Vrsnjacko Nasilje

Dr Ivana Zeevi
Banja Luka, 2010

Sadraj ovog prirunika je iskljuivo odgovornost
UG "Zdravo da ste - Hi Neighbour
i ni u kom sluaju ne odraava stavove EU
"
un cef
zajedno za djecu
EU
Fondacija za
socijalno ukljuivanje
u Bosni i Hercegovini n
2
PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama 3
SADRAJ
UVODNA RIJE .................................................................................................................................................................................................... 4
TA JE TO NASILJE MEU DJECOM? ............................................................................................................................................................ 5
Zato su neka djeca nasilna? ................................................................................................................................................................. 6
Koje vrste nasilnih ponaanja postoje? .............................................................................................................................................. 6
Koji su to znakovi nasilnih ponaanja? ............................................................................................................................................... 7
Koja djeca mogu postati rtve nasilja? .............................................................................................................................................. 7
Koje su posljedice nasilja meu djecom? ......................................................................................................................................... 7
Koje su posljedice nasilja meu djecom? .......................................................................................................................................... 7
Koje posljedice imaju djeca koja vre nasilje? ................................................................................................................................. 8
Koje posljedice nasilje ostavlja na djecu koja to nasilje posmatraju? ..................................................................................... 8
TA PREDUZETI U SLUAJU NASILJA? ........................................................................................................................................................ 9
Kako djeca treba da se ponaaju u situaciji kada su izloena nasilju? .................................................................................... 9
Kako roditelji treba da se ponaaju u sluaju nasilja meu djecom? ..................................................................................... 9
Kako nastavnici i struni saradnici treba da se ponaaju u sluaju nasilja meu djecom? .......................................... 10
MEDIJI I NASILJE .............................................................................................................................................................................................. 11
Internet i nasilje ....................................................................................................................................................................................... 11
Mobilni telefoni i nasilje ....................................................................................................................................................................... 12
SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE ................................................................................................................................................................ 13
Vrste sukoba ............................................................................................................................................................................................. 13
Najei uzroci sukoba u koli/odjeljenju ...................................................................................................................................... 14
Funkcije sukoba ....................................................................................................................................................................................... 15
Struktura sukoba i uobiajeni naini ponaanja u koniktima ............................................................................................... 15
Dinamika sukoba .................................................................................................................................................................................... 16
Kako se suprotstaviti sukobu? ............................................................................................................................................................ 16
PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA ................................................................................................................................. 20
Monitoring nasilnih oblika ponaanja ............................................................................................................................................ 21
Igrice ............................................................................................................................................................................................................ 22
PRILOZI ................................................................................................................................................................................................................ 35
Prilog broj 1 - Tabela za prikupljanje podataka o opaenim oblicima nasilnog ponaanja ........................................... 35
Prilog broj 2 - Struktura asa odjeljenjske zajednice ................................................................................................................... 36
Prilozi za radionice .............................................................................................................................................................................. 37
Prilog broj 3 - Kartice za igricu Hajde da pregovaramo ........................................................................................................... 37
Prilog broj 4 Pravila pregovaranja za igricu Hajde da pregovaramo ............................................................................... 40
Prilog broj 5 Pisma italaca za igricu Zato me odbacuju? ................................................................................................. 41
Prilog broj 6 Kronja drveta za igricu ovjee, ne ljuti se! ................................................................................................... 43
Prilog broj 7 Izgled panoa za igricu ovjee, ne ljuti se! ...................................................................................................... 44
Prilog broj 8 Ljutiti dijalog iz igrice ovjee, ne ljuti se! ....................................................................................................... 44
Prilog broj 9 Nedovreni strip za igricu udesan strip ......................................................................................................... 45
Prilog broj 10 Tabela za unoenje podataka za igricu Moemo li da se ne svaamo ................................................ 46
Prilog broj 11 Crte broj 1 za igricu Moemo li da se ne svaamo .................................................................................. 46
Prilog broj 12 Crtei broj 2 i 3 za igricu Moemo li da se ne svaamo ............................................................................ 47
Prilog broj 13 Dijalog za igricu Kako da se najbolje pomirimo? ....................................................................................... 48
Prilog broj 14 Tabela za igricu Kako da se najbolje pomirimo? ......................................................................................... 48
Prilog broj 15 Pria za igricu Priam ti priu ............................................................................................................................. 48
Prilog broj 16 Cedulje za igricu Da li me slua ....................................................................................................................... 49
Prilog broj 17 Cedulje oznaene slovima za igricu Da li me slua .................................................................................. 50
Prilog broj 18 Tabela za biljeenje poena u igrici Hajde da pregovaramo .................................................................... 50
Prilog broj 19 Prie za igricu Kako je u tuim cipelama ....................................................................................................... 51
Prilog broj 20 kolska pria za igricu Kako je u tuim cipelama ....................................................................................... 52
Prilog broj 21 Cedulje sa ulogama za igricu Kako je u tuim cipelama ......................................................................... 52
Prilog broj 22 Upitnici za grupe za igricu Kako je u tuim cipelama ............................................................................... 52
Prilog broj 23 Prie za igricu Sada znam kako sa problemima .......................................................................................... 59
Prilog broj 24 - Vodi za voditelje za igricu Sada znam kako sa problemima .................................................................. 64
Prilog broj 25 - Marioneta za igricu Kako su me nagovorili? ................................................................................................. 65
Prilog broj 26 - Pria za igricu Kako su me nagovorili? ............................................................................................................. 66
Prilog broj 27 - Lista pitanja za igricu Kako su me nagovorili? .............................................................................................. 67
UVODNA RIJE
Veina djece pokazuje odreene oblike nasilnog ponaanja tokom razliitih
faza svoga odrastanja. Ta nasilna ponaanja teka su, kako za dijete, tako i za
njegovu okolinu. Postavlja se pitanje ta treba da se ini u tim situacijama, kako
postupati sa djecom koja se nasilno ponaaju? Ponekad roditelji, pa i strunjaci,
imaju problema da odaberu adekvatne reakcije na ta nasilna ponaanja djece.
S druge strane, svako dijete, po domaim i meunarodnim zakonima, ima
pravo na zatitu od svih oblika zlostavljanja i zanemarivanja i pravo na zatitu
od bilo kog vida iskoritavanja.
Iz elje i potrebe da se zatite djeca koja su izloena nasilnom ponaanju
svojih vrnjaka, ali i da se pomogne djeci koja se nasilno ponaaju, nastao je
ovaj prirunik. U njemu se mogu pronai odgovori na pitanja koja su vezana za
nasilje, njegove uzroke i posljedice, naine uspjene komunikacije, te aktivnosti,
koje nastavnik i struni saradnici u kolama mogu da primjenjuju sa uenicima.
Ove aktivnosti imaju za cilj da kod djece razvijaju: vjetine komuniciranja, spo-
sobnost prepoznavanja sopstvenih i uoavanja tuih emocija, samospoznaju,
sposobnost kontrole sopstvenih emocija, jednostavno utiu na to da se djeca
razviju u zrele linosti.
Ono to je takoe vano za ovaj prirunik, jeste da je program, koji je u
njemu opisan, i primijenjen i da postoje podaci o tome koliko je on ekasan.
Njegova primjena imala je uticaj na smanjenje nasilja meu djecom, kako i
na poboljanje kvaliteta komunikacije, kako na relaciji uenik uenik, tako i
na relaciji uenik nastavnik. Do poboljanja kvaliteta komunikacije izmeu
nastavnika i uenika dolo je zbog toga to je sam koncept ovog programa
postavljen na osnovama nenasilne komunikacije. Dobijeni rezultati pokazuju
da uenici procjenjuju da se nasilje meu vrnjacima smanjilo za 6,5% na nivou
obje kole. Vano je napomenuti da, kada se primjenjuju programi prevencije,
koji utiu na promjene u ponaanju, znaajniji statistiki podaci o njihovom
uinku, mogu se oekivati tek nakon nekoliko godina.
Dobra strana ovog programa je i u tome to ne radi samo na poboljanju
kvaliteta komunikacije, ve i na edukaciji djece i nastavnika o oblicima nasilnog
ponaanja, to takoe predstavlja dodatan kvalitet u prevenciji nasilja.
Danas se esto susreemo sa prijedlozima razliitih programa prevencije, ali
vrlo malo njih ima podatak o tome koliko su isplativi za primjenu. Ovaj program
nudi i to. Prilikom izrade Cost benet analize, analize koja ukazuje na isplativost
projekta, dobio se podatak, da e se, na svaku marku, uloenu u ovaj program
prevencije vrnjakog nasilja, u budunosti utediti 7.9 KM poreskih obvezni-
ka. Bez obzira na to to je, za potrebe ovog projekta, raena analiza isplati-
vosti samo za Republiku Srpsku, isplativost primjene ovog programa moe se
oekivati i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, jer je priblino isto stanje i
kada je u pitanju vrnjako nasilje, kao i cijene zdravstvenih usluga i lijekova.
Zato Vam predlaemo da paljivo proitate ovaj prirunik i da, u svojim
kolama, pokuate da primijenite aktivnosti, koje su u njemu predloene.
Pokuajmo da kole uinimo boljim i sigurnijim mjestima za razvoj i obrazo-
vanje djece.
TA JE TO NASILJE
MEU DJECOM?
Generalno gledano, i nasilno ponaanje i zlosta-
vljanje su vidovi agresivnog ponaanja. Razlika izmeu
nasilnog ponaanja i zlostavljanja ogleda se u
ponavljanju nasilne radnje vie puta nad istom ili istim
osobama. Naime, nasilno ponaanje predstavlja agresivni
akt usmjeren na odreenu osobu/osobe ili stvar, kojeg ne
karakterie ponavljanje, dok je zlostavljanje agresivni akt,
usmjeren na osobu ili stvar, koji se vie puta ponavlja.
Nasilnim ponaanjem meu djecom moe se oznaiti
ono ponaanje djeteta koje ima za cilj da povrijedi i
nanese bol (ziku i/ili psihiku) drugom djetetu koje
to pokuava izbjei. U svjetlu ove denicije, prijateljska
zadirkivanja, razmirice, svae ili nesporazumi, ali i
nasilno rjeavanje sukoba meu prijateljima iste moi,
nenamjerno nanoenje boli i sl., ne bi bili okarakterisani
kao nasilno ponaanje.
1
Nasilje podrazumijeva 6 faktora: namjera da se
povrijedi ili nanese teta; intenzitet i trajanje; mo
nasilnika; ranjivost rtve; manjak podrke; posljedice.
Neki oblici nasilnog ponaanja, kao to su vikanje,
udaranje, lupanje, vrijeanje, protestovanje, u manjoj
ili veoj mjeri, prisutni su kod veine djece u razliitim
razvojnim fazama. Sr nasilnog ponaanja ini namjerno
nanoenje boli, bez obzira da li je ona zika ili psihika.
Meutim, kada se malo podrobnije razmotri prethodna
denicija, moe se vidjeti da u njoj postoje i neke
nedoreenosti. Sluajno nanoenje tete, kao npr.
nehotino gaenje tue noge u autobusu, ili prolijevanje
kafe u tue krilo, kada za to ne postoji nikakva namjera,
ne predstavljaju nasilje, tj. nasilno ponaanje, ali isto
tako postavlja se pitanje da li zubar vri agresiju na
nas kada nam popravlja ili vadi zub i kada zna da nam
nanosi bol, ali se na to ne osvre. Naravno da ne. To
znai da, pored namjere, tu postoji jo jedna odrednica
nasilnog ponaanja, koju su ameriki naunici (Vasta, R.,
Haith, M.M., Miller, S.A.) nazvali drutveno neprihvatljivo
ponaanje. Tako bismo onda nasilje denisali kao
drutveno neprihvatljivo ponaanje s namjerom da
se nanese teta ljudima ili imovini
2
. Nasilno ponaanje
moe da bude reakcija na neko neugodno iskustvo,
ali kada takvo ponaanje postane uobiajeni nain na
koji dijete reaguje, odnosno na koji rjeava probleme,
onda govorimo o poremeaju u ponaanju. Agresivnost
moe da postane i stabilna crta linosti. Tada govorimo o
osobi koja ima izraenu sklonost ka brzom napadakom
reagovanju prema razliitim osobama ili stvarima i u
razliitim situacijama.
Da bismo nasilno ponaanje okarakterisali kao
zlostavljanje, potrebno je da to ponaanje ima i dodatne
karakteristike, prije svega ponavljanje i usmjerenost na
istu osobu. Iako postoje brojne denicije vrnjakog
zlostavljanja, one imaju nekoliko zajednikih odrednica.
Moglo bi se rei da je vrnjako zlostavljanje (bullying)
svako svjesno (namjerno) nasilno i niim opravdano
(nepravedno) ponaanje djeteta ili grupe djece usmjereno
ka drugom djetetu, s ciljem da se ono ziki i/ili psihiki
povrijedi, pri emu takvo nasilno ponaanje karakterie
ponavljanje, nesrazmjer moi
3
, evidentan osjeaj uivanja
kod nasilnika, te osjeaj ugnjetavanja kod rtve.
4

1. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Djeija psihologija. Naklada Slap. Zagreb
3. Prilikom zlostavljanja uvijek nasilnik/nasilnici ima/ju veu mo od rtve.
4. Unicef, Ured za Hrvatsku (2005). Kako zaustaviti bullying Prirunik za roditelje; Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje nad djecom.
TA JE TO NASILJE MEU DJECOM?
ZATO SU NEKA DJECA NASILNA?
Kod neke djece se javi potreba da budu nasilna, jer ne
znaju da je takvo ponaanje loe. Oni prosto oponaaju
svoju brau, sestre, roditelje, ili pak, ljude kojima se
dive. Neka djeca ne znaju za bolji nain da komuniciraju
sa okolinom, odnosno vrnjacima. Deava se da su i
podstaknuti od strane svojih prijatelja, te da im se takav
nain ponaanja predstavlja kao in, ili ponaanje u
modi. Neki od njih prolaze kroz teko razdoblje u svom
ivotu, te to pokazuju kroz nasilje, tako da je kod njih
nasilje simptom nekog problema. Istraivanja
5
pokazuju
da djeca koja vre nasilje vrlo esto dolaze iz porodica
u kojima se primjenjuje ziko kanjavanje, pa su djeca
usvojila ziko nasilje kao nain rjeavanja problema.
Sljedei faktori su istaknuti kao rizini faktori:
porodino okruenje
2
:
- emocionalni odnos roditelja u ranom razvoju je
bez topline i pravog saosjeanja za dijete i njegove
potrebe,
- roditelji su popustljivi i ne postavljaju granice,
- roditelji nedovoljno nadziru dijete i ne pruaju mu
adekvatno vostvo,
- roditelji toleriu agresivno ponaanje,
- roditelji ziki kanjavaju.
osobine djeteta:
- djeca snanog temperamenta,
- impulsivna djeca,
- agresivna djeca,
- djeca koja uvijek moraju imati mo i kontrolu,
- ziki jai djeaci,
- djeca sa umanjenom sposobnosti saosjeanja,
uticaj vrnjake grupe:
slabi konice u ponaanju, -
smanjuje linu odgovornost, -
nudi modele ponaanja, pa i nasilnikog, -
uticaj medija:
esto i dugotrajno gledanje nasilja, smanjuje -
osjetljivost na posljedice nasilja, te smanjuje
saosjeajnost.
kolsko okruenje je takoe vrlo vano za pojavu
nasilnog ponaanja. Nedostatak bliskosti i prihvaenosti
svih uenika, te meusobnog potovanja izmeu
nastavnika i uenika, i obrnuto, dovode do nasilnikog
ponaanja u koli. Nereagovanje nastavnika i strunih
saradnika na nasilna ponaanja uenika i lo nadzor u
odreenim dijelovima kole (igralite, hodnici...), samo
olakavaju nasilnim uenicima da budu nasilni i zastrauju
druge uenike.
KOJE VRSTE
NASILNIH PONAANJA POSTOJE?
Nasilna ponaanja mogu da se dijele na razliite
naine, s obzirom na njihov oblik, funkciju i na to na koga
su usmjerena. S obzirom na oblik nasilja, postoje sljedee
vrste:
1. Fiziko nasilje nasilje kojim se povreuje tijelo
druge osobe. To moe biti: udaranje, utiranje,
guranje, davljenje, upanje, zatvaranje i zakljuavanje,
otimanje i unitavanje stvari...
2. Verbalno nasilje nasilje kada se koriste rijei
da bi se povrijedila neija osjeanja. To moe biti:
vrijeanje (kada neko nekome kae da je glup, ruan,
naziva ga runim imenima), ismijavanje (kada se neko
nekome ruga zbog visine, teine, porijekla, ocjena..),
omalovaavanje (kada neko nekome kae da ne
vrijedi, da ga niko ne voli...), kada se neko okrivljuje
za neto to nije uradio/la, ili mu se prijeti, kada se
uvredljivi sadraji alju putem SMS ili e-mail poruka.
3. Socijalno nasilje nasilje kada se neko iskljuuje iz
grupnih aktivnosti, ogovara, kada se priaju lai o
nekoj osobi, ili nagovaraju druge da se s tom osobom
ne drue, kada se putem SMS ili e-mail poruka ire
glasine o rtvi ili druge osobe nagovaraju da se sa
njom ili njim ne drue.
4. Seksualno nasilje nasilje kada nekoga protiv
njegove/njene volje dodiruju po intimnim dijelovima
tijela, upuuju bezobrazne rijei, pokazuju
bezobrazne slike, tjeraju na seksualne odnose, kada
se bezobrazni sadraji u vidu slika i rijei alju, putem
SMS ili e-mail poruka, rtvi.
5. Psiholoko nasilje nasilje kada se upuuju prijetei
pogledi, grimase, kada se uhodi odreena osoba,
ili se od nje iznuuje novac, te ju se ucjenjuje, kad
se rtvu poziva na telefon, a ne odgovara na njeno
javljanje.
Nasilje se, s obzirom na funkciju, dijeli na:
1. Instrumentalno nasilje nasilje kojim se eli neto
dobiti.
2. Neprijateljsko nasilje nasilje kojim se nekom
drugom eli nanijeti bol ili ga ozljediti.
Nasilje se, s obzirom na koga je usmjereno, dijeli na:
1. Direktno nasilje ono koje se ispoljava direktno na
osobu ili osobe, kojima se eli nanijeti bol, kao i na
stvari koje se ele unititi, odnosno kojima se eli
nanijeti teta.
2. Indirektno nasilje ono koje se ispoljava prema
supstituiranim ciljevima (osobe, stvari).
6. Za zdrav razvoj djeteta, vrlo su vana iskustva u porodici. Nedostatak panje i topline, svjedoenje nasilnom ponaanju kod kue, te nedovoljan nadzor
i briga roditelja plodna su podloga za razvoj nasilnikog ponaanja djece. Svjedoenje agresivnog ponaanja obuhvata ziku i verbalnu agresiju rodite-
lja prema djetetu ili ziku i verbalnu agresiju meu roditeljima. Koritenjem zikog kanjavanja roditelj alje djetetu poruku kako je u redu ljutnjom,
nasiljem i zastraivanjem dobiti ono to elimo. Vjerovatno je da e dijete koristiti sline metode i sa svojim vrnjacima. Takoe, ako je roditelj previe
popustljiv kada dijete tvrdoglavo i bez pravog razloga zahtijeva neto, alje mu poruku kako takvo ponaanje uspijeva kada se neto eli postii.
Postoje dokazi da su ziko i instrumentalno nasilje
prisutniji u mlaoj dobi, a da se verbalno i neprijateljsko
nasilje javljaju od kolske dobi, pa nadalje. to se polnih
razlika tie, one su dokazane i istraivanja pokazuju da
su djeaci nasilniji u predkolskoj dobi i tokom osnovne
kole. Postoji jo jedna razlika izmeu djeaka i djevojica.
Naime, kod djeaka je prisutnije ziko nasilje, a kod
djevojica verbalno.
7
Jo jednom naglaavamo, da svaki od ovih oblika
nasilja, ako se vie puta ponavlja i due traje nad istim
djetetom, predstavlja oblik zlostavljanja.
KOJI SU TO ZNAKOVI NASILNIH
PONAANJA?
Djeca od malena daju odreene znakove, da bi
njihovo ponaanje moglo da preraste u nasilno, ali se ti
znakovi vrlo esto ne registruju kao upozoravajui, pa se
preko njih olako prelazi. O kojim znakovima je rije?
Prvo na ta treba da se obrati panja jeste to da se
ti znakovi razlikuju kod male i predkolske djece, djece
kolske dobi i adolescenata.
8

