POST U MJESECU RAMAZANU

Četvrti, od pet temelja (šartova) islama je - postiti svaki dan

mubarek mjeseca Ramazana. Post je postao farz desetog dana mjeseca
Ša’bana, osamnaest mjeseci po hidžri i mjesec dana prije Bitke na Bedru.
Riječ “Ramazan” znači gorjeti, jer grijesi onih, koji poste, i mole Allaha
teala za oprost, u ovom mjesecu sagorjevaju i nestaju.
U knjizi Rijad-un-nasihin piše, “U knjizi Buhari Ebu Hurejre -
radijallahu anh - je rekao, ‘Kada nastupi mjesec Ramazan,
Džennetska kapija se otvori. Džehennemska kapija se zatvori a
šejtani se povežu.’ Imam-ul-eimme Muhammed bin Ishak bin Huzejme
je napisao da je hazreti Selman-i Farisi - radijallahu anh - izjavio da je
Resulullah - sallallahu alejhi ve sellem - rekao, na hutbi, na zadnji dan
mjeseca Ša’bana, ‘O Muslimani! Tako veliki mjesec će vas zasjeniti
da je njegova jedna noć [Lejlet-ul-kadr] korisnija od hiljadu mjeseci.
Allahu teala je naredio (emr učinio) da se svaki dan u ovom
mjesecu posti. Takođe je i sunnet u ovom mjesecu po noći
obavljati teraviju namaz. Uraditi malo dobra u ovom mjesecu, radi
Allaha teala, donosi nagradu kao izvršavanje farza u drugim
mjesecima. Izvršiti jedan farz u ovom mjesecu donosi nagradu
kao izvršavanje sedamdeset farzova u drugim mjesecima. Ovaj
mjesec je mjesec strpljenja (sabra, sabura). Oni, koji su strpljivi,
će otići u Džennet. Ovo je mjesec u kojem se moramo lijepo
slagati. U ovom mjesecu se rizk mu’mina povećava. Ako neko u
ovom mjesecu dadne iftar nekom ko posti, njegovi grijesi će biti
oprošteni. Hak teala će ga osloboditi Džehennemske vatre. On će
dobiti onoliko sevaba koliko će i postač dobiti.” Eshab-i kiram su
rekli, “O Resulullah! Svaki od nas nije toliko bogat da dadne iftar postaču,
ili da mu dadne cijeli obrok.” Resulullah - alejhisselam - je odgovorio,
“Dobićete sevab čak i ako mu, kao iftar, dadnete samo jednu
hurmu ili mu ponudite malo mlijeka ili vode da se iftari. Ovaj
mjesec je u svojim prvim danima rahmet (milost), u svojim
srednjim danima afv i magfiret (oprost) a u svojim zadnjim danima
oslobođenje od Džehennema. Allahu teala će u ovom mjesecu
oprostiti, i spasiti od Džehennemske vatre, one [patrone, šefove,
komandire, direktore] koji podčinjenim [radnicima, činovnicima,
vojnicima i studentima] olakšavaju dužnosti. Često radite u ovom
mjesecu četiri stvari! Allahu teala puno voli dvije od njih. One su
izgovaranje Kelime-i šehadet i činjenje istigfara. Druge dvije
morate uvijek da radite. One su, traženje Allahovog teala
Dženneta i traženje zaštite od Njegovog Džehennema. Ko u ovom
mjesecu postaču dadne vode, na kijametskom danu neće biti
žedan.”
Hadis-i šerif, koji se nalazi u Sahih-i Buhari glasi, “Ako neko zna
da je u mjesecu Ramazanu farz i dužnost postiti, i ako, za svoj
post, očekuje od Allaha teala sevab (nagradu), njegovi prošli grijesi
će biti oprošteni.” Dakle, mi moramo vjerovati da je post Allahova teala
naredba (emr) i moramo za njega očekivati nagradu (sevab). Ali, uslov je
(šart), da se ne žalimo da su dani dugi i da je teško postiti. Mi bi trebali
smatrati - težak post, među ljudima koji ne poste, najvećom srećom i
bogatstvom.
Hadis-i šerif, koji nam dolazi preko Džabir bin Abdullaha-radijallahu
anh, a koji nam prenosi hafiz [to jeste, alim hadisa] Abdul’ azim-i Munziri
u svojoj knjizi Ettergib vetterhib i hafiz Ahmed Bejheki u njegovoj knjizi
Sunen glasi, “Allahu teala u Ramazan-i šerifu poklanja mom
ummetu pet stvari koje nije dao ni jednom drugom Pejgamberu:
1-Allahu teala pogleda na prvu noć Ramazana vjernike
(mu’mine) Svojim rahmetom. On nikada neće mučiti (dati azab)
Svoje robove koje On pogleda Svojim rahmetom.
2-U vrijeme iftara postačev dah miriše Allahu teala ljepše od
ikakvog mirisa.
