisnika.

5.1 DIREKTNO VLAKNO ( Point to point mrea )

Najjednostavniju optiku distribucijsku mreu moemo nazvati direktno vlakno ili izravno vlakno do korisnika.U ovoj mrenoj arhitekturi optiko vlakno naputa centralu i iz nje ide direktno do korisnika.Ovakve mree mogu omoguiti odlian bandwidth,odnosno veliku propusnost podataka,od koje svaki pojedini korisnik dobiva svoj vlastiti optiki link odnosno vezu koja se direktno ostvaruje sa centralom.Ipak, za ostvarenje ove mree cijena postaje vea za oko 10% zbog koritenja vee koliine optikih i centralnih ureaja u samoj centrali. Ovakav pristup u glavnom je omiljen meu novim korisnicima i samim operaterima.Dobrobit ove vrste mree je ta to ne iskljuuje ni jednu layer 2(sloj 2 LAN mree) mrenu tehnologiju,bilo da je ona pasivna optika mrea (PON) ili aktivna optika mrea (AON).Sa kontrolne toke gledita ova mrena topologija stvara najmanje potekoa to se tie nadzora mree.

Slika 19. Point-to-point mrea ili direktno vlakno do korisnika

35

5.2 DIJELJENO VLAKNO ( Point to Multipoint mrea )

Vie uobiajena mrena topologija je ta da svako vlakno koje naputa glavnu centralu bude na nekom djelu optike trase podijeljeno na vie korisnika,na tom mjestu je obino razdijelnik (splitter) gdje od njega svaki korisnik dobiva vlastitu optiku nit, koja ovisno o vrsti optike petlje ide do korisnika.Od svih mrenih arhitektura postoje samo dvije najkompetitivnije optike distribucijske mrene arhitekture koje dijelimo na : aktivnu optiku mreu (AON) i pasivnu optiku mreu (PON).

Slika 20. Point-to-multipoint mrea ili djeljeno vlakno do korisnika

5.3 AKTIVNA OPTIKA MREA ( AON )

Aktivne optike mree obino se temelje na nekoj vrsti elektronike opreme kao to su switch (skretnica),router (usmjeriva) ili multipleksor (umnoiva) koji za svoj rad trebaju napajanje elektrinom energijom kako bi mogli distribuirati ili osigurati prijenos signala do krajnjeg korisnika.Svaki signal koji naputa centralu je usmjeren samo prema korisniku za kojeg je taj signal namjenjen.Dolazni signali od korisnika prema centrali izbjegavaju koliziju odnosno sudare sa drugim signalima na raskrsnici u sustavu upravo zbog elektronike opreme koja omoguava dolaznim signalima njihovo meupohranjivanje ili poznato jo kao buffering.Kao to je poznato i utvreno 36

jo 2007g. najei tip aktivnih optikih mrea dobio je ime kao aktivni ethernet,pod kojim se smatra tzv. 'ethernet koriten u prvoj milji'.Aktivni ethernet koristi optike ethernet switch-eve za distribuiranje signala,te tako ukljuuje krajnjeg korisnika i centralu u jednu ogromnu switch ethernet mreu.Takve mree su identine raunalnim ethernet mreama koje se koriste u poslovnim i akademskim institucijama, osim to je njihov cilj povezati domove i zgrade sa centralom,nego da npr. povezuju raunala i printere u krugu jednog kampusa. Svaki komutacijski ormar (switching cabinet) moe posluiti do 1000 korisnika,iako 400 500 korisnika je najee.Oprema koja se koristi obavlja komutiranje i usmjeravanje signala na bazi podatkovnog i mrenog sloja,te potpuno usmjeravanje signala prema centrali na bazi mrenog sloja ethernet modela.IEEE 802.3ah standard ili tzv. ethernet u prvoj milji omoguava davateljima usluga da isporue brzinu prijenosa podataka do 100 Mbit/s potpunog dupleksa preko jednomodnog optikog vlakna sve do korisnikovog posjeda,to ovisi pak o samom davatelju usluge.Kako zahtjevi korisnika za brzinom prijenosa podataka rastu tako i brzine od 1 Gbit/s postaju komercijalno dostupne.