Kod male djece i djece predkolske dobi javljaju se
napadi bijesa, koji traju due od 15 minuta i u okviru
kojih dijete niko ne moe da smiri, ak ni roditelji. Ova
djeca esto imaju nasilne ispade, bez razloga, impulsivna
su, energina, nemaju straha. Za njih ne postoje nikakva
pravila i stalno odbijaju poslunost odraslima. Ovakva
djeca nisu vezana za roditelje, ne boje se ostati bez
roditelja na nepoznatom mjestu. Uivaju da gledaju
lmove sa nasilnim scenama i esto su zlobna prema
svojim vrnjacima.
Kod djece kolske dobi moe da se primijeti da
imaju slabu koncentraciju, esto ometaju kolske
aktivnosti, imaju lo uspjeh u koli, esto se tuku. Usljed
svega ovoga, imaju vrlo malo prijatelja, a prijateljstva
sklapaju iskljuivo sa drugom djecom koja takoe imaju
problema u ponaanju. Imaju konstantnu potrebu da
se suprotstavljaju odraslima, esto su frustrirani. Ne
saosjeaju sa drugima.
to se adolescenata tie, kod njih su dominantni
sljedei znakovi: ne potuju autoritete, te se vrlo esto
iskljuuju iz kola, imaju lo kolski uspjeh i esto izostaju
iz kole, vrlo esto koriste narkotike i alkohol, uestvuju
u tunjavama, kraama, unitavaju tuu imovinu, vole
gledati nasilne scene i uivaju u patnji drugih.
KOJA DJECA MOGU POSTATI RTVE
NASILJA?
Djeca koja su najee rtve nasilja odskau od druge
djece po razliitim karakteristikama, kao npr.: boja koe,
vjerska i nacionalna pripadnost, nain oblaenja, uspjeh
u koli, ... To su esto tiha, mirna, pasivna, nesigurna
djeca, djeca koja imaju nisko samopouzdanje, djeca koja
su anksiozna. Ona vrlo esto imaju malo prijatelja koji e
da stanu na njihovu stranu kada se nau u nevolji. Odnosi
u njihovoj porodici su takvi da ih roditelji pretjerano
tite. Iz ovakvih porodica dolaze djeca koja ne znaju da
se zauzmu za sebe, te imaju loe socijalne vjetine. Ona
su podobna kao rtve nasilja, jer ne prijavljuju nasilje.
Djeca koja su rtve nasilja vrlo esto misle da su to nasilje
zasluila, te se kod njih razvija osjeaj krivice. Ona imaju
manjak sigurnosti da potrae pomo, esto imaju manje
podrke od nastavnika i ostalih uenika. To su i djeca
koja su promijenila kolu, pa su nova u razredu, te imaju
pretjeranu elju da se uklope, na bilo koji nain. Pored
ovog, u ovu rizinu skupinu spadaju i nadarena, ljubazna
djeca, djeca nieg socijalno-ekonomskog statusa, djeca
sa potekoama u razvoju, djeca razvedenih roditelja, te
djeca rtve porodinog nasilja.
Ono to je bitno da se napomene, kada je rije o
karakteristikama djece koja predstavljaju mogue rtve
nasilja, jeste to da je njima potrebno pristupati sa velikim
oprezom i ne vriti generalizacije, u smislu da se, npr.
svako dijete koje je nadareno, gleda kao rtva nasilja, itd.
KOJE SU POSLJEDICE NASILJA
MEU DJECOM?
Koliko je ozbiljna pojava nasilja meu djecom, govori
injenica da ono ostavlja posljedice, kako na djecu koja
su rtve nasilja, tako i na one koji vre nasilje, ali i na onu
djecu koja to nasilje posmatraju.
KOJE POSLJEDICE IMAJU DJECA KOJA
SU RTVE VRNJAKOG NASILJA?
Djeca se vrlo teko odluuju da prijave nasilje, tako
da se nasilje nad njima teko uoava, ukoliko nema
tragova na tijelu, ali roditelji i nastavnici treba da znaju da
djeca na indirektan nain, svojim ponaanjem, odnosno
promjenama u njemu, ukazuju na nasilje nad njima. Koja
su to ponaanja koja nam mogu ukazati na nasilje nad
djetetom?
- Djeca koja su rtve vrnjakog nasilja esto su tuna
i depresivna, imaju nisko samopotovanje, nesigurna
su, karakterie ih anksioznost i strah.
- esto im se ne ide u kolu, ili se boje ii u kolu i
dolaziti iz nje, pa mole roditelje da ih voze i dovoze iz
kole. Ponekad se deava da mijenjaju put do kole.
- Kada treba da idu u kolu dobijaju temperaturu, ale
se na bolove u stomaku i glavobolje.
- esto nisu raspoloena, znaju zaspati plaui, a da za
to nemaju odreeni razlog.
- Povlae se u sebe, prestaju da jedu, imaju none
more, a ponekad se javlja i nesanica.
- Odbijaju da razgovaraju sa roditeljima i postaju drska
prema njima.
8. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje meu djecom.
- Kui se vraaju sa poderanom odjeom ili torbom,
pocijepanim knjigama.
- Imaju neobjanjive modrice i ogrebotine.
- Ponekad i sama postaju nasilna. Poinju zastraivati
drugu djecu.
- Neke rtve su toliko uznemirene da pokuavaju ili
poine samoubistvo.
- Ova djeca znaju da imaju problema sa koncentraci-
jom, te im, vrlo esto, slabi i kolski uspjeh.
Studije su pokazale da su u mladalakom dobu takve
osobe depresivnije od svojih vrnjaka. Dua izloenost
nasilju ostavlja na njih duboke posljedice, koje kasnije
utiu na emocionalni, drutveni i profesionalni razvoj.
Djeca koja su rtve nasilja esto ne ele da prijave
nasilje, pa ak i kada se nasilje nad njima otkrije, ona vrlo
teko progovaraju o njemu.
KOJE POSLJEDICE IMAJU DJECA
KOJA VRE NASILJE?
Takva djeca su vrlo esto i sama bila izloena nasilju,
bilo u koli, porodici ili negdje drugdje. Imaju loiju
panju i koncentraciju, esto ometaju kolske aktivnosti i
imaju lo uspjeh u koli. Opinjena su nasilnim lmovima,
video igricama, imaju malo prijatelja, te su vrlo esto
neprihvaena zbog svog ponaanja. Drue se sa drugom
djecom koja su takoe nasilna i konstantno vole da se
suprotstavljaju odraslim osobama. esto se osjeaju
frustrirano i djeluju kao da ne saosjeaju sa onima nad
kojima su izvrila nasilje.
9
Ponekad djeca koja se ponaaju nasilno ne znaju
da je takvo ponaanje loe, ili oponaaju stariju brau i
sestre ili ljude kojima se dive. Ona moda ne znaju bolje
naine komuniciranja s vrnjacima ili prolaze kroz neke
probleme, pa to pokazuju kroz nasilje. Ponekad ih neko
drugi navodi na nasilje, npr. neki prijatelji.
Ova djeca ne moraju uvijek biti ukljuena u in nasilja,
mogu biti i organizatori grupe, tj. podsticati i nagovarati
druge da se nasilno ponaaju.
Sklonost ka nasilju, ukoliko se ne zaustavi, ostavlja
dugorone posljedice i na nasilnika. Takva djeca esto
postaju agresivne osobe kad odrastu i ee su sudski
kanjavana.
Djeci koja se ponaaju nasilno takoe treba pomoi,
a ne samo kazniti ih. Ako se njima ne pomogne, ona e
odrasti u nasilne odrasle ljude i nasiljem e rjeavati svoje
probleme.
KOJE POSLJEDICE NASILJE
OSTAVLJA NA DJECU KOJA TO
NASILJE POSMATRAJU?
Trea kategorija sudionika u nasilju, svjedoci nasilja,
kao posljedicu prisustvovanja nasilju mogu imati
poveanu anksioznost ili strah, ali mogu u budunosti
postati i tolerantniji prema razliitim oblicima agresivnog
ponaanja
10
.
9. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje meu djecom.
KAKO DJECA TREBA DA SE
PONAAJU U SITUACIJI KADA SU
IZLOENA NASILJU?
Svako nasilje treba da bude prijavljeno pravovremeno,
kako bi se adekvatno reagovalo i sprijeilo dalje nasilno
ponaanje. Ono o emu djeca nad kojom se vri nasilje
ne treba da razmiljaju, jeste da su ona ta koja zasluuju
nasilje, jer nasilje ne zasluuje niko. rtve nasilja obino
osjeaju sram, jer je neko nasilan prema njima. Sram ne
treba da osjea rtva, ve onaj koji vri nasilje, jer on ima
problem. Djeca ne bi trebala sama da se suoavaju sa
problemom nasilja, ve treba da trae pomo odraslih
i to onih u koje imaju povjerenja, a to mogu da budu:
roditelji, omiljeni nastavnik, struni saradnici u koli,
direktor ili neko drugi.
KAKO RODITELJI TREBA DA SE
PONAAJU U SLUAJU NASILJA
MEU DJECOM?
Ukoliko roditelj ima sumnju da mu je dijete rtva
neijeg nasilnog ponaanja, potrebno je da ga ohrabri
da mu ispria sve to moe. Ono ega roditelj treba da se
pridrava dok mu dijete pria, je sljedee:
- sluati svoje dijete i ne prekidati ga,
- potruditi se da pruite svom djetetu priliku da vam
detaljno, koliko je ono u stanju, opie dogaaje koji
su vezani za nasilje nad njim/njom,
- potruditi se da ga uvjerite da vam treba prijaviti svaki
oblik nasilja koji se nad njim ili njom provodi, te da
time ne ini nita pogreno,
- ne ohrabrivati dijete da uzvraa nasiljem prema osobi
koja vri nasilje nad njim/njom,
- ne treba da se zanemaruje zastraivanje, kao jedan
oblik nasilja,
- reagovati odmah, im se dijete prvi put povjeri da je
doivilo nasilje,
- informisati se o simptomima koji se javljaju kod djece
koja su doivjela nasilje i potruditi se da, ukoliko se
neki od njih prepozna kod djeteta, potraiti pomo
strune osobe (npr. strunog saradnika u koli,
psihologa u nekoj zdravstvenoj instituciji).
Ukoliko se nasilje deava na putu do kole ili u koli:
- savjetovati dijete da u kolu ide ili se iz nje vraa
uvijek u drutvu drugova,
- potraiti pomo nastavnika i strunih saradnika u
koli,
- obavijestiti i roditelje druge djece, koja mogu da
budu potencijalne rtve nasilja.
Ukoliko roditelj sumnja da se njegovo dijete nasilno
ponaa, potrebno je pokuati to zaustaviti, tako to e
se:
- razgovarati sa njim/njom i objasniti mu/joj posljedice
nasilnog ponaanja,
- poveati prisutnost roditelja u djetetovim
aktivnostima, vie se baviti djetetom,
- ukoliko se primijeti da dijete ima model nasilnog
ponaanja u porodici, uticati na te ljude da se
drugaije ponaaju, kako dijete ne bi prisustvovalo
nasilnim scenama u porodici,
- razgovarati sa djetetovim nastavnicima i strunim
saradnicima u koli, kako bi se i od njih dobila podrka
u promjeni ponaanja svog djeteta,
- hvaliti svoje dijete svaki put kada se ono ne ponaa
nasilno, odnosno, kada neku koniktnu situaciju
nenasilno rijei,
- ukoliko dijete ne eli da razgovara o tome ta se
deava u koli, potrebno je biti uporan, i ne treba
odustajati.
TA PREDUZETI U SLUAJU NASILJA?
KAKO NASTAVNICI I STRUNI
SARADNICI TREBA DA SE PONAAJU U
SLUAJU NASILJA MEU DJECOM?
Svi zaposleni u koli duni su da sprijee nasilje
koje se deava u koli i u njenoj blizini, ali i da reaguju
u sluaju sumnje da se nasilje meu djecom deava u
okviru porodice, ili nekom drugom mjestu. U rjeavanju
tog problema, profesionalci u koli treba da sarauju
sa policijom, centrom za socijalni rad, zdravstvenim
institucijama, itd.
Nastavnik, ukoliko posumnja na nasilje u porodici,
treba odmah da o tome informie strune slube u
koli. Ukoliko naie na scenu nasilja, treba odmah da
intervenie kako bi se ono zaustavilo.
U sluaju da uenik prijavi nasilje nastavniku ili
strunom saradniku, nuno je preduzeti sve adekvatne
mjere da bi se taj problem rijeio. Ni u kom sluaju se ne
bi smjelo iznevjeriti ukazano povjerenje i uenika koji je
prijavio nasilje dodatno izloiti neprijatnostima.
Potrebno je osigurati podrku djetetu koje je doivjelo
nasilje, ali i njegovim roditeljima. U sluaju vrnjakog
nasilja, vano je da se dijete koje vri nasilje odmah ne
kanjava (najee su i ta djeca izloena nasilju), ve mu
omoguiti razgovor sa strunim saradnicima u koli, a tek
onda izrei mjere.
Pod medijima podrazumijevamo novine, magazine,
radio i televizijske stanice, te internet.
Uticaj medija na formiranje stavova kod djece nije
nimalo beznaajan. Mediji su na treem mjestu kao
izvori uenja nasilja, odmah iza porodice i drutvenog
okruenja. Djeca su od najranije dobi izloena djelovanju
nasilja u medijima. Danas televizija dominira ivotom
djece, kako u gradskim, tako i seoskim sredinama. Pored
televizije, djeca rano dolaze i u kontakt sa kompjuterima,
pa su dosta i u kontaktu sa internetom i informacijama
koje na njemu mogu dobiti.
Vie od 50% svog slobodnog vremena djeca provedu
u gledanju lmova i sve uestalijem igranju igrica na
kompjuteru, koje su ponekad prepune nasilnog sadraja
i koje nisu prilagoene djeijem uzrastu, pa ih djeca esto
shvataju i oponaaju bukvalno. To djecu dovodi do toga
da ih ona u svakodnevnom ivotu primjenjuju u istim
ili slinim situacijama. Nasilni junaci postaju uzori djeci
irom svijeta.
Negativni efekti medijskog nasilja su sljedei:
- Djeca postaju tolerantnija prema nasilju i ono im
manje smeta.
- Razvijaju krive stavove o nasilju i imaju gubitak
saosjeanja prema onima koji trpe nasilje.
- Poinju gledati svijet kao nasilan, plaei se da e se
nai u situaciji da trpe nasilje.
- Sve vie ispoljavaju asocijalno i nasilno ponaanje.
- Vie su izloena nasilju i imaju potrebu za vie nasilja
u igri.
- Koniktne situacije pokuavaju rijeiti koristei se
nasiljem kao prihvatljivim i poeljnim.
- ive u virtuelnom svijetu, ne razvijaju optimalno
emocionalnu inteligenciju, ni samopouzdanje.
- Manjka im kreativnosti, poveava im se mogunost
razvoja depresije i nesigurnosti.
- Prisutno je nerazumijevanje pravog znaenja nasilja,
pa iz toga proizilazi pogreno zakljuivanje.
- Nasilje vri konstantan uticaj na navike i nain ivota.
Da bi se donekle suzbili efekti nasilja u medijima na
djecu, postaje praksa da se na televiziji emituju upozorenja
za gledaoce, koja se odnose na donju uzrasnu granicu za
koju je sadraj koji slijedi nekodljiv.
Takoe, potrebno je skretati panju novinarima,
prilikom izvjetavanja o nasilju nad djecom, da imaju
obavezu da zatite identitet djece ukljuene u in nasilja,
da vode rauna o njihovom dostojanstvu i ansama za
rehabilitaciju, koja e biti oteana ukoliko djeca ostanu
javno obiljeena ovim inom. Ovo ponekad nije lako, jer
je u stalnoj borbi za gledanost i tira, senzacionalizam
veoma zastupljena novinarska praksa, kod nas, ali i u
svijetu. Ipak, mora se imati u vidu da novinarski kodeksi
imaju propise za zatitu maloljetnika u medijima, i da
je od posebne vanosti potovati te propise kada se
izvjetava o nasilju. To je vano zbog tete koja se moe
nanijeti djeci na koju se konkretan sluaj odnosi, a moe
imati i kontraefekte promocije nasilja umjesto borbe
protiv njega.
INTERNET I NASILJE
Nasilje preko interneta, u svijetu poznato kao
cyberbullying, pojam je za svaku komunikacijsku
aktivnost kompjuterskom tehnologijom, koja se moe
smatrati tetnom, kako za pojedinca, tako i za opte
dobro. Ovaj oblik nasilja nad djecom obuhvata situacije
kad je dijete izloeno napadu nekog drugog djeteta,
tinejdera ili grupe djece ili odrasle osobe, putem
interneta ili mobilnog telefona.
Postoje dvije vrste nasilja preko interneta, direktno i
indirektno. Direktno nasilje se dogaa kada osoba koja
vri nasilje:
- alje uznemirujue poruke mobilnim telefonom,
e-mailom ili na chatu,
- Ukrade ili promijeni lozinku za e-mail ili nadimak na
chatu,
- Objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu,
blogu ili internetskoj stranici,
- alje uznemirujue slike putem e-maila ili MMS
poruka na mobitelu,
- Postavlja internetske ankete o rtvi,
- alje viruse na e-mail ili mobilni telefon,
- alje pornograju i neeljenu potu na e-mail ili
mobilni telefon,
- Lano se predstavlja kao onaj nad kojim vri nasilje,
itd.
Nasilje putem interneta ukljuuje podsticanje grupne
mrnje, napade na privatnost, uznemiravanje, praenje,
vrijeanje, nesavjestan pristup tetnim sadrajima, te
irenje nasilnih i uvredljivih komentara. Moe ukljuivati
slanje okrutnih, katkad i prijeteih poruka, kao i kreiranje
internetskih stranica koje sadre prie, crtee, slike i ale
na raun rtve.
Posljedice nasilja preko interneta katkad mogu biti
i ozbiljnije od posljedica nasilja u stvarnim situacijama.
Naime, publika koja posmatra nasilje preko interneta,
esto je mnogo ira od one na kolskom igralitu, u
razredu, ispred zgrade i slino. Uz to, kod nasilja na
internetu postoji snaga pisane rijei, jer rtva moe svaki
put ponovno proitati ta je nasilnik o njoj napisao, a u
verbalnom obliku uvrede se lako mogu zaboraviti. Pisana
rije djeluje konkretnije i realnije od izgovorene.
Dalje, vrlo je mala mogunost da se izbjegnu ovakva
nasilna ponaanja, s obzirom na to da se na internetu
moe dogoditi bilo kad i bilo gdje. Poto nasilnik moe
ostati anoniman, velikom broju djece upravo ta injenica
slui kao podsticaj da se nasilno ponaaju, iako u stvarnom
svijetu vrlo vjerovatno ne bi bila nasilna.
MOBILNI TELEFONI I NASILJE
Jedan od popularnih oblika nasilja nad djecom, koji
donosi moderno doba tehnologije, je i nasilje putem
mobilnih telefona. Ono ukljuuje bilo kakav oblik poruke
zbog koje se dijete osjea neugodno ili mu se tako prijeti
- moe biti tekstualna, videoporuka, fotograja, poziv -
odnosno bilo kakva viestruko slana poruka kojoj je cilj
uvrijediti, zaprijetiti, nanijeti bilo kakvu tetu djetetu,
vlasniku mobilnog telefona.
ta mogu da urade roditelji?
- Naglasiti djetetu da bude paljivije kada bira kome
daje broj mobilnog telefona.
- Neka paljivo koristi neku od chat usluga preko
mobilnog telefona.
- Ako dobije poruku s nepoznatog broja, neka ne
odgovara. Ne treba da odgovara ni na poznate
brojeve ako se zbog sadraja poruke osjea loe ili
neugodno.
- Istaknuti djetetu da bude paljivije kada alje poruke
drugima.
- Potaknuti ga da se prije slanja poruke zapita moe li
ona uvrijediti ili na bilo koji nain natetiti onome koji
je prima
- Postaviti pravilo prema kojem nije doputeno slati
fotograje ili videozapise drugih ljudi bez njihova
doputenja, kao ni slati sadraje koji mogu uvrijediti
druge ljude.
- Ako dijete dobije neprimjerenu poruku, poziv ili je
izloeno nasilju, dati mu podrku i potaknuti ga da
odmah razgovara s vama ili nekom drugom odraslom
osobom u koju ima povjerenja (poput nastavnika,
kolskog psihologa, pedagoga), kako se problem ne
bi pogorao.
- Ako je rije o ozbiljnijim oblicima nasilja, posebno
zastraujuim prijetnjama, razmisliti o tome da
sve prijavite policiji. U takvim sluajevima dobro
je sauvati poruke u mobilnom telefonu, ili negdje
drugdje zapisati podatke o datumu, vremenu i
sadraju poruke ili poziva.
MEDIJI I NASILJE
Svaka osoba se nebrojeno puta u svom ivotu nala
u koniktnoj situaciji, tj. u sukobu sa drugom ili drugim
osobama. Naini na koje su se ti sukobi rjeavali su
razliiti. U nekim koniktnim situacijama se poputalo,
u nekim odustajalo od prepirke, a nekada smo eljeli da
ostvarimo ono to smo zacrtali i od toga nismo poputali.
Nai naini reagovanja su se razlikovali iz odreenih
razloga, o kojima emo detaljnije govoriti neto kasnije.
Ono o emu bismo prvo poeli, jeste odgovor na pitanje
ta je to sukob.
Sukob je situacija u kojoj dvije ili vie osoba ili grupa
ele ostvariti svoj cilj, interes ili potrebu, ali u toj elji za
ostvarenjem sopstvenog cilja vide samo sebe, prikupljaju
energiju da bi dostigli zamiljen cilj, a onu drugu stranu
doivljavaju kao prepreku ili prijetnju. ta znai kada
se kae upravljati sukobom? To ne znai izbjegavanje
sukoba, nego vjeto i kreativno rjeavanje problemske
situacije u kojoj se nalazi dvije ili vie osoba ili grupa.
11
VRSTE SUKOBA
Postoje razliite klasikacije sukoba, a mi emo ovdje
navesti neke od njih. Autorka Kova Cerovi smatra da se
sukobi mogu podijeliti prema tri kriterija: po predmetu,
obimu i posljedicama.
12
Tako ona sukobe prema predmetu
dijeli u zavisnosti od toga oko ega je nastao sukob,
od igrake do dravnih granica. Po obimu, prema ovoj
autorki, sukobi se dijele na interpersonalne, intergrupne
i meunarodne. Interpersonalni sukobi podrazumijevaju
sukobe koji su nastali izmeu odreenog broja osoba, za
razliku od intergrupnih, koji nastaju izmeu odreenih
grupa, dok su meunarodni sukobi, sukobi izmeu
drava. Podjelu sukoba na osnovu posljedica, vrimo
na osnovu toga kakav je bio njihov uinak na strane u
sukobu. Tako imamo one banalne, do onih fatalnih.
Autorke Triki i Koruga
13
sukobe dijele prema uzroku
i efektima. Prema uzroku, sukobi se dijele na sljedee
vrste:
1. Sukob informacija - koji nastaje usljed nesporazuma
u komunikaciji (npr. pogrene informacije, stare
informacije, netane, lane informacije), kad postoji
nedostatak komunikacije ili njeno izbjegavanje
(pomanjkanje informacija, parcijalne informacije
koje lako produkuju ogovaranja, spekulacije...), kod
prenoenja tzv. tekih informacija (kontradiktorne,
uznemiravajue, ...).
2. Sukob interesa - javlja se zbog suprotstavljenih
potreba, odnosno zbog suprotstavljenih naina
zadovoljenja istih potreba.
3. Sukob u odnosima - nastaje kada obje ili jedna strana
ponu da produkuju predrasude o drugoj strani i da
se ponaaju u skladu s njima, to najee ini da bi
sebi poveala vrijednost ili da pomou negativne
slike o drugima formira pozitivnu sliku o sebi.
Takoe, sukob se javlja i kada jedna (ili obje strane)
ponu da zanemaruju svoju odgovornost i postanu
nepouzdane za drugu stranu. Ovakvo - negativno
ponaanje se od druge strane opaa kao neto to
ugroava jedinstvo grupe. Kada doe do pojave
ovakvog ponaanja, trajno se poremete odnosi meu
stranama, polako se razvija konikt.
4. Sukob resursa - nastaje kada dvije ili vie osoba,
odnosno strana, ele neto ega ima malo, nedovoljno
za sve u onoj mjeri u kojoj se oekuje.
SUKOBI I
NJIHOVO
RJEAVANJE
11. Za Svemire (2000). Uzelac, M. Mali korak
12. Uionica dobre volje (1995). Kova Cerovi, T., Rosandi, R., Popadi, D., Grupa Most.
13. Vrnjaka medijacija od svae slae. Zorica Triki i Dragana Koruga. Kancelarija nemake agencije za tehniku saradnju GTZ.
SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE
5. Sukob vrijednosti - javlja se u situacijama u kojima
se meu sagovornicima suprotstavljaju sistem
vrijednosti i uvjerenja (npr. kako neto treba da se
radi, kakvi ljudi treba da budu, kako da se ponaaju).
Takoe, sukob se javlja i kada se u timovima ili grupama
sa zajednikim ciljevima, pojave razlike u vizijama i
ciljevima, a i teko se postie usaglaavanje.
6. Strukturalni sukob - kada u jednoj grupi, manje ili
vie organizovanoj, ne postoji jasna struktura odnosa
koji vladaju meu lanovima, kada su nedovoljno
denisane uloge i procedure (grupna i individualna
ponaanja, obrasci...), kada je nejasna raspodjela
odgovornosti, pa se zbog toga lako nakaleme
spoljanji faktori - ogranienja, stres (npr. previe
posla nedovoljno resursa i sl.), javlja se sukob koji
duboko zadire u sr funkcionisanja dotine grupe i
ozbiljno remeti njenu funkcionalnost.
Po efektima do kojih dovode, sukobi se mogu
podijeliti na:
1. Funkcionalne - sukobi koji dovode do konstruktivnih
promena u odnosima meu pojedincima/ grupama,
poveavaju ekasnost i sl.
2. Nefunkcionalne - sukobi koji dovode do stagnacije,
pogoranja odnosa, nasilja i sl.
Svaki sukob ima potencijal da bude funkcionalan ili
ne, a ta e biti, prije svega zavisi od stavova i reakcija
uesnika u njemu. Vano je imati na umu da u svakoj
koniktnoj situaciji imamo mogunost da biramo, kojim
emo putem krenuti.
NAJEI UZROCI SUKOBA
U KOLI/ODJELJENJU
Sukobi koji izbijaju u koli izmeu uenika, uzrokovani
su razliitim faktorima. Autorke Triki i Koruga
14
navode
neke od njih:
1. Takmiarska atmosfera
Ukoliko u grupi postoji takmiarska atmosfera, djeca/
mladi se ue da rade jedno protiv drugog, umjesto da
zajedniki rjeavaju zadatke i rjeavaju probleme. Sukobi
se esto pojavljuju u situacijama kada:
- svako radi za sebe i brine o sebi,
- nema razvijene vjetine za rad u timu,
- se djeca/mladi osjeaju prisiljeno da pobijede u
interakcijama,
- ne postoji povjerenje u odrasle i drugu djecu/mlade
u koli/odjeljenju.
2. Netolerantna atmosfera
Netolerantna grupa je puna neprijateljstva i
nepovjerenja. U njoj se javljaju grupaenje i oigledna
mrzovolja; djeca/mladi ne znaju kako da jedno drugom
prue podrku, budu tolerantni, ili ljubazni. Sukobi se
mogu pojaviti u situacijama:
- stvaranja klika i rtvenog jagnjeta,
- netolerantnosti prema nacionalnim ili kulturnim
razlikama,
- nedostatka podrke od strane vrnjaka, to vodi u
usamljenost i izolaciju,
- ozlojeenosti u odnosu na postignua, imovinu ili
kvalitete drugih.
3. Neadekvatna komunikacija
Neadekvatna komunikacija stvara posebno
plodno tlo za sukobe. Veliki broj sukoba nastaje usljed
nerazumijevanja ili pogrenog tumaenja namjera,
osjeanja, potreba ili akcija drugih. Neadekvatna
komunikacija ili potpuni nedostatak komunikacije moe
dovesti do sukoba, kada djeca/mladi:
- ne znaju kako da izraze svoje potrebe ili elje,
- nemaju kome da izraze svoja osjeanja i potrebe, ili
se boje da to uine,
- ne znaju kako da sasluaju druge.
4. Neadekvatno izraavanje emocija
Nain na koji djeca/mladi izraavaju svoja osjeanja
igra vanu ulogu u nastanku i razvijanju sukoba. Sukobi
se mogu pojaati kada uesnici u njemu:
- izgube vezu sa sopstvenim osjeanjima,
- ne poznaju konstruktivne naine izraavanja bijesa i
frustracije,
- potiskuju emocije,
- nemaju samokontrolu.
5. Nedostatak vjetina za konstruktivno
rjeavanje konfikata
Sukobi u koli/odjeljenju mogu se pojaati kada
uesnici u njima (djeca, mladi, odrasli) - ne poznaju naine
kako da kreativno reaguju na sukobe. Roditelji, profesori
i vrnjaci esto nagrauju, podravaju nasilne ili veoma
agresivne pristupe sukobima.
6. Zloupotreba moi od strane odraslih
Odrasli imaju jak uticaj na gore navedene faktore,
posebno kada:
- frustriraju djecu postavljajui im neracionalna ili
nerealno visoka oekivanja,
- kontroliu grupu i pojedince uvoenjem velikog
broja neeksibilnih pravila,
- dosljedno pribjegavaju autoritativnoj upotrebi moi,
- uspostavljaju atmosferu punu straha i nepovjerenja.
7. Nedovoljni resursi
Nedovoljni resursi u koli/odjeljenju se najee
odnose na ograniena sredstva za rad, zike uslove koji
vladaju, ili veoma siromaan repertoar aktivnosti koji
se nudi. Na primjer, ako je jedini nain da se dobije ili
popravi ocjena usmeno odgovaranje, lako moe doi do
sukoba kada e ko biti na redu i imati svoju ansu, ili ako
je ogranien broj kompjutera i sl.
8. Razliite vrijednosti
Razliite vrijednosti mogu dovesti do sukoba koji se
najtee razrjeavaju, jer zadiru najdublje u svakoga od nas
i dovode u pitanje ona vjerovanja koja su nam najdraa.
U tim situacijama vjerujemo da je naa sutina dovedena
u pitanje, pa se svaka strana vrsto dri svojih pozicija. U
ove sukobe spadaju oni koji su povezani sa religioznim,
politikim, estetskim uvjerenjima. U njih spadaju i sukobi
u vezi sa ciljevima. U koli se mogu odnositi na razliita
uvjerenja od toga ta je prava muzika, do toga kako
treba da se ponaamo jedni prema drugima i ta su
jedine prave ivotne vrijednosti.
FUNKCIJE SUKOBA
Svaki sukob moe da bude funkcionalan ili
nefunkcionalan, to ne zavisi od same koniktne situacije,
ve od ponaanja pojedinaca u njoj. Kada je sukob
funkcionalan, on dovodi do pozitivnih ishoda, kao to
su:
1. Kreativna tenzija, koja pokree grupu i pojedince
naprijed, dovodi do toga da se sve strane i take
gledita uju i sasluaju i dovodi do korisnih razmjena
informacija.
2. ienje, koje omoguava razmjenu emocija u
nekom sigurnom kontekstu, gdje je prisutno aktivno
sluanje i isti put napretku.
3. Okupljanje pojedinaca i grupe oko rjeavanja
zajednikog problema, promovie grupnu viziju i
identitet, vrijednosti koje su zajednike, omoguava
postavljenja prioriteta, otkrivanje zajednikog u grupi,
te otkrivanje, priznavanje i uvaavanje razliitosti.
4. Zahtjev za promjenu omoguava iznoenje neslaganja,
te otvara diskusiju i moe da vodi ka razrjeenju
konikta.
5. Razvoj mehanizama prevencije konfikata, sistema
kontrole i razrjeavanja
Kada je sukob nefunkcionalan, on dovodi do
negativnih ishoda, kao to su:
1. Negativna tenzija, koja koi individue i grupu, vraa
ih/je unazad, ugroava line i grupne interese, te se
usljed te tenzije gube dobre ideje ili za njih nema
podrke.
2. Negativno izraavanje emocija, usljed kojeg cijela
grupa biva zahvaena sukobom, te moe da doe do
nasilja.
3. Podrivanje grupnog jedinstva, kada se deava
da lanovi biraju strane, trae se razlike i svi se
fokusiraju na to, moral pada i dolazi do reorganizacije
prioriteta.
4. Ugroavanje mogunosti pozitivne promjene koje
odvlai ogromnu energiju.
STRUKTURA SUKOBA I UOBIAJENI
NAINI PONAANJA U KONFLIKTIMA
Ponaanje ljudi koji se nalaze pred sukobom nalazi se
pod uticajem dvije vane sile, odnosno dva vana faktora:
vanosti ili procijenjenoj vanosti predmeta sukoba, i
vanosti, odnosno procijenjenoj vanosti osobe ili grupe
sa kojom se sukobljavamo. Shodno tome koliko svakom
od ova dva faktora pridajemo znaaj, zavisie i nae
ponaanje u tom sukobu. Te razliite naine ponaanja
u sukobima moemo da predstavimo i na sljedei nain,
kako je to uradila autorka Kova Cerovi u knjizi Uionica
dobre volje.
15
BRIGA ZA SEBE
(tj. za predmet sukoba)
B
R
I
G
A

