Professional Documents
Culture Documents
I
II OD ISKLU^ENOST KON EDNAKVOST: OSTVARUVAWE NA PRAVATA NA LICATA SO HENDIKEP
Predgovor
III
Konvencijata e dolga i o~ekuvana. Taa doa|a po period od re~isi
pove}e od 25 godini, otkako vo 1981 godina - Me|unarodnata godina na
licata so hendikep be{e posveteno globalno vnimanie za pra{awata
{to vlijaat vrz licata so hendikep. Vo prvite godini, mnogu op{testva
go napu{tija stavot deka licata so hendikep se objekti za milost i so
`aluvawe, a go prifatija spoznanieto deka op{testvoto samoto po sebe
e onevozmo`uva~ko. Konvencijata ja vgraduva ovaa promena na stavot,
pretstavuva golem ~ekor kon promenata na percepcijata za hendikepot
i osiguruva deka op{testvata osoznavaat deka site lu|e mora da imaat
mo`nost da go iskoristat svojot celosen potencijal.
Ovoj Prira~nik e proizvod na sorabotkata pome|u Oddelot za
ekonomski i socijalni raboti pri Obedinetite nacii, Kancelarijata
na visokiot komesar za ~ovekovi prava pri Obedinetite nacii i In-
ter-parlamentarnata unija. Podogovkata na Prira~nikot e proizleze-
na od rabotata na avtorski i analiti~ki sovet sostaven od parlamen-
tarci, akademici, prakti~ari od koi mnogumina se lica so hendikep.
Parlamentite i parlamentarcite ja imaat glavnata uloga vo promo
viraweto i za{tituvaweto na ~ovekovite prava. Ovoj Prira~nik ima
cel da im pomagne na parlamentarcite i drugite vo naporite da se rea
lizira Konvencijata, kako licata so hendikep bi mo`ele da preminat
od isklu~enost do ednakvost; da pridonese kon podignuvawe na svesta
za Konvencijata i nejzinite odredbi, da go promovira po~ituvaweto i
interesot za hendikep, i da im pomogne na parlamentarcite vo razbi-
raweto na mehanizmite i ramkite potrebni Konvencijata da se spro-
vede vo praktika.
So obezbeduvawe primeri i izjavi, se o~ekuva deka ovoj Prira~nik
}e slu`i kako korisna alatka za parlamentarcite vo promocijata i
za{titata na pravata na licata so hendikep nasekade vo svetot.
Predgovor................................................................................................... III
V
Drugi mehanizmi za monitoring na pravata na
licata so hendikep ..................................................................... 31
Opcioniot protokol na Konvencijata ............................... 31
Procediri na individui .................. ......................................... 31
Podnesuvawe pretstavki (barawa)......................................... 33
Stanuvawe del od Opcioniot protokol ............................. 36
Sekretarijatot na Obedinetite nacii {to ja
poddr`uva Konvencijata ..................................................... 37
VII
Glava 7: Sozdavawe na nacionalni institucii
za implementacija i monitoring na Konvencijata ......... 93
Kontaktni lica .................................................................................. 94
Mehanizam za koordinacija ........................................................... 94
Nacionalnite institucii za ~ovekovi prava .................. 94
Odnosot pome|u Konvencijata i nacionalnite
institucii za ~ovekovi prava ................................................ 96
Vidovi nacionalni institucii za
~ovekovi prava .............................................................................. 96
Pariskite principi .................................................................. 97
Mo`ni funkcii na nacionalnata institucija
za ~ovekovi prava ......................................................................... 98
Nacionalnite institucii za ~ovekovi prava i
mehanizmite za poplaki ............................................................ 101
Vostanovuvawe soodvetna institucija .............................. 104
Parlamentarna supervizija .................................................. 105
Parlamentarni komiteti .................................................. 105
Komisija za raspit .............................................................. 105
Direktno ispra{uvawe na ministri ................................ 105
Proverka na izvr{nite nazna~uvawa ................................ 106
Supervizija na nevladinite javni agencii ......................... 107
Buxetski nadzor i finansiska kontrola ......................... 107
Sudovite i ulogata na pravosudstvoto .................................. 107
Sudska za{tita na pravata .................................................... 108
1
Kako {to raste svetskata populacija, raste i brojot na licata so
hendikep. Vo zemjite vo razvoj, lo{i medicinski uslovi za vreme na
bremenosta i poroduvaweto, izlo`enosta na infektivni zaboluvawa,
Vo na{ite zaednici na prirodnite katastrofi, vooru`enite kon
hendikepot se gleda kako flikti, nagaznite mini i povredite pre
na pra{awe na milosrdie. dizvikani od lesno oru`je, predizvikuva
Ne te gledaat kako lice koe weto privremena ili trajna trauma, se
mo`e da ima `ivot, da najde pove}e zastapeni otkolku vo drugite zemji.