Slika 21. Prikaz aktivne optike mree koja obavlja downstream promet

Glavni dijelovi AON mree : 37

Skretnica Skretnica (eng. Network switch) je mreni ureaj koji povezuje mrene segmente unutar neke mree.Izraz skretnica obino se odnosi na 'mreni most' koji obrauje i usmjerava podatke na razini podatkovnog sloja OSI modela.Skretnice koje jo dodatno obrauju podatke na nivou mrenog sloja i iznad toga (fiziki,podatkovni,mreni,transportni sloj) najee se zovu mrene skretnice ili vieslojne skretnice.Sami pojam mrene skretnice uglavnom ne predstavlja neintelegentni ili pasivni ureaj neke mree kao to su to npr. hub-ovi (koncentratori),ponavljai (repeaters). Prva Ethernet skretnica predstavljena je od strane firme Kaplan 1990g. Mrene skretnice implementirane Ethernet standardom podravaju 10/100 Mbit/s ili 10/100/1000 Mbit/s brzine portova.Vee skretnice mogu imati i brzine portova i do 10 Gbit/s.Skretnice se obino razlikuju od hub-ova u tome to hub-ovi ne mogu imati portove razliitih brzina.

Slika 22. 16 portni, 10/100M mreni switch ureaj Usmjeriva Usmjeriva (eng. Router) je mreni ureaj iji softver i hardver su napravljeni u cilju usmjeravanja i prosljeivanja informacija,npr na Internetu informacije se usmjeravaju i prosljeuju razliitim putevima od strane usmjerivaa.Usmjerivai povezuju dvije ili vie logikih podmrea koji se ne moraju nuno izravno povezivati na fizikoj razini.Izraz 'skretnica 3 sloja' esto se zna zamjeniti sa usmjerivaem.Za

38

usporedbu npr. mreni hub ne obavlja nikakvo usmjeravanje,on jednostavno ono to primi na svojoj mrenoj liniji prosljeuje svim ostalim mrenim linijama. Usmjerivai mogu raditi u : o Kontrolnoj ravnini u ovoj ravnini usmjeriva prouava odlazno suelje koje je najprigodnije za prosljeivanje posebnih paketa podataka za posebne destinacije. o Prosljednoj ravnini u ovoj ravnini usmjeriva je odgovoran za trenutni proces slanja paketa primljenih na svom logikom suelju prema izlaznom logikom suelju.

Slika 23. 7606 series Internet usmjeriva

Multipleksor Multipleksor (eng. Multiplexer) je ureaj koji izvodi multipleksiranje,on odabire jedan od mnogo analognih,digitalnih elektrinih signala ili u sluaju optikog multipleksora jednu valnu duljinu svjetlosti i prosljeuje tu odabranu valnu duljinu sa svog ulaza na svoj jedan jedini izlaz.Tako multipleksor od 2n ulaza ima n bitova koji se koriste da bi se odredilo koji od ulaznih signala e se spojiti na izlaz.Elektroniki ureaj kakav je multipleksor omoguuje da nekoliko signala dijele jedan ureaj ili izvor, bolje nego da svaki signal ima svoj ureaj.Dok obrnuto od multipleksiranja je demultipleksiranje gdje multipleksirani signali bivaju demultipleksirani odnosno podjeljeni na ureaju zvanom demultipleksor.

39

Slika 24. Optiki 'Gigabit Ethernet' multipleksor

Optiki linijski terminal (OLT) Optiki linijski terminal je ureaj koji elektrine signale govora,podataka,videa sa predajne strane mree pretvara u optike signale za prijamnu stranu mree.To je ureaj koji svjetlosne impulse ubacuje u optiko vlakno.Zbog toga to je smjeten obino u telefonskim centralama i u slinim mrenim lokacijama korisnici i vlasnici posjeda rijetko ga viaju.