Z
A

D
R
U
G
O
G
MALA VELIKA
VELIKA
poputanje,
izbjegavanje,
ignorisanje
sukob
rjeavanje sukoba
kao problema,
traganje za novim,
konstruktivnijim
rjeenjima
MALA
ad hoc
pristupanje,
sukoba i
nema
igra na pobjedu,
istrajavanje pri
svakom svom
prijedlogu
Da malo razjasnimo tabelu. Kada je rije o vanosti
ili procijenjenoj vanosti predmeta sukoba, razliito se
ponaamo u situacijama kada procijenimo da nam je
predmet sukoba veoma znaajan (to se deava onda
kada smo u njega uloili puno truda i vremena, kada nam
je lino vaan, kada ga doivljavamo kao ivotnu ansu,
ako smo sebi ili nekome ko nam je znaajan obeali da
emo ga ostvariti, itd.), u odnosu na situacije kada nam
se on ne ini znaajan (ako imamo druge izbore, druge
mogunosti i ako nas mnogo ne ugroava). Slino se
deava i kada je rije o naoj procjeni druge osobe ili
drugih osoba sa kojima bismo uli u sukob. Kada nam je
stalo do druge osobe (bilo da je ona na nadreeni, neki
nezaobilazni autoritet, vrlo opasan protivnik, ili neko sa
kim elimo da imamo trajno dobar odnos, itd.), razliito
se ponaamo u odnosu na situacije kada nam do druge
osobe nije stalo (jer je prolazna u naem ivotu, ne elimo
da se ulaemo u odnos sa njom, itd.).
Iz odnosa brige za predmet sukoba i brige za drugoga,
moemo da izvuemo pet oblika ponaanja u sukobu,
a to su: izbjegavanje, povlaenje, takmienje, saradnja
i kompromis. U daljem dijelu teksta imaete priliku da
15. Uionica dobre volje (1995). Kova Cerovi, T., Rosandi, R., Popadi, D., Grupa Most.
proitate u kojim situacijama su ovi navedeni oblici
ponaanja u sukobima poeljni, a u kojim nisu.
Ukoliko nam je malo stalo i do predmeta i do osobe sa
kojom se sukobljavamo, onda do sukoba ne dolazi, tj. mi
koristimo izbjegavanje kao nain ponaanja u sukobu.
Ovaj nain ponaanja je prihvatljiv: kada problem zaista
nije znaajan za nas, kada nam je odnos sa suprotnom
stranom beznaajan ili kada nema dovoljno vremena
za rjeavanje problema, a odluka nije od neke vanosti.
Ovaj stil ponaanja u sukobu nije dobar u sljedeim
situacijama: kada nam je stalo do odnosa sa drugom
osobom, a i do samog predmeta sukoba, kada se ovaj
stil esto koristi, kada bi posljedica primjene ovog stila
bila negativna osjeanja kod druge osobe i ako bi zbog
ovakvog ponaanja druga osoba lake ostvarila zacrtan
cilj.
Ukoliko nam je mnogo stalo do druge osobe, a
malo do predmeta sukoba, onda primjenjujemo stil
prilagoavanja, kao stil ponaanja u sukobu. Ovaj stil je
koristan kada nam zaista nije stalo do problema ili kada
nemamo uticaja na protivnika, ali isto tako, niti namjeru
da mu se suprotstavljamo. Ovaj stil sukobljavanja nije
poeljan kada se uobiajeno koristi da biste bili prihvaeni
od ljudi i kada druga strana eli da ostvari saradnju, ali
se zbog vaeg prilagoavanja stie utisak, kao da je ona
nametnula rjeenje.
Kada se desi da nam je vrlo vaan predmet sukoba,
a da nam nije stalo do osobe sa kojom treba da se
sukobimo, onda igramo na pobjedu i nastojimo po svaku
cijenu da budemo pobjednici u tom sukobu, bez obzira
na posljedice po na budui odnos sa tom osobom,
i koristimo stil takmienja. Ovaj stil sukobljavanja je
koristan kada problem treba hitno da se rijei ili kada
ste toliko sigurni u ono to elite i da ste u pravu i kada
vam je bitno da to dokaete. Njega je vrlo loe koristiti
esto, kao i svaki drugi stil sukobljavanja, ali i u sljedeim
situacijama: kada se nije niti pokualo sa primjenom
saradnje, kada je saradnja od svake strane bitna i kada se
nepotrebno umanjuje potovanje drugih.
I na kraju, kada se desi da nam je podjednako stalo
i do predmeta sukoba, ali i do osobe sa kojom treba
da se sukobimo, onda traimo konstruktivno rjeenje
problema, odnosno radimo na rjeavanju problema u vidu
saradnje. Ovaj stil je prihvatljiv kada je problem bitan, ali
je, isto tako, potrebno sauvati odnos, kada je bitno doi
do kreativnog rjeenja i kada postoji opravdana nada da
e rjeenje, do kojeg se doe, da zadovolji obje strane u
sukobu. Saradnja kao stil sukobljavanja nije prihvatljiva:
kada se nema dovoljno vremena, kada problemi nisu
od velikog znaaja, kada ima previe materijala koji
treba da se razmatra, da bi se dolo do rjeenja i kada su
ciljevi druge osobe, sa kojom ste u sukobu, oigledno
pogreni.
Kompromis je stil sukobljavanja koji se primjenjuje
kada nam je podjednako stalo i do druge strane, ali i
do predmeta sukoba, ali ne moemo da doemo do
saradnje. U kompromisu i jedna i druga strana, da bi dole
do rjeenja problema, djelimino odstupaju od prvobitno
zacrtanih rjeenja. Ovaj stil sukobljavanja je prihvatljiv:
kada je saradnja bitna, ali ju je teko primijeniti iz razliitih
razloga, kada se mora doi do nekog rjeenja, iako ono
nije najbolje i kada bi se insistiranje na saradnji pogreno
shvatilo i interpretiralo kao takmienje. Ovaj stil nije
dobar kada je bitno da se nae, to je mogue kreativnije
rjeenje i kada se ne mogu prihvatiti posljedice rjeenja
dobijenog na ovaj nain.
DINAMIKA SUKOBA
Sukob u okviru kojeg obje strane igraju na pobjedu,
zasniva se na procesu eskalacije. Kako tee taj proces? Kao
prvi znaci sukoba javljaju se nelagoda, podozrenje prema
drugoj osobi, tenzija, elja da se susret sa tom osobom
izbjegava. Sljedei korak u razvoju sukoba jestu optube,
uvrede, koje izriu i jedna i druga strana, i u toj fazi sukob
tei da naraste i da se razbukta. Vremenom obje strane
postaju sve uvjerenije da su u pravu, te je odustajanje u
ovoj fazi sve tee. Tu sukob doivljava eskalaciju.
U okviru same eskalacije nalaze se skrivena dva
procesa. Prvi proces se odnosi na gubitak povjerenja u
drugu osobu. Ona se sve vie doivljava kao neprijateljska,
njeno ponaanje se tumai iskljuivo i u svakom njenom
koraku se trai skriveni neprijateljski smisao. Drugi proces
se odnosi na preobraenje poetnog motiva za sukob.
U poetku se obino eli samo pobjeda, ali ukoliko se
sukob razbukta, esto se javljaju elje da se druga osoba
povrijedi, pa makar i izgubili tu borbu.
Nakon to ste mogli da proitate neto o strukturi i
dinamici sukoba, eljeli bismo da vam ukaemo na svrhu
poznavanja tih informacija. Naime, vrlo je vano da
profesionalci koji rade u kolama budu dobro upoznati sa
tom materijom, kako bi pravovremeno mogli da reaguju u
situacijama kada primijete da se izmeu njihovih uenika
razvija odreeno neprijateljstvo. Isto tako, ova saznanja bi
trebalo da imaju i sami uenici, kako bi prepoznali u kojoj
od gore navedenih faza sukoba se nalaze i pravovremeno
odreagovali sami ili zatraili pomo od starijih i problem
rijeili prije nego to se sukob razbukta. Odreen broj
nasilja meu vrnjacima u kolama javlja se nakon to se
sam sukob razbukta do te mjere da doe do eskalacije i
u tim situacijama djeca primjenjuju silu, kako bi pokuala
da sukob dovedu kraju i pobijede svog protivnika.
KAKO SE SUPROTSTAVITI SUKOBU?
Kako bismo se ekasno suprotstavili sukobu potrebno
je da radimo na sebi, da imamo povjerenje u sebe i
da razvijamo poseban odnos prema drugom, tj. da
prihvatamo legitimitet druge osobe. Iz ove dvije poetne
pretpostavke, koje su potrebne kako do sukoba ne bi
dolo, proizilazi est principa dobre komunikacije
16
:
16. Uionica dobre volje (1995). Kova Cerovi, T., Rosandi, R., Popadi, D. Grupa Most
1. Odgonetanje sopstvenih potreba Prvo od ega
treba da se poe, kada nas razliite situacije dovedu do
sukoba, jeste da se razmisli o sopstvenim potrebama.
Zato smo uli u sukob? ta stvarno hoemo? to
bolje spoznamo potrebe koje su u osnovi sukoba, to
emo imati vie mogunosti da ga rijeimo.
2. Prihvatanje drugog Vrlo je vano da drugoj osobi
dozvolimo da predstavi svoje zahtjeve, zatim, da
i ta druga osoba ima svoje potrebe, te da su one
podjednako vane kao i nae. Osobu sa kojom smo
u sukobu ne treba da gledamo kao neprijatelja, ve
kao nekoga ko je slian nama.
3. Razvoj nenasilnih komunikacijskih strategija U ove
strategije spadaju: paljivo sluanje, parafraziranje,
nenasilni govor, vremenska perspektiva, nivo
optosti, emocionalni nivo, razliite uloge, optimalna
koliina informacija i ziko ometanje komunikacije.
a. Paljivo sluanje je vjetina koja moe da se vjeba, a
odnosi se na nau sposobnost da se usredsredimo na
osobu sa kojom smo u sukobu i da paljivo pratimo
ono to nam govori, kako ne bismo gubili informacije,
pa ih kasnije sami konstruisali. Za ovo je potrebno
mnogo samokontrole i dosta hrabrosti.
b. Parafraziranje je tehnika koja podrazumijeva
ponavljanje onoga to je sagovornik rekao, ali svojim
rijeima (ne misli se na doslovno ponavljanje, odnosno
papagaj govor). Ovom tehnikom se sagovorniku
daje do znanja da je sasluan, sluaocu omoguava
da provjeri da li je pravilno razumio svog sagovornika.
Npr. nastavnica kae roditelju. Vae dijete mi toliko
die pritisak, da ja vie ne mogu normalno da izvodim
nastavu. Roditelj bi parafrazirao na sljedei nain:
Vas njegovo ponaanje zaista uznemirava.
c. Nenasilni govor predstavlja nain na koji se obraamo
drugima, izraavamo svoja osjeanja i misli, a da pri
tome ne vrijeamo nikoga. Postoje dvije vrste ovog
govora, a to su: jagovor i preokviravanje. Jagovor
je tehnika kojom govorimo o sebi, izraavamo svoja
osjeanja, govorimo u svoje ime i iz svoje koe. Ova
tehnika ne slui bjeanju od sukoba, ve izotravanju
onoga oko ega je sukob nastao. Jagovor ima tri
dijela, a to su:
- objektivno opisujemo postupke druge osobe,
zbez kvalikacija, vrednovanja, ocjenjivanja,
- govorimo o svojim osjeanjima, reakcijama
vezanim za njene postupke,
- dajemo mogue rjeenje problema.
Jagovor otvara komunikaciju i spremnost za
rjeavanje nastalog problema.
Preokviravanje predstavlja oblik aktivnog sluanja,
odnosno reagovanja na ono to sagovornik govori,
ali za razliku od parafraziranja, u preokviravanju
imamo donekle promjenu znaenja. Npr. neko kae:
Vi ste vrlo sebina osoba, koja unitava ovu rmu.
Preokviravanje bi zvualo na sljedei nain: Poto
vidim da vam je veoma stalo do rme, hajde da
razgovaramo o problemu koji vas mui.
d. Vremenska perspektiva Ovdje se smatra da razgovor
treba da se vodi o sadanjim dogaajima i o njihovim
posljedicama, a ne o nekim ranijim dogaajima, koji
su odavno zavreni i ijih se detalja slabo sjeamo.
Ukoliko produbljujemo diskusiju dodajui dogaaj
na dogaaj to ne vodi rjeavanju problema, ve
njegovom produbljivanju.
e. Nivo optosti Preporuuje se da se razgovara o to
konkretnijim stvarima i to direktnije, odnosno da se
razgovor vodi oko konkretnih problema.
f. Emocionalni nivo Poeljno je da osobe koje ulaze
u razgovor sa namjerom da rijee problem, to vie
umire svoje emocije, kako se one tokom diskusije
ne bi razbuktale. Jake emocije jesu pokazatelj koliko
se sukob razbuktao, ali nas one onemoguavaju u
njegovom rjeavanju.
g. Razliite uloge Tokom rjeavanja sukoba,
komunikacija preuzme takav tok da se uloge
spontano podijele, pa jedna strana bude slabija, a
druga jaa; jedna pokvarena, druga potena, itd.
Ono to je najbolje za rjeenje problema jeste da
se komunikacija ujednai, odnosno da osobe u
komunikaciji budu ravnopravne.
h. Optimalna koliina informacija to se ljudske panje
tie, ona ima svoje granice. Mi nismo u stanju da u
odreenom trenutku registrujemo i prikupimo
veliki broj informacija. Zato imamo problem sa
govornicima koji nam, u vrlo kratkom vremenskom
periodu, daju dosta informacija. Tada nam se deava
da poslije odreenog vremena prestanemo da ih
sluamo. Kada je rije o rjeavanju problema, to ne
bi trebalo da se desi, jer sukobljene strane treba da
pomno sasluaju jedna drugu. Zato je potrebno da se
daje neka optimalna koliina informacija, kako bi se,
to ekasnije, ilo ka rjeenju problema.
i. Fiziko ometanje komunikacije Komunikacija
ponekad ne ide kako treba, iz nekih spoljanjih
razloga. Previe je drugih ljudi, nema sobe u
kojoj biste imali mir, nemate gdje da sjednete ili
nemate uopte vremena za razgovor. Ovo sve
mogu da budu prekretnice za ostvarenje uspjene
komunikacije.
4. Podsticanje samoafrmacije Ono to je vrlo vano
za znati, jeste da rad na spreavanju nastanka sukoba,
u stvari, predstavlja rad na osvjeivanju i osnaivanju
svih strana u sukobu, tako da postanu sposobne da
same nau izlaz iz trenutne situacije u koju su upali.
Sukobi se vrlo esto zapoinju, jer kod sukobljenih
strana, ili jedne od njih, preovlada strah da nee biti
dovoljno jaka da se izbori za svoj cilj. Onda nastupa
negacija tog straha, koji se maskira naroguenou,
prijeteim pogledima, agresivnim govorom, to sve
vie oteava razgovor sa drugim osobama i prevodi
ga u sukob.
5. Podravanje tolerancije i otvorenosti Osobe
koje su tolerantnije i otvorenije prema razlikama
u miljenjima, osobinama, navikama, imaju manju
mogunost da ulaze u sukobe sa drugim ljudima.
6. Modeliranje procedure konstruktivnog razrjeava-
nja sukoba Ukoliko su osobe zatvorene za alter-
native, to predstavlja nepremostivu prepreku u
iznalaenju konstruktivnih rjeenja problema koji
meu njima postoji. Preformulisanje problema u
jezik potreba predstavlja ansu da se doe do novih
ideja. Ovaj proces prolazi kroz nekoliko faza:
- odreivanje problema
- traganje za to vie razliitih rjeenja
- odbacivanje potpuno neprihvatljivih rjeenja
- procjena kratkoronih i dugoronih posljedica
- izbor najboljeg rjeenja problema koji odgovara
objema stranama
- odreivanje detalja i procesa realizacije rjeenja.
Ono to predstavlja jedno od glavnih postignua
razvoja jeste da djeca dobijaju sve veu sposobnost da
reguliu sopstveno ponaanje u skladu sa oekivanjima
drutva u kojem ive. Svaka faza razvoja otvara neka nova
podruja sukobljavanja, jer dolazi do promjena u djeijim
potrebama, sposobnostima, znanjima, vjetinama, a u
isto vrijeme se i uslonjavaju vrste i prirode socijalnih
odnosa u koje dijete stupa. Zato kod djece treba da se
razvijaju sposobnosti i osobine znaajne za ponaanje
u koniktnim situacijama, a to su: decentracija, empati-
ja, komunikacijske sposobnosti, ispoljavanje agresije,
odgonetanje svojih potreba i samopouzdanje.
Decentracija predstavlja sposobnost odvajanja od
vlastite take gledita i uivljavanja u taku gledita
onog drugog. Nerazvijenost te sposobnosti, jedan je od
kljunih razloga nesnalaenja u koniktnim situacijama.
Ova sposobnost nije razvijena kod djece predkolskog
uzrasta, tako da ona nisu u mogunosti da shvate ta dru-
gi ljudi misle i osjeaju, te da razumiju da oni mogu da
imaju drugaije potrebe, elje i interese. Zato je potreb-
no da se kod djece razvijaju i usavravaju sposobnosti
decentracije. Pomou sadraja iz svakodnevnog ivota
dijete moe da uoi po emu se razlikuje, a po emu je
slino sa drugim ljudima u pogledu sklonosti, osjeanja,
navika.
Kako rastemo, tako nam se mijenja i sposobnost
uivljavanja u emocionalno stanje druge osobe, koje se
zove empatija. Ona podrazumijeva ne samo sposobnost
prepoznavanja tuih osjeanja, ve i njihovog razumi-
jevanja. Smatra se da je ona djelimino uroena i da se
javlja jo u prvoj godini ivota, ali sa razvojem saznajnih
sposobnosti, dijete ne samo da saosjea sa drugim oso-
bama, ve moe i da razumije njihova osjeanja, te da ih i
predvidi. Empatija varira od situacije, do situacije. Ona bi,
u savremenom kolstvu, trebala da predstavlja cilj vaspi-
tanja. Empatiju treba razvijati kod djece, podsticati je na
razliite naine.
Nain na koji se ponaamo u koniktnim situacijama
zavisi i od naih komunikacijskih sposobnosti. I one se
razvijaju sa uzrastom. Verbalne sposobnosti su presudne
u rjeavanju sukoba. Vrlo esto se kod djece deava da ne
znaju da izraze sve to ele, ili se izraavaju na pogrean
nain. Djecu je potrebno nauiti da svoje misli i stavove
izraavaju jasno, bez prebacivanja odgovornosti na dru-
gu osobu. Ovome slue vjebe za jagovor. Da bismo
se uspjeno sporazumijevali potrebno je da razumijemo
i neverbalnu komunikaciju. Komunikacijska sposobnost
predstavlja sposobnost prilagoavanja razliitim situaci-
jama komunikacije. Da bi ona bila uspjena, neophodno
je da postoji prilagoavanje svih uesnika u njoj, jer se u
komunikaciji deava proces razmjene, uzajamnog djelo-
vanja i formiranja odnosa meu uesnicima, tako da
svaki od njih dobija svoje mjesto i znaaj.
17
Proces komu-
nikacije je dvosmjeran i sastoji se od izraavanja sebe i
sluanja drugih. Naini na koje to radimo, govore o tome
da li je komunikacija dobra ili nije, odnosno, da li se ona
uopte uspostavlja ili se prekida. Komunikaciju oteava
tzv. jezik nesluanja i neprihvatanja. Karakteristike ovog
jezika su sljedee: nareivanje, upozoravanje, prijetnja,
moralisanje, navoenje reenica koje poinju sa trebalo
bi..., savjetovanje, nuenje rjeenja, osuivanje, kritiko-
vanje, etiketiranje, dijagnostikovanje, hvalisanje, tjeenje,
sasluavanje i povlaenje. Svakako, postoje stvari koje ko-
munikaciju mogu i da olakaju, a to je tzv. jezik sluanja i
prihvatanja. Njegove karakteristike su:
- Pasivno sluanje - koje ohrabruje na razgovor, ali se
njim ne ostvaruje dvosmjerna komunikacija, jer
ono podrazumijeva da jedan sagovornik samo slua
drugog, dajui mu to do znanja svojom neverbal-
nom komunikacijom.
- Potvrivanje - olakava komunikaciju, ali se njime ne
daje potpuna potvrda da se razumije ono to nam
sagovornik pria.
- Tehnika otvaranja vrata - ekasna je u pokazivanju
da elimo da sluamo i da za to imamo vremena.
Ona nije ekasna u iskazivanju prihvatanja, razumi-
jevanja i topline.
- Aktivno sluanje - podrazumijeva razumijevanje
potreba i osjeanja druge strane. Ovakvo sluanje
utie na to da uesnici u komunikaciji imaju doivljaj
da su njihove ideje, osjeanja i potrebe shvaene i
prihvaene.
Kada je rije o sluanju, kao jednoj od karakteristika
dobre komunikacije, potrebno je znati i sljedee. Da biste
bili dobar slualac, neophodno je da se steknu sljedei
uslovi:
1. Morate biti motivisani.
2. Potrebno je mirno mjesto za razgovor.
3. Ne pogaajte unaprijed ta e druga osoba da kae.
4. Imajte na umu sopstvene predrasude i ubjeenja.
5. Obraajte punu panju na ono to vam se govori.
6. Nemojte prebrzo da prelazite preko tematike.
7. Povremeno pokuavajte da parafrazirate.
8. Kada imate problema da uoite poentu onoga to
vam sagovornik govori pitajte: Zato mi ovo sve
govori?
9. Ako gubite nit razgovora, obratite panju na kljune
rijei.
10. Nemojte prekidati sagovornika da biste mu traili
objanjenje nebitnih detalja.
Pored toga to je za dobru komunikaciju neophodno
dobro sluanje, isto tako je vrlo vana i povratna
informacija. Nju je vrlo teko dati ukoliko imamo
problem sa odreenom osobom, a elimo da ga rijeimo.
Tada je potrebno da se obrati panja na nekoliko stvari.
Prvo, potrebno je voditi rauna o tome da li je primalac
spreman da razgovara sa vama i da je rije o aktuelnom
problemu, a ne o neemu to se davno desilo. Zatim,
trenutak koji se bira za razgovor treba da bude pogodan,
odnosno da odgovara i vama i osobi sa kojom elite da
razrijeite problem. Problem se nikada ne rjeava tamo
gdje su prisutni i drugi ljudi, to znai da je bitno da
odaberete neko mjesto gdje sa svojim sagovornikom
moete da budete nasamo. U razgovoru je potrebno da
se bude konkretan, da se barata injenicama, odnosno da
se komentari o problematinom dogaaju ne zasnivaju
na emocijama. Tenja treba da se baci na ono to moe da
se promijeni. Od sagovornika nikada ne traiti promjene
u vie stvari, ve je potrebno da se koncentriete na
jednu. U svakom sluaju, budite voljni da pomognete u
ostvarivanju te promjene i omoguite svom sagovorniku
da na vae prijedloge uzvrati povratnim informacijama. A
kako se daje povratna informacija?
1. Opiite problem ili situaciju osobi koja je uzrokuje.
2. Deniite osjeanja ili reakcije koje njeno
problematino ponaanje izaziva kod vas.
3. Predloite rjeenje ili zamolite tu osobu da ga
predloi.
Za nae ponaanje u koniktnim situacijama veoma
su bitni naini ispoljavanja agresije, a oni se mijenjaju sa
uzrastom. Sa uzrastom se smanjuje ispoljavanje zikog
nasilja, ali se poveava verbalno nasilje. Takoe se teite
sa instrumentalnog, pomjera na neprijateljsko nasilje. to
dijete postaje starije to dobija sve vei repertoar ponaanja
koje moe da ispolji u situaciji sukoba. S obzirom da su
osjeanja bijesa i ljutnje vrlo esta u sukobima, potrebno
je djecu, u preventivnim programima, dovoditi u situacije
da ih doive i da na taj nain naue da ih prepoznaju.
Pored toga to ih treba nauiti da prepoznaju osjeanja,
potrebno ih je nauiti i na koji nain da adekvatno reaguju
u situacijama kada se ta osjeanja kod njih jave.
Jedna od sposobnosti koju treba da imaju osobe, da
bi konstruktivno rijeile sukob, jeste odgonetanje svojih
potreba, odnosno prepoznavanje potreba i naina na
koje se one mogu rijeiti. Prva vana komponenta, kada
je prepoznavanje potreba u pitanju, jeste i sposobnost
odlaganja njihovog zadovoljenja. Ova sposobnost je
vaspitljiva, tako da se moe vjebati na odreene naine.
Druga vana komponenta je saznajne prirode i odnosi
se na odgonetanje svojih potreba i za nju je iskustveno
uenje presudno. Djeci mlaeg kolskog uzrasta pojam
potrebe se pribliava preko upoznavanja i odgonetanja
sopstvenih elja, i to kroz igru, crte i razgovor. Sa
djecom starijeg kolskog uzrasta moe slobodno da se
radi na upoznavanju razlika u potrebama i interesima
sukobljenih strana, te kako njihovo ponaanje u sukobu
zavisi od potreba i interesa.
Razvoj svih do sada navedenih sposobnosti poveava
mogunost djeteta da sagleda svoje, a i potrebe one
druge strane u sukobu. A ta je klju za konstruktivno
rjeavanje problema? To je samopouzdano ponaanje.
Ovo ponaanje podrazumijeva osjetljivost i otvorenost za
potrebe one druge strane, ali, isto tako, i prepoznavanje i
uvaavanje sopstvenih potreba.
Ovaj program prevencije vrnjakog nasilja u kolama
ima za cilj da smanji stopu nasilja meu djecom, tako to
e smanjiti nivo tolerancije na nasilje i inicirati saradnju
izmeu uenika, nastavnika i strunih saradnika u borbi
protiv nasilja. U kreiranju ovog programa poli smo od
injenice da su ljudi najee, slabo informisani o nasilju,
njegovim vrstama, uzrocima i posljedicama, te da bi to
mogao da bude jedan od uzronika sve vee pojave
nasilja meu djecom. Jednostavno, nesposobnost
registrovanja odreenih vrsta nasilja, kako od strane
djece, tako i od strane odraslih koji ih okruuju, dovodi
do toga da se posljedice nasilja gomilaju kod djece,
vre negativan uticaj na njihov, kako psihiki, tako
i emocionalni, socijalni, pa i ziki razvoj, i nakon
odreenog vremena kod njih izazivaju ponaanja, koja su
ili destruktivna, ili autodestruktivna. Kada se ta ponaanja
registruju, obino bude kasno da se kod te djece naprave
neki pomaci ka normalnom funkcionisanju. Naa je elja
da ovim programom pokuamo da edukujemo i djecu i
odrasle da nasilna ponaanja registruju na vrijeme i da se
na adekvatan nain bore protiv njih.
Ovaj program prevencije u sebi obuhvata sva tri oblika
preventivnog rada:
- primarnu prevenciju, u okviru koje bismo radili sa
onom djecom u koli, koja nisu do sada bila obuhvaena
nasiljem,
- sekundarnu prevenciju, u okviru koje bismo radili
sa djecom koja su pod rizikom da postanu rtve nasilja ili
da ponu da vre nasilje, i
- tercijarnu prevenciju, u okviru koje bismo radili
sa djecom koja su ve imala priliku da se susretnu sa
nasiljem, bilo da su bila ili jo uvijek su rtve ili oni koji
vre nasilje.
Program prevencije vrnjakog nasilja zasniva se, jed-
nim dijelom, na edukaciji uenika, nastavnika i strunih
saradnika, te roditelja, o sljedeim temama: nasilju, nje-
govim uzrocima i posljedicama, karakteristikama djece
koja su potencijalne rtve nasilja i potencijalni nasilnici,
kao i o nenasilnoj komunikaciji. Pored toga to je, za bor-
bu protiv nasilja, neophodno poznavati njegove vrste,
uzronike i posljedice, kada je rije o prevenciji, onda je
zaista vano da uenici, nastavnici i struni saradnici, po-
znaju i osnove nenasilne komunikacije. Ova komunikacija
omoguava rjeavanje problema na nenasilan i konstruk-
tivan nain, a osobe ui prepoznavanju, kako sopstvenih,
tako i tuih potreba, interesa i elja, to predstavlja dobar
preduslov za konstruktivno rjeavanje problema.
Drugi dio ovog preventivnog programa predstavlja
primjena steenih znanja. Ona se zasniva na monitoringu
ponaanja uenika u toku nastave i nakon nje, od strane
njihovih vrnjaka. Monitoring podrazumijeva neposredno
praenje ponaanja uenika, te registrovanje zapaenih
nasilnih oblika ponaanja i izvjetavanje o njima na
asovima odjeljenske zajednice, na kojima bi se onda
razgovaralo o uzrocima i posljedicama registrovanih
nasilnih ponaanja i mogunostima primjene drugaijih
naina reagovanja u istim ili slinim situacijama. Vrlo
vana stvar za ovaj dio rada na prevenciji nasilja, jeste
to da se nikako ne ukljuuju bilo kakve radikalne mjere
prema djeci koja su izvrila neki od oblika nasilja. Na ovaj
nain elimo da oslobodimo djecu, koja su rtve nasilja,
da izvjetavaju o njemu, ne bojei se posljedica, ali isto
tako, i da djeci koja su nasilna, pokaemo da se problemi
na koje se nailazi ne rjeavaju nasiljem. Ono na emu se
insistira u ovom programu, jeste razvoj djetetove linosti,
bilo da je rije o djetetu rtvi nasilja ili djetetu koje vri
nasilje.
Trei dio ovog programa podrazumijeva ukljuivanje
roditelja, kao nekog ko e davati podrku uenicima i
nastavnicima u borbi protiv vrnjakog nasilja. Smatramo
da je koli potrebna pomo lokalne zajednice, kako bi se
to ekasnije borila protiv razliitih oblika nasilja, pa smo
PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA
u to ukljuili i roditelje, kao bitnu kariku u ovom lancu.
Dakle, ovaj dio preventivnog programa podrazumijeva
aktivnost uenika i njihovih roditelja iz Grupe za podrku,
orijentisanu na podizanje svijesti u lokalnoj zajednici
i uticaju nasilja na razvoj djece i mogunostima koje
zajednica moe da im prui u borbi protiv ovog vrlo jakog
protivnika.
MONITORING
NASILNIH OBLIKA PONAANJA
Aktivnost monitoringa nasilnih oblika ponaanja me-
u djecom, u okviru programa prevencije vrnjakog
nasilja provodi se na sljedei nain. U okviru svakog
odjeljenja odredi se jedan uenik, koji e imati ulogu onoga
koji posmatra ponaanja svojih drugova iz odjeljenja
i biljei u, za to pripremljenu, tabelu.
18
Posmatraju se
ponaanja koja se deavaju, kako u uionici, tako i na
odmorima unutar kole i u kolskom dvoritu. Ono to
je bitno za ovo posmatranje jeste da je taj uenik koji
provodi monitoring zaduen za posmatranje ponaanja
samo svojih drugova iz razreda.
Na kraju svakog mjeseca, ovaj uenik predstavlja
prikupljene podatke na asu odjeljenjske zajednice, bez
navoenja imena uesnika u nasilju. Tanije reeno, daju
se statistiki podaci o oblicima nasilja koji su preovladavali
u tom odjeljenju u proteklih mjesec dana.
Oblici nasilja, koji se prate, su sljedei:
1. udaranje
2. guranje
3. utiranje
4. davljenje
5. upanje
6. zatvaranje i zakljuavanje
7. otimanje linih stvari
8. unitavanje linih stvari
9. vrijeanje
10. ismijavanje
11. omalovaavanje
12. prijetnja
13. iskljuivanje iz grupe ili drutva
14. ogovaranje
15. irenje lai o drugoj osobi
16. nagovaranje drugih da se ne drue sa odreenom
osobom
17. dodirivanje nekog protiv njegove volje
18. upuivanje bezobraznih rijei
19. pokazivanje bezobraznih slika
20. tjeranje na seksualni odnos
21. snimanje telefonom bez dozvole i umnoavanje
snimljenog sadraja
22. slanje uznemirujuih SMS poruka
23. uznemiravanje pozivima putem mobilnog telefona
24. uznemiravanje e-mail porukama
25. stavljanje snimaka, obavljenih bez dozvole, na
internet
26. upuivanje prijeteih pogleda
27. upuivanje grimasa
28. uhoenje ili praenje
29. iznuivanje novca
30. ucjenjivanje.
Pored ovih oblika ponaanja, djeca koja posmatraju i
biljee nasilne oblike ponaanja, slobodno mogu da do-
daju nove oblike, ukoliko neki oblik nasilnog ponaanja
ne mogu da svrstaju u jednu od gore ponuenih kate-
gorija.
Nakon predstavljanja podataka, uz pomo nastav-
nika, uenici razgovaraju o predstavljanim nasilnim po-
naanjima, njihovim uzrocima i posljedicama. Na ovom
asu se ne vri nikakav pritisak na uenike koji su se na-
silno ponaali, ne kanjava ih se, ve se pokuava doi do
podataka o uzrocima njihovih nasilnih ponaanja, kao i
do podataka o posljedicama. Ovo je as
19
na kojem dje-
ca ue o nasilju, njegovim uzrocima i posljedicama, kao
i o nenasilnoj komunikaciji i ekasnijim strategijama rje-
avanja problema. Oni se bave pojedinanim sukobima,
opisuju ih, tako to nastoje da sukob predstave, kao ne-
to to je zajedniki problem, koji pogaa obje strane, i
