1

Opa mehanika
1. dio
2
Opa mehanika
Obavezna literatura:
V. Andrejev: Mehanika I. III. dio
www.sfsb.hr/ksk/statika
www.mating.hr/prim_mehanika
Ostala literatura:
A. Kirienko: Tehnika mehanika I. -III. dio
V. piranec: Tehnika mehanika
Zbirke zadataka
3
Fizika
Fizika je fundamentalna prirodna nauka koja
prouava:
opa svojstva i
zakone gibanja materije.
Materija je u stalnom gibanju koje se zbiva
prostoru i vremenu.
Najstarija i osnovna grana fizike je:
MEHANIKA
4
MEHANIKA
Mehanika je prirodna nauka koja se temelji
na opaanju, iskustvu i eksperimentu.
Mehanika prouava gibanja materijalnih
tijela.
Gibanje je najopenitiji oblik postojanja
materije.
5
Mehanika
Zadatak mehanike je prouavanje opih
zakona mehanikog gibanja.
Mehaniko gibanje je najjednostavniji oblik
gibanja materije koje se prikazuje kao
premjetanje materijalnih tijela u prostoru i
vremenu.
Uzrok gibanju tijela je djelovanje jednog
tijela na drugo.
6
Materijalno tijelo
Pod materijalnim tijelom podrazumijevamo
ogranieni prostor ispunjen materijom.
7
Materijalno tijelo
Pod materijalnim tijelom podrazumijevamo
ogranieni prostor ispunjen materijom.
Glavna svojstva materijalnih tijela su:
oblik
obujam
poloaj
i ona ine prostorno stanje tijela.
8
Promjenu oblika i obujma tijela nazivamo
deformacijom,
a promjenu poloaja tijela
gibanjem.
Gibanje tijela uzrokuje sila.
9
Gibanje
a) Translacija b) Rotacija
10
Desni koordinatni sustav
11
Idealizacija realnog vrstog tijela u
mehanici
Mehanike analize se za realno vrsto
tijelo izvode na idealiziranim
modelima tijela.
1. Mehanika kontinuum
2. Fizika diskretna raspodjela materije po
obujmu tijela
12
Kontinuum
Kontinuum je idealizirani model tijela za
koji pretpostavljamo da je cijeli obujam
tijela jednoliko ispunjen materijom.
13
Mehanika
1. Mehanika krutog tijela
a) kontinuum
b) apsolutno kruto tijelo
2. Mehanika deformabilnih tijela
a) kontinuum
14
Apsolutno kruto tijelo
Apsolutno kruto tijelo je idealizirani model
pod kojim podrazumijevamo tijelo koje ne
mijenja niti oblik niti obujam pod
djelovanjem vanjskih sila.
15
Materijalna toka
Kod materijalne toke sva materija tijela
skoncentrirana je u teitu tijela
U mehanikoj analizi dimenzije tijela nemaju
nekog znaenja.
Materijalna toka predstavlja najgrublji
stupanj idealizacije realnog vrstog tijela.
16
Idealizacija realnog vrstog tijela u
mehanici
17
Podjela mehanike
18
Statika
Statika je grana mehanike koja prouava
djelovanje sila na tijelo u stanju
mirovanja.
To su sluajevi ravnotea sila.
19
Kinematika
Kinematika je grana mehanike koja
prouava gibanja materijalnih tijela,
povezuje poloaje tijela s vremenom ne
uzimajui u obzir uzroke koji ta gibanja
izazivaju.
Kinematika - geometrija gibanja
20
Dinamika
Dinamika je opa nauka o mehanikom
gibanju koja prouava gibanja materijalnih
tijela i uzroke zbog kojih ta gibanja nastaju
i mijenjaju se.
Uzrok sila Posljedica gibanje
Gibanje je samo posljedica nekog uzroka a
to je sila.
21
Statika
Statika
materijalne
toke
Statika
apsolutno
krutog tijela
u ravnini u prostoru u ravnini u prostoru
Sile na tijelo
Vanjske sile
u ravnini u prostoru
22
Mehanika
Newtonova mehanika koja se temelji na
mehanikoj analizi inenjerskih problema (17.
stoljee)
Kvantna mehanika koja prouava gibanje
malih materijalnih estica (atomi, elektroni)
Relativistika mehanika (Teorija relativnosti,
Einstein 20. stoljee) koja prouava gibanja
materijalnih tijela velikim brzinama, reda
veliine brzine svjetlosti c = 300 000 km/s.
23
Povijest
Mehanika je prirodna nauka koja se
temelji na opaanju, iskustvu i
eksperimentu.
Tijesno je povezana sa ivotom ovjeka
koji svjesno ili nesvjesno primjenjuje
zakone mehanike.
Najstarija grana fizike (Grci, Egipani,
Babilonci i drugi).
24
1. Arhimed 3. st. prije Krista
2. Leonardo da Vinci 15. st.
3. Galileo Galilei 16. st.
4. Isaac Newton 17. st.
25
1. Arhimed 3. st. prije Krista - Arhimedov zakon
(poklik Heureka!); poloio osnove hidrostatici,
zakon plivanja, zakon poluge i odredio priblinu
vrijednost broja
(Aristotel 4. st. prije Krista geocentriki sustav)
(Giordano Bruno)
(Kopernik 15. st. heliocentriki sustav; Kepler)
2. Leonardo da Vinci 15. st. bavio se prouavanjem
vrstoe tehnikih konstrukcija, eksperimentalnim
istraivanjima proste grede i konzole.
26
3. Galileo Galilei (16. st.) prvi je primijetio
da mehanika krutih tijela nije dovoljna za
rjeavanje mnogih problema sigurnosti
konstrukcija te da se moraju uzeti u obzir
fizikalna svojstva materijala.
Postavio temelje mehanike deformabilnih
tijela.
(Eppur si muove - Ipak se kree!)
27
4. Isaac Newton 17. st.
28
4. Isaac Newton 17. st.
Matematika naela prirodne filozofije
(Philosophiae naturalis principia matematica)
poloio je temelje mehanici kao znanosti.
Aksiomi mehanike
29
Robert Hooke (1635-1703) prouava elastina svojstva materijala. Eksperimentalnim
ispitivanjima na oprugama, icama i drvenim konzolama pronalazi Zakon o linearnoj
ovisnosti optereenja i deformacija pri rastezanju, na kojoj je kasnije izgraena
mehanika elastinih tijela.
Jakob Bernoulli (1654-1705) prouavao je oblik savijene grede i postavio jednu od
vanijih hipoteza u znanosti o otpornosti materijala - hipotezu ravnih presjeka.
L. Euler (1700-1783) istraivao je stabilnost pritisnutih tapova.
C. A. Coulomb (1785-1806) prouava meu prvima torziju okruglog tapa,
mehanika svojstva materijala, odredio granicu elastinosti za neke materijale, dao
tono rjeenje savijanja konzole
T. Young (1773-1829) dao je matematiku formulaciju Hookeovog zakona i uveo
pojam modula elastinosti E pri rastezanju i pritisku, koji se naziva Youngovim
modulom. Uvodi i pojam posminog naprezanja. Prvi je poeo prouavanje
djelovanje dinamikog optereenja.
L. Navier (1785-1836) izdaje 1862. prvi udbenik o otpornosti materijala. Za
razliku od ostalih istraivaa, koji su traili optereenje koje dovodi do ruenja
konstrukcije, on je traio optereenje do kojeg se konstrukcija ponaa potpuno
elastino bez najave trajnih deformacija. Prvi je formulirao ope jednadbe
ravnotee.
A. L. Cauchy (1789-1857) uvodi pojam glavnih naprezanja i glavnih deformacija te
dokazuje zakon o uzajamnosti posminih naprezanja.
Ostali istraivai su: Poisson (koeficijent ), Lame (koeficijenti i ), Mohr (krunice
naprezanja), Saint-Venant (teorija plastinosti), Huber, Mises, Hencky (HMH teorija
loma), Rankin, Maxwell, Clapeyron, Castiglian, Betti, Prandtl, Timoenko,
Mushelvilia, Ostrogradski i dr...
30
Aksiomi mehanike
1. Aksiom: Zakon tromosti
2. Aksiom: Temeljni zakon gibanja
3. Aksiom: Princip akcije i reakcije
31
1. Aksiom - Zakon tromosti
Tijelo ustraje u stanju mirovanja ili jednolikog
pravolinijskog gibanja sve dok ne bude
prisiljeno djelovanjem drugog tijela
promijeniti to stanje.
Tromost tijela je svojstvo tijela da ne
mijenja svoju brzinu kojom se jednoliko
giba po pravcu.
Veliinu opiranja tijela promjeni brzine
nazivamo masom tijela m.
32
2. Aksiom
Temeljni zakon gibanja
Sila je promjena koliine gibanja u
vremenu
[ ] N
) (
dt
v m d
F

=
33
3. Aksiom:
Princip akcije i reakcije
Dva tijela djeluju uvijek uzajamno, jedno na drugo,
silama koje su po veliini jednake ali suprotna
smjera.
Akciji je uvijek jednaka i suprotno usmjerena reakcija
Vana posljedica: sila nikada ne djeluje pojedinano
nego se sile uvijek javljaju u paru paru!
34
Zakoni mehanike kruto tijelo
4. Zakon o privlaenju masa
5. Zakon o paralelogramu sila
6. Zakon superpozicije
7. Zakon o odranju istog djelovanja (+, -)
8. Zakon o prenosivosti sile du pravca djelovanja
9. Princip o odranju mehanike energije
10. D Alembert-ov princip
35
4. Zakon o privlaenju masa
2
2 1
r
m m
k F

=
36
Zakoni mehanike kruto tijelo
5. Zakon o paralelogramu sila Stevinus 17. st.
Djelovanje na tijelo sustava sila F
1
i F
2
ekvivalentno djelovanju jedne sile rezultante
F
R
koja predstavlja dijagonalu paralelograma.
1 2 2 1 R
F F F F F + = + =
37
6. Zakon superpozicije
Zakon o neovisnosti djelovanja sila
Sile u pridrajnim tapovima ?
38
6. Zakon o neovisnosti djelovanja
sila - zakon superpozicije
= +
Sile u pridrajnim tapovima:
) H (
3
) V (
3 3
) H (
2
) V (
2 2
) H (
1
) V (
1 1
R R R
R R R
R R R
+ =
+ =
+ =
39
7. Zakon o odranju istog djelovanja
Stanje ravnotee ili jednolikog gibanja
nee se promijeniti ako se tijelu doda (+)
ili oduzme uravnoteeni sustav sila.
40
7. Zakon o odranju istog djelovanja
Stanje ravnotee ili jednolikog gibanja nee
se promijeniti ako se tijelu doda ili oduzme (-)
uravnoteeni sustav sila
41
8. Zakon o prenosivosti sile du
pravca djelovanja
(+)
(-)
42
8. Zakon o prenosivosti sile du
pravca djelovanja
Sila na kruto tijelo je klizni vektor !
43
9. Princip o odranju mehanike energije
E
k
+ E
p
= konstantan
10. D Alembert-ov princip
Ako na tijelo koje se giba dodamo silu inerciju u
smjeru suprotnom od smjera gibanja
uspostavljamo fiktivnu ravnoteu u promatranom
trenutku gibanja. Tako dinamiki problemi
svodimo na statiki problem i rjeavamo sluaj
ravnotee sila.
44
Veliine u mehanici
1. Skalari (tenzori 0. reda)
2. Vektori (tenzori I. reda)
3. Tenzori II. reda
4. Tenzori IV. reda
45
1. Skalari: 3
0
= 1 podatak + mjerna jedinica
(tenzori nultog reda)
2. Vektori: 3
1
= 3 podatka + mjerna jedinica
(tenzori prvog reda)
3. Tenzori drugog reda3
2
= 9 podataka + mjerna
jedinica
4. Tenzori etvrtog reda 3
4
= 81 podatak +
mjerna jedinica
46
Meunarodni sustav mjere (SI)
Naziv Oznaka Jedinica Naziv
duljina l m metar
masa m kg kilogram
vrijema t s sekunda
47
1. Skalari
1. duljina l (m)
2. masa m (kg)
3. vrijeme t (s)
4. povrina A (m
2
)
5. obujam V (m
3
)
6. gustoa (kg/m
3
)
7. kut () (rad)
8. temperatura T (C) (K)
9. rad W (J = Nm)
10. snaga P (W = Nm/s)
11. energija E (J= Nm)
12. pritisak p (Pa = N/m
2
)
48
Rad: Sila na putu
(Skalarni produkt vektora)
Moment na kutu
Snaga: Rad u jedinici vremena
= =

cos s F s F W
dt
dW
P =

= M W
49
Energija
Kinetika energija
Potencijalna energija
2
mv
E
2
k
=
mgh E
p
=
50
2. Vektori
1. radijus vektor (m)
2. vektor pomaka (m)
3. brzina (m/s)
4. ubrzanje (m/s
2
)
5. koliina gibanja (kgm/s=Ns)
6. sila (N=kgm/s
2
)

a

= a m F

= v m K
51
Vektori - nastavak
5. koliina gibanja (kgm/s=Ns)
6. sila (N=kgm/s
2
)
7. statiki moment sile
obzirom na neki pol (Nm)
8. moment koliine gibanja (Nms)
9. impuls sile (Ns)

= v m K

= F r M
o

= v m r L

= t F I

= a m F
52
3. Tenzori II. reda
1. Tenzor naprezanja
2. Tenzor deformacija

=
zz zy zx
yz yy yx
xz xy xx
ij

=
zz zy zx
yz yy yx
xz xy xx
ij
53
3. Tenzori II. reda
Tenzor naprezanja
Tenzor deformacija

=
z zy zx
yz y yx
xz xy x
ij

=
z zy zx
yz y yx
xz xy x
ij

2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
54
Prefiksi dekadskih jedinica
piko p 10
12
nano n 10
9
mikro 10
6
mili m 10
3
centi c 10
2
deci d 10
1
osnovna jedinica 10
0
=1
55
Prefiksi dekadskih jedinica
osnovna jedinica 10
0
=1
deka da 10
1
hekto h 10
2
kilo k 10
3
Mega M 10
6
Giga G 10
9
Tera T 10
12
56
Sila
Vektor - Tenzor I. reda
3
1
= 3 podatka + mjerna jedinica
1. Hvatite
2. Pravac ili smjer djelovanja
3. Intenzitet iznos
Mjerna jedinica: Newton (N)
57
Sila
58
Sila
II. Newton-ov aksiom
Sila vlastite teine:
1. Hvatite: u teitu
2. Pravac djelovanja: vertikalan
3. Iznos:
)
s
m kg
(N a m
dt
v d
m
dt
v) d(m
F
2
= = = =
g m G =
g m G =
59
Gravitacija g
- Pol
g = 9,83 m/s
2
- Ekvator
g = 9,78 m/s
2
- 45 paralela sjeverne geografske irine
(Senj sunani sat)
g = 9,81 m/s
2
60
Mjerenje sile
vaganjem mase m
dinamometrom
a) pomou deformacije opruge
b) pomou deformacija prstena s
enim mikrometrom
61
Opruga
Prsten
u k F =
x k F =
62
Vrste vektora:
1. Vezani vektor
- statiki moment sile obzirom na pol
2. Klizni vektor
- sila na kruto tijelo; 8. Zakon o prenosivosti sile du
pravca djelovanja mehanike
3. Slobodni vektor
- moment sprega sila
F h M =
F
F F - ;

= F r M
o
63
1. Statiki moment sile obzirom na
pol O

= F r M
o
64
2. Sila na kruto tijelo je klizni
vektor !
(8. Zakon o prenosivosti sile du pravca djelovanja)
65
3. Spreg sila
Dvije sile jednakih intenziteta na paralelnim
pravcima suprotnog smjera
F h M =
66
Sustav sila (n>1)
A. Podjela sustava sila:
a) kolinearne sile (na pravcu)
b) komplanarne sile (u ravnini)
c) prostorne sile.
67
Sustav sila
B. Podjela sustava sila prema meusobnom
poloaju pravaca djelovanja:
a) konkurentne sile
b) paralelne sile
c) ope sile.
68
69
Komplanarne sile
ope
konkuretne
paralelne
kolinearne
70
Prostorne sile
ope
konkuretne
paralelne
71
Sustav sila
C. Podjela sustava sila:
a) koncentrirane sile
b) kontinuirane sile
jednolikog ili nejednolikog intenziteta q
1. po duini (pravcu)
2. po povrini
3. po obujmu
(N/m) q
) (N/m q
2
) (N/m q
3
(N) F
72
kontinuirano optereenje po pravcu:
jednolikog intenziteta
kontinuirano optereenje:
nejednolikog intenziteta
kontinuirano optereenje po povrini
73
Sustav sila
D. Podjela sustava sila:
a) statike sile
b) dinamike sile
onstantno k F =
F(t) Fdin =
74
Sile na tijelo
Vanjske sile
Sile presjeka ili
unutranje sile
75
Sile na tijelo
Vanjske sile
Sile presjeka ili
unutranje sile
Aktivne sile Reaktivne sile
76
Sile na tijelo
Vanjske sile
Sile presjeka ili
unutranje sile
Aktivne sile Reaktivne sile
Sile veza Sile trenja
77
Sile na tijelo
Vanjske sile
Sile presjeka ili
unutranje sile
Aktivne sile Reaktivne sile
Sile veza Sile trenja
Normalna sila N
Poprena sila T
z
Moment uvijanja M
t
Moment savijanjaM
y
78
Hvala na panji!