Slika 25. 'Motorola AXS2200' OLT ureaj Optiki mreni terminal (ONT)

40

U optikim sustavima kao to su FTTP sustavi,signal se prenosi do korisnikog posjeda koritenjem tehnologije optikog vlakna.Za razliku od mnogih konvencijalnih telefonskih tehnologija,ova vrsta tehnologije ne omoguava provedbu elektrinog napajanja do opreme niti nije prikladna za direktnu vezu sa korisnikom opremom.Optiki mreni terminal (ONT) se koristi na strani korisnika kako bi 'prekinuo' dovod optikog signala,demultipleksirao optiki signal u njegove elektrine dijelove (signali govora,televizije,interneta) i omoguio napajanje korisnikim telefonskim aparatima.Kako ONT najee mora uzeti napajanje iz korisnikovog posjeda,mnogi ONT terminali imaju opciju za koritenje vlastite pomone baterije kako bi nastavili posluivati korisnika u sluaju da doe do nestanka napajanja u gradskoj mrei.

Slika 26. ONT ureaj unutranji dio

5.4 PASIVNA OPTIKA MREA ( PON )

41

Pasivna optika mrea (PON) je 'point-to-multipoint' vrsta mrene arhitekture u kojoj su prisutni optiki razdjelnici bazirani na nelektrinom postrojenju.Optiki razdjelnici u PON mrei rade na principu koritenja Brewster-ovog kuta koji omoguava da se sa jednim nadolazeim optikim vlaknom posluuje vie korisnikih posjeda,obino je to razdjelnik koji posluuje od 32 128 korisnikih posjeda.Pasivna optika mrea se obino sastoji od centralnog vora koji se naziva optiki linijiski terminal (OLT),jednog ili vie korisnikih vorova nazvanog optika mrena jedinica (ONU) ili optiki mreni terminal (ONT) te kao to je napomenuto na poetku od optikih vlakana i razdjelnika (splitters) postavljenih izmeu spomenutih jedinica,a to sve na kraju moemo nazvati optika distribucijska mrea (ODN). PON konfiguracija smanjuje broj optikih niti i koliinu opreme koja je kod point-topoint arhitektura vie prisutnija.Kod PON arhitekture downstream signali se prenose do svakog korisnikog posjeda koritenjem dijeljnog vlakna,te se koristi enkripcija podataka kako nebi dolo do prislukivanja.Upstream signali od korisnika se najee kombiniraju koritenjem viestrukog pristupnog protokola (multiple access protocol) kao to je TDMA (Time division multiple access) protokol,dakle na taj nain e OLT centralna jedinica primati podatke od strane ONU jedinica koje se nalaze sa korisnike strane.ONT izraz dolazi od strane ITU-T organizacije, dok ONU izraz je vie od strane IEEE organizacije.ONT moe biti premoen do krajnjeg korisnika tj. njegovog kunog ureaja koritenjem tehnologija kao to je Ethernet preko upredene parice ili DSL. Uloga ONT jedinice je prekidanje PON optikog dijela mree,te posluivanje korisnika uslugama koritenjem elektrinih signala.Usluge koje se isporuuju su najee govor preko IP (VoIP),isporuka podataka,video, i telemetrija.esto su ONT funkcije podjeljene u dva dijela : o ONU - prekida PON i predstavlja suelja kao to su xDSL,koaksijalni vod,ili vienamjenski Ethernet prema korisniku. o Mrena prekidna oprema (NTE) - omoguava odvojena usluna suelja direktno do korisnika.