kao neto to ometa i jednu i drugu stranu u zadovoljenju
svojih potreba. Osnovni cilj ovog asa je, da se djeca na-
ue otvoreno govoriti o nasilju, razmatrati njegove uzro-
ke i posljedice, i ne gledati na osobu koja vri nasilje, kao
na jedinog uzronika tog problema zvanog nasilje. Osim
toga, vano je i osloboditi djecu da govore o nasilju, a da
nakon toga ne oekuju kaznu (bilo od strane autoriteta,
ukoliko vre nasilje, ili ukoliko su rtva nasilja, od strane
onih koji vre nasilje). Pored toga to se na asu odjeljenj-
ske zajednice razgovara o nasilnim ponaanjima koja je
zabiljeio uenik koji je za to zaduen, i ostali uenici su
slobodni da prijave odreeno nasilno ponaanje, kako
bi se o njemu razgovaralo i pokualo nai neko rjeenje.
Ukoliko se desi da je akter sukoba dijete koje nije uenik
tog odjeljenja, o problemu se ne razgovara taj as, ve se
odredi vrijeme kada e taj problem biti razmatran, ali uz
prisustvo i tog uenika iz drugog odjeljenja i njegovog
razrednika/razrednice ili uitelja/uiteljice. Veoma je va-
no da djeca naue da se o dogaajima, u okviru kojih se
desilo nasilje, razgovara onda kada su svi uesnici u tom
dogaaju prisutni.
18. Tabela za biljeenje podataka nalazi se u prilozima.
19. Prikaz strukture asa nalazi se u prilozima.
IGRICE
Igrice koje e biti predstavljene u narednom dijelu ovog
prirunika, predstavljaju odlinu podrku preventivnom
radu na smanjenju stope vrnjakog nasilja i mogu se
izvoditi na asovima odjeljenjske zajednice.
1. IGRICE ZA UPOZNAVANJE koriste se u
sluajevima kada se lanovi grupe ne poznaju.
a. Ime i biljka U ovoj igri svaki uesnik izgovori svoje
ime i naziv biljke koja poinje sa prvim slovom
njegovog imena, npr. Jovana, jagorevina. Nakon
toga ga ostatak grupe pozdravi sa: Zdravo Jovana.
b. Ime i pokret U ovoj igri svaki uesnik izgovori svoje
ime i napravi neki pokret. Nakon toga ostatak grupe
ponovi njegovo ime i pokret koji je izveo.
c. Ime i ivotinja U ovoj igri svaki uesnik izgovori
svoje ime i naziv ivotinje koju najvie voli, npr.
Sran, pas. Nakon toga ga ostatak grupe pozdravi sa:
Zdravo Srane.
d. Imena i pridjevi Svaki uesnik kae svoje ime i
pridjev koji poinje sa prvim slovom njegovog imena,
npr. ljuta Ljubica.
e. Volim/ne volim svoje ime Svako od uesnika kae
svoje ime, nain na koji ga je dobio, ko mu je dao ime
i da li voli svoje ime.
2. IGRICE ZA SHVATANJE I PRIHVATANJE
SOPSTVENE INDIVIDUALNOSTI
I INDIVIDUALNOSTI DRUGIH
a. Kod tebe mi se svia Svi sjede u krugu i voditelj
kae: Sada pokuajte da osobu, koja sjedi sa vae desne
strane, predstavite na pozitivan nain. Recite njeno ime
i neto to vam se kod nje ili na njoj samoj, svia.
b. Intervju Uesnici se podijele u parove, tako da
budu sa nekim koga dobro ne poznaju ili s kim se
esto ne drue. Jedan lan para je osoba A, a drugi
osoba B. Osoba A ima zadatak da u roku od 3 minuta
sazna to vie stvari o osobi B. Nakon isteka vremena,
one mijenjaju uloge. Kada obje osobe obave intervju
uesnici se vraaju u krug i predstavljaju jedni
druge.
c. Neobini intervju - Uesnici se podijele u parove,
tako da budu sa nekim koga dobro ne poznaju ili s
kim se esto ne drue. Jedan lan para je osoba A, a
drugi osoba B. Osoba A ima zadatak da u roku od 5
minuta sazna to vie neobinih stvari o osobi B (npr.,
postoji li neki najudniji dogaaj koji ti se dogodio,
da li si upoznao neku neobinu osobu, ima li neku
neobinu osobinu, itd.). Nakon isteka vremena one
mijenjaju uloge. Kada obje osobe obave intervju
uesnici se vraaju u krug i svako od njih predstavljaju
jedni druge.
d. Kai mi, kai Uesnici naprave dva koncentrina
kruga i okrenu se jedni prema drugima, tako da
svako od njih ima svoga para. Voditelj kae: Sada
imate priliku da od svog partnera saznate neto to do
sada niste znali o njemu ili njoj. Moete da ga pitate ta
god hoete. Prvo e pitanje postavljati oni koji stoje u
spoljanjem krugu. Trudite se da na pitanja odgovarate
kratko i jasno i da ne proirujete temu. Nakon to se
prvo ispitivanje zavri, spoljanji krug rotira za jedno
mjesto udesno. Sada pitaju oni koji se nalaze u
unutranjem krugu. Nakon toga spoljanji krug rotira
za jo jedno mjesto udesno. Ovo rotiranje se ponavlja
dva puta, tako da svaki uesnik ima priliku da postavi
po dva pitanja.
Kada svaki uesnik postavi po dva pitanja, uesnici se
vraaju u veliki krug i poinje diskusija o tome kako
su se uesnici osjeali kada su postavljali pitanja,
ali i kada su na njih odgovarali. Razgovor se vodi i
oko toga kako je nekim osobama teko da zaponu
komunikaciju, a nekim lako, kako neko lako, a neko
tee odgovara na neobina pitanja, itd.
e. Da li sam to ja? Uesnici dobiju komad papira
i sljedee uputstvo: Sada ete na ovim papirima
da napiete tri osobine koje ne volite kod drugih
ljudi. Za ovaj zadatak imate 5 minuta. Nakon isteka
vremena, uesnici itaju osobine koje su napisali na
svoje papirie. Nakon toga se razgovara o tome da
li oni meu osobinama koje su naveli nalaze neke
koje prepoznaju kod sebe. Cilj igrice je da uesnici
spoznaju kako je jedna od karakteristika ovjeka i to
da neke osobine, koje ne voli kod drugih ljudi, i sam
posjeduje.
Ista igrica se moe odigrati i sa navoenjem osobina
koje volimo kod drugih ljudi, sa ciljem da se sa
uesnicima govori o tome kako neke osobine, koje
volimo kod drugih ljudi i mi sami posjedujemo.
f. Volim ne volim Voditelj kae: U ovoj igrici vi ete
praviti grupe prema onome ta volite ili ne volite i to
nakon to ja kaem kriterij, npr. volim fudbal. Na lijevu
stranu od mene staju oni koji vole ono to sam navela,
a na desnu stranu oni koji to ne vole. Svaki put dobro
pogledajte ko je sa vama u grupi. Kriteriji koje voditelj
navodi su sljedei:
- vole ne vole narodnjake
- vole ne vole matematiku
- vole ne vole ziko
- vole ne vole ivotinje
- vole ne vole kolae
- vole ne vole supu
- vole ne vole sport
- vole ne vole mobilne telefone.
Nakon to se odigra svih 8 grupisanja, uesnici
posjedaju u veliki krug i sa njima se vodi razgovor
oko toga koliko smo svi razliiti, da li su uspjeli,
barem po jednom kriteriju, da budu u istoj grupi sa
veinom uesnika. Vrlo je vano da uesnici kroz ovu
igru shvate da, ukoliko se potrudimo, uvijek moemo
da pronaemo barem jednu karakteristiku, po kojoj
smo slini sa nekom drugom osobom.
g. Kako me vide drugi U ovoj igri uesnici dobijaju li-
stie. Na svakom listiu se nalazi napisano jedno ime
uesnika. To znai da svaki uesnik dobija onoliko li-
stia koliko ima uesnika, samo ne dobija listi sa svo-
jim imenom. Uesnici imaju zadatak da na svaki listi
napiu po jednu karakteristiku, koja, po njihovom mi-
ljenju, predstavlja osobu ije je ime ispisano na tom
listiu. Nakon to to zavre, listie kae na veliki pano,
na kojem se nalaze ispisana imena svih uesnika, i
to tako to ispod imena svakog uesnika kae listi
sa njegovim imenom i navedenom karakteristikom.
Kada zavre kaenje listia, svi uesnici se vraaju na
svoja mjesta u veliki krug. Sljedei korak u ovoj igri je
taj da sada svaki uesnik ustaje sa svog mjesta, prila-
zi panou, i ita karakteristike koje su za njega pisali
ostali uesnici. Zatim se proitane karakteristike ko-
mentariu. Cilj igre je da uesnici uvide kako ih vide
drugi, te koliko se njihova slika o sebi razlikuje od one
koju imaju druge osobe o njima.
3. IGRICE KOJE NAS UE DA UOIMO
PREPREKE KOJE NAM STOJE NA PUTU
OSTVARENJA NAIH ELJA
a. Koveg elja Ova igra ima etiri faze.
U prvoj fazi uesnici imaju zadatak da nacrtaju svoju
veliku elju. Svako od uesnika dobija papir na ko-
jem crta svoju elju. Uesnici, za vrijeme ove faze, ne
moraju da sjede u krugu, ve mogu da pronau neko
mjesto u prostoriji na kojem e im biti ugodno i gdje
e moi da se to bolje uive u igru. Dok uesnici cr-
taju, voditelj ih obilazi i podstie ih hvalei im crtee.
Vrlo je vano da se uesnicima napomene da ljepota
crtea nije bitna, ve njen sadraj. Za crtanje imaju 5
minuta. Svako na svoj crte pie svoje ime. Nakon to
zavre sa crtanjem, vraaju se u veliki krug i stavljaju
svoj crte u sredinu kruga, ali tako da se oni meu
sobom ne preklapaju.
U drugoj fazi uesnici razmiljaju o tome ta je to to
bi moglo da im otea ostvarenje njihove elje. Svako
od njih uzima novi list papira i crta prepreku, koja bi
mogla da im onemoguava ili oteava ostvarenje nji-
hove elje. Za crtanje imaju 5 minuta. Nakon to zavr-
e sa crtanjem, vraaju se u veliki krug i stavljaju svoj
crte u sredinu kruga, odmah ispod crtea sa eljom.
U treoj fazi uesnici razmiljaju o tome kako mogu
da se rijee prepreke, koja im oteava ostvarenje e-
lje. U ovoj fazi oni crtaju tzv. pomonika, odnosno
osobu koja bi mogla da im pomogne da prevaziu tu
prepreku. Za crtanje imaju 5 minuta. Nakon to zavr-
e sa crtanjem, vraaju se u veliki krug i stavljaju svoj
crte u sredinu kruga, odmah ispod crtea sa eljom i
njenom preprekom.
U etvrtoj fazi razmiljaju o tome koliko vremena tre-
ba da proe da bi im se elja ostvarila. Svi uesnici
staju direktno ispred svojih crtea, okreu im lea
i udaljuju se od njih u skladu sa duinom vremena
koje su odredili kao vrijeme koje je potrebno da pro-
e da bi im se elja ostvarila. to je to vrijeme krae,
to se oni udaljuju sa to manje koraka od svojih crte-
a. Nakon to se udalje od crtea, okreu se prema
njima i pogledaju u njih. Zatim se razgovara o tome
da li je njihova udaljenost velika i ta je to to oni sami
mogu da urade kako bi tu udaljenost smanjili. U ovoj
diskusiji uesnike treba ohrabrivati da sebe vide to
aktivnijim, kada je u pitanju smanjenje udaljenosti
izmeu njih i ostvarenja njihovih elja.
b. Imam elju U ovoj igri uesnici imaju zadatak da
nacrtaju svoju veliku elju. Svako od uesnika dobija
papir na kojem crta svoju elju. Uesnici, za vrijeme
ove faze, ne moraju da sjede u krugu, ve mogu da
pronau neko mjesto u prostoriji na kojem e im biti
ugodno i gdje e moi da se to bolje uive u igru. Dok
uesnici crtaju, voditelj ih obilazi i podstie ih hvalei
im crtee. Vrlo je vano da se uesnicima napomene
da ljepota crtea nije bitna, ve njihov sadraj. Za
crtanje imaju 5 minuta. Svako na svoj crte pie svoje
ime. Nakon to zavre sa crtanjem, vraaju se u veliki
krug i stavljaju svoj crte u sredinu kruga, ali tako da
se oni meu sobom ne preklapaju.
Kada svi uesnici postave svoje crtee u sredinu
kruga, sjedaju na svoja mjesta i nastoje da se to
ugodnije smjeste u svojim stolicama. Poinje igra
voene fantazije. Da bi ova igra bila uspjena, veoma
je vano da uesnici budu oputeni i mirni i da
paljivo prate upute voditelja, a one glase: Polako
emo da otputujemo u matu, tako to ete da zatvorite
oi. Pred svojim oima gledaete jedan mali flm. Pratite
moj glas i priu koju vam priam, pa ete tako na
najbolji nain da uestvujete u ovoj igri. Moda e vam
u poetku biti neobino, ali pokuajte da se opustite i
prepustite mojim rijeima. Tokom voene fantazije,
voditelj treba da tekst izgovara jasno i razgovjetno,
blagim i oputajuim glasom i ritmom, sporijim od
uobiajenog. Na mjestima gdje u tekstu pie pauza
potrebno je malo zastati. Voditelj nastavlja: Opustite
se. Neka vam noge budu cijelim stopalima na podu, ruke
na krilu, a vrat oputen. Na moj znak, vi ete zatvoriti
oi i, tako murei, pratiti priu koju u vam priati. Dok
budem govorila, zamiljaete ono ta govorim. Opustite
se. Zatvorite oi.
ujete razne zvukove ... Disanje, lagano kaljucanje, um
ulice ... Svi ti zvuci se stapaju i ine va zatitni omota
... U njemu se osjeate sigurno ... Svaki novi zvuk, koji se
bude javio, bie dio vaeg zatitnog omotaa, i ne moe
vas uznemiriti ... Zamislite sebe kako odlazite odavde,
izlazite na vrata, idete hodnikom, pa izlazite na ulicu
... Krenuli ste da ostvarite onu elju koju ste maloprije
poeljeli i nacrtali ... Idete lagano i traite onoga ko bi
mogao da vam pomogne u ostvarenju te elje ... Traite
svog pomonika ... (pravite pauzu od oko 15 sekundi)
Evo, ugledali ste ga ... To je taj pomonik koga ste traili
... Stiete do njega ... Sada moete da ga zamolite da
vam pomogne ... Slobodno mu kaite svoju elju i on
ili ona e vam pomoi ... Kreete dalje zajedno i va
pomonik vam pomae u uklanjanju prepreke, koja vas
dijeli od vae elje ... (pravite pauzu od oko 15 sekundi)
Zamislite da vam se elja ve ostvarila ... Osjetite to
kako se radujete ... Doivite tu radost u sebi ... Sreni
ste, zadovoljni, nasmijani ... (pravite pauzu od oko 15
sekundi) Poto se sve to tako lijepo dogodilo, sad emo
polako da izaemo iz mate i da se vratimo u stvarnost
... Vratiete se u uionicu, proi ete pored svojih crtea
sa eljama ... Vaa elja je jo uvijek samo nacrtana
na papiru, onako kako ste je ostavili ... Nemojte da
zaboravite radost koju ste osjeali dok ste matali, ak
iako vam se elja jo uvijek nije ispunila ... Ja u sada
da izbrojim do 5 i svi ete otvoriti oi, 1, 2, 3, 4, 5 ... Sada
otvorite oi. Nemojte da se pomjerate sa stolice, nego
lijepo sjedite i time kako sjedite, pokaite koliko ste
uivali. Pokaite da ste zadovoljni.
Nakon ovoga se sa uesnicima razgovara o tome kako
su se osjeali tokom matanja, koliko esto ostvare
svoje elje i da li se osjeaju kao to su se osjeali
tokom matanja, koliko su realni u svojim eljama.
c. Kako da ostvarim svoju elju kad mi brane? U ovoj
igri uesnicima se predstavljaju prepreke na putu do
ostvarenja njihovih elja i od njih trai da dou do
rjeenja problema, odnosno da prevaziu prepreke.
Prvi zadatak uesnika je da sasluaju poetak prie,
koji glasi: Slavica je djevojica koja ide u 5. razred i
odlian je uenik. Ona jako voli da se igra i da crta, a
pogotovo da sa drugaricama eta po parku. Jednog
dana Slavica je dola iz kole, ruala, napisala zadau
i poela da se sprema da sa drugaricom Jelenom izae
u oblinji park u etnju. Meutim, na vratima stana se
pojavila njena mama i rekla joj kako danas ne moe da
ide u etnju sa drugaricama, jer mora da uva mlaeg
brata, dok ona i tata odu da pogledaju pozorinu
predstavu. Njen brat je jako nemiran i neposluan.
Nakon itanja teksta (tekst se moe proitati jo
jednom ukoliko to nekome iz grupe treba) uesnici
se dijele u grupe od po 5 lanova i dobijaju zadatak
da osmisle predstavu. Voditelj daje sljedeu
instrukciju: Pisac ove prie nije napisao kraj. Vi prvo
treba da smislite ta se sve deavalo i kako e pria da
se zavri. Prije toga, izvriemo podjelu uloga na jedan
poseban nain. Svako od vas e, iz eira, da izvue po
jedan papiri. Na papiru je nacrtan po jedan obojen
znak. Uesnici koji imaju isti obojeni znak pristupaju
jednoj grupi. Pored toga, na svakom papiriu se nalazi i
napisano ime uloge koju osoba, koja izvue taj papiri,
igra. Pored ve utvrenih uloga, u svakoj grupi postoje
i papirii na kojima nema ispisanih imena uloga. To su
papirii za osobe ije e uloge biti eventualno izmiljene.
Za pravljenje predstave imate 15 minuta.
Nakon to se predstava osmisli, kree se u sljedeu
fazu igrice, a to je izvoenje predstave. Kada trupa
izvede predstavu, nagrauje se aplauzom i slijedi
rekapitulacija izvedenog uz pomo parafraziranja,
npr. Ovdje je Slavica imala ... potrebu, njena mama
... itd. U toku ovog parafraziranja, akcenat se stavlja
na potrebe likova u predstavi, jer je znaajan dio
rjeavanja sukoba upravo u spoznavanju potreba,
kako svojih, tako i tuih.
Kada sve trupe izvedu svoje predstave i one se
prokomentariu iz ugla potreba, onda slijedi pria o
tome da li su uesnici zadovoljni dobijenim rjeenjem,
da li se moglo doi i do nekih drugih rjeenja.
d. Sverada Ova igra poinje voenom fantazijom.
Voditelj uvodi uesnike u igru na sljedei nain:
Da bismo uspjeno izveli ovu igru, potrebno je da se
opustite, to udobnije smjestite u svojim stolicama,
zatvorite oi i paljivo sluate ta vam priam. Neka vam
noge budu cijelim stopalima na podu, ruke na krilu, a
vrat oputen. Na moj znak, vi ete zatvoriti oi i, tako
murei, pratiti priu koju u vam priati. Dok budem
govorila, zamiljaete ono ta govorim. Opustite se.
Zatvorite oi.
ujete razne zvukove ... Disanje, lagano kaljucanje, um
ulice ... Svi ti zvuci se stapaju i ine va zatitni omota
... U njemu se osjeate sigurno ... Svaki novi zvuk, koji se
bude javio, bie dio vaeg zatitnog omotaa, i ne moe
vas uznemiriti ... Zamislite da se nalazite u svojoj sobi,
u svom krevetu ... Jo nije svanulo, spavate i sanjate
divan san ... Vi ste na livadi prepunoj arenog cvijea ...
Osjeate miris cvijea, meku travu pod nogama, toplinu
sunca koje vas miluje po licu i lagano pirkanje vjetra ...
Po toj livadi se kreete onako kako elite ... Moete da
trite, lagano etate, da se valjate po travi ili da lebdite
iznad nje ... Odaberite nain koji vam najbolje odgovara.
... I dalje se kreete po livadi ... Osjetite jo jednom mirise,
boje, svjetlo, zvuke, toplinu sunca ...
Sunce nije bilo samo u vaem snu, ve je odavno i
napolju ... Budite se sa onim predivnim osjeajem
koji nas prati poslije lijepog sna ... Odjednom vidite
da je u vaoj sobi neto drugaije nego inae ... Sa
zaprepatenjem vidite da je na zidu vae sobe ispisana
poruka sa sljedeim sadrajem: estitamo! Postao si
srean dobitnik u specijalnoj kosmikoj nagradnoj
igri! Dobio si Sveradu! Sverada je poseban dan. To
je nagradni dan dan za ostvarenje elja. Moe
da je provede onako kako hoe. Sverada je prilika
da uradi ono to prieljkuje, i to bi te uinilo
radosnim. Sveradom samo ti raspolae!!!
Proitali ste poruku i pomalo ste zbunjeni .. Ubrzo
shvatate da je dolo, ne vaih 5 minuta, ve vaih 24
sata ... u glavi razmatrate mogue varijante, ta biste
sve mogli da radite ... Vano je da vam, sve to elite,
stane u taj dan ... zato ponite odmah ...Krenite da
ostvarujete svoju radost ...
Neko e ostati u toj sobi, neko je ve stigao tamo gdje je
elio ... Poinje da se dogaa ono to ste oduvijek eljeli
... Obratite panju na to gdje se nalazite, kakav je taj
prostor, ima li tu drugih osoba ili ste sami ... ta radite,
ime se bavite ... Kako vam prolaze sati Sverade ... Koje
boje, koji zvuci, mirisi, preovlauju u vaoj Sveradi ...
Jedno vrijeme vas neu uznemiravati ... Pratite ta vam
se deava, ta sve osjeate ... Rei u vam kada budemo
bili na pola ovog udesnog dana i zatim kada budemo
na kraju Sverade ... Sada jo uvijek imate dovoljno
vremena, Sverada je tek poela ... (pravite pauzu od
oko 1 minut)
Sada smo na pola dana, pred vama je jo cijelo popodne
i vee ... (pravite pauzu od oko 1 minut)
Sverada se pribliava kraju, dovrite ono to elite
da dovrite ... jo malo u vas pustiti da to uradite, da
uivate u Sveradi ... (pravite pauzu od oko 20 sekundi)
Onda emo se pripremati za povratak u dananji dan
(rei dan i datum)
Sada emo se polako vratiti u nau uionicu ... Na putu
nazad prolazite opet onom livadom iz vaeg sna, sa
osjeajem ispunjenih elja ... Kreete se na nain koji
najvie volite, osjeate boje, mirise i zvukove, osjeate
radost ... Doivjeli ste ono to ste eljeli ...
Brojau do tri i kada kaem tri, otvoriete oi i osjeaete
se potpuno mirno i oputeno ... 1, 2, 3 ... Otvorite oi.
Da bi ova igra bila uspjena, veoma je vano da
uesnici budu oputeni i mirni i da paljivo prate
upute voditelja, i da njegove rijei budu razumljive,
jasno izgovorene, a ton blag i oputajui, ritam sporiji
od uobiajenog.
Nakon matanja o Sveradi, uesnici uzimaju papir i
bojice i dobijaju instrukciju da na papiru predstave
sve ono to se deavalo u njihovoj mati. Prije nego
to ponu sa crtanjem voditelj ih uvodi u aktivnost:
Obratite panju na ovo to u vam sada rei. Nije vano
kako crtate, niti da li ete predstaviti samo jedan isjeak
iz vae mate o Sveradi. Bitno je da u svoj crte unesete
svoja osjeanja koja ste imali kada ste matali o Sveradi.
Ukoliko postoji bilo ta to elite da sauvate samo za
sebe, da ne pokaete drugima, slobodno uinite to.
Sauvajte to samo za sebe. Sa nama podijelite ono to
elite. Sada uzmite boje i crtajte. Kada uesnici zavre
sa crtanjem, dobijaju instrukciju da svom cteu daju
naslov.
Zatim slijedi razmjena crtea, tako to uesnici
svoj crte predaju prvom do sebe sa desne strane.
Tako crtei idu u krug. Nakon te razmjene uesnici
predstavljaju svoje crtee, govore o njima onoliko
koliko ele. Svaki crte se pohvali.
Na kraju ove aktivnosti, sa uesnicima se razgovara o
potrebama koje su se protezale kroz njihovu matu o
Sveradi, o onome to je za njih bilo znaajno. Ukoliko
neko od uesnika nije u mogunosti da odgonetne
svoju potrebu, u tome mu pomae voditelj. Tu se
treba truditi da se potreba ne namee iskljuivo od
strane voditelja.
Kada se zavri pria o potrebama, prelazi se na
priu o sposobnostima, pomou kojih je svaki od
uesnika uspio da ostvari svoju elju ili zadovolji
potrebu. Zatim se ta pria prevodi u realan ivot i to
tako to se razgovara o tome da li se te sposobnosti
mogu iskoristiti kada su u pitanju rjeavanja realnih
problema koje uesnici imaju. Nastoji se napraviti
spona izmeu mate i realnog.
Na kraju voditelj izvodi zakljuak u kojem se navodi
kako postoji mnogo neobinih naina da se potrebe
zadovolje, ali da je najvanije znati ta elimo, ta
nam je potrebno i da postoje mnogi razliiti putevi
da do toga doemo, a ne samo jedan.
4. IGRICE KOJE NAS UE PREPOZNAVANJU
SVOJIH I TUIH POTREBA I OSJEANJA
a. Hajde da pregovaramo U ovoj igri svaki uesnik
ima svoju ulogu i svi uesnici zajedno glume jednu
situaciju, u kojoj svako moe da se nae u svom
ivotu. Kroz predstavu se rjeava jedan problem, tako
da svi kojih se ovaj problem tie budu zadovoljni.
Na poetku igrice voditelj e da upozna uesnike
sa odigravanjem ove drame, pa e, nakon toga, da
pree na itanje prie, kako bi ih u nju uveo. Pria se
nalazi u prilozima (str. 48).
Kada zavri itanje prie, voditelj uzima kutiju, eir
ili slino, u kojoj se nalaze izmijeani bedevi
20,
i svaki
uesnik uzima po jedan bed i odlazi na odgovarajuu
adresu, koja je ispisana na njemu. Uesnici koji igraju
uloge djece, ostaju na sredini uionice. Potrebno je
znati da e se u predstavi desiti da mukarac dobije
ensku ulogu, ali i da ena dobije muku ulogu. Uloge
ne treba mijenjati, jer je vanije uiviti se u njihovu
priu. Kada se uesnici rasporede po uionici, voditelj
nastavlja: Evo, sada ste svi na svojim adresama. Da
vidimo ko je gdje? Evo npr. recite mi, molim vas, vi
iz Slavujevog vijenca 3, kakva je vaa zgrada? Je li
stambena ili neto drugo? Ovako uesnici otkrivaju ta
se nalazi na kojoj adresi. Kada svi kau gdje se nalaze,
voditelj kae: Sada svi proitajte tekst sa poleine svog
beda. On opisuje ulogu koju igrate. Sadraj nemojte
da dijelite sa ostalima, ve ga sauvajte samo za sebe.
Od sada, pa do kraja igre, vi ete se ponaati u skladu sa
karakteristikama linosti koju glumite. Prije nego to
ponete sa igranjem uloga, utvrdite da li ima ikakvih
nedoumica i sa svakim uesnikom, koji ima bilo kakve
20. Vidjeti u prilozima, prilog broj 3.
nedoumice, razgovarajte nasamo, da drugi ne uju.
Kada se nedoumice otklone, voditelj upoznaje
uesnike sa pravilima pregovaranja
21
i o njima se
malo prodiskutuje:
- Zato su pravila ba takva, ta se njima eli
postii?
- Ima li nekih pojedinanih pravila, ija
primjena ili funkcija nije ba jasna?
Zatim se kree sa glumom i voditelj uvodi igrae u
predstavu: Djeca kreu od jedne do druge zgrade,
predstave se i trae osobu ili osobe, sa kojima bi
mogli da porazgovaraju o svom projektu. Svako od
odraslih se predstavlja punim imenom i prezimenom i
zanimanjem, ali ne treba da kae sve to pie na poleini
njegovog beda. To mu slui da zna kako da igra svoju
ulogu. Zatim e djeca izloiti svoj zahtjev, pa e onda
odrasli, jedan po jedan, rei ta imaju da kau. Diskusija
treba da tee tako to e djeca i odrasli naizmjenino
doputati jedni drugima da kau ono to misle. Ne
trebate se slijepo drati opisa sa svoga beda. Ukoliko
vidite da druga strana ima jake argumente za ono to
zahtijeva, vi moete da promijenite svoj prvobitan stav.
isto tako, to ne znai da vi odmah trebate da odustanete
od svojih potreba i uvjerenja.
Neka sada djeca krenu do adresa Slavujev vijenac 1, a
ostali neka paljivo prate pregovore. Ovo je vano da
bismo uoili eventualno krenje pravila pregovaranja.
Na svakoj adresi pregovori mogu da traju najvie
10 minuta. Ako u tom vremenu ne uspijete da se
dogovorite, idite na drugu adresu, pa se, kada sve ostale
zavrite, vratite na onu kod koje ste imali potekoa, pa
niste okonali pregovore.
Po zavretku pregovora, vodi se razgovor o tome kako
su oni tekli, kako se ko osjeao u svojoj ulozi, ta je
bilo teko, ta je bilo lake, da li je pridravanje pravila
pregovaranja oteavalo ili olakavalo pregovore, itd.
I ovdje je potrebno da se naglasi da je uvaavanje
tuih i svojih potreba, osnova za razrijeenje sukoba.
U sluaju da pregovori ne uspiju, iz bilo kog razloga,
voditelj treba da naglasi da je i to jedno pozitivno
iskustvo, iz kojeg moe dosta toga da se naui. Vrlo
je vano da se grupi pomogne da prevazie osjeaj
neuspjeha.
b. Zato me odbacuju? Na poetku ove igre uesnici
se podijele u grupe od po 5 lanova i svaka grupa
zauzme neko svoje mjesto u prostoriji. U svojim
malim grupama uesnici naprave krugove. Nakon
toga voditelj kae: Sada neka u svakoj grupi jedan
lan ue u mali krug i neka u njemu mirno stoji. Za to
vrijeme ostali lanovi krue oko njega, odmjeravajui,
zagledajui, mjerkajui ga. Ovu aktivnost provodite
bez prie, mirno. Kada svako u sebi izbroji do 30 neka se
okrene leima od osobe koja stoji u centru kruga. Onog
trenutka kada osobi u centru kruga svi okrenu lea,
vri se zamjena pozicija. Sada neka druga osoba ulazi
u centar kruga. Trebate voditi rauna da se svi jednom
naete u centru kruga. Kada sve grupe zavre sa
vjebom, vraaju se u veliki krug i poinje diskusija,
gdje voditelj postavlja sljedea pitanja:
- Kako ste se osjeali kada ste bili u centru
kruga?
- ta vam je bilo tee, kada su vas mjerkali ili
kada su vam okrenuli lea?
- Kako ste se osjeali dok ste u krugu, zajedno
sa ostalima, mjerkali onog ko je bio u centru
kruga?
- ta vam je bilo tee, dok ste bili u centru
kruga ili dok ste sa ostalima mjerkali onoga
ko je u centru?
Nakon ove diskusije, voditelj zakljuuje. Sada ste
imali priliku da iskusite kako se osjeate kada ste
izloeni neprijateljskim pogledima grupe, ali i to kako je
biti onaj koji pripada grupi koja se neprijateljski odnosi
prema drugima.
U sljedeoj aktivnosti djeca se dijele u 6 grupa i to
tako to djeca izvlae cedulje iz eira. U eiru se
nalaze sljedee cedulje
22
: crveni i plavi krugovi, uti i
zeleni trouglovi i ljubiasti i narandasti kvadrati (Ove
cedulje na svojoj poleini imaju ispisane brojeve od
1 do 10, po sljedeem principu: npr., crveni krugovi
imaju ispisane brojeve redom od 1 do 10, pa tako i plavi
krugovi, itd.). Svaka grupa dobija po jedno pismo
italaca
23
i to tako to grupa koje su izvukle krugove
dobijaju pisma djece koja se osjeaju odbaenom,
grupe koje su izvukle trouglove dobijaju pisma djece
koja odbacuju svoje vrnjake i grupe koje su izvukle
kvadrate dobijaju pisma djece koja su se zatekla kao
posmatrai u situaciji u kojoj grupa odbacuje svog
vrnjaka, a oni sami nisu znali ta da rade. Voditelj ih
uvodi u igru, nakon podjele pisama, na sljedei nain:
Sada zamislite da ste vi strunjaci za odnose meu
vrnjacima i da ste dobili ova pisma od djece, koja imaju
odreene probleme sa svojim vrnjacima. Vi treba da
odgovorite na ta pisma, tj. da smislite najbolji savjet za
njih. Za ovaj rad imate 20 minuta. Kada grupe zavre
svoj rad, itaju se odgovori na pisma italaca.
Na svakoj cedulji koju su uesnici izvlaili na poetku
igre, kako bi se grupisali, nalazi se ispisan jedan broj.
Djeca trae one koji imaju ispisan isti broj na cedulji,
ali sa razliitim znakom, npr. djeca sa trouglima trae
djecu sa istim brojem, ali sa krugom i kvadratom.
Tako se formiraju trojke u kojima imamo po jedno
22. Zadatak voditelja radionice jeste da, od kola papira, pripremi po 10 crvenih i 10 plavih krugova, 10 utih i 10 zelenih trouglova, te 10 ljubiastih i 10
narandastih kvadrata.
dijete koje je savjetovalo dijete koje je odbacivano
od strane vrnjaka, jedno koje je savjetovalo dijete
koje odbacuje vrnjaka i jedno koje je savjetovalo
dijete koje je posmatralo to odbacivanje. Njihov
zadatak je da dovre strip koji e dobiti. Voditelj ih
upoznaje sa zadatkom: Stripu koji ste dobili nedostaju
kljune scene. On se sastoji iz etiri kadra, od kojih su
predstavljani prvi i zadnji. U prvom kadru imate grupu
djece koja se rugaju jednom djeaku, koji je usljed toga
jako tuan i nesrean, a u zadnjem kadru imate tu istu
djecu veselu i srenu. Va je zadatak da strip dovrite
ucrtavajui scene u preostala dva kvadrata i upisujui
dijaloge u oblaie. Ukoliko vam je potrebno, moete da