3-U Ramazanu meleci svaki dan i svaku noć čine dovu za
postače da im njihovi grijesi budu oprošteni.
4-Allahu teala u Ramazan-i šerifu dodijeljuje postačima
mjesto koje će dobiti na ahiretu, u Džennetu.
5-Na zadnji dan Ramazan-i šerifa Allahu teala oprašta svim
mu’minima koji su postili.”
Imam-i Rabbani - kuddise sirruh - piše u 45. pismu prvog toma u
njegovoj knjizi Mektubat, “Nagradu (sevab) koju ćemo dobiti za sve
nafile ibadete, kao što su, nafila namaz, zikr, sadaka, koje obavimo u
Ramazan-i šerifu je ravan količini sevaba koji ćemo dobiti za izvršavanje
farzova u drugim mjesecima. Jedan farz, koji je obavljen u ovom
mjesecu, je kao sedamdeset farzova obavljenih u drugim mjesecima. Ko
u ovom mjesecu dadne postaču iftar, njegovi će grijesi (džunasi) biti
oprošteni. On će biti oslobođen Džehennema. Allahu teala će, bez
smanjivanja postačevog sevaba, takođe i njemu dati isto onoliko sevaba
koliko će dati i postaču. Biće oprošteno onim amirima (predpostavljenim)
koji olakšavaju svojim podčinjenim. Oni će biti oslobođeni Džehennema.
Resulullah - sallallahu alejhi ve sellem - je u Ramazan-i šerifu oslobađao
robove, i davao šta god je ko od njega tražio. Onim, koji u ovom mjesecu
ibadete i koji rade dobre poslove, je suđeno (dat nasib) da nastave tako
raditi cijele godine. Onom ko ne poštuje ovaj mjesec, i u njemu griješi, će
biti dato da ovako, u griješenju, provede cijelu godinu. Smatraj ovaj
mjesec zgodnom prilikom. U njemu moraš što više ibadetiti. Moraš raditi
ono, sa čim je Allahu teala zadovoljan (razi). Ovaj mjesec moraš smatrati
zgodnom prilikom da zaradiš ahiret. Kur’an-i kerim je objavljen u
Ramazanu. Kadr noć je u njemu. U Ramazan-i šerifu je sunnet iftariti se
hurmom (prekinuti post). Kada se iftarujemo, sunnet je proučiti,
“Zehebezzama’ vebtelletil uruk ve sebe-tel-edžr inšaallahu teala.”
U Ramazan-i šerifu je sunnet klanjati teraviju namaz i proučiti hatmu
(cijeli Kur’an-i kerim).
POST IMA TRI FARZA: [Ako jedan od ovih farzova nedostaje post
nije ispravan.] 1-Moramo donijeti odluku (nijjet), 2-Moramo znati početak
i kraj vremena za donošenje nijjeta (odluke). [U Ramazan-i šerifu je farz
zanijjetiti, da ćemo postiti, (u vremenskom periodu) između akšama
(magriba, zalaska sunca) prethodnog dana pa sve do Dahve-i kubra
vremena dana koji postimo. Dahve-i kubra vrijeme je vrijeme polovice
posta, odnosno, otprilike jedan sat prije podne namaza. 3-Moramo znati
vrijeme Fedžr-i sadika (prave zore) to jest, moramo se čuvati svega - što
kvari post - od prave zore (fedžr-i sadika) pa do zalaska sunca.
Alimi četiri mezheba su jednoglasno rekli da post počinje od
momenta kada se na horizontu pojavi bjelina - koja se zove fedžr-i sadik.
U knjizi Multeka piše, “Postiti znači ništa ne jesti, ne piti i ne imati
seksualni odnos od prave zore pa do zalaska sunca. U Ramazanu je farz
odlučiti srcem (zanijjetiti, nijjet učiniti) da ćemo postiti, od zalaska sunca
prethodnog dana pa do Dahve-i kubra vremena dana koji postimo.”
Požuriti sa iftarom, i kasno jesti sahur (mora biti prije zore, fedžra),
je sunnet. Resulullah - sallallahu alejhi ve sellem - je bio vrlo pažljiv oko
ova dva sunneta. U knjizi Durer piše, “Jelo, koje se jede u vrijeme
sehera, se zove sahur. Vrijeme sehera je zadnja šestina noći [od šar’i
(šeri’atskog) zalaza sunca do imsak vremena.”] Žuriti sa iftarom, i kasniti
sa sahurom, je možda postalo je sunnet da bi se pokazala ljudska nemoć i
potreba. U stvari, ibadet je namjenjen da se pokaže ljudska nemoć i
potreba.
U knjizi Rijad’un’nasihin piše [Značenje (odnosno meal) jednog
ajet-i kerima iz sure Bekara], “Jedite i pijte sve do momenta kada ste
u stanju da razlikujete - jedan od drugog - bijeli i crni konac.”
Kasnije je riječ fedžrin dodata, da indicira, da ovi konci predstavljaju
dnevno svjetlo i tamu noći. Vidimo da post započinje kada se, kao konci,
bjelina dana može razlikovati od tame noći.” U knjigama Medžma’ul-
enhur i Hindijje piše, “Prema većini alima hanefi mezheba vrijeme
imsaka počinje, dakle moramo zapostiti, kada se pojavi bjelina na bilo
kom dijelu horizonta. [Šest do deset minuta] nakon vremena imsaka,
kada kada se bjelina - kao konac, rasprostrani na horizontu, počinje
vrijeme sabah namaza. Ovako se ponašati je obazrivost. [To jest, bolje
je i pažljivije je]. Post i namaz onih koji slijede ovaj proces je sahih
prema svim alimima. Ali, biće sumnjivo, ako počnemo postiti iza vremena
imsaka. Vrijeme imsaka se može pronaći astronomskim proračunima i
ono je zapisano u kalendarima (takvimima). Međutim, danas, u nekim
kalendarima je - kao početak posta, napisano drugo vrijeme (koje je 10
minuta nakon vremena imsaka), ili čak, kada se na horizontu pojavilo i
crvenilo. Post svih onih koji slijede ove nove kalendare nije sahih (nije
ispravan). Razlika između ova dva vremena odnosno, početka posta i
sabah namaz, je oko deset minuta i to vrijeme se naziva ihtijat zeman
(vrijeme predostrožnosti). Nije ispravno opisati - ovo vrijeme - kao
temkin (vrijeme opreznosti). Autor knjige Bahr-ur-raik nas informiše da
je mekruh odgađati post do sumnjivog vremena. Prije svega, post koji je
započet nakon pojave crvenila nije ni u kom slučaju sahih. Prvi takvim u
Otomanskoj državi je napravljen 987. godine po hidžri [1528.].
Šernblali - rahmetullahi teala alejh - piše u svojoj knjizi Nur-ul-
izah, “Musteheb je (lijepo je), kada je noć vedra, iftariti čim nastupi
vrijeme.” U objašnjenju ove knjige piše, “Kada je oblačno, moramo biti
pažljivi i zaštititi naš post da se ne bi omrsili [dakle, moramo sa iftarom
malo očekati]. Ako se iftarimo prije nego što vidimo zvijezde iftarili smo
se dovoljno rano.” Tahtavi piše u svom objašnjenju ove knjige,
“Musteheb je iftariti se prije akšam namaza. Kako piše u knjizi Bahr [i u
Ibni Abidinu] požuriti s iftarom znači iftariti se prije nego se vide zvijezde.”
Takođe je i musteheb u ovom vremenu klanjati akšam namaz to jest,
klanjati ga rano. Kada smo ubijeđeni da je sunce zašlo, proučićemo
jednom E’uzu i Bismile a onda ćemo reći, “Allahumme ja vasi’al-
magfireh igfirli ve li-validejje ve li-ustazijje ve lil-mu’minine vel
mu’minat jevme jekumulhisab.” Poješćemo jedan ili dva zalogaja a
onda ćemo reći, “Zehebezzama’ vebtelletil-uruk ve sebetel-edžr
inšaallahu teala” i nastaviti s iftarom. Prvo ćemo se iftariti hurmom,
vodom, maslinom ili sa soli. Dakle, prekinućemo post. Onda ćemo
klanjati namaz u džema’atu, u džamiji, ili kod kuće. Nakon toga ćemo
večerati. Pošto će nas uzeti duže vremena da za stolom jedemo, naročito
u Ramazanu, moramo se iftariti sa malo hrane, a onda, iza akšam
namaza, večerati tako da ćemo ujedno i klanjati rano i jesti bez žurbe .
Na ovaj način ćemo i iftariti rano i rano klanjati namaz.
Mustehab (lijepo) je iftariti prije akšam namaza. Ali, mi moramo
izostaviti musteheb, ako hoćemo da sačuvamo naš ibadet, da nam se ne
pokvari. Mi trebamo prvo klanjati akšam namaz pa se onda iftariti. Na
ovaj način ćemo iftariti prije nego se vide zvijezde. Dakle, žurićemo, a
istovremeno, naš post neće biti u opasnosti da bude pokvaren. Ako je
potrebno, akšam namaz možemo i ponovo klanjati, prije isteka njegovog
vremena. Kalendarske greške, sat, svijeća, top, i ezan ne oslobađaju naš
post od kvarenja.
Ibni Abidin piše u poglavlju o namaskim vremenima, “da bi se iftarili
potrebno je da nas informišu dva pravedna (adil) muslimana da je sunce
zašlo. Čak će biti dovoljan i jedan.” [Kako se iz gore napisanog vidi
osobe koje pripremaju takvim i one koje pucaju iz topa i one koje uče
ezan moraju biti adil]. Prevedeno sa engleskog jezika iz knjige Se’adet-i
Ebedijje - peti fascikl.