42

Osim pasivnih razdjelnika PON arhitektura koristi i prednosti optikih multipleks ureaja za ubrzanje sustava, kao to je WDM (Wavelenght division multiplexing),koristei na taj nain jednu valnu duljinu za downstream promet i drugu za upstream promet preko jednomodnog NZ-DSF (Nonzero dispersion shifted fiber,ITU-T G.655)vlakna.BPON,EPON,GEPON i GPON baziraju se isto tako na identinom planu koritenja valnih duljina gdje se valna duljina od 1490nm koristi za downstream promet,a valna duljina od 1310nm koristi za upstream promet.Valna duljina od 1550nm je najee rezervirana za RF analogni video. Na kraju sa sigurnou moemo rei da je PON 'dijeljiva' vrsta mree u kojoj OLT jedinica alje jedan odreeni tok downstream prometa koji dolazi do ONT jedinice koja 'ita' sadraj tih paketa koji su izravno namjenjeni toj jedinici te ih prosljeuje korisniku.

Slika 27. Prikaz pasivne optike mree koja obavlja downstream promet

Glavni dijelovi PON mree :

43

Optiki linijski terminal (OLT) Optiki linijski terminal je ureaj koji elektrine signale govora,podataka,videa sa predajne strane mree pretvara u optike signale za prijamnu stranu mree.To je ureaj koji svjetlosne impulse ubacuje u optiko vlakno.OLT najee predstavlja suelje izmeu PON-a i davatelja usluga,to tipino ukljuuje: o Internet protokol (IP) promet preko gigabitnog,10 G,ili 100 Mbit/s Etherneta o Standardna vremenska multipleks suelja (TDM) kao to su SONET ili SDH o ATM UNI standard sa brzinama od 155 622 Mbit/s Zbog toga to je smjeten obino u telefonskim centralama i u slinim mrenim lokacijama korisnici i vlasnici posjeda rijetko ga viaju.

Slika 28. OLT ureaj

Pasivni razdjelnik (Splitter)

44

Razdjelnik ( eng. Splitter) kao to i ime kae je vana komponenta PON mree,ija je uloga da razdvoji jedan snop svijetlosti na nekoliko drugih snopova svijetlosti na temelju razdjelnog omjera razdjelnika (npr. 1x4).Tipini parametri razdjelnika su ulazna i izlazna duljina optikog kabela,razdjelni omjer,radna valna duljina i vrsta konektora na razdjelniku.Kao i kod optikih patch kabela,optiki razdjelnici obino podravaju promjere kabela od 0.9mm,2mm i 3mm.Kabeli sa promjerom od 0.9mm veinom se koriste u izvedbi optikih razdjelnika sa cijevima od nehrajueg elika,dok kabeli sa promjerima od 2mm i 3mm se koriste i postavljaju u 'box' tip razdjelnike.U ovisnosti od razlike valnih duljina koje se koriste u razdjelniku razlikujemo 'single window' i 'dual window' optiki razdjelnik,to e rei da imamo jednomodni optiki razdjelnik i viemodni optiki razdjelnik.Tipina vrsta konektora koja se instalira na optiki razdjelnik je obino FC i SC.

Ovisno o tome koja se tehnologija koristi,na tritu razlikujemo dvije vrste optikih razdjelnika i to Spojni optiki razdjelnik (Fused optical splitter) i PLC (Planar Light wave Circuit) optiki razdjelnik.Spojni optiki razdjelnik je razdjelnik tradicionalnog tipa koji je u primjeni vie od 20 godina,materijal koji je potreban za nastajanje ovakvog proizvoda je dosta lako nabaviti pa zbog toga je i cijena dosta niska.Spojni optiki razdjelnik za razliku od PLC razdjelnika ima dosta mana,npr.ako elimo vie izlaza kao to je omjer 1x32,sama veliina takvog razdjelnika e se poveati,gubici u razdjelniku ovisiti e o radnoj valnoj duljini.PLC razdjelnik za razliku Spojnog razdjelnika se bazira na procesu silicijskog staklenog valnog puta sa pouzdanom preciznou centriranja optikog 'pigtail' kraja kabela unutar minijaturne strukture razdjelnika.PLC optiki razdjelnik ima mnogo prednosti,jedna od tih je da samo jedan poluvodi moe realizirati 1x32 omjer razdvajanja ili vii,to na taj nain smanjuje veliinu razdjelnika.Gubici unutar PLC razdjelnika ne ovise o radnoj valnoj duljini koja obino iznosi od 1260nm do 1620nm.