dodate broj kvadrata izmeu ovog prvog i posljednjeg,
kako biste predstavili sve to elite. Za rad imate 15
minuta. Nakon zavretka, slijedi predstavljanje
stripova i diskusija o predloenim rjeenjima.
c. ovjee, ne ljuti se! Uesnici dobijaju od voditelja
po deset cedulja na koje ispisuju sva osjeanja koja
znaju, i to tako da na svaku cedulju napiu po jedno
osjeanje. Za to vrijeme i sam voditelj popunjava
deset cedulja, ali tako to na njih ispisuje samo
osjeanja LJUTNJU i BIJES, kako bi time poveao
njihovu uestalost u skupu cedulja. Kada uesnici
zavre sa ispisivanjem osjeanja, voditelj ih pokupi i
dobro promijea.
Zatim se uesnici dijele u grupe od po 4-5 lanova, po
sopstvenom izboru. Voditelj cedulje dijeli nasumino
u onoliko grupa koliko ih ima. Svaka grupa dobija po
jednu hrpu cedulja i zadatak: Sada ete ove cedulje
da razvrstate na dvije grupe, gdje e se u jednoj grupi
nalaziti cedulje sa osjeanjima koja su vezana za
sukobe, a u drugoj ona koja to nisu. Vjerovatno se neka
osjeanja na ceduljama ponavljaju. Te cedulje odvojite
sa strane da vam ne smetaju. Kod ovog grupisanja ne
postoje tana i pogrena grupisanja. Uesnici za ovu
aktivnost imaju 5 minuta.
Voditelj na tabli nacrta oblik amebe (ili kronje
drveta)
24
i u sredinu upie rijei BIJES i LJUTNJA.
Zatim kae: Kada smo u sukobu sa nekim, najee
osjeanje koje imamo jeste bijes ili ljutnja. Sigurno ste ta
dva osjeanja izolovali u grupu osjeanja u situacijama
sukoba. Hajde sada da po obodu ove kronje ispiemo
ostala osjeanja, koja ste takoe stavili u ovu grupu.
Dok uesnici izvjetavaju, voditelj pie. Da sada
vidimo koji su to korijeni bijesa, ta je to to nas po
pravilu razbjesni. Koji su to postupci, poruke, situacije,
koje izazivaju ljutnju? Vi govorite ta vam pada na
pamet, a ja u pisati. Voditelj docrtava stablo i korijen
kronje i uz njih ispisuje ono to uesnici navode.
Kada se iscrpe ideje, voditelj pita: Koji su znakovi
ljutnje? Kako najlake prepoznajete da je neko ljut?
Odgovore koje dobija od grupe voditelj ispisuje na
grane koje ucrtava unutar kronje.
Na kraju, voditelj saeto ponavlja sve to su ispisali na
upravo formiranom drvetu.
Nakon iscrtavanja i ispisivanja drveta ljutnje i bijesa,
prelazi se na sljedeu fazu igre, u kojoj se radi
pomou 4 panoa. Voditelj kae sljedee: Pripremila
sam vam etiri panoa na kojima emo sabrati iskustva,
vezana za situacije kada smo mi bili ljuti na nekoga
i kada je neko bio ljut na nas. Oni e nam pomoi da
bismo rijeili jedan sluaj. Dva panoa se odnose na tuu
ljutnju na nas, a druga dva se odnose na nau ljutnju
na drugu osobu. U oba sluaja imate po jedan pano na
koji ete da ispisujete ono to znate da moe da raspali
tu ljutnju, a na drugi pano ispisujete ono to znate da
moe da je ohladi Zatim voditelj uesnike dijeli u 4
grupe. Panoi
25
se okae na zidove uionice i svaka
grupa stane ispod jednog panoa. To znai da e svaka
od njih imati drugaiji zadatak. Prva i druga grupa
stoje pred panoima pod nazivom Tua ljutnja. Prvi
pano na sebi ima crte vatre i to znai da se na njega
upisuju ponaanja koja razbuktavaju ljutnju, dok
drugi pano ima crte kantice sa vodom, to znai da se
na njega upisuju ponaanja koja smiruju ljutnju. Prva
grupa ima zadatak da na prvi pano zapie ponaanja
koja jo vie mogu da razbuktaju tuu ljutnju, dok
druga grupa ima zadatak da na drugi pano zapie
ponaanja koja mogu da smire tuu ljutnju. Trea i
etvrta grupa se nalaze pred panoima pod nazivom
Moja ljutnja. I ovi panoi nose crte vatre i crte
kantice sa vodom. Trea grupa ima zadatak da na
svoj pano zapie ponaanja koja mogu da razbuktaju
nau ljutnju, dok etvrta grupa, na etvrti pano,
zapisuje ponaanja koja mogu da smire nau ljutnju.
Kada se ovo zapisivanje zavri, grupe se rotiraju za
jedno mjesto udesno i zapisuju ponaanja na panoe
pred kojima se nalaze. Rotiranje se provodi sve dok
sve etiri grupe ne zapiu svoje prijedloge ponaanja
na svaki pano.
Nakon to se izvri ispisivanje ponaanja, voditelj
ita ona ponaanja koja su navedena na panoima sa
kanticom vode.
U sljedeoj aktivnosti uesnici se dijele u grupe od po
4 lana. Svaka grupa dobija jedan primjerak ljutitog
dijaloga
26
. U svakoj grupi dvoje uesnika preuzimaju
uloge oca i djeteta i imaju zadatak da itaju dijalog.
Kada se dijalog u potpunosti proita, nastavlja se sa
glumom, sluei se nekom od tehnika za razljuivanje
koju su naveli na panoima sa vatrom. Drugo dvoje u
grupi treba da razmisle koje su bile brige i potrebe i
jedne i druge strane, zato je dolo do sukoba i koje
razloge ni otac, ni dijete, zapravo nisu pominjali.
Kada se odradi ovo igranje uloga, grupe izvjetavaju
ukratko ta je uraeno. Vrlo je vano da se potrebe i
brige i djeteta i oca precizno navedu.
Posljednji zadatak se odnosi na to da se dijalog
preinai, koristei se tehnikama smirivanja ljutnje,
koje su ispisane na panoima sa kanticom vode.
Ovaj zadatak ima tri dijela. U prvom dijelu, uesnici
pokuavaju da sukob smire odmah na poetku,
koristei se ponaanjima sa panoa. U drugom dijelu,
smirivanje se vri neto kasnije, kada se ljutnja jo vie
rasplamsa, a u treem dijelu smirivanje se ukljuuje
tek na kraju dijaloga. Nakon toga grupe izvjetavaju
o svom radu. Vrlo je bitno da se zakljui kako je ljutnju
mogue smiriti, ak i kada se ona jako rasplamsa.
d. Nevidljive misli Uesnici se podijele u grupe od po
etiri lana. Nakon toga se, u tim manjim grupama,
uesnici dijele u parove. Svaki par e predstavljati
jednu osobu i to tako to e jedan lan para da bude
glas te osobe, a drugi lan e da bude njeno prikriveno
miljenje. Tako u ovoj igrici imamo sljedee uloge:
Glas 1, Miljenje 1, Glas 2 i Miljenje 2. Svaka grupa
dobija po jednu situaciju sukoba. Dok jedna grupa
izvodi vjebu, ostale je posmatraju. Komunikacija
poinje tako to prvo progovara Miljenje 1, zatim
Glas 1, nakon toga Miljenje 2 i napokon Glas 2. Ovim
redosljedom se komunicira tokom cijele vjebe. To
znai da komunikacija ide na sljedei nain:
Ono to je veoma bitno naglasiti uesnicima, jeste
da Glas ne smije direktno kopirati ono to govori
Miljenje, niti ga direktno slijediti. U stvarnom ivotu
imamo mnogo situacija u kojima pomislimo jedno, a
kaemo neto sasvim drugo, iz razliitih razloga. Sada
ete vidjeti jedan primjer komunikacije u sukobu
izmeu majke i sina, gdje sin treba da je obavijesti da
mu je djevojka u drugom stanju:
Miljenje 1 (sin): Moja majka e da poludi. Izbacie
me iz kue. Potrebna mi je njena pomo.
Glas 1 (sin): Mama, ta radi veeras? Ja bih rado
gledao fudbal. Mislim da e biti dobra utakmica.
Miljenje 2 (majka): Do avola, ta si uradio sa svojom
kosom?
Glas 2 (majka): ta misli da radim? Isto to i uvijek,
veera, sudovi, pranje, ...
Glasovi sluaju svoja miljenja, ali ujedno i glas
one druge osobe, kako bi komunikacija bila
odgovarajua.
Ono to se ovom vjebom eli postii, jeste da
uesnici shvate kako u mnogim situacijama nae
potrebe ne budu izreene direktno, ve indirektno,
te da se pravo miljenje druge osobe vrlo esto ne
iskazuje direktno. Zato bi fokus diskusije trebao da
bude na tome, kako iza svakog sukoba stoje neka
skrivena osjeanja, potrebe. Voditelj diskusiju moe
da usmjerava i sljedeim pitanjima:
- Zato imamo blokade kada treba da izrazimo
svoja osjeanja ili potrebe?
- Kada ne treba da kaemo kako se osjeamo?
Ovo je vrlo teka igrica i zahtijeva dosta vjebanja, ali je
vrlo korisna za rad na ovom problemu.
5. IGRICE KOJE NAS UE PREPOZNAVANJU
POJEDINIH FAZA SUKOBA UZROKA I ISHODA
a. udesan strip Voditelj pred sobom dri listove
nedovrenog stripa
27
, koji se sastoji iz etiri dijela. Od
ta etiri dijela oslikan je samo jedan dio. Voditelj kae
uesnicima: Ja vam nudim ovaj nedovreni strip da
ga dovrite. Dobro pogledajte ta se tu deava, jer na
osnovu ove jedne naslikane scene vi treba da dovrite
cijeli strip, da odredite njegov poetak, ta je prethodilo
ovoj sceni, ta se desilo da ova djeca izgledaju ovako
kako izgledaju. Crtaete u parovima. Svako e da
zamisli da je jedan od ova dva lika u stripu. Svaki par
dobija po jedan primjerak stripa.
Sada ete na ovoj slici koja je nacrtana, u oblaie (sa
oblim linijama) iznad likova, da upiete ta ko od njih
kae onom drugom, a u ove druge oblaie (sa otrim
linijama) upisaete kako se ko od njih osjea.
Poslije toga treba da osmislite kako je sve poelo. To
ete nacrtati u kvadratu broj 1, onda ta se desilo nakon
toga crtaete u kvadratu broj 2 i u kvadratu broj 4 ete
nacrtati kako se sve zavrilo.
Kada budete crtali svoje junake, uvijek u oblaiu sa
oblim linijama upisujte ono ta govore, a u oblaiu sa
otrim linijama ono to osjeaju.
Na kraju smislite naslov svoje prie i potpiite se kao
autori.
Nije vano da se trudite da vam crtei budu lijepi, ve je
vana ideja. Za crtanje imate 20 minuta.
Kada proe 20 minuta, uesnici izlau svoje stripove.
Ukoliko grupu vode dva voditelja, uesnici mogu da
se podijele u dvije grupe. Izlaganje se vri tako to
se strip nalijepi na zid i onda par objanjava radnju.
Nakon to se izlaganje zavri, voditelj pita par da li
su oboje zadovoljni radnjom stripa, i ako se desi da
M1 G1
G2 M2
neko od njih nije zadovoljan, onda se razgovara o
tome zato je pristao na takvu radnju.
Zatim se prelazi na sam strip. Ovdje se u toku
diskusije nastoji konstantno praviti poreenje
izmeu osjeanja kod aktera i onoga to oni govore.
Tu se uesnicima ukazuje i na jednu ljudsku osobinu,
a to je da nekada ne govorimo i ne postupamo u
skladu sa svojim osjeanjima. Zatim se uporeuju
osjeanja na poetku i na kraju sukoba. Posebno
je vano da se skrene panja na to kako se razliito
mogu doivljavati iste situacije.
b. Ispeci, pa reci Za ovu igru voditelj treba da napravi
onoliko cedulja koliko ima uesnika, na kojima se
nalaze ispisana sljedea pitanja:
- ta ti je tata rekao, pa si bio tuan?
- ta ti je mama rekla, pa se bio ljut?
- ta ti je drug rekao, pa si bio veseo?
- ta ti je drugarica rekla, pa si bio bijesan?
- ta ti je nastavnica rekla, pa si bio razoaran?
- ta ti je mama rekla, pa si bio uplaen?
- ta ti je tata rekao, pa si bio srean?
To su pitanja koja se mogu ponavljati na razliitim
ceduljama. Igra poinje tako da svaki uesnik, iz eira,
izvue po jednu cedulju. Voditelj kae: Na ceduljama
su napisane neke situacije koje vam se deavaju svaki
dan. Sigurno vam se nekad desilo da vam je mama, npr.
neto rekla i da ste se vi naljutili. Sjetite se ta vam je
rekla. Na nekim ceduljama e pisati mama, na nekim
tata, ili neko drugi i pominjae se razliita osjeanja.
Nakon uputstva, uesnici se ostavljaju 2-3 minuta da
se prisjete neke situacije. Zatim slijedi izvjetavanje
o situacijama. Dok uesnici izvjetavaju, voditelj
zapisuje ono o emu oni priaju na posebne cedulje.
Tu je neophodno navesti osobu koja je izazvala
odreeno osjeanje (mamu, tatu, itd.). Ove cedulje
se koriste u nekoj od narednih aktivnosti, tako da se
sadraji koje uesnici priaju, zapisuju na papiriima
razliitih boja, ali po sljedeem pravilu: na papirie
iste boje zapisuju se doivljaji koji su izazvali isto
osjeanje, npr. sve poruke koje su izazvale sreu
zapisuju se na papirie zelene boje. Za ovo zapisivanje
su nam potrebni listii sljedeih boja: zelene za sreu,
plave za ljutnju i bijes, crvene za strah, bijele za tugu
i ute za razoarenje.
Sljedea aktivnost odnosi se na to ta se deava sa
drugim osobama, kada mi neto kaemo. Za ovu
aktivnost voditelj treba da ima pripremljen materijal
sa sljedeim pitanjima na ceduljama:
- ta si rekao drugarici, pa si je razveselio?
- ta si rekao drugu, pa si ga uplaio?
- ta si rekao mami, pa si je razoarao?
- ta si rekao tati, pa si ga rastuio?
- ta si rekao nastavnici, pa si je naljutio?
vi. ta si rekao mami, pa si je razbjesnio?
Uesnici izvlae po jednu cedulju sa odreenim pitanjem
i, kao i u prethodnoj aktivnosti, imaju po 2-3 minuta
za razmiljanje i prisjeanje. I u ovoj aktivnosti voditelj
nastoji da usmjerava djecu da razmiljaju o tome ta
su rekli, a ne da opisuju sami dogaaj. Kada uesnici
kreu sa izvjetavanjem, voditelj, kao i u prethodnoj
aktivnosti, biljei njihove odgovore na papirie, koji
su odreeni sljedeim bojama, za sljedea osjeanja:
zelene za sreu i veselje, plave za ljutnju i bijes,
crvene za strah, bijele za tugu i ute za razoarenje.
I ovdje je, kao i u prethodnoj aktivnosti, neophodno
da se navede osoba kod koje smo izazvali odreeno
osjeanje (drug, mama, tata, itd.)
Zatim se uesnici dijele u pet grupa i to tako to iz
eiria izvlae kruie koji mnogu da budu sljedeih
boja: zelena, plava, crvena, bijela i uta. Boje ovih
kruia odgovaraju bojama cedulja, na kojima je
voditelj ispisivao ono to su uesnici govorili u
prethodnim aktivnostima. Tako imamo zelenu, plavu,
crvenu, bijelu i utu grupu. Zatim grupe dobijaju
cedulje, sa njima odgovarajuom bojom i grupiu
ih po stepenu u kome su poruke, koje se na njima
nalaze, jako ili slabo, izazvale odreeno osjeanje.
Poruke se redaju du kanapa, koji je voditelj razapeo
izmeu dvije stolice. Uesnicima se, prije samog
poetka, napomene koji kraj kanapa predstavlja
najjae poruke, a koji najslabije poruke. Kada se
lanovi grupe dogovore koja poruka ide na koji kraj,
onda je spajalicom kae na kanap.
Kada se zavri kaenje poruka, svaka grupa saoptava
kako je to uradila, a voditelj ih usmjerava pomou
sljedeih pitanja:
- Kako ste znali koje su poruke jake, a koje
slabe?
- Da li je nain na koje su one izgovorene uticao
na vau odluku?
- Da li jaina poruke utie na to ko nam govori
(drug, mama, tata, nastavnica)?
- Da li je bilo nesuglasica u grupi oko
razvrstavanja?
- Da li se svi lanovi grupe slau sa
predstavljenim i razvrstanim porukama?
- Da li ste se, tokom razvrstavanja, sjetili jo
nekih poruka koje niste naveli?
- ta mislite, da li sada bolje znate koje rijei
izazivaju koje osjeanje?
c. Moemo li da se ne svaamo? Voditelj pria
sljedeu priu: Dvije sestre su, po povratku iz kole, ule
u trpezariju i ugledale iniju sa voem u kojoj se nalazila
jedna naranda. Obje su posegle za narandom. Jedna
je bila bra i imala je narandu u ruci. Druga sestra
je na to rekla: Ja sam htjela da je uzmem. Daj mi je!
Prva je uzvratila: I ja je hou! Tako je poela svaa,
a pitanje za vas glasi: Na koje sve naine ova situacija
moe da se rijei? Dok uesnici navode svoja rjeenja,
voditelj ih zapisuje na tabli i svrstava ih u kategorije,
kao u tabeli
28
, ali kategorije ne imenuje. Nakon to se
navedu sva mogua rjeenja, prelazi se na imenovanje
kategorija. Sada uesnici nastoje da odgonetnu po
kom kriteriju je voditelj grupisao njihove odgovore i
zapisivao ih u tabelu.
Sljedea aktivnost odnosi se na traenje rjeenja
sukoba na stripu. Uesnici se podijele u parove i svaki
par dobija isti crte broj 1
29
. Na crteu je predstavljen
sukob izmeu brata i sestre. Nakon to proitaju
ono to su brat i sestra jedno drugom izgovorili,
uesnici treba da razmisle da li vide rjeenje njihovog
problema. Nakon toga predlau rjeenje problema.
Zatim se uesnicima daju crtei broj 2 i 3.
30
Na crteu
broj 2 vidi se ta su brat i sestra eljeli, a nisu, jedno
drugom, mogli da kau. Nakon to taj tekst proitaju,
uesnici imaju zadatak da na crteu broj 3, u prazne
oblaie, upiu kojim rijeima su brat i sestra mogli
da, jedno drugom, iskau svoje potrebe, ono to su
htjeli, a nisu mogli da kau. Kada zavre sa radom,
uesnici itaju svoja rjeenja.
Na kraju ove aktivnosti voditelj zavrava sa sljedeim
zakljukom: U svakodnevnom govoru mnogo stvari
podrazumijevamo, smatramo da ih drugi moraju znati,
pa ih ne saoptavamo. Kada se dogodi da svoje potrebe
i elje ne izrazimo jasno, to moe da dovede do sukoba
ili svae.
d. Kako da se najbolje pomirimo? Voditelj kae: Ja
u vam sada proitati dijalog izmeu dva brata, koja su
se sukobila, jer je stariji brat trebao da ide sa drugom
u sportski centar, a mlai je insistirao da poe i on,
to starijem nije odgovaralo. paljivo sluajte. Sada
voditelj ita dijalog koji vam se nalazi u prilozima.
31
Voditelj nastavlja: Dobro, sada emo ovdje da
zamrznemo scenu, a na vama je da razmislite o svim
moguim ishodima ove situacije, i onim loim i onim
dobrim. Shvatite ovo kao flm koji je potrebno doraditi,
odnosno smisliti mu kraj. U tome e da vam pomogne
tabela koje se nalazi u prilozima.
32
Uesnici se dijele u pet grupa. Zadatak tih grupa
jeste da se njihovi lanovi dogovore i da za svaku
kategoriju iz tabele smisle rjeenje, koje opisuje
ishod sukoba meu braom, i da ta rjeenja zapiu
na papir. Za rad u grupama imaju 15 minuta. Kada
sve grupe zavre, itaju se njihovi prijedlozi i zapisuju
na tablu, kako bi se vidjelo da postoje razliiti ishodi
jednog sukoba. U toku zapisivanja, voditelj treba
da ukae na to kako postoje razlike izmeu rjeenja
koja se nalaze na poetku tabele, i oznaena su sa - -,
i onih koja se nalaze na kraju tabele, i oznaena su
sa + +. Kod prvih rjeenja, braa nisu odustajala od
svojih prvobitno iskazanih elja, pa su obojica ostali
nezadovoljni, dok su kod rjeenja na kraju tabele obojica
uvaila meusobne potrebe, to im je omoguilo da
sukob rijee na obostranu korist. Prosto su izali iz svojih
pozicija i iz drugog ugla sagledali cjelokupnu situaciju.
e. Priam ti priu Igra se zapoinje tako to uesnici,
jedni drugima, prepriavaju sadraj jedne prie
33
.
Velika grupa se dijeli na dvije manje. Svaka grupa
odredi svog predstavnika, koji dobija priu od
voditelja. Nju treba to bolje da zapamti i da je
onda, apatom, prenese uesniku do sebe. Ovaj je
onda, na isti nain, prepriava onom do sebe i tako
redom, sve dok prepriavanje prie ponovo ne doe
do predstavnika grupe. Kada posljednji uesnik
bude tu priu prepriavao predstavniku, ovaj treba
da je zapie, pa e se onda ona dalje komentarisati.
Za vrijeme prepriavanja, uesnici treba da budu
odvojeni jedni od drugih, kako se sadraj prie ne bi
uo. Dovoljno je da izmeu osobe koja slua priu i
one koja priu tek treba da uje, bude jedna prazna
stolica.
Kada se zavri prepriavanje prie, voditelj prilazi
predstavnicima grupa i od njih uzima papire na
kojima je pria zapisana. Zatim se svi vraaju u veliki
krug. Voditelj ita nalne prie i pita uesnike ta
misle, da li su one sline originalima. Nakon to oni
odgovore, on ita originalnu priu. Zatim uesnici, po
svojoj volji, odgovaraju na sljedea pitanja:
- Da li su vam poznate neke situacije iz
svakodnevnog ivota, koje vas podsjeaju na
ovo to smo sada radili?
- Po emu se moe prepoznati da je rije o
glasini?
- Kakve su posljedice situacija u kojima se ire
glasine?
- ta se moe uraditi da do glasina ne doe?
Voditelj treba da nastoji da uesnici shvate da glasine
mogu da budu izvor sukoba, ali i da se irenje glasina
moe sprijeiti. Jedan od naina je da se sve ne
prihvata zdravo za govoto, odnosno, da treba traiti
objanjenje i dodatne informacije za stvari koje su
zasnovane na tuim procjenama i iskustvima, kako
bismo provjerili da li smo dobro razumjeli poruku.
f. Da li me slua? Uesnici se podijele u parove, koji
sjedaju jedno do drugog u krug. Jedan lan para je
osoba A, a drugi lan je osoba B. Svi parovi dobijaju
isti zadatak, istovremeno rade i za rad imaju 4 minuta.
Osobe A, prva dva minuta, govore ta su radile prije
nego to su dole na radionicu, a osobe B ih ne sluaju.
Svaki neslua dobija cedulju
34
na kojoj pie zato ne
slua osobu A. Kada je proita, ona nastoji da se uivi
u tu ulogu i da se, u skladu sa njom i ponaa. Za to
vrijeme, osobe A nastoje da privuku panju osoba B.
Nakon dva minuta, uloge se mijenjaju, s tim da osobe
B svoju cedulju predaju novom nesluau, osobi A,
sa svoje desne strane. I osobe B imaju dva minuta da
priaju ta im se desilo prije dolaska na radionicu i da
kroz svoju priu, privuku panju osobe A, koja ih ne
slua.
Kada se igrica zavri, voditelj postavlja sljedea pi-
tanja:
- Kako ste se osjeali tokom ove vjebe?
- Koja uloga vam je bila tea, uloga nesluaa
ili govornika?
- Kako ste dali do znanja svom paru da ga ne
sluate?
- Kako ste se trudili da privuete panju?
- Da li vas je ovo podsjetilo na situacije u kojima
ste vi bili ti koje ne sluaju, ili u kojima vi niste
nekog sluali?
Sljedea aktivnost odnosi se na to da se uesnici
prisjeaju u kojim to situacijama oni nisu bili sasluani.
Svako od njih dobija po etiri cedulje
35
oznaene slo-
vima. Uesnici imaju 10 minuta da popune cedulje.
Za to vrijeme voditelj zapie na tabli etiri pitanja koja
se nalaze na ceduljama, kako bi uesnicima bilo lake
da prate diskusiju. Kada zavre sa pisanjem, voditelj
kupi cedulje i razvrstava ih, na osnovu slova koja se
nalaze na njima, u etiri grupe.
Uesnici se dijele u 4 grupe i svaka grupa dobija po
jednu skupinu cedulja sa odreenim slovom. Tako
imamo grupu A, B, C i D. Grupa A ima zadatak da
napravi spisak osoba koje se pojavljuju kao nesluai
i da navede koliko se puta koja osoba pojavljuje kao
neslua. Grupa B analizira sadraj i zapisuje tip po-
ruke: molba, saoptenje, pitanje, ubjeivanje, zahtjev,
obrazloenje, itd. Grupa C zapisuje koji su to znaci, na
osnovu kojih se vidi da nas neko ne slua i koliko se
esto koji znak javlja. Grupa D zapisuje osjeanja koja
su se javila u situacijama kada nisu bili sluani, kao i
koliko esto se koje osjeanje javilo. Za ovaj rad grupe
imaju 10 minuta. Nakon toga, svaka grupa izvjetava
o dobijenim podacima.
Zatim, grupe dobijaju zadatak da odaberu jednu od
situacija nesluanja i da je odigraju pred ostalima. Za
pripremu imaju 5 minuta. Kada se situacija odigra,
voditelj postavlja pitanja:
- Kako je ova situacija mogla drugaije da
izgleda, tj. da sagovornici stvarno uju jedan
drugog?
- ta treba da se kae, da se sagovornik uje,
odnosno da razumije da ti je vano to o emu
govori?
Zatim, uesnici odigravaju razliite varijante rjeenja
situacije koju su odigrali. Ovdje se insistira na primje-
ni JA-govora, kao sredstva za privlaenje panje sa-
govornika, jer ova vrsta poruke sadri emocije onoga
ko govori i koga ne sluaju, objektivan opis situacije i
prijedlog mogueg rjeenja te situacije.
6. IGRICE KOJE NAM OTKRIVAJU NA
STIL SUKOBLJAVANJA
a. ivotinjska fantazija Voditelj kae: Sada emo
igrati jednu igricu pod nazivom ivotinjska fantazija. Da
bismo je uspjeno odradili potrebno je da se opustite, to
je vie mogue, u stolicama u kojima sjedite. Zatvoriete
oi i dobro sluati ta vam govorim. Nastojte da se, to
je vie mogue, uivite u priu kroz koju u vas voditi, i
da je zamiljate u svojim mislima. Sada zatvorite oi i
opustite se. Zatim voditelj napravi jednu krau pauzu
od nekoliko sekundi, dok se uesnici ne smire. Veoma
je bitno da se govori polako, izmeu reenica pravi
pauza od nekoliko sekundi, kako bi se uesnicima
omoguila vizuelizacija. Glas voditelja treba da bude
srednje glasan i umirujui. Kada se uesnici smire,
voditelj poinje sa priom: Zamislite se u obliku neke
ivotinje ... Kako izgleda ta ivotinja u ijem ste se obliku
zamislili ... Obratite panju na okolinu u kojoj se nalazite
... Kako se kreete ... ta vas okruuje ... Sada zamislite
osobu sa kojom ste u nekom sukobu, takoe u obliku
neke ivotinje ... Ta ivotinja vam se sada pribliava ...
ta inite ... ta se dogodilo ... Sada polako otvorite oi,
opet smo u uionici.
Nakon ove igre fantazije, prelazite na raspravu u
okviru koje uesnici odgovaraju na sljedea pitanja:
- U obliku koje ivotinje ste se zamislili?
- Koja druga ivotinja je stupila na scenu?
- ta je uinila?
- Kako ste vi reagovali na njen dolazak?
- Kako se osjeate povodom onog to se
dogodilo?
- Da li ste zadovoljni onim to ste uinili?
Dok uesnici odgovaraju na postavljena pitanja,
voditelj na tabli ili velikom papiru, zapisuje njihova
reagovanja na pojavu protivnika u sljedeu tabelu.
IZBJEGAVANJE SUKOBA
SUOAVANJE SA
PROTIVNIKOM
Sva ponaanja, kao to su: bijeg, skrivanje, ignorisanje
druge ivotinje, predstavljaju ponaanja koja vode
ka izbjegavanju sukoba i, kao takva, upisuju se u
ovaj dio tabele. Ponaanja kao to su: pozdravljanje,
zajednika igra, napad, unitavanje protivnika,
predstavljaju ponaanja koja vode ka suoavanju sa
protivnikom, i upisuju se u taj dio tabele.
Nakon toga se uesnicima ukazuje na stilove suko-
bljavanja: takmienje, prilagoavanje, izbjegavanje,
saradnja i kompromis, koje imate opisane u uvodnom
razmatranju o sukobima. Vrlo je vano da uesnici
prepoznaju svoj dominantan stil sukobljavanja i da
uvide kada je ovaj stil dobar, a kada nije, kako bi ga
na adekvatan nain korigovali.
7. IGRICE KOJE NAS UE KVALITETNOJ
NENASILNOJ KOMUNIKACIJI
a. Hajde da pregovaramo Za ovu igru je potrebno da
se uesnici podijele u dvije grupe, a zatim, u okviru
svake grupe da se naprave po dva tima. Tako e u
prvoj grupi da budu dva tima A1 i B1, a u drugoj grupi
A2 i B2. Uesnici se rasporeuju tako da jedna grupa
radi u jednom dijelu uionice, a druga u drugom.
Suparniki timovi sjede jedan preko puta drugog
i to na dovoljnoj udaljenosti, tako da ne bi mogli
jedni druge da uju. Svaki tim dobija po jedan crveni
i jedan plavi karton. Voditelj uesnike uvodi u igru:
Danas emo da se igramo igrice koja se zove Crveno i
plavo. Svaka grupa ima po dva tima. Igrica se igra tako
to svaki tim ima zadatak da skupi to vie poena. Svaki
tim ima po dva kartona, crveni i plavi. Timovi se prvo
tajno dogovaraju koju boju e da izaberu, crvenu ili
plavu, i na moj znak SAD podii e jedan ili drugi karton,
kako su se dogovorili. Od toga koju boju je odabrao tim
B, zavisi broj poena koji e dobiti tim A, i obrnuto, od
toga koju boju je odabrao tim A, zavisi koliko e poena
dobiti tim B. Bodovi se ili dodaju ili oduzimaju, i to
prema sljedeim kombinacijama:
Kombinacija boja Broj poena
Tim A Tim B Tim A Tim B
CRVENO CRVENO +3 +3
CRVENO PLAVO -6 +6
PLAVO PLAVO -3 -3
PLAVO CRVENO +6 -6
Znai, svaki tim treba da predvidi koju e boju da izabere
protivniki tim. Cilj je sakupiti to vie poena. Igrica se,
prije samog poetka, moe probati, da se vidi da li su
uesnici razumjeli instrukcije.
U ovoj igrici voditelj, ukoliko nema pomonika,
odreuje jednog od uesnika za svog pomonika,
tako da e voditelj da preuzme kontrolu takmienja
u jednoj, a njegov pomonik u drugoj grupi. Oni
imaju pripremljene tabele
36
za upisivanje poena. Ove
tabele stoje na vidljivom mjestu, tako da uesnici,
u svakom trenutku igre, mogu da vide koliko imaju
osvojenih poena. Nakon svakog izbora boja, voditelj
u tabelu upisuje kombinaciju boja i broj poena.
Nakon etvrtog izbora boja, na trenutak se staje sa
takmienjem. Tada slijedi prvo pregovaranje, gdje
voditelj kae: Dobro. Vidite koliko je svaki tim osvojio
poena. Do sada je svaki tim birao boju za sebe. Sada e
timovi moi meusobno da se dogovore, kako e dalje
da igraju, jer tako mogu da dobiju vie poena. Npr.,
mogu da se dogovore da stalno biraju crvenu boju, pa
e tako i jedan i drugi tim da stalno dobijaju po 3 poena.
Ali, mogu da se dogovore i drugaije. Neka sada svaki
tim izabere svog predstavnika. Prvo svom predstavniku
predloite kako da pregovara. A sada neka predstavnici
dou ovdje i neka se dogovore kako da nastave igru.
Predstavnike se puta 1-2 minuta da se dogovore, a
onda se oni vraaju u svoje timove i igra se nastavlja
dalje. Voditelj nastavlja: Sada ete igru nastaviti dalje
kao i ranije. To znai da ete se, prije svakog dizanja
kartona, tajno dogovarati unutar grupe i na moj znak
dizati kartone. Igra se nastavlja tako to uesnici diu
kartone i dogovaraju se jo etiri puta.
Nakon etvrtog dogovora, voditelj zaustavlja igru:
Evo jo jedne prilike da se timovi dogovore kako e
dalje igrati. Ali pazite. Poslije tog dogovora broj poena
se udvostruuje: umjesto +3 dobijate +6, a umjesto -3
dobijate -6, umjesto +6 dobijate +12, ali umjesto -6
dobijate -12. Znai, ovi dogovori su jo vaniji. Nakon
ovih dogovora, timovi diu kartice jo samo dva
puta.
Kada se igra zavri, i poeni saberu, uesnici se vraaju
u veliki krug i odgovaraju na sljedea pitanja:
- Kako su birali na poetku?
- Da li je dogovaranje uticalo na nain biranja
boja ili su se pridravali istog naina?
- Da li su potovali dogovor?
- ta su postigli dogovorom?
- Kakve rezultate je postigla prva grupa, a kakve
druga (pozvati ih da objasne razliku, ukoliko
postoji)?
b. Kako je u tuim cipelama? Voditelj kae: Sada
u da vam proitam jednu, vama poznatu priu, ali
na malo drugaiji nain. To e biti pria o Pepeljugi.
Do sada ste sluali ovu bajku u verziji nekoga ko je na
strani Pepeljuge. Da li ste se ikada pitali kako ona zvui
iz pozicije, npr. maehe. Sada ete to uti. Zatim ete
uti ta na to sve kae maehina starija kerka, kao i
Pepeljugin otac. Dakle, evo prie.
37
Poto ste uli ovu bajku na malo drugaiji nain,

kako vam ona sada izgleda? Ovdje treba sasluati
odgovore uesnika, ali ne ulaziti u diskusiju. Zatim
voditelj kae: Sada u vam ispriati jednu pravu
kolsku priu
38
, samo bez zavretka. Paljivo je pratite,
da biste kasnije mogli da odgovorite na postavljena
pitanja.
Nakon toga se uesnici dijele u est grupa i svaka
grupa dobija po jednu cedulju
39
na kojoj je ispisana
jedna od uloga. Voditelj nastavlja: Va je zadatak
da se to vjernije uivite u ulogu koju ste dobili i da iz
njene pozicije sagledate cjelokupan dogaaj. Sada
e svaka grupa dobiti po jedan upitnik
40,
sa pitanjima
na koja treba da odgovorite iz uloge koju imate. Oko
svakog pitanja se dogovarate u okviru grupe, a zatim
popunjavate upitnik. Za rad imate 20 minuta.
Kada zavre, grupe, jedna za drugom, itaju odgovore
na pitanja iz upitnika. Kada se odgovori proitaju,
voditelj kae: uli ste kako iz razliitih uloga izgleda
ovaj dogaaj i ta druge uloge misle o vaoj. Vidjeli
ste da su se pojavile razliite potrebe, brige i razliita
rjeenja, u zavisnosti od toga ko ih nudi. ta sada
mislite o cijeloj stvari? ta mislite o ostalim akterima?
Pogledajte ponovo svoje odgovore u upitniku. Da
li biste, poslije svega to ste uli, promijenili svoje
miljenje o pojedinim uesnicima u dogaaju? Da li
biste drugaije odgovorili na neka pitanja? Imate 5
minuta da pogledate svoje odgovore i da promijenite
neto to elite.
Kada grupe naprave odreene promjene, voditelj
kae: Sada emo isprobati neto vrlo neobino. Do
sada ste imali jednu ulogu, a sada ete postati neko
drugi. Dakle, pokuaete da stanete u tue cipele, tj. da
pogledate stvar iz drugog ugla. To emo uraditi ovako:
sve grupe neka spuste svoj upitnik na pod ispred sebe.
A sada, neka grupa uenika koja je upisivala ocjene,
zamijeni mjesto sa grupom razrednog starjeine. Neka
grupa uenika koji su poruivali ocjene, zamijeni ulogu
sa drugom grupom uenika koji su bili u drugoj uionici
i radili kontrolni. I na kraju, neka oni koji su samo
posmatrali dogaaj, zamijene mjesto sa nastavnikom
fzike. Kada uesnici zamijene mjesta, voditelj
nastavlja: Sada pogledajte upitnik koji je ispred vas.
Vi sada predstavljate tu grupu. Prouite odgovore iz
upitnika i pokuajte da se uivite u novu ulogu. U daljem
toku radionice vi ete nastupati iz te nove uloge. Za rad
imate 10 minuta.
Kada istekne vrijeme za rad, voditelj poziva redom
predstavnike svake grupe i na taj nain formira nove
grupe. Formiranje grupa se izvodi sve dok se svi
lanovi prvobitnih grupa na ukljue u novoformirane
grupe. Voditelj kae: Sada u svakoj novoj grupi imamo
po jednog predstavnika iz prethodnih grupa. Svi vi ete
ostati u svojim prvobitnim ulogama. Va zadatak je, da
u ovim novim grupama, pregovarate, dok ne doete
do odreenih rjeenja, koja bi, podjednako bila dobra
za sve. Razmiljajte o tome ta bi bilo najbolje za vas,
ali i pokuajte da uvaite i potrebe drugih. Za pregovore
imate 10 minuta.
Kada pregovori zavre, grupe izvjetavaju o dobijenim
rjeenjima. Nakon saoptenja, vodi se razgovor o tome
koliko je zamjena uloga doprinijela toku pregovora i
krajnjem rjeenju. Kada se razgovor zavri, voditelj
nastavlja: Vi ste sami doli do moguih ishoda ovog
dogaaja, a ja u vam sada ispriati ta se stvarno
desilo. Kada se nastavik vratio, nita nije primijetio. Sve
je izgledalo normalno i uobiajeno. Meutim, kada se
nastava zavrila, svi su se uenici zabrinuli iako do tada
nisu bili okrivljeni. Odluili su da se jave razrednici i sve
joj ispriaju. Nisu saekali sutranji dan, ve su je pozvali
telefonom kui i sve joj ispriali. Ona je odmah zakazala
as odjeljenjske zajednice, na kojem e imati priliku da
sve razjasne. Razrednica nije eljela da prosuuje, niti
presuuje, ve je to prepustila uenicima. Bilo je raznih
prijedloga kako da se sluaj razrijei. Na kraju, itavo
odjeljenje se saglasilo sa sljedeim:
- Uenici koji su upisivali ocjene, kao i oni koji su to
naruili, treba da dobiju trojku iz vladanja, ali, osim
toga, treba stvarno i da naue predmete za one
ocjene koje su sebi namjestili i da se sami jave da
odgovaraju.
- Uenici koji su sjedili u svojim klupama i samo
posmatrali itav dogaaj, treba da dobiju etvorku
iz vladanja, zato to nita nisu preduzeli, da sprijee
ovaj dogaaj.
Prije nego to je sluaj stigao na nastavniko vijee,
nastavnica srpskog je primijetila trojku kod jedne
uenice. Bila je sigurna da ta uenica nije odgovarala i
prozvala ju je: Dobro, hajde da odgovara za trojku!
Uenica je odgovarala i stvarno je dobila trojku. To je
bio znak da su se uenici stvarno pridravali dogovora
na nastavnikom vijeu, nastavnici su bili iznenaeni
uenikom odgovornou. Na kraju je Vijee odluilo
da se uenicima ne smanje ocjene iz vladanja, ve da
dobiju samo opomene.
c. Izvini Voditelj na tabli ili velikom papiru napie
sljedee: KADA TI SE NEKO IZVINJAVA ...
- ... kako se tada osjea?
- ... ta misli, kako se ta druga osoba osjea?
- ...ta misli da ta osoba eli da postigne
izvinjenjem, ta joj je potrebno?
Zatim proita ta je napisao, i nakon toga svakom
uesniku da po jednu cedulju A i kae: Va je zadatak
da na ovoj cedulji napiete odgovore na pitanja koja
vidite na tabli. Nakon to uesnici napiu odgovore,
voditelj ih dijeli u grupe po pet i kae: Va je zadatak
da meusobno razmijenite svoje odgovore, tako
to ete ih proitati jedni drugima i napraviti zbirni
izvjetaj. To znai da ete izdvojiti sve odgovore na
prvo pitanje, zatim na drugo, pa na tree. Jedan od vas
neka sve ukratko biljei, a dogovorite se ko e na kraju
da prezentuje zbirni izvjetaj ostalima. Za rad imate 10
minuta.
Zatim voditelj na tabli ili papiru ispiruje sljedea
pitanja: KADA SE TI NEKOME IZVINJAVA ...
- ... kako se tada osjea?
- ... ta misli kako se osjea ta osoba kojoj se
izvinjava?
- ... ta eli da postigne tim izvinjenjem?
Sada svaki uesnik dobija cedulju B i na njoj ispisuje
odgovore na postavljena pitanja. Nakon toga uesni-
ci ponovo odlaze u iste grupe i rade zbirni izvjetaj.
Za rad imaju opet 10 minuta.
Kada istekne i tih 10 minuta, voditelj kae: Poto
ste zavrili sa zbirnim izvjetajima A i B, kreemo sa
izvjetavanjem po grupama. Izvjetai e proitati
izvjetaje, sa posebnim naglaavanjem slinosti i
razlika u odgovorima na pitanja sa cedulja A i B, ukoliko
postoje. Voditelj prati proces izvjetavanja i pomae
u sumiranju zakljuaka o postojanju slinosti i razlika
u reagovanju, u situacijama kada se izvinjavamo i
kada nam se izvinjavaju. U svom komentaru istie da
je u osnovi, bilo sopstvenog, bilo tueg izvinjenja,
potreba da se komunikacija otvori i odnos nastavi.
d. Sada znam kako sa problemima Uesnici se dijele
u pet grupa i svaka grupa dobija po jednu priu
41
,
u kojoj je predstavljena neka od tema sa sukobom.
Zadatak lanova grupa je da otkriju konkretan
problem, koji je doveo do sukoba. Ispod svake prie
su postavljena pitanja na koja treba da se odgovori.
Pored toga, uesnici u svojim grupama treba da
osmisle i dijalog, kojim bi se sprijeilo nastajanje
problema. Grupe za rad imaju 15 minuta.
Kada grupe zavre svoj rad, svaka grupa drugima ita
svoju priu, a zatim i odgovore na pitanja. Nakon
toga, uesnici odigravaju dijalog u kojem se vidi kako
je sukob mogao da se sprijei.
Igra se zavrava razgovorom u krugu o tome da li je
odreeni sukob mogao i drugaije da se rijei.
Voditelji u prilozima imaju i vodi, koji im moe pomoi
u otkrivanju prihvatljivih rjeenja
42
.
8. IGRICE KOJE UKAZUJU NA UTICAJ SREDINE
NA PONAANJE POJEDINCA
a. Kako su me nagovorili? Voditelj na tablu postavlja
poster
43
, na kojem je predstavljena marioneta, i kae:
Zamislite da ste na mjestu ove lutke. ta mislite ko je
pokree, ko dri sve konce u svojim rukama, ko i ta
spolja sve utie na vas, vae postupke, vae ponaanje?
U toku ove prie voditelj zapisuje sve to uesnici
govore, u balone koji se nalaze na krajevima konia
koje dri marioneta. Ukoliko se desi da uesnici
zaborave neke od kljunih faktora socijalizacije, kao
to su vrnjaci, kola, mediji, voditelj ih navodi na
kraju diskusije. Zatim on postavlja sljedea pitanja:
- Da li su svi uticaji iste snage? iji uticaj smatrate
najjaim, odnosno najslabijim?
- Da li neko misli drugaije?
- Da li moete vi sami da donosite odluke da li
ete, neke od pomenutih uticaja, prihvatiti ili
ne?
- Za koje uticaje, od ovih koje ste gore naveli,
moete da odluite da ih prihvatite ili ne
prihvatite, a za koje ne moete?
v. Da li neko misli drugaije?
vi. ta mislite o uticaju vrnjaka? Koliko je jak taj
uticaj? Da li moete da se oduprete ili ne?
Nakon ove aktivnosti, uesnici se dijele u grupe od
po 5-6 lanova. Voditelj im ita jednu krau priu,
koja moe da se desi svakome od njih, a nakon toga,
svaka grupa dobija odreeni zadatak u vezi sa tom
priom. Pria se zove Nagovorili su me.
44
Kada voditelj proita priu, svaka grupa dobija
listu
45
pitanja vezanih za tu priu. Zadatak lanova
grupe jeste da odgovore na postavljena pitanja.
Za odgovaranje imaju 10 minuta. Kada zavre sa
odgovaranjem, svaka grupa saoptava svoje miljenje.
Vrlo je vano da voditelj, tokom saoptavanja,
povezuje odgovore koje su dale grupe.
Kada se saoptavanje zavri, voditelj pita cijelu grupu:
Poto smo vidjeli kakve sve posljedice mogu da slijede
kada lako podlegnemo prijedlozima vrnjaka, hajde da
vidimo ta je oneta u stvari, natjeralo da se prikljui
prijateljima, iako sam nije bio oduevljen prijedlogom.
ta mislite zato je one ipak pristao? ta je elio da
postigne? Da li je na njegov pristanak uticalo i to to se
neega plaio? ega? Voditelj treba ovu diskusiju da
vodi tako da uesnici to vie govore o potrebama i
strahovima glavnog junaka. Ovdje uesnici treba da
dou do zakljuka da se one upustio u avanturu sa
drugovima, zato to je elio da pokae drugovima
da im je odan, ali se istovremeno plaio da ga oni ne
ismijavaju i da ga ne proglase za kukavicu.
U narednoj aktivnosti se sa uesnicima prolazi kroz
to ta je one mogao da uradi u ovoj situaciji, da ne
pristane na nagovaranje drugova, ali da sa njima i
dalje ostane u dobrim odnosima. Voditelj kae. Ja u
sada stati u centar kruga i glumiu Kizu i Crnog. Svako
od vas neka zamisli da je one. Hajde da malo ojaamo
oneta, moda on i nije u tako bezizlaznoj situaciji, kao
to mu se ini. Razmislite ta je to one mogao da kae,
a da postigne ono to je elio, da se odupre Kizi i Crnom,
ali da im i dalje ostane dobar prijatelj. Ostavite oko 1-2
minuta da se uesnici koncentriu na zadatak i smisle
odgovor. Svi ustanite, i jedno po jedno ete mi rei
reenicu koju ste smislili. Sigurno postoji mnogo dobrih
naina na koje je one mogao da se obrati drugovima.
Voditelj poslije svake reenice odgovara potvrdno,
odnosno prihvata onetovo odbijanje. Nikako ne
smije da vrednuje ono to uje, ve prihvata sva
rjeenja.
Kada svaki uesnik kae svoju reenicu, voditelj se
vraa na svoje mjesto i nastoji da same odgovore
u nekoliko kategorija, npr. kategorija laganja kao
naina da se rijei situacija ili kategorija predlaganja
nekog drugog naina zabave, itd.
POGLAVLJE
PRILOG BROJ 1
TABELA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA
O OPAENIM OBLICIMA NASILNOG PONAANJA
MJESEC:
IME I PREZIME UENIKA
POSMATRAA:
RAZRED I ODJELJENJE:
IME I PREZIME RAZREDNIKA:
DATUM
DEAVANJA
VRIJEME
DEAVANJA
MJESTO
DEAVANJA
OBLIK NASILJA
DATUM ODRAVANJA ASA
ODJELJENJSKE ZAJEDNICE:
POTPIS RAZREDNIKA:
POTPIS UENIKA:
PRILOZI
PRILOG BROJ 2
STRUKTURA ASA ODJELJENJSKE ZAJEDNICE
1. Uvodni dio asa u okviru kojeg uenik, koji je zaduen za monitoring nasilnih oblika
ponaanja, predstavlja prikupljene podatke ostatku razreda i razrednom starjeini. U ovom
dijelu se ne imenuju uesnici u sukobu, ve se samo navode oblici nasilnog ponaanja i
njihova frekvencija. Za ovaj dio asa uenik je zaduen da podatke predstavi graki, kako
bi ostalima bilo lake pratiti njegovo izlaganje.
2. Razjanjavanje predstavljenih podataka Nakon izlaganja, razrednik zapoinje diskusiju
o predstavljanim podacima. Na samom poetku primjene ovog modela (u prvih nekoliko
mjeseci) ne bi bilo loe da se nastavnik osvrne na oblike nasilnih ponaanja, da d
objanjenje kojoj vrsti nasilja pripadaju, kako bi diskusija mogla da bude to bolja, a i kako
bi se uenici upoznali sa razliitim vrstama nasilnog ponaanja, kao i njihovim uzrocima i
posljedicama. U ovom dijelu razredniku moe da pomogne i uenik koji vri monitoring.
3. Diskusija o pojedinanim sluajevima U ovom dijelu asa diskutuje se o specinim
oblicima nasilnog ponaanja, te se:
a. opisuje situacija u kojoj se desio in nasilja (u ovom dijelu uestvuju svi uesnici
nasilnog ina),
b. trae se uzroci nasilja,
c. govori se o posljedicama nasilja,
d. traga se za to ekasnijim rjeenjem problema.
PRILOZI
Prilozi za radionice
PRILOG BROJ 3
KARTICE ZA IGRICU HAJDE DA PREGOVARAMO
Kartice za ovu igricu rezati po isprekidanim linijama.
Slavujev vijenac 1
STAMBENA ZGRADA
Slavujev vijenac 2
STAMBENA ZGRADA
M
i
r
n
a