rabota, da `ivee samostojno. Sekoja godina samo soobra}ajnite nesre}i
Ova e mnogu protiv na{ite predizvikuvaat milion povredi i dovedu-
~ovekovi prava. Ima ogromna vaat do sostojba na hendikep, najmnogu kaj
potreba od podigawe na svesta mladata populacija. Vo razvienite zemji,
vo na{ite zemji. lu|eto {to se rodeni po Vtorata svetska
vojna `iveat podolgo, {to zna~i deka mno
Marija Veronika Reina, gumina od niv `iveat so hendikep do krajot
istra`uva~ so hendikep vo
od nivnite `ivoti.
dvi`eweto (Argentina)
Faktot deka licata so hendikep voobi
~aeno `iveat vo siroma{tija e ~esto rezultat na ignorantskiot odnos
i negri`a {to postoi i vo vladinite tela i vo razvojnite programi i
politiki koi gi ignoriraat, gi isklu~uvaat i ne se dostapni za licata
so hendikep, ili ne gi poddr`uva pravata na licata so hendikep za nivno
vklu~uvawe vo socio-ekonomskiot `ivot na zemjite.
Kako i da e, vo nekolku razvieni zemji i vo zemjite vo razvoj koi ja i
maat opse`nata legislativa naso~ena kon promovirawe na za{titata na
osnovnite prava na licata so hendikep, ovie lica ostvaruvaat nezavisen
`ivot kako studenti, rabotnici, ~lenovi na semejstvata i gra|ani. Tie go
mo`at toa bidej}i op{testvoto gi otstranilo fizi~kite i kulturnite
granici koi pred toa gi ograni~uvale ovie lu|e, vo obidite za nivno ce-
losno vklu~uvawe vo op{testvenite tekovi.
Toa e utvrdeno imaj}i go predvid faktot deka me|unarodnata zaed-
nica e obedineta vo odnos na pra{aweto za reafirmirawe na dostoin-
stvoto i vrednosta na sekoe lice so hendikep, i toa s# so cel da gi
obezbedat zemjite so efektivna pravna alatka so koja }e i se stavi kraj
na nepravdata, diskriminacijata i zloupotrebata na pravata so koi se
sudiraat pogolemiot broj od licata so hendikep. Taa alatka e Konven-
cijata za pravata na licata so hendikep.
Fokusot na Konvencijata
Terminot ”lica so hendikep“ se odnesuva na site lica koi imaat traj
no fizi~ko, mentalno, intelektualno ili setilno naru{uvawe, a koi,
soo~eni so negatorskite stavovi ili fizi~ki pre~ki, ne mo`at celosno
da se vklu~at vo op{testvoto.
GLAVA 1: PREGLED 3
Hendikepot poteknuva od op{testvoto, a ne od li~nosta
GLAVA 1: PREGLED 5
Na Mileniumskiot samit na Obedinetite nacii, odr`an vo septemvri
2000 godina, pretsedatelite na dr`avi i na vladi se soglasija da rabotat
na postignuvaweto na slednive celi:
POTSETNIK ZA PRATENICI
GLAVA 1: PREGLED 7
vojni tekovi e o~igledna, osobeno vo odnos na Mileniumskite raz-
vojni celi. Bez nivnoto u~estvo, nema da bide mo`no da se namalat
gladot i siroma{tijata do 2015 godina, kako {to e predvideno so Mi-
leniumskata razvojna cel broj 1. Sli~no na toa, pravoto na slobodno
i univerzalno osnovno obrazovanie za sekoe dete (Mileniumska raz-
vojna cel broj 2) nema da bide postignata s# dodeka 98% od decata so
hendikep vo zemjite vo razvoj ne posetuvaat u~ili{te.
1.