45

Slika 29. PLC pasivni razdjelnik Optiki mreni terminal (ONT) U optikim sustavima kao to su FTTP sustavi,signal se prenosi do korisnikog posjeda koritenjem tehnologije optikog vlakna.Za razliku od mnogih konvencijalnih telefonskih tehnologija,ova vrsta tehnologije ne omoguava provedbu elektrinog napajanja do opreme niti nije prikladna za direktnu vezu sa korisnikom opremom.Optiki mreni terminal (ONT) se koristi na strani korisnika kako bi 'prekinuo' dovod optikog signala,demultipleksirao optiki signal u njegove elektrine dijelove (signali govora,televizije,interneta) i omoguio napajanje korisnikim telefonskim aparatima.Kako ONT najee mora uzeti napajanje iz korisnikovog posjeda,mnogi ONT terminali imaju opciju za koritenje vlastite pomone baterije kako bi nastavili posluivati korisnika u sluaju da doe do nestanka napajanja u gradskoj mrei.

Slika 30. ONT ureaj vanjski dio

46

5.4.1 PON STANDARDI

APON (eng. ATM Passive Optical Network) spada meu prve standarde za primjenu u pasivnim optikim mreama.Koristio se najee za poslovne aplikacije,te se bazirao na ATM nainu prijenosa podataka brzine 155 Mbit/s. BPON (eng. Broadband PON) je standard baziran na APON standardu.Slui kao potpora za WDM,za dodjeljivanje dinamike i velike upstream propusnosti i posluivosti podataka.Pomou ovog standarda kreirano je upravljako suelje poznato kao OMCI,izmeu OLT i ONU/ONT jedinice koje omoguava realizaciju vanjskih mjeovitih mrea. EPON ili GEPON (eng. Ethernet PON) moda manje poznat kao IEEE 802.3ah standard je Ethernet standard za rukovoenje i prijenos paketskih podataka.802.3ah je danas dio IEEE 802.3 standarda,te je u svijetu trenutano instalirano preko 15 milijuna EPON portova ne ubrajajui 'Kina 2008 EPON' razvoj uz koji je taj standard dosegao priblino 20 miljiuna korisnika u svijetu do kraja 2008g. GPON (Gigabitni PON, ITU-T G.984) je novija vrsta pasivne optike mrene protonosti.GPON je evolucija BPON standarda koji podrava visoke brzine prijenosa,poboljanu sigurnost,i izbor protokola prisutnih u sloju 2 OSI modela (ATM,GEM;Ethernet).Do sredine 2008g. tvrtka Verizon imala je preko 800.000 Instaliranih linija sa podrkom za GPON standard.British Telecom,mobilitySaudiarabia,Etilsalat-uae,i AT&T su jo u periodu napredovanja.Isto tako ostale kompanije kao to su 'Independent fibre networks LTD' poeli su raditi s davateljima usluga kao to je 'See the Light' da omogue visoko brzinsku GPON vezu i FTTH. 10G-EPON (10 Gigabitni Ethernet PON,IEEE P802.3av) je IEEE budui poboljani Ethernet standard sa brzinom prijenosa do 10 Gbit/s,koji je unatrag kompatibilan sa 802.3ah EPON standardom.10 Gigabit EPON e koristiti odvojene valne duljine za 10G i 1G downstream tok,dok e nastaviti koristiti