a
r
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

1
S
T
A
M
B
E
N
A

Z
G
R
A
D
A
Ti si gospoa Mirna ari, vaspitaica
u oblinjem vrtiu. Stanuje u ulici
Slavujev vijenac 1. Vrlo dobro zna
koliko je djeci potreban prostor za
igru i jedva eka da se to neured-
no polje preuredi u lijepo djeije
igralite.
A
l
e
n

H
a
d
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

2
S
T
A
M
B
E
N
A

Z
G
R
A
D
A
Ti si gospodin Alen Hadi, pukovnik u penzi-
ji. Stanuje u ulici Slavujev vijenac 2. Voli red
i mir. Jedva si doekao da doe u penziju, da
se odmori od vojnike galame. Nisi ba veliki
ljubitelj djeije igre, jer kada se igraju uvijek
stvaraju buku. Bolje bi bilo da lijepo sjede kod
kue i ue. Smeta ti to je poljana neuredna
i bilo bi pametno kada bi se djeca iz susjed-
stva nekako organizovala i na njemu zasadila
rue.
M
i
r
k
o

Z
e
e
v
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

1
S
T
A
M
B
E
N
A

Z
G
R
A
D
A
Ti si gospodin Mirko Zeevi i
stanuje u ulici Slavujev vijenac 1.
Prozor ti gleda na poljanu i nervira
te to je tako neuredna, svuda po
njemu je korov i ubre. Ba bi bilo
dobro kada bi tu bio neki park. uo
si da se govori o ureenju djeijeg
igralita i ini ti se da je to bolje nego
neuredno poljane.
A
n
a

H
a
d
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

2
S
T
A
M
B
E
N
A

Z
G
R
A
D
A
Ti si gospoa Ana Hadi, domaica. Stanuje
u ulici Slavujev vijenac 2 sa svojim muem Ale-
nom. Nemate djece. On je malo prgav i stalno
vie na djecu kada galame, ali je dobar u dui.
Ti mnogo voli djecu. Uiva kada gleda kako
se lijepo igraju i ao ti je to je poljana neured-
na i opasna za igru zbog toliko ubreta.
N
i
n
a

K
a
p
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

1
S
T
A
M
B
E
N
A

Z
G
R
A
D
A
Ti si gospoa Nina Kapi, nastavnica
engleskog jezika. Stanuje u ulici
Slavujev vijenac 1 i u stan ti dolaze
uenici zbog privatnih asova. Sme-
ta ti galama koja dolazi spolja i nepri-
jatno ti je to neki tvoji aci moraju
da prelaze preko one neuredne i
opasne poljane.
D
e
n
i
s

G
r
a
o
a
n
i
n
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

2
S
T
A
M
B
E
N
A

Z
G
R
A
D
A
Ti si gospodin Denis Graoanin, trgovaki put-
nik. Stanuje u ulici Slavujev vijenac 2. Po cijeli
dan si na poslu, a kada se uvee vrati kui,
toliko si umoran da jedva eka da zaspi.
J
a
s
n
a

P
r
p
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

1
S
T
A
M
B
E
N
A

Z
G
R
A
D
A
Ti si gospoa Jasna Prpi. Stanuje u
ulici Slavujev vijenac 1. Svakog dana
ode do pijace ili prodavnice i nikako
ti ne bi odgovaralo da se na poljani
napravi djeije igralite, jer preko
nje ide preicom, a kada bi tu bilo
igralite onda to ne bi mogla. Vie bi
ti odgovaralo da se tu napravi park,
pa da moe da sjedne na klupu i
malo se odmori.
D
i
v
n
a

J
o
k
a
n
o
v
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

2
S
T
A
M
B
E
N
A

Z
G
R
A
D
A
Ti si gospoa Divna Jokanovi, slubenica.
Stanuje u ulici Slavujev vijenac 2. Ima dvoje
djece, koju esto nema ko da uva dok si na
poslu. Ne usuuje se da ih puta na poljanu,
jer je toliko neuredna i prljava, a ne smije da
ih puta ispred kue, jer je ulica prometna,
puna saobraaja. ula si za ideju da se na po-
ljani napravi djeije igralite i svim srcem je
podrava.
PRILOZI
PRILOZI
M
i
r
o
s
l
a
v

P
a
v
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

1
S
T
A
M
B
E
N
A

Z
G
R
A
D
A
Ti si gospodin Miroslav Pavi,
knjievnik. Stanuje u ulici Slavujev
vijenac 1. Prozor ti gleda na poljanu,
koja ba i ne izgleda najbolje, ali ti
prija da je tiina, tako da moe da
pie u miru. Nikako ti se ne dopada
ideja da se tu napravi djeije igralite,
jer ne podnosi galamu, koja bi oda-
tle dolazila.
a
r
k
o

M
a
r
k
o
v
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

2
S
T
A
M
B
E
N
A

Z
G
R
A
D
A
Ti si gospodin arko Markovi, staklorezac.
Stanuje u ulici Slavujev vijenac 2. U
prizemlju ima staklarsku radnju. uo si za
ideju da se na poljani napravi djeije igralite
i uasava se od pomisli koliku bi tetu mogla
da naprave djeca, kada bi lopta uletila u tvoj
izlog.
Slavujev vijenac 3
MUZIKA KOLA MALI SLAVUJI
Slavujev vijenac 4
KLUB PENZIONERA
S
l
a
v
i
a

H
o
d
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

3
M
U
Z
I
K
A

K
O
L
A

M
A
L
I

S
L
A
V
U
J
I
Ti si Slavia Hodi, direktor Muzike

kole. Tebi je vano da u koli vlada
red, da se tano zna ko, gdje i ta
radi. Poto si umjetnik, stalo ti je do
lijepog izgleda, tako da ti nije ba
milo, to se u blizini kole nalazi
tako prljava poljana. Ne bi volio da
se na njoj izgradi neka zgrada, jer bi
zaklanjala vidik. Najvie bi volio da se
poljana pretvori u park, koji bi mogli
da koriste i penzioneri iz oblinjeg
kluba, a da se djeca, koja galame,
nekako izbjegnu.
D
a
n
k
o

P
e
r
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

4
K
L
U
B

P
E
N
Z
I
O
N
E
R
A
Ti si gospodin Danko Peri, lan Kluba
penzionera. Uestvovao si u Drugom
svjetskom ratu i od tada ima problema sa
sluhom. Posljednjih godina gotovo jedva
uje. Ne protivi se izgradnji djeijeg igralita,
ak to smatra i korisnim. Jedino ega se boji
jeste da te neka sluajno utnuta lopta ne
pogodi, kada bude dolazio u Klub.
J
a
s
m
i
n
k
a

G
a
v
r
i
l
o
v
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

3
M
U
Z
I
K
A

K
O
L
A

M
A
L
I

S
L
A
V
U
J
I
Ti si Jasminka Gavrilovi, nastavnica

klavira u Muzikoj koli. Dva puta
nedjeljno dri asove poslije podne,
a tvoj sin Milan je uenik II razreda, i
ima nastavu samo prije podne. Poto
i tvoj mu esto radi popodne, ti
Milana dovodi na posao. Ako bi se
poljana pretvorila u djeije igralite,
to bi za tebe bilo upravo idealno.
D
a
v
o
r

V
u
j
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

4
K
L
U
B

P
E
N
Z
I
O
N
E
R
A
Ti si gospodin Davor Vuji, lan Kluba
penzionera. Otro se protivi izgradnji djejeg
igralita. Svoj radni vijek proveo si u fabrici,
gdje su po cijeli dan tutnjale maine i vie
ti nije do buke. Kod kue ne moe da se
odmori, jer komija puta muziku preglasno,
pa ti je Klub penzionera jedino mjesto na
kojem uspije da na miru odigra partiju aha
i popria sa svojim drugovima.
D
a
r
i
o

J
o
c
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

3
M
U
Z
I
K
A

K
O
L
A

M
A
L
I

S
L
A
V
U
J
I
Ti si Dario Joci, nastavnik u Muzikoj

koli. Ti vodi kolski hor, ije se
probe odravaju u sali, koja gleda na
ulicu, a ne na poljanu. Ti nema nita
protiv da se poljana pretvori u djeije
igralite.
M
i
r
a
n

M
i
r
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

4
K
L
U
B

P
E
N
Z
I
O
N
E
R
A
Ti si gospodin Miran Miri, lan Kluba
penzionera. Ne dopada ti se ideja o izgradnji
djeijeg igralita. Najkrai put da stigne do
Kluba jeste put preko poljane. Ukoliko se
izgradi igralite ti bi morao da ide okolo, a to
ti ne odgovara, jer se tee kree.
PRILOZI
M
i
l
a

M
a
r
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

3
M
U
Z
I
K
A

K
O
L
A

M
A
L
I

S
L
A
V
U
J
I
Ti si Mila Mari, sekretar Muzike

kole. esto ima jake glavobolje i
smeta ti buka. Zato ti ba prija tvoja
kancelarija koja ne gleda na ulicu, ve
na poljanu. Tebi nikako ne odgovara
da se na njoj napravi djeije igralite.
D
u
n
j
a

o
k
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

4
K
L
U
B

P
E
N
Z
I
O
N
E
R
A
Ti si gospoa Dunja oki, biva sportistkinja
i odskora lanica Kluba penzionera. Podrava
svaku inicijativu vezanu za sport. Poto si
nekad bila trener u lokalnom koarkakom
klubu, rado e pomoi djeci nekim strunim
savjetom.
G
o
r
a
n

B
r
a
n
k
o
v
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

3
M
U
Z
I
K
A

K
O
L
A

M
A
L
I

S
L
A
V
U
J
I
Ti si Goran Brankovi, profesor vio-

line u Muzikoj koli. Jako ti smeta
buka za vrijeme asova i nikako ti se
ne dopada da se na poljani napravi
djeije igralite. S druge strane, za
godinu dana ide u penziju, pa ti
i nije toliko stalo da se bavi tim
priama oko toga da li treba, ili ne,
da se gradi igralite.
N
i
k

P
e
t
r
o
v
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

4
K
L
U
B

P
E
N
Z
I
O
N
E
R
A
Ti si gosodin Nik Petrovi, ininjer u penziji
i lan Kluba penzionera. Nema nita pro-
tiv djeijeg igralita, mada bi bilo mnogo
zgodnije da se na tom mjestu napravi park.
S obzirom da si nepua, esto ti smeta dim
u Klubu, pa bi ti igranje aha na nekoj klupi
u parku bilo drae. Osim toga, park mogu da
koriste i djeca i odrasli.
Slavujev vijenac 5
BOLNICA
A
n
a

S
t
o
j
a
n
o
v
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

5
B
O
L
N
I
C
A
Ti si gospoa Milena Stojanovi,
direktorica bolnice. Protivi se izgrad-
nji bilo kakvog igralita u njenoj oko-
lini, jer je prostor iza bolnice mnogo
potrebniji bolnici. Ionako nema do-
voljno mjesta za sve pacijente, pa je
zato korisnije da se na tom mjestu
napravi jo jedna zgrada bolnice.
N
e
n
o

T
o
d
o
r
o
v
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

5
B
O
L
N
I
C
A
Ti si gospodin Neno Todorovi, ljekar zaposlen
u bolnici. Po tvom miljenju, svaki sport je
koristan i doprinosi zdravlju, pa zato nema
nita protiv da se na poljani izgradi djeije
igralite.
A
l
e
n

A
n
t
o
n
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

5
B
O
L
N
I
C
A
Ti si gospodin Alen Antoni, glavni
hirurg bolnice. Ne dopada ti se
ideja o izgradnji igralita u okolini
bolnice, jer bi to naruavalo mir koji
je potreban pacijentima. Osim toga,
veina ljekara ima svoje kancelarije
na toj strani zgrade, tako da bi graja
ometala njihov rad.
D
r
a
g
a
n

M
a
t
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

5
B
O
L
N
I
C
A
Ti si gospodin Dragan Mati, radnik
obezbjeenja u bolnici. esto dolazi u sukob
sa djecom zbog razbijenih prozora, a ako bi se
izgradio sportski teren, toga bi bilo jo vie.
G
o
r
d
a
n
a

S
t
a
n
i
S
l
a
v
u
j
e
v

v
i
j
e
n
a
c

5
B
O
L
N
I
C
A
Ti si gospoa Gordana Stani, glavna
medicinska sestra u bolnici. Ima
razumijevanja za ono to djeca trae
i podrava njihovu ideju. S obzirom
da si majka dva djeaka i sama zna
kako je to kada djeca nemaju prostor
za igru. Buka koja bi dopirala sa
igralita ne bi bila nita jaa od buke
koja se i sada ponekad uje.
PRILOG BROJ 4
PRAVILA PREGOVARANJA ZA IGRICU
HAJDE DA PREGOVARAMO
PRAVILA PREGOVARANjA ZA DJECU
1. Jasno kaite ta vam treba, tako da budete sigurni da vas je druga osoba razumjela.
2. Ni na koji nain ne smijete vrijeati sagovornika. Ako imate problema u sporazumijevanju,
NAPADAJTE PROBLEM, A NE SAGOVORNIKA.
3. Ne smijete nikada prekidati sagovornika.
4. Ako nekoga niste uspjeli da ubijedite odmah, razmislite i konsultujte se sa lanovima grupe,
kakav bi drugi nain bio najpogodniji. POKUAJTE PONOVO.
5. Pokaite razumijevanje za potrebe drugih ljudi.
Ukratko ... PREGOVARAJTE!!!
PRAVILA PREGOVARANjA ZA ODRASLE
1. Paljivo sluajte ta vam djeca govore.
2. Ako vrijeaju, ne dajte saglasnost.
3. Ne dozvolite da vas prekidaju dok govorite.
4. Ako djeca misle samo na svoje potrebe, a vae smatraju nevanim, ne dajte saglasnost.
5. Pokuajte da ne mislite samo na ono to je vama vano, nego pokuajte da razumijete i
potrebe djece.
6. Ako imate problema u sporazumijevanju sa sagovornikom, NAPADAJTE PROBLEM, A NE
OSOBU.
PRILOZI
PRILOG BROJ 5
PISMA ITALACA ZA IGRICU
ZATO ME ODBACUJU?
PRVO PISMO ITALACA
Dragi savjetnici,
Zovem se Alen, idem u sedmi razred osnovne kole i vrlo dobar sam uenik. Imam jedan
problem, koji me dugo mui. Grupa od nekoliko djeaka i djevojica iz mog odjeljenja, stalno me
maltetira. Kada god prou pored mene, lupaju mi klepke, otimaju mi naoare, a kada ih zamolim
da mi vrate, oni me zezaju, jure sa naoarima po uionici i ve su mi jedne tako polomili. To nije
sve. Zovu me ora, Zriki i slino. Ja ne vidim razlog za ovakvo njihovo ponaanje, jer sam sa svima
dobar drug. Nekima od njih sam pomogao i na pismenom iz matematike. Ali evo, ta me je navelo
da vam se obratim za pomo. Prolog ponedjeljka, kada sam se vratio sa velikog odmora, namjestili
su mi kantu za otpatke iznad vrata, tako da mi je pala na glavu, kada sam ulazio u uionicu. Svi
su mi se smijali, a ja samo to nisam zaplakao. Ali, ovo nije bio kraj maltretiranja. Kada sam doao
na svoje mjesto, dvojica iz pomenute bande su mi prila i otela ranac sa knjigama. Poeli su da se
dobacuju sa njim, ak i da ga utiraju. Njima su se pridruili i ostali lanovi ove grupe i moja torba
je letila po cijeloj uionici, a knjige su poispadale i bilo ih je svuda. Ostali iz odjeljenja su sve ovo
bez rijei posmatrali i niko nije nita uradio da ih sprijei. Ja sam bio potpuno nemoan. Vrhunac
je bio kada je Marina, jedna od njihovih, dohvatila ono to je ostalo od torbe i bacila kroz prozor. U
tom trenutku je uao nastavnik, svi su se vratili na svoja mjesta, kao da se nita nije desilo. Ja sam
digao ruku da se poalim nastavniku, meutim, prije nego to me je nastavnik i ugledao, dobio
sam uku iz klupe iza mene i prijetnju: Samo probaj, vidjee ta te jo eka!
Molim vas, pomozite mi. ta da radim, kako da izaem na kraj sa ovim problemom? ivot u
koli mi je postao pravi komar i samo strahujem ta e mi jo uraditi.
Alen
PRILOZI
PRILOZI
DRUGO PISMO ITALACA
Dragi savjetnici,
Zovem se Kiki. Idem u sedmi razred osnovne kole i vrlo dobar sam ak. Moj problem je
ukor razrednog starjeine, koji sam dobio, a nemam pojma zato i zato ba ja. Sve je poelo tog
ponedjeljka, kada smo drugovi i ja, nakon velikog odmora, nastavili da se zezamo u uionici. Neko
je vidio kako sa hodnika stie onaj tunjavi Alen i poto se toga dana nita interesantno nije deavalo,
odluili smo da se malo naalimo sa njim. Stavili smo praznu kantu za otpatke iznad vrata i kada
je ulazio, pala mu je na glavu. Bio je uasno smijean, sa im su se i ostali sloili, jer su umirali od
smijeha. Kasnije smo se malo dodavali tenis lopticom, a u jednom trenutku je tu lopticu zamijenila
neka torba sa knjigama. Poslije se ispostavilo da je to Markova torba. On je udario u dreku, samo
to nije zaplakao. Toliko je bio bijedan, da ne mogu da razumijem, da neko sa 13 godina moe da
bude takav jadnik i da ne umije da prihvati dobro zezanje. Na kraju je Nika bacila tu uvenu torbu
kroz prozor. Sve u svemu, nije bilo nita strano, a poslije ta? Kiki dobio ukor. E, to je ve strano.
Prvo, zato sam ja, kada smo se svi dobro zabavljali, a drugo, zato ukor? Ja treba da se za godinu
dana upiem u gimnaziju i ovaj ukor mi uopte ne treba. Pokuao sam da priam sa razrednikom,
ali on nee da razgovara o tome. ta da radim? Kako da ispravim cijelu stvar?
Kiki
TREE PISMO ITAOCA
Dragi savjetnici,
Zovem se Irena i idem u sedmi razred osnovne kole i odlina sam uenica. Ve neko vrijeme
sam u dilemi ta je trebalo da uinim u jednoj situaciji i molim vas da me posavjetujete. Prolog
ponedjeljka vratila sam se sa velikog odmora i nastavila da askam sa drugaricom iz klupe. Utom
se uo neki tresak, okrenule smo se prema vratima, kad tamo Alen, kome je kanta sa otpacima pala
na glavu. Kanta je bila tako namjetena na vratima, da je, kada ih je Alen otvorio, direktno pala na
njega. U prvi mah nismo mogle da odolimo, a da se ne nasmijemo, ali je on izgledao toliko tuno,
da to vie nije bilo za smijeh. Posmatrala sam ta e dalje da se desi. Grupici koja je sve ovo smislila,
izgleda nije bilo dosta. Oteli su Alenov ranac sa knjigama i poeli njime da se dobacuju. Knjige su
ispale iz torbe, Alen je bio oajan, a ja, kao i ostali, nisam znala ta treba da uradim, pa sam ostala
na svom mjestu i samo gledala. Da li je moda ipak trebalo da se umijeam i probam da zaustavim
ove uenike ili da nita ne preduzimam. S jedne strane, Alen je na to ionako navikao (njemu se
esto deavaju sline nezgode sa ovom grupom). S druge strane, malo sam se uplaila da i ja ne
padnem u nemilost ovih uenika, ako stanem na Alenovu stranu. ta je trebalo da uradim i ta vi
mislite da treba raditi u ovim situacijama? Molim vas, odgovorite mi.
Irena
PRILOG BROJ 6
KRONJA DRVETA ZA IGRICU
OVJEE, NE LJUTI SE!

Ovo drvo crtate na tabli ili na ip chart papiru
i na njega lijepite cedulje uesnika.
PRILOZI
PRILOG BROJ 7
IZGLED PANOA ZA IGRICU OVJEE, NE LJUTI SE!
TUA LJUTNJA MOJA LJUTNJA
vatra voda vatra voda
PRILOG BROJ 8
LJUTITI DIJALOG IZ IGRICE OVJEE, NE LJUTI SE!
LJUTITI DIJALOG OCA I DJETETA
Dijete (na vratima): E, odoh ja.
Otac: Ne dolazi u obzir!
Dijete: Ali svi izlaze!
Otac: Ne zanimaju me ti svi!
Dijete: Tebe nikad nita ne zanima. E pa da zna, mene itekako zanima!
Otac: Svake veeri se vue okolo kao kloar! Pogledaj prvo na ta ti lii soba! A i taj kec iz fzike
ti stoji ko kua!
Dijete: E, ovo ja kvarno. Ne pada mi na pamet da sada sreujem sobu! Idem i gotovo, ta mi
moe!
Otac: Itekako ti mogu. Dolazi ovamo!
PRILOZI
PRILOZI
P
R
I
L
O
G

B
R
O
J

9

N
E
D
O
V
R
E
N
I

S
T
R
I
P

Z
A

I
G
R
I
C
U

U
D
E
S
A
N

S
T
R
I
P
13
4 2
PRILOG BROJ 10
TABELA ZA UNOENJE PODATAKA ZA IGRICU
MOEMO LI DA SE NE SVAAMO
+ + +/- +/- # # - -
obje su dobile ono
to su eljele
jedna je dobila ono
to eli, a druga nije
obje su djelimino
dobile ono to ele
(kompromis)
nijedna nije dobila
ono to eli
PRILOG BROJ 11
CRTE BROJ 1 ZA IGRICU
PRILOZI
PRILOG BROJ 12
CRTEI BROJ 2 I 3 ZA IGRICU
PRILOZI
PRILOG BROJ 13
DIJALOG ZA IGRICU KAKO DA SE NAJBOLJE POMIRIMO?
SUKOB IZMEU DVA BRATA
- Miki, zvao me je Sajo da odemo do sportskog centra. Kai mami da sam tamo. ao, ja odoh.
- ta? Kako to misli? A ja? Idem i ja sa tobom.
- Ma jok, tamo je moje drutvo, neu da te vuem za sobom.
- Vodie me! Inae u mami da kaem za onu iniju to si je slomio, tetoino!
- Ucjenjuje me, je li? E, ba neu da te vodim!
- Mora da me vodi! Nikada me nisi vodio i proli put si me zeznuo!
- Ma, ne dolazi u obzir, balavac, makar ni ja ne iao ...
PRILOG BROJ 14
TABELA ZA IGRICU KAKO DA SE NAJBOLJE POMIRIMO?
S M S M S M S M
- - + - - + + +
Objanjenje tabele: Slova S i M znae STARIJI i MLAI brat. Tamo gdje stoje dva minusa,
nijedan od brae nije zadovoljan i ne dobija nita, odnosno ne dobija ono to bi elio da dobije.
Tamo gdje stoji jedan plus i jedan minus, samo jedan od brae dobija ono to je elio, a drugi ne,
tako da je jedan zadovoljan, a drugi nije. I na kraju, postoji i opcija, kao u posljednjoj koloni u tabeli,
da ispod oba brata stoji znak plus. To znai da su krajnjim ishodom sukoba obojica zadovoljna i da
obojica dobijaju ono to su eljela. Dakle, najbolje bi bilo da krajnje rjeenje bude upravo ovo ja
dobijam i ti dobija, ako je mogue.
PRILOG BROJ 15
PRIA ZA IGRICU PRIAM TI PRIU
PRIAM TI PRIU
Zamislite ta sam jue ula. Neki ljudi, mu i ena, poznanici kumova mojih roditelja,
poslije ruka su jeli kompot od jabuka. Muu je u grlu zapeo komadi jabuke. ena ga je udarila
po leima. Mu je pomislio kako ona hoe da ga tue. Ula je kominica bez kucanja. Ostavila je
otvorena vrata. Za njom je naila i Ciganka. Kominica, niska rastom, imala je, u plavo ofarban
uperak kose, koji joj je trao na glavi. Liila je na malog utoubog kakadua. Ciganka je krenula
da zauzda enu, a kominica mua. Muu je ispao novanik. Kominica je pola u svoj stan, a za
njom i Ciganka. Pojavio se potar. Mu se maio za novanik da plati raun. Novanika nije bilo. Svi
su poli u stanicu policije. Tamo su se dugo zadrali, jer im je Ciganka gledala u dlan.
PRILOZI
PRILOZI
N
a

p
r
e
t
h
o
d
n
o
m

a
s
u

s
a
m

d
o
b
i
o

k
e
c
a

i

p
o
k
u
a
v
a
m

d
a

s
m
i
s
l
i
m

k
a
k
o

t
o

d
a

k
a
e
m

r
o
d
i
t
e
l
j
i
m
a
.
M
a
l
o
p
r
i
j
e

s
a
m

s
e

p
o
s
v
a
a
o

s
a

n
a
j
b
o
l
j
i
m

d
r
u
g
o
m
.
S
t
r
a
n
o

m
i

s
e

i
d
e

u

W
C
.
U
o
p
t
e

m
e

n
e

z
a
n
i
m
a

o

e
m
u

p
r
i
a
.
M
o
r
a
m

d
a

p
o
u
r
i
m

k
u
i
,

d
a

g
l
e
d
a
m

s
u
p
e
r

l
m
.
N
a

p
r
e
t
h
o
d
n
o
m

a
s
u

s
a
m

d
o
b
i
o

k
e
c
a

i

p
o
k
u
a
v
a
m

d
a

s
m
i
s
l
i
m

k
a
k
o

t
o

d
a

k
a
e
m

r
o
d
i
t
e
l
j
i
m
a
.
M
a
l
o
p
r
i
j
e

s
a
m

s
e

p
o
s
v
a
a
o

s
a

n
a
j
b
o
l
j
i
m

d
r
u
g
o
m
.
S
t
r
a
n
o

m
i

s
e

i
d
e

u

W
C
.
U
o
p
t
e

m
e

n
e

z
a
n
i
m
a

o

e
m
u

p
r
i
a
.
M
o
r
a
m

d
a

p
o
u
r
i
m

k
u
i
,

d
a

g
l
e
d
a
m

s
u
p
e
r

l
m
.
N
a

p
r
e
t
h
o
d
n
o
m

a
s
u

s
a
m

d
o
b
i
o

k
e
c
a

i

p
o
k
u
a
v
a
m

d
a

s
m
i
s
l
i
m

k
a
k
o

t
o

d
a

k
a
e
m

r
o
d
i
t
e
l
j
i
m
a
.
M
a
l
o
p
r
i
j
e

s
a
m

s
e

p
o
s
v
a
a
o

s
a

n
a
j
b
o
l
j
i
m

d
r
u
g
o
m
.
S
t
r
a
n
o

m
i

s
e

i
d
e

u

W
C
.
U
o
p
t
e

m
e

n
e

z
a
n
i
m
a

o

e
m
u

p
r
i
a
.
M
o
r
a
m

d
a

p
o
u
r
i
m

k
u
i
,

d
a

g
l
e
d
a
m

s
u
p
e
r

l
m
.
N
a

p
r
e
t
h
o
d
n
o
m

a
s
u

s
a
m

d
o
b
i
o

k
e
c
a

i

p
o
k
u
a
v
a
m

d
a

s
m
i
s
l
i
m

k
a
k
o

t
o

d
a

k
a
e
m

r
o
d
i
t
e
l
j
i
m
a
.
M
a
l
o
p
r
i
j
e

s
a
m

s
e

p
o
s
v
a
a
o

s
a

n
a
j
b
o
l
j
i
m

d
r
u
g
o
m
.
S
t
r
a
n
o

m
i

s
e

i
d
e

u

W
C
.
U
o
p
t
e

m
e

n
e

z
a
n
i
m
a

o

e
m
u

p
r
i
a
.
M
o
r
a
m

d
a

p
o
u
r
i
m

k
u
i
,

d
a

g
l
e
d
a
m

s
u
p
e
r

l
m
.
N
a

p
r
e
t
h
o
d
n
o
m

a
s
u

s
a
m

d
o
b
i
o

k
e
c
a

i

p
o
k
u
a
v
a
m

d
a

s
m
i
s
l
i
m

k
a
k
o

t
o

d
a

k
a
e
m

r
o
d
i
t
e
l
j
i
m
a
.
M
a
l
o
p
r
i
j
e

s
a
m

s
e

p
o
s
v
a
a
o

s
a

n
a
j
b
o
l
j
i
m

d
r
u
g
o
m
.
S
t
r
a
n
o

m
i

s
e

i
d
e

u

W
C
.
U
o
p
t
e

m
e

n
e

z
a
n
i
m
a

o

e
m
u

p
r
i
a
.
M
o
r
a
m

d
a

p
o
u
r
i
m

k
u
i
,

d
a

g
l
e
d
a
m

s
u
p
e
r

l
m
.
N
a

p
r
e
t
h
o
d
n
o
m

a
s
u

s
a
m

d
o
b
i
o

k
e
c
a

i

p
o
k
u
a
v
a
m

d
a

s
m
i
s
l
i
m

k
a
k
o

t
o

d
a

k
a
e
m

r
o
d
i
t
e
l
j
i
m
a
.
M
a
l
o
p
r
i
j
e

s
a
m

s
e

p
o
s
v
a
a
o

s
a

n
a
j
b
o
l
j
i
m

d
r
u
g
o
m
.
S
t
r
a
n
o

m
i

s
e

i
d
e

u

W
C
.
U
o
p
t
e

m
e

n
e

z
a
n
i
m
a

o

e
m
u

p
r
i
a
.
M
o
r
a
m

d
a

p
o
u
r
i
m

k
u
i
,

d
a

g
l
e
d
a
m

s
u
p
e
r

l
m
.
P
R
I
L
O
G

B
R
O
J

1
6

C
E
D
U
L
J
E

Z
A

I
G
R
I
C
U

D
A

L
I

M
E

S
L
U
S
A
D
R
A
J

C
E
D
U
L
J
A
C
e
d
u
l
j
e

i
s
j
e
i

p
o

l
i
n
i
j
a
m
a

i

p
o
d
i
j
e
l
i
t
i

i
h

u
e
s
n
i
c
i
m
a

n
e
s
l
u
i
m
a
.
PRILOG BROJ 17
CEDULJE OZNAENE SLOVIMA ZA IGRICU
DA LI ME SLUA
SADRAJ CEDULJA
(a)
KO JE BILA OSOBA KOJA
VAS NIJE SLUALA
(b)
KONKRETAN SADRAJ
ONOGA TO STE HTJELI
DA SAOPTITE
(c)
ZNACI NA OSNOVU KOJIH
STE UVIDJELI DA VAS TA
OSOBA NE SLUA
(d)
KAKO STE SE OSJEALI U
TOJ SITUACIJI
Napomena: Ovo je komplet ceduljica za jednog uesnika. Za ovu igricu kopirajte onoliko ceduljica
koliko imate uesnika. I ove ceduljice razdvojite po linijama.
PRILOG BROJ 18
TABELA ZA BILJEENJE POENA U IGRICI
HAJDE DA PREGOVARAMO
Kombinacija Poeni
Tim A Tim B Tim A Tim B
1. izbor
2. izbor
3. izbor
4. izbor
PREGOVARANjE
5. izbor
6. izbor
7. izbor
8. izbor
PREGOVARANjE
9. izbor
10. izbor
Ukupno poena:
Napomena: Za izvoenje igrice potrebno je imati dva primjerka ove tabele, za svaku grupu po
jednu.
PRILOZI
PRILOG BROJ 19
PRIE ZA IGRICU
KAKO JE U TUIM CIPELAMA
MAEHINA PRIA
Ova pria me je potpuno ocrnila. Ja sam, u stvari, jedna dobra ena. Kad sam dola u ovu
kuu, Pepeljugu sam prihvatila kao roeno dijete, ali je ona imala mnotvo loih navika. Nije voljela
da se kupa, niti da ima bilo ta isto na sebi. Jedva sam uspijevala da je povremeno strpam u korito.
Svaki put je tako urlala i zvala upomo, da su se komije u udu skupljale. Kad god joj obuem
istu haljinu, ona se uvalja u pepeo. Imala je bujnu matu i voljela je da izmilja prie. Svima je
priala kako je maltretiram.
A to se tie onog legendarnog bala ... naravno, svi znate da ne postoje dobre vile. Moj
mu je za sve tri djevojke kupio lijepe balske haljine, ali je Pepeljuga odmah svoju bacila i rekla:
Ja u ovome neu da idem! Mi smo je nagovarali, ali ona je ostala uporna, tako da smo otili bez
nje. Ona se, u meuvremenu, predomislila, i pojavila kada je bal ve poeo. Nemate pojma koliko
sam bila srena kada sam je vidjela. Bila je ista i divno je izgledala. Pomislila sam: Konano me je
posluala. Princ je, kao opinjen, priao Pepeljugi. Zaplesali su i, dok su prolazili pored mene, uh
kako je pita: Mlada damo, da li ste stigli posljednji, zato to ste htjeli da vas primijetim? Pepeljuga
je zastala, mrko ga pogledala, lupila cipelicom o pod, pojurila, cipela joj je spala, ali je ona, ne
okreui se, odjurila sa bala. Kad sam poslije nekoliko dana ula da je princ neuspjeno trai po
kraljevstvu, poslala sam stariju kerku da mu javi radosnu vijest, da izabranica njegovog srca, ivi
ba u naoj kui. Na njihovom vjenanju plakala sam od sree i mislila kako bi njena pokojna majka,
Bog da joj duu prosti, sada bila srena.
PRIA STARIJA SESTRE
Neu mnogo da duljim, ali, gledajui mene i moju mlau sestru, ispada da se uopte
ne isplati biti dobar i posluan. Moe, u najboljem sluaju, da se uda za nekog inovnika na
kraljevom dvoru. Pepeljuga je uvijek tjerala po svom i uvijek je dobijala ta je htjela. Noi i noi sam
proplakala nad takvom nepravdom.
OEVA PRIA
Kad je umrla moja prva ena, ostao sam sa kerkom. Nita nisam znao da radim po kui, a
bogme, ni oko djeteta. Zato sam odluio da se to prije oenim, da ima ko da brine o kui, meni
i djetetu. Reeno, uinjeno. U te enske stvari ja vam se ne razumijem. Moje je bilo da zaraujem
novac i da sve tri kerke obezbijedim. Kada doem kui, poslije napornog posla, ja samo gledam
da se to prije zagnjurim u krevet, tako da zapravo i ne znam ta se tu sve deavalo. Naravno,
ne mogu da krijem koliko me je radovalo, to je sam princ zatraio ruku moje keri i dao sam joj
oinski blagoslov. Eto, toliko od mene.
PRILOZI
PRILOG BROJ 20
KOLSKA PRIA ZA IGRICU
KOLSKA PRIA
Dogaaj se desio pred samo tromjeseje, u jednoj osnovnoj koli. Nastavnik zike nije
stigao da ispita sve uenike, pa je odluio da za one bez ocjene organizuje pismenu vjebu, u
drugoj uionici. Dok je dijelio zadatke za ovu pismenu vjebu i davao uputstva toj grupi uenika,
u kabinetu za ziku, gdje je bio ostatak razreda, ostao je otvoren dnevnik. Iskuenje je bilo veliko i
neki uenici mu nisu mogli odoliti. Jedan dio uenika je brzo dograbio dnevnik i poeo da upisuje
ocjene. Drugi dio uenika se okupio oko dnevnika i poeo da govori koje ocjene ele da se njima
upiu, ali oni sami nisu njima upisivali. Trea grupa je ostala u klupama i posmatrala cijelu situaciju.
Prije nego to se nastavnik zike vratio, svi su sjeli na svoja mjesta i izgledalo je kao da se nita nije
desilo.
PRILOG BROJ 21
CEDULJE SA ULOGAMA ZA IGRICU
UENICI KOJI SU UPISIVALI OCJENE UENICI KOJI SU PORUIVALI OCJENE
UENICI KOJI SU SA SVOJIH MJESTA
PRATILI TA SE DEAVA, A NISU NI
UPISIVALI, NI PORUIVALI OCJENE
UENICI KOJI SU SE NALAZILI U DRUGOJ
UIONICI NASTAVNIK FIZIKE RAZREDNI STARJEINA
Napomena: Izrezati cedulje po linijama.
PRILOZI
PRILOG BROJ 22
UPITNICI ZA GRUPE ZA IGRICU
UPITNIK ZA GRUPU UENIKA KOJI SU UPISIVALI OCJENE
1. Kako ste se osjeali dok ste upisivali ocjene?
A poslije?
2. ta vas je natjeralo da rizikujete i to uradite?
3. Poslije svega, ta bi dalje trebalo da se desi, a da bude najbolje po vas?
A najgore?
4. O nastavniku zike mislimo da je ... (kakav)
5. O uenicima koji su naruivali ocjene mislimo da su ... (kakvi)
6. O uenicima koji su sjedili u svojim klupama i sve posmatrali, mislimo da su ... (kakvi)
7. Razredni starjeina e sigurno ... (uraditi ta)
PRILOZI
PRILOZI
UPITNIK ZA GRUPU UENIKA KOJI SU NARUIVALI OCJENE
1. Kako ste se osjeali dok ste naruivali ocjene grupi uenika koja ih je upisivala u dnevnik?
A poslije?
2. ta vas je natjeralo da rizikujete i naruujete ocjene?
A ta vas je zadralo da sami ne upisujete?
3. Poslije svega, ta bi dalje trebalo da se desi, a da bude najbolje po vas?
A najgore?
4. O nastavniku zike, mislimo da je ... (kakav)
5. O uenicima koji su upisivali ocjene, mislimo da su ... (kakvi)
PRILOZI
UPITNIK ZA UENIKE KOJI SU SJEDILI U SVOJIM KLUPAMA I SAMO POSMATRALI
1. Kako ste se osjeali dok ste posmatrali uenike okupljene oko dnevnika, koji naruuju i
upisuju sebi ocjene?
2. Zato se niste prikljuili grupi uenika okupljenih oko dnevnika?
A zato niste ita uinili da ih sprijeite?
3. Poslije svega, ta mislite, ko sve treba da snosi posljedice za ono to se desilo?
Kako vi vidite najbolje, najpravinije razrjeenje ovog dogaaja?
A najgore?
4. ta mislite kako su se osjeali uenici koji su radili kontrolni, kada su saznali ta se desilo?
5. O uenicima koji su naruivali ocjene, mislimo da su ... (kakvi)
7. Razredni starjeina e sigurno ... (uraditi ta) nama.
PRILOZI
UPITNIK ZA UENIKE KOJI SU RADILI KONTROLNI ZADATAK U DRUGOJ UIONICI
1. Kako ste se osjeali kada ste uli za cijeli dogaaj?
2. Da ste tada bili u uionici, kojoj grupi biste se prikljuili?
Zato?
3. Poslije svega, ta mislite ko sve treba da snosi posljedice za ono to se desilo?
ta vi vidite kao najbolje rjeenje ovog dogaaja?
A najgore?
PRILOZI
UPITNIK ZA NASTAVNIKA FIZIKE
2. Da li mislite da i Vi, dijelom, snosite odgovornost za ono to se desilo?
(Ako je odgovor DA) Na koji nain?
ta Vi vidite kao najbolje rjeenje ovog dogaaja?
A najgore?
7. Mislim da razredni starjeina ovog odjeljenja treba da ... (uraditi ta)
PRILOZI
UPITNIK ZA RAZREDNOG STARJEINU
2. Da li ste ovako neto mogli da oekujete od svog odjeljenja?
Zato?
ta Vi vidite kao najbolje rjeenje ovog dogaaja?
A najgore?
7. Da li mislite da Va kolega, nastavnik zike, snosi dio odgovornosti za ono to se desilo?
PRILOG BROJ 23
PRIE ZA IGRICU
SADA ZNAM KAKO SA PROBLEMIMA
1. PRIA
Maja i Biba su drugarice iz klupe, ba dobre drugarice. Za vrijeme velikog odmora, Maja je
trknula da kupi hamburger u kiosku, preko puta kole. Biba je ostala u kolskom dvoritu sa Ilom i
neto su povjerljivo priale. Na poetku sljedeeg asa, Maja zapoinje razgovor:
MAJA: Je l pita danas? Nemam blage veze. Nisam nita uila. Molim Boga da me ne pita. A
ti? Kako stoji sa ovom glupom zikom?
BIBA: (uti)
MAJA: (poto apue, misli da ova nije ula, pa jo jednom pita) Jesi bubala ziku? Rekla je
da e danas pitati.
BIBA: ta te briga za mene?
MAJA: Kako ta me briga? Pa normalno je da te to pitam?
BIBA: Jeste, sada me pita, a ono od jue?
MAJA: ta od jue?
BIBA: ta se pravi kao da ne zna? Sve sam ula od Goce. Uostalom, nemam ja tebi ta da
objanjavam. Ne interesuje me!

ZADATAK
1. Nesporazum je nastao zbog ...
2. Maja i Biba su u sukobu. Kako je ovaj razgovor mogao da izgleda, pa da njih dvije ne uu u
sukob?
3. Kako da Maja i Biba ponovo uspostave dobre odnose?
PRILOZI
PRILOZI
2. PRIA
Alen i Beki su super drugari i u koli i nakon nje. Naroito vole da zajedno gledaju lmove
i idu u video-klub. Jednom prilikom, obojica su propustili da odgledaju sjajan lm, koji je Bikijev
brat, na sreu, snimio, a Boro je elio da ga trajno sauva u svojoj videoteci. Alen je imao ideju
da odmah odgledaju lm, ali Beki nikako nije mogao, jer je imao da ui. Ipak, poto ga je Alen
molio, dao mu je kasetu, da on prvi odgleda. Meutim, desilo se neto nepredvieno. Za vrijeme
gledanja lma, drei daljinski upravlja u ruci, Alen je sluajno pritisnuo dugme za snimanje i
obrisao tri minuta lma. Kasnije se ispostavilo da su to kljuni kadrovi. Kada je vratio kasetu Bekiju,
nita nije pomenuo u vezi sa tim. Beki je ubrzo ukapirao o emu se radi. Pri ponovnom susretu,
Beki je poeo:
BEKI: Pa, ovjee, kako si mogao? ta si to uradio? (bio je strano bijesan)
ALEN: Pa ta? Desilo se. A sjea se kada si ti meni probuio loptu za fudbal?
Poslije toga su njihovi odnosi zahladili.

ZADATAK
2. Poslije svega to se desilo, ta je Alen mogao da uradi, a da se njihovi odnosi ne pokvare?
PRILOZI
3. PRIA
Lana i Inga su sestre. Lana je student, a Inga ide u sedmi razred osnovne kole. Jednog dana,
Lana se vratila sa ispita na fakultetu veoma neraspoloena. Nasuprot njoj, Inga je dola zadovoljna
iz kole i ohrabrena popravljenom ocjenom iz biologije, poinje da prepriava svoj uspjeh. Poslije
dueg zastoja u uenju, konano joj je krenulo. Veoma raspoloena, poinje da opsjeda Lanu da je
preslia geograju, kao to su se ranije dogovorile. Lana je u svojim mislima.
LANA: Pa dobro Inga, hoe li me nekad ostaviti na miru? Daj prestani da skakue oko
mene! Ba si nepodnoljiva. I da zna, dosauje mi!
INGA: Ali Lana, obeala si mi!
LANA: Jesam, pa ta ako sam ti obeala! Ko te je do sada presliavao? ta si navalila!

ZADATAK
2. Inga i Lana su oigledno dole u sukob. Kako je ovaj razgovor mogao da izgleda, pa da njih
dvije ne uu u sukob?
3. Kako bi Jelena i Ljubica mogle da se dogovore, a da obje budu zadovoljne?
PRILOZI
4. PRIA
Petak je poslijepodne. Mio se odmara poslije kole, uz omiljenu muziku i stripove. Mama
dolazi sa posla i kae mu:
MAMA: E ba no to sutra ne ide u kolu, veeras moemo due da ostanemo na slavi kod
Mitrovia.
MIO: Na kakvoj slavi?
MAMA: Pa zna da svake godine u ovo vrijeme idemo kod njih na slavu. To je ve tradicija.
Nisi valjda zaboravio?
MIO: Ali mama, tek mi sada to kae. Ja sam ve isplanirao odlinu urku kod Bojana. Ve
se nedjelju dana sa drugovim pripremam za to. Moram da idem.
MAMA: Neu da ujem. eka te ono lijepo odijelo u sobi. Evo, kravatu ne mora da stavi.
Uostalom, sigurno e pitati gdje si. Uvrijedie se ako uju da ti je urka vanija od
njihove slave.
MIO: Nema anse. Ja odlazim na onu urku.
MAMA: Ma hajde, zna koliko e se Milena obradovati.
MIO: ta, ona klinka koja mi svake godine pokazuje svoju kolekciju salveta?!

ZADATAK
2. Mama i Mio su u sukobu. Kako bi ovaj razgovor trebao da izgleda, a da do sukoba ne
doe?
3. Kako da izau iz sukoba, a da oboje budu zadovoljni?
PRILOZI
5. PRIA
Vesna se vraa iz kole. Doekuje ju naroguena mama. Bila je u koli i vidjela je Vesnine
ocjene pred kraj polugodita.
MAMA: E pa Vesna, stvarno si me razoarala. Mislila sam da bar sa tobom neu imati
problema.
VESNA: Kakvih problema, mama?
MAMA: Kakve su ono ocjene? Sve same trojke i etvorke.
VESNA: Pa, to su moje ocjene i meni su dovoljne trojke iz istorije i geograje.
MAMA: Kako Dragana moe da ima sve petice? A stie i u muziku kolu ... A ti? Na ta to
lii?
VESNA: Ba me briga za Draganu!

ZADATAK
2. Kako bi ovaj razgovor trebao da izgleda, a da do sukoba ne doe?
3. ta bi mogle da urade, pa da obje budu zadovoljne?
PRILOG BROJ 24
VODI ZA VODITELJE ZA IGRICU
SADA ZNAM KAKO SA PROBLEMIMA
VODI ZA VODITELJE
(okvirni, prihvatljivi odgovori koji se trae u upitniku)
Prva pria
se odnosi na GLASINE. Sukob se mogao izbjei da je Biba htjela da provjeri kod Maje one
informacije koje je dobila od Ile, a prihvatila ih je zdravo za gotovo.
Druga pria
se odnosi na IZVINjAVANjE. Sukob se mogao izbjei da je Alen odmah rekao ta se desilo, da
se izvinio Bekiju i ponudio neku mogunost nadoknaivanja tete.
Trea i etvrta pria
se odnose na NEISKAZIVANjE POTREBE. U obje prie sukob se mogao izbjei da su akteri
jedni drugima jasno iskazali svoje potrebe u formi JA - govora.
Peta pria
se bavi PRAVOM NA RAZLIITOST. I ovdje se sukob mogao izbjei da je kerka majci saoptila
na lijep nain da je zadovoljna svojim ocjenama, kao i da se loe osjea kada je majka poredi
sa drugima.
PRILOZI
PRILOG BROJ 25
MARIONETA ZA IGRICU KAKO SU ME NAGOVORILI?
PRILOZI
PRILOG BROJ 26
PRIA ZA IGRICU
KAKO SU ME NAGOVORILI?
NAGOVORILI SU ME
Bilo je toplo, tiho subotnje popodne. one je sjedio ispred zgrade na stepenicama svog
ulaza. Bio je sam i dosaivao se.
Ba me interesuje gdje su svi nestali? ta je sa tim ljudima? Nigdje ive due.
one, ta radi?, upita Crni.
Nita, gluvarim ovdje, suim se od dosade. Je l imate moda vi neku ideju? ta emo?,
upita one.
Hajdemo do kolskog dvorita da vidimo ta se tamo deava, predloi Kiza.
Odetali su do kole, ali ni tamo nije bilo nikoga.
Ej, hajde da se malo zezamo ... da provalimo u kolu i napravimo malo haos unutra, iskoi
Crni sa svojim prijedlogom.
one je oklijevao. Nije bio siguran da je ba to sada elio da radi.
Pa, ne znam, ree, ta ako nas uhvate, a onda emo stvarno biti u frci. Moe da naie i
policija, a onda smo gotovi.
Ma hajde one, nee nas uhvatiti, ta si se prepao, ta panii, dodao je Kiza samouvjereno,
osim toga, neemo da pretjerujemo, samo malo da se zezamo.
Pa, dobro, hajde, ree one nevoljno. Nije bio ba oduevljen idejom, ali je htio da ostane
sa drugovima.
I dok su tako sreivali kabinet biologije profesorice Markovi, skidajui sijalice, preturajui
po ormaru i ukraavajui zidove gratima, iznenada je uao domar. Odmah je pozvao policiju,
ali i njihove roditelje. Djeca su sa svojim roditeljima odvedena u stanicu policije. Tada su oneta
roditelji pitali zato je to uradio, a on je odgovorio: Nagovorili su me!
PRILOZI
PRILOG BROJ 27
LISTA PITANJA ZA IGRICU
KAKO SU ME NAGOVORILI?
LISTA PITANJA
1. Kako e se osjeati profesorica kada ue u kabinet i zatekne haos?
2. ta mislite da li e profesorica preduzeti neto u vezi sa tim?
3. ta mislite kako e Crni, Kiza i one pravdati ono to su uradili?
4. O emu je sve one razmiljao i kako se osjeao nakon svega?
PRILOZI
LITERATURA
Grupa autora (2004).
Nasilje meu djecom, Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba
Kova Cerovi, T., Rosandi, R., Popadi, D. (1995).
Uionica dobre volje. Grupa Most.
Triki, Z., Koruga, D. (2003).
Vrnjaka medijacija od svae slae. Kancelarija nemake agencije za tehniku saradnju
GTZ
Unicef, Ured za Hrvatsku (2005).
Kako zaustaviti bullying Prirunik za roditelje; Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba
(2004). Nasilje nad djecom
Uzelac, M. (2000).
Za Svemire. Mali korak
Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998).
Djeija psihologija. Naklada Slap. Zagreb
BILJEKE
BILJEKE
BILJEKE

Vrsnjacko Nasilje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vrsnjacko Nasilje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dr Ivana Zeevi

Banja Luka, 2010

Poto ste uli ovu bajku na malo drugaiji nain,

Ti si Slavia Hodi, direktor Muzike

Ti si Jasminka Gavrilovi, nastavnica

Ti si Dario Joci, nastavnik u Muzikoj

Ti si Mila Mari, sekretar Muzike

Ti si Goran Brankovi, profesor vio-

You might also like