Vidi gi celite postaveni vo Svetskata programa za akcija usvoena so Rezolucijata 37/52 na
Generalnoto sobranie, na 3.12.1982 god.
2.
Rezolucija na Generalnoto sobranie 37/53 od 03.12.1982 god.
9
Prethodnici na Konvencijata
Me|unarodnata povelba za pravata:
Univerzalnata deklaracija za ~ovekovi prava
Me|unarodniot dogovor za ekonomski, socijalni i ~ovekovi prava
Me|unarodniot dogovor za gra|anski i politi~ki prava
Drugi instrumenti na Obedinetite nacii i na Me|unarodnata organizacija za
trud (MOT) koi se odensuvaat samo na pravata na licata so hendikep:
Deklaracija za pravata na mentalno-retardiranite lica (1971 god.)
Deklaracija za pravata na licata so hendikep (1975 god.)
Svetskata programa za akcija koja se odnesuva na licata so hendikep
(1982 god.)
Talinskiot vodi~ za akcija za razvoj na ~ove~kite resursi vo poleto na
hendikepot (1990 god.)
Principi za za{tita na licata so mentalno zaboluvawe i podobruvaweto
na zdravstvenata gri`a za mentalnoto zdravje (1991 god.)
Standardni pravila za izedna~uvawe na mo`nostite na licata so hendikep
(1993 godina)
Opsegot na Konvencijata
Konvencijata gi promovira i za{tituva ~ovekovite prava na lica-
ta so hendikep vo ekonomskiot, socijalniot, politi~kiot, pravniot
i kulturniot `ivot. Taa povikuva na nediskriminatorski tretman
i ednakvost vo pristapot do pravdata, vo tretmanot na sudovite i
politikata, kako i vo prezemaweto administrativna zada~a so obez-
beduvawe neophodno razumno, proceduralno i soodvetno na vozrasta
prilagoduvawe vo obrazovanieto, zdravstvenata gri`a, vo rabotnata
sredina, vo semejniot `ivot, kulturnite i sportskite aktivnosti,
i koga se u~estvuva vo politi~kiot i javniot `ivot. Konvencijata
osiguruva deka site lica so hendikep se priznati pred zakonot. Taa
isto taka ja zabranuva torturata, eksploatacijata, nasilstvoto i
zloupotrebata, a gi za{tituva `ivotot, slobodata i bezbednosta na
licata so hendikep, nivnata sloboda za dvi`ewe i izrazuvawe i ja po
~ituva nivnata privatnost.
Definirawe na hendikepot
Prava
Dodeka gra|anskite, kulturnite, ekonomskite, politi~kite i soci-
jalnite prava nazna~eni vo Konvencijata se odnesuvaat na site ~ove~ki
su{testva, taa se fokusira vrz aktivnostite {to dr`avite mora da
gi prezemat za da obezbedat deka licata so hendikep gi u`ivaat tie
prava na ednakva osnova kako i drugite. Konvencijata isto taka gi
opfa}a i specifi~nite prava na `enite i decata, oblasti vo koi se
bara dejstvo od dr`avata, kako sobirawe na informacii i podigawe
na svesta, kako i me|unarodna sorabotka.
Pristapnost
Principot na pristapnost celi kon nadminuvawe na ograni~uvawata {to go
popre~uvaat u`ivaweto na pravata na licata so hendikep. Ova se odnesuva, ne samo
na fizi~kiot pristap do odredeni mesta, tuku i na pristapot do informaciite,
tehnologiite (kako internet), komunikacijata, ekonomskiot i socijalniot `ivot.
Postavuvaweto rampi, osobeno golemite blokirani premini i vlezovi, postavu-
vaweto dr`a~i za race (gelenderi), dostapnost na informacii na Brajova azbuka
i vo formati lesni za ~itawe, upotrebata na tolkuva~i na gestoven jazik, kako i
raspolo`livosta za pomo{ i poddr{ka, }e osigura deka licata so hendikep imaat
pristap do rabotnoto mesto, mestoto za zabava, mestoto za glasawe, prevozot, prav-
nata pomo{ i sli~no. Bez pristapot do informaciite ili mo`nosta da se dvi`at
slobodno, i drugite prava na licata so hendikep se isto taka ograni~eni.
Osloboduvawe od tortura
Po~ituvawe: dr`avata ne smee, na tortura i drugi surovosti i nehuman oma-
lova`uva~ki tretman, da podlo`i lice so hendikep vo dr`avnite zatvori.
Za{tita: Dr`avata mora da se osigura deka privatnite psihijatriski insti-
tucii i zatvorite ne vr{at tortura vrz licata so hendikep.
Ispolnetost: Dr`avata mora da se osigura deka vrabotenite vo zatvorite
i zdravstvenite rabotnici imaat informacii i se soodvetno obu~eni za da
mo`e vo ovie institucii da se po~ituvaat ~ovekovite prava na licata so
hendikep.
Pravo na zdravje
Po~ituvawe: Avtoritetite ne smeat da sproveduvaat medicinski eksperi-
menti vrz licata so hendikep bez nivna dozvola i pri ~ista svest.
Za{tita: Vladata mora da se osigura deka privatnite obezbeduva~i (dosta
vuva~i) na uslugi ne vr{at diskriminacija vrz osnova na hendikep, vo ili
nadvor od zdravstveniot sistem.
Ispolnetost: Vladata mora da ja zgolemi dostapnosta na pristapni i kvali
tetni zdravstveni uslugi so pristapna cena, za licata so hendikep.
Sloboda na izrazuvawe
Po~ituvawe: Dr`avata ne smee da zabranuva informacii ili da spre~i lice
so hendikep slobodno da gi izrazuva svoite stavovi.
Za{tita: Dr`avata mora da gi spre~uva privatnite subjekti pri obidite za
spre~uvawe na lice so hendikep slobodno da gi izrazuva svoite stavovi.
Ispolnetost: Dr`avata mora da ja olesni upotrebata na znakovnite jazici,
poednostaveniot jazik, Brailovata azbuka i augmentativnata i alternativ-
nata komunikacija vo oficijalnata interakcija.
Pravo na obrazovanie
Po~ituvawe: U~ili{nata vlast ne smee da isklu~i u~enik so hendikep od
obrazovniot proces poradi negoviot hendikep.
Za{tita: Dr`avata mora da se osigura deka privatnite u~ili{ta ne gi dis-
kriminiraat licata so hendikep vo nivnite obrazovni programi.
Ispolnetost: Dravata mora da se osigura deka dr`avnite sredni u~ili{ta
se progresivno dostapni do site, vklu~uvaj}i gi i licata so hendikep.
Pravo na rabota
Po~ituvawe: Dr`avata mora da go po~ituva pravoto na licata so hendikep
da formiraat sindikati.
Za{tita: Dr`avata mora da se osigura deka privatniot sektor go po~ituva
pravoto na rabota na licata so hendikep.
Ispolnetost: Dr`avata mora da obezbedi profesionalen trening, so dostap-
ni resursi za licata so hendikep.
POTSETNIK ZA PRATENICI
25
Komitetot gi razgleduva izve{taite koi se podnesuvaat periodi~no
od strana na dr`avite-~lenki. Vrz baza na tie izve{tai, Komitetot
raboti so dr`avite koi rabotat vo taa oblast i pravi sogledbi so za
klu~oci i preporaki do tie dr`avi-~lenki
Opcioniot protokol na Konvencijata ako bide ratifikuvan oddelno
od dr`avite-~lenki, go osposobuvaat komitetot da prezeme dve dopol-
nitelni formi na nadgleduvawe: podnesuvawe pretstavki od fizi~ko
lice, preku koi informacii za poedine~nite `albi (poplaki) deka dr
`avata gi prekr{ila pravata (na neko lice) od Konvencijata, i istra
ga (postapka), preku koi Komitetot po~nuva istraga za op{tite ili
sistematskite kr{ewa na Konvencijata, i so soglasnost od odnosnata
dr`ava-~lenka, prezema dejstva na terenot za da ja prodlabo~i istraga
ta.
Konvencijata, isto taka ovozmo`uva konferencija na dr`avite-
~lenki, {to go podrazbira sproveduvaweto na Konvencijata.
Periodi~no izvestuvawe
Sekoja ~lenka na Konvencijata mora do Komitetot da podnese pr
vi~en seopfaten izve{taj za merkite prezemeni za sproveduvawe na
Konvencijata. Sekoja od dr`avite mora da podnese nejzin prvi~en iz
1
Izvadok od ,,Parlament i demokratija vo XXI vek: Prira~nik so dobri iskustva< (@eneva, Interparla-
mentarna unija, 2006 god.).
Sobranieto na dr`avite-~lenki
Dr`avite koi ja ratifikuvale Konvencijata, }e se sostanat na re
dovnoto sobranie razgleduva}i go sekoe pra{awe povrzano so sprove
duvaweto na Konvencijata. Prvata sredba od sobranieto na dr`avite-
~lenki }e se odr`i {est (6) meseci otkako Konvencijata }e stapi vo
sila. Konvencijata ne gi pojasnuva modalitetite ili funkcijata na
Sobranieto.
Site dogovori {to se odnesuvaat na ~ovekovite prava gi {titat
POTSETNIK ZA PRATENICI
2.
Zemjite ~lenki na Obedinetite nacii vo momentot rabotat na Opcionalniot protokol na
Internacionalniot dogovor za ekonomski, socijalni i kulturni prava. Momentalniot Nacrt
ja promovira inkluzijata i na individulnite komunikaciski proceduri i na procedurite na is
tra`uvawe.
POTSETNIK ZA PRATENICI
Sobranie na dr`avite-~lenki
Sekretarijat na Konvencijata za pravata na licata so hendikep
Oddelenie za ekonomski i socijalni raboti
Two United Nations Plaza
Wujork, NY, 10017
Soedineti amerikanski dr`avi
Faks:+1-212-963-0111
E-mail: enable@un.org
39
Koj mo`e da gi potpi{e Konvencijata i
Opcionalniot protokol?
Pretsedatelite na dr`avata, Premierite ili Ministrite za nadvore{ni
raboti se ovlasteni da go potpi{at dogovorot vo ime na dr`avata, za da ima
celosen efekt.
Drugite pretstavnici so namera da go potpi{at dogovorot, mora da imaat
celosno ovlastuvawe, dadeno od nekoj od ovie avtoriteti, koi ekspresno
(po kratka postapka) gi ovlastuvaat naimenuvanite pretstavnici za potpi
{uvawe na Konvencijata ili Opcioniot protokol.
Dr`avite ili regionalnite organizacii za integracija koi sakaat da ja
potpi{at Konvencijata i/ili Opcioniot protokol preku svoj pretstavnik,
treba da obezbedat kopii od baraweto za ovlastuvawe, vo avans, za slednava
adresa:
Oddelenie za dogovori
Kancelarija za pravni raboti
Sedi{te na Obedineti nacii
Wujork, Wujork
Soedineti Amerikanski Dr`avi
Tel: +1 212 963 50 47
Faks: + 1 212 963 36 93
E-po{ta: treaty@un.org
Zabele{ka:
Sodr`inata na ova poglavje e prilagodena od od poglavjeto 3 od ”Prira~nikot
za dogovori“, Kancelarija za pravni raboti pri Obedinetite nacii, dostap-
no na: http://untreaty.un.org/English/TreatyHandbook/hbframeset.htm
51
Potpi{uvaweto na Konvencijata Uganda be{e edna od 82
ili na Opcioniot protokol ja ob potpisni~ki na Konvenci-
vrzuva dr`avata da se povle~e od jata na 30 mart, i procesot za
dejstvija so koi se nadminuva cel- nejzina ratifikacija e ve}
ta i namenata na koj bilo instru- e vo tek. Koga Konvencijata e
ment, i implementirana, }e obele`i
zna~ajna paradigma koja
Ratifikuvaweto na Konvecijata po~iva na modelot na ~ovekovi
ili na Opcioniot protokol vo prava za hendikep, vgraduvaj}i
krajna linija e pokazatel na obvr principi na dostoistvo, nedis-
skata da se bide dosleden vo upo kriminacija, celosno u~estvo,
trebata na ovie instrumenti i vo po~it, ednakvost i pristap-
sproveduvaweto na vakvata obvr- nost, unapreduvawe na pravata
ska na najdobar mo`en na~in. i inkluzija na site lica so
hendikep.
Edna od fundamentalnite obvr-
Xejms Mvanda,
ski sodr`ani vo Konvencijata e taa porane{en pratenik (Uganda)
deka nacionalnoto zakonodavstvo go
garantira u`ivaweto na pravata na-
brojani vo Konvencijata. Ottamu, ~lenovite na parlamentot treba
da go podrazbiraat najdobriot na~in na efektuirawe na pravata ga-
rantirani so Konvencijata vo doma{noto zakonodavstvo. Odbraniot
metod }e varira vo soglasnost so ustavot i pravniot sistem na konk-
retnata dr`ava.
Vo nekoi zemji, Konvencijata, otkako }e bide ratifikuvana na me
|unarodno nivo, Konvencijata mo`e avtomatski da stane del od na-
1
Izvadok od publikaciite na DESA: http://www.un.org/esa/socdev/enable/discom102.ht#19#19
2
Izvadok od publikaciite na DESA: http://www.un.org/esa/socdev/enable/discom102.ht#19#19
“Tovar na doka`uvaweto
prodol`uva ....
prodol`uva ....
Posebni merki
Zakonodavstvoto ne bi trebalo da bide ograni~eno do zabranuvawe
na diskriminacijata, no isto taka bi mo`elo da bara od dr`avata i
privatnite ~initeli da prezemat pozitivni merki. ^lenot 5 (4) od
Konvencijata sogleduva deka, zaradi obezbeduvaweto ednakvost so os-
tanatite, ponekoga{ bi mo`elo da bide neophodno da se nabavi poseb-
na poddr{ka za posebni edinki ili za lica so poseben vid hendikep.
Ova bi mo`elo da ima dve formi:
Tekovni ili postojani merki:
Ova se posebni merki koi se tekovni ili e mo`no da bidat
postojani. Na primer, za da se osigura deka licata so hendikep
se podvi`ni kako i ostanatite, dr`avite bi mo`ele da nabavat
patni~ki grantovi/subvencii za licata so hendikep za da gi ospo-
sobat da koristat taksi-vozila;
Povremeni posebni merki
Ova se merki koi se usvojuvaat za da go pokrijat prethodnoto nema
we prednost kaj licata so hendikep, no ~ija namena e da bidat vo
funkcija samo opredelen vremenski period. Na primer, dr`avata
bi mo`ela da uredi celi ili kvoti za vrabotuvawe na lica so hen-
dikep, so cel ukinuvawe na kvotite otkako }e se postignat celite.
I dvete formmi, tekovnite i povremenite posebni merki se dozvo-
leni od Konvencijata i ne sozdavaat diskriminacija na na~in na koj
taa e definirana vo Konvencijata. Vsu{nost, i dvata vida merki bi
mo`ele da bidat neophodni za da se postigne ednakvost, poradi {to
dr`avata }e ima obvrska da usvoi niza posebni merki vo razli~ni ob
lasti od socijalniot `ivot.
Ponekoga{, koga posebni merki od ovoj vid se usvoeni za da go pokri-
jat istoriskoto i postojanoto nemawe prednost od {to stradale ~le-
Ovoj Akt obezbeduva i toa deka dr`avnite oddeli, kolku {to e razumno-
prakti~no, da bide rakovodena od konkretni principi vrzani za nivnata
interakcija so zaednicata na licata so o{teten sluh (klauzula 9). Ni{to vo
ova klauzula ne bi trebalo da bide sfateno kako podarena prednost (privi-
legija) za zaednicata na licata so o{teten sluh a toa da ne go u`ivaat osta-
natite (klauzula 9 (2) ).
3
Seopfatna diskusija za vklu~enosta na gra|anite vo parlamentarniot proces mo`at da se najdat vo
Parlament i Demokratija vo 21 vek: Vodi~ na dobri praktiki ( @eneva, Inter - parlamenetarna Unija,
2006) strana 79 - 87
POTSETNIK ZA PRATENICI
Habilitacija i rehabilitacija
Kako dete, rodeno slepo, u~i da `ivee kako aktiven ~len na
op{testvoto? Kako mlado mom~e koe se zdobiva so te{ki pov-
redi na r’betniot stolb vo nesre}a i ja gubi sposobnosta da
~ekori, im se prilagoduva na svoite novi okolnosti? Kako ma-
jka {to gi gubi svoite noze vo rudnik prodol`uva i natamu da
raboti i da rakovodi so semejstvoto?
Habilitacijata (prilagoduvaweto, priviknuvaweto) i reha-
bilitacijata (~len 26) se prvite kriti~ni ~ekori vo osiguru-
vaweto deka licata so hendikep se sposobni da vodat nezavisen
`ivot (~len 19), deka se mobilni vo op{testvoto (~len 20) i de
77
ka se kadarni da go postignat (ostvarat) celiot svoj potencijal. Niz
ovie procesi, licata so hendikep baraat i razvivaat ve{tini {to }e
gi osposobat da rabotat i da zarabotuvaat prihodi, donesuvaat odlu-
ki, da pridonesuvaat vo op{testvoto i da gi u`ivaat site drugi prava
podrobno pretstaveni vo Konvencijata.
Rehabilitacija vo zaednica
Pristapnosta i internetot
Internetot mo`e da sozdade mo`nosti za sekogo; sepak, pogolemiot del od tie
mo`nosti ne im se dostapni na licata so hendikep. Kon krajot od 2006 godina, ne-
koi od vode~kite 100 internet strani (portali) vo 20 zemji, stanaa dostapni vo so
glasnost so me|unarodnite nasoki {to gi vostanovi Svetskiot internet konzor-
cium (SIK). Prebaruvaweto po internet stranite gi opfati onie {to se foku-
sirani vrz patuvawe, finansii, dr`avni (vladini) pra{awa i proda`bata na malo.
Istra`uvaweto poka`a deka pove}eto od internet stranite ne gi zadovoluvaat
me|unarodnite standardi za pristapnost (dostapnost); vsu{nost, samo 3 od 100
internet strani zadovolile minimum od standardite za pristapnost. Dodeka
nekoi od internet stranite bi mo`ele lesno da im se prilagodat na licata so
hendikep, za pove}eto e potrebna poobemna rabota.
Praveweto informati~ki tehnologii {to se pristapni za licata so hendikep,
ne e samo pra{awe na ~ovekovi prava; toa isto taka zna~i dobar sens za biznis.
Istra`uvaweto poka`uva deka pristapnite internet-strani se rangirani povi-
soko na listite za posetenost, mo`at da za{tedat tro{oci za nivno odr`uvawe
i privlekuvaat firmi koi so toa im stanuvaat dostapni na po{irok krug na
potro{uva~i.
Obrazovanie
Postojat mnogu mo`ni pre~ki za licata so hendikep vo {kolstvo
to (obrazovanieto), osobeno vo zemjite vo razvoj. Ova opfa}a:
POTSETNIK ZA PRATENICI
POTSETNIK ZA PRATENICI
POTSETNIK ZA PRATENICI
POTSETNIK ZA PRATENICI
[to mo`am da napravam za da osiguram deka licata so
hendikep ja praktikuvaat svojata delovna sposobnost
Konsultirajte se so gra|anskite organizacii za da se vidi dali donesuvaweto
odluki so poddr{ka postoi vo va{iot delokrug
Prou~ete gi zakonite za staratelstvo i uvidete dali zakonite i glavnite
principi (strategii, planovi) go ovozmo`uvaat donesuvaweto na odluki so
poddr{ka i ja po~ituvaat delovnata sposobnost na licata so hendikep.
Podignete go pra{aweto za donesuvawe na odluki so poddr{ka i ohrabrete go
razvojot na programite za promocija na donesuvawe na odluki so poddr{ka vo
parlamentot.
Posetete gi psihijatriski ustanovi (institucii) i instituciite za lica so
hendikep za da vidite dali tamu postoi mre`a za poddr{ka.
Organizirajte javni sredbi vo svojot delokrug za da gi slu{nete iskustvata
na licata so hendikep vrzano za nivnata delovna sposobnost i poddr{ka.
Obezbedete primeri na dobra praktiki vo ostvaruvaweto na donesuvawe na
odluki so poddr{ka i da spodelete go so parlamentarcite od drugite zemji.
Osigurajte se deka parlamentarniot komitet za Konvencijata ja ima postave
no delovnata sposobnost na licata so hendikep i donesuvaweto na odluki so
poddr{ka vo svojata agenda.
Predlo`ete ravivawe na nacionalna mre`a za donesuvawe na odluki so pod
dr{ka vo soglasnost so Konvencijata na Obedinetite Nacii.
93
Kontaktni lica
Dodeka Konvencijata bara od dr`avite ~lenki da nazna~at eden ili
pove}e kontaktni lica vo vladata za raboti povrzani so inplementaci-
jata kako i vostanovuvaweