ARTUR SCHOPENHAUER

Ako zadrim svoju tajnu za sebe, bit ce moj zatvorenik, ako mi isklizne sa jzik
a, postat cu njen zatvorenik.
Bogatstvo je nalik na morsku vodu; to je vie pijemo, to smo edniji.
Budala trci za uicima ivota i shvata da je prevarena. Mudrac izbjegava nevolje.
Cast je, objektivno gledano, miljenje drugih o nama, a subjektivno, na strah od
tog miljenja.
Covjeku koji je intelektualno vii od drugih, samoca prua dvogubu korist; prvu, t
o je sam, i drugu, to nije s drugima.
Covjek pun duha i u potpunoj se samoci izvanredno zabavlja svojim mislima.
Da bi se priznala tuda vrijednost, treba imati vlastitu.
Da je covjecanstvo odvajkada bilo razumno, historija ne bi bila dugacka hroni
ka gluposti i zlocina.
Divljaci se uzajamno prodiru, a pitomi se uzajamno varaju.
Druevnost spada u najopasnije, moda cak i ubitacne sklonosti, poto nas dovodi u
dodir s ljudima od kojih je vecina moralno hrdava a intelektualno tupa ili izopa
cena.
Izvor nae srece je u subjektivnim osobinama: plemenitom karakteru, poduzetnom
duhu, sretnom temperamentu, vedrom umu i zdravom tijelu.
Knjiga je kao ogledalo, ako guzica gleda u njega, ne moete ocekivati odraz and
ela.
Ko je pametan, taj ce u razgovoru manje misliti na ono o cemu govori, a vie na
onoga s kim razgovara. Ako tako bude cinio, moe biti uvjeren da nece reci nita zb
og cega bi se kasnije mogao kajati.
Ljepota je otvoreno preporuceno pismo koje za nas unaprijed pridobiva srca.
Ljude u drutvo tjera unutranja praznina i dosada. Ako osjete da su nam potrebni
, ljudi postaju obijesni i arogantni.
Ljudi se hiljadu puta vie trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo,
mada je sasvim sigurno, da nau srecu stvara ono to jesmo, a ne ono to imamo.
Mladima bi glavni predmet ucenja morao biti taj da nauce podnositi samocu: on
a je naime izvor srece i duevnog mira.
Odakle je Dante dobio materijal za svoj Pakao, ako ne iz ovog naeg svijeta?
On je vrlo nedrutven, to gotovo vec znaci: On je covjek velikih sposobnosti.
Ono to nas najneposrednije usrecuje jeste vedrina uma. Ova osobina je sama seb
i nagrada. Zato bi razvijanje vedrine u sebi valjalo staviti ispred svih tenji!
Ono to se zna ima dvostruku vrijednost ako se ujedno za ono to se ne zna prizna
je da se ne zna
Prijatelj svih nije niciji prijatelj.
Razum moe zamijeniti gotovo svaki stupanj obrazovanja, ali obrazovanje ne moe z
amijeniti razum.
Religija je taka za loe dravne ustanove.
Religija je remek djelo umjetnosti treniranja ivotinja, jer trenira ljude kako
da razmiljaju.
Slobodno vrijeme vecine ljudi ispunjeno je ili culnim uivanjima i ludorijama i
li dosadom i tupocu.
Spojiti uljudnost s ponosom pravo je majstorstvo.
Talenat pogada metu koju niko drugi ne moe pogoditi, genije pogada metu koju n
iko drugi ne vidi.
Teko je naci srecu u sebi, ali je nemoguce pronaci negdje drugdje.
Uglavnom, gubitak nas podsjeca na vrijednost stvari.
U samoci bijednik osjeca svu svoju bijedu; veliki duh svu svoju velicinu.
U svijetu uglavnom caruje zlo, a glavnu rijec ima glupost.
Veliki ljudi su poput orlova, grade svoje gnijezdo na nekoj uzvienoj samoci
Visok stepen intelekta, cini covjeka asocijalnim.
Vjere su kao vatra: njima je, da bi svijetlile, potreban mrak.
Vjerovanje i znanje odnosi se jedno prema drugome kao ptice na vagi: koliko s
e jedna spusti, toliko se druga digne.
Zdravlje nadmauje sva moguca dobra tako znatno da je zdrav prosjak sretniji od
bolesnog kralja.
Zato su obicni ljudi tako drutveni i prilagodljivi? Zato to lake podnose druge ne
go sebe.