47

jednu valnu duljinu sa brzinama prijenosa od 10G i 1G za upstream tok sa TDMA separacijom.Sama kompatibilnost 10G-EPON sa WDM-PON biti e izvan svakog dosega,to znai da nee biti u mogunosti koristiti vie valnih duljina u svakom pravcu. RFoG (eng. RF over Glass) je SCTE interface Practices Subcomittee standard u razvoju za primjenu u 'Point to Multipoint' izvedbama koje e posjedovati 'valni plan' za kompatibilnost sa podatkovnim PON solucijama kao to su EPON,GEPON ili 10GigEPON.RFoG standard e nuditi FTTH - PON arhitekturu za viestruke davatelje usluga bez da moraju odabrati ili realizirati PON vrstu tehnologije (standarda).

Udaljenost Maksimalni ulazni gubici Maksimalni broj grana Brzina prijenosa (Mbps) Valna duljina

Vrsta prometa Arhitektura Video preklapanje Naziv standarda Chipset potpora Vrijeme upstream bursta

BPON do 20 km 20/25/30 dB 32 Down: 155,622,1244 Up: 155,622 Down:1480 -1500 nm Video na 1550 nm Up:1260 - 1360 nm ATM Asimetrina ili simetrina Da ITU-T G.983.x Mogua Fiksnih 56 bajtova (ATM)

GPON 60 km maks.,20km raznoliko 15/20/25 dB 64 ( 128 u razmatranju) Down:1244,2488 Up:155,622,1244,2488 Down:1480 -1500 nm Video na 1550 nm Up:1260 - 1360 nm ATM,Ethernet,TDM Asimetrina ili simetrina Da ITU-T G.984.x Mogua Priuvni: 25,6 ns Tipini:35,2 ns Razgranieni: 16,9 ns

EPON 10 km danas,20km planirano 15/20 dB 32 Down:1244 Up:1244 Down:1490 nm Up:1300 nm Ethernet Ethernet Ne IEEE 802.3ah Mogua Laser on/off: 512 ns (maks.) AGC postavke,CDR pregled: 400 ns

Tablica 3. Karakteristike temeljnih PON standarda

48

6. FTTx U SVIJETU
Kroz ovo poglavlje itatelja se ukratko upoznaje sa popularnosti FTTx tehnologije na tri kontinenta u svijetu.

6.1 EUROPA
Prema istraivanjima IDATE (Europski institut za Audio,Video i Telekomunikacije),broj FTTx korisnika jo u lipnju 2005g. u EU 18 (EU 15+Norveka+Island+vicarska) lanica zemalja bio je 646.570 tisua sa oko 2.51 milijuna prijeenih to zagrada, to domova.Od toga 97% FTTx korisnika u EU 18 su koncentrirani u pet drava (vedska,Italija,Danska,Nizozemska i Norveka) gdje je konkurencija za alternativne i kabelske operatere najvea.Iako je Deutsche Telekom 2006g. ambiciozno krenuo u projekt primjene FTTN+VDSL2 tehnologije u kojem bi se povezalo do 50 njemakih gradova,to zbog isplativosti,to zbog konkurencije na tritu taj projekt je stavljen na ekanje.Do kraja 2006g. Deutche Telekom ipak je taj projekt uspio ostvariti, ali samo u 10 gradova. Za komercijalnu FTTH realizaciju,opine,pokrajne,mone komunalne firme i alternativni davatelji usluga u veini su bili zasluni i odgovorni za iniciranje takvih novih projekata.Jedan takav ambiciozni projekt bio je najavljen od strane 'Iliad Group' tvrtke 2006g. koja je planirala investirati 1 milijardu eura u FTTH mreu za Pariz i ostale francuske gradove sa ciljem da 'pokriju' 10 milijuna korisnika do 2012g.Kao protuodgovor na tu ideju France Telecom najavio je u 10mj. 2006g. da je njihova namjera povezati izmeu 150.000 i 200.000 korisnika sa GPON baziranom FTTH arhitekturom do kraja 2008g,te ponuditi simetrine brzine prijenosa podataka od 100 Mbit/s do svakog korisnika. U Hrvatskoj danas prevladava DSL (ADSL),uz dial-up modemsku konekciju koja je u padu,a u budunosti postoji namjera da se realizira zamjena upredenih parica sa optikim vlaknima,to bi omoguilo uvoenje FTTH usluga, i samu digitalizaciju linka. Brzine koje davatelji usluga pruaju korisnicima u Hrvatskoj se kreu od 52kb/s za modemsku konekciju do 24 Mbit/s za ADSL2+ konekciju.to se tie uvoenja FTTH

49

u Hrvatskoj T-com je najavio da 2009g. ima namjeru pokriti podruje Zagreba,a do kraja 2012g. i ostatak Hrvatske.

6.2 SJEVERNA AMERIKA

Iako je broj zahtjeva u Sjevernoj Americi za FTTH konekcijama u porastu,one jo uvijek predstavljaju manje od 1% ukupnih konekcija u domainstvu.Najvei FTTH projekt u regiji od strane SAD-a je Verizon projekt.Sa svojom investicijom od 23 milijarde dolara kojom planiraju pokriti 18 milijuna posjeda sa vlastitom optikom mreom do kraja 2010 godine,gdje im je poetni cilj bio da do kraja 2006g. pokriju 6 milijuna posjeda.AT&T firma koja se bila opredijelila za FTTN+VDSL2 arhitekturu ( a FTTH samo za nerazvijena podruja) namjeravala je pokriti priblino 19 milijuna domainstava kao dio poetne realizacije svog projekta 'Lightspeed' do kraja 2008g.Prema tvrdnjama FTTH vijea Sjeverne Amerike,AT&T trenutano pokriva 500.000 domova po godini sa svojom FTTN+VDSL2 arhitekturom.

6.3 AZIJA
to se tie FTTx-a u Aziji,njega predvode Japan i Juna Koreja kao glavni 'igrai' u regiji.Japanski NTT ( Nippon Telegraph and Telephone kompanija) je odgovoran za vlastitu najveu komercijalnu realizaciju FTTH na svijetu koja je imala preko 6 milijuna FTTH korisnika do kraja 2006g. preko svoje dvije podrunice,'NTT West' i 'NTT East'.Kao znak poveanja zamaha FTTH,broj FTTH korisnika poeo je prelaziti broj ADSL korisnika za obadvije NTT West i NTT East podrunice u 3mj. 2006g,te su na temelju pouzdanih statistikih podataka pretpostavili da e do kraja 2007g. broj FTTH korisnika prei broj ADSL korisnika kojih je na kraju 2006g. bilo 14 milijuna. Glavni cilj NTT kompanije je imati 30 milijuna FTTH korisnika do kraja 2010g. U Junoj Koreji,dva glavna dravna fiksna operatera,Korea Telekom (KT) i Hanaro Telekom na svoje trite se probijaju sa FTTx+VDSL i FTTx+Ethernet LAN arhitekturom,od ega za FTTB sa Ethernet LAN distribucijom, te preko VDSL-a prema korisnikim stanovima.Prema tvrdnjama IDATE europskog instituta,KT je imao

50

627.000 Ethernet LAN korisnika i 2 milijuna VDSL korisnika do sredine 2005g,dok je Hanaro preao 4.6 milijuna domova bilo sa VDSL ili Ethernet LAN-om za isto vrijeme. Kako bi ubrzala korisniki FTTx sustav Korea Telekom (KT) isto tako je uvela WDMPON tehnologiju kako bi mogla konkurirati drugim operaterima u zemlji.Ono to isto ima za potvrdu u praksi je to da su pruene komercijalne usluge do novo sagraenih stambenih zgrada ograniene na samo 2000 domainstava.

Slika 31. Procijena broja FTTH korisnika u svijetu sredinom 2007g.

Slika 32. Statistiki podaci FTTH i FTTB korisnika u svijetu sredinom 2008g.

51

7. ZAKLJUAK
Trokovi i mogunosti po korisniku koji se spaja na optike arhitekture kao to su optika do posjeda (FTTP),optika do vora (FTTN),i optika do plonika (FTTC) danas jo variraju irom svijeta.Danas najjeftinija i najisplativija mrena solucija za dopremanje optike veze do korisnika sa velikom propusnosti informacija trenutno je pasivna optika mrea ili PON.Njezina uteda se manifestira kroz najviu moguu linijsku iskoristivost to se tie brzina prijenosa podataka,te na taj nain omoguava da vie korisnika bolje iskoritavaju dovodna postrojenja u kombinaciji sa dinamikom prirodom pasivnog optikog umreavanja.A ono to je najbitnije, uz sve to omoguava da vie korisnika moe dijeliti jedno optiko postrojenje (dijeljeno vlakno). Za skromne potrebe korisnika za propusnosti podataka,manje od 40 ili 50 Mbit/s teko je da se moe pobjediti DSL tehnologiju baziranu na FTTN arhitekturi.Iskoristivost FTTN bakrene postojee distribucijske mree prua velike utede koje iznose i preko 50% kada se usporeuje sa ostalim alternativama.Ipak, osjetljiva je na udaljenost i zahtijeva optiko vlakno da uz pomo njega prenese korisnike usluge kroz glavni dio mree.Pored svega imamo i veliki broj korisnika koje uz pomo vie-stambenih jedinica (MDU) u kombinaciji sa DSL ili Ethernet tehnologijama moemo obskrbiti raznim uslugama (Triple play).Nadalje,point-to-point FTTN solucije,ukljuujui u to i DSL baziran na optici (aktivni Ethernet) uskraeni su za visoke trokove distribucije i velike koliine opreme koja se mora dodijeliti svakom korisniku,pa i kod skromnih brzina prijenosa podataka. Kada se eli omoguiti zadovoljavajui tip propusnosti prema korisniku u skladu sa PON mreom,point-topoint (P2P) nain veze se jedini pokazuje kao najbolji odabir, ali samo isplativ na kraim udaljenostima. Dakle,FTTx,kao najbolja solucija toga, FTTH je sada najbolje,najstabilnije i najotpornije 'data transfer' rjeenje koje e zaivjeti u dogledno vrijeme.Da bi korisnici 'preli' na FTTH potrebna je svojevrsna edukacija javnosti,te uvoenjem optikih vodova na podruje Hrvatske,Hrvatska bi ula u uski krug visokorazvijenih zemalja koje su se na ovaj nain modernizirale.

52

8. LITERATURA

Knjige : 1. Ivan P. Kaminow ; Tingye Li; Alan E. Willner : ''Optical Fiber Telecommunications Systems and Networks'', Academic Press,SAD,2008g., 865 2. Paul E. Green Jr., : ''Fiber to the Home: The New Empowerment'',Wiley,Kanada,2006g.,139 3. Cedric F. Lam: ''Passive Optical Networks - Principles and Practice'',Academic Press,SAD,2007g.,315

Internet linkovi : 1. http://www.huihongfiber.com/fiber-optic-splitter.html 2. http://www.exfo.com/en/Library/WaveReview/2006-January/WRarticle1.asp 3. http://www.motorola.com/business (OLT,ONT) 4. http://en.wikipedia.org/wiki/Ethernet 5. http://en.wikipedia.org/wiki/WiMAX 6. http://en.wikipedia.org/wiki/Ethernet_Switch 7. http://en.wikipedia.org/wiki/Network_router 8. http://en.wikipedia.org/wiki/Multiplexor 9. http://en.wikipedia.org/wiki/Passive_Optical_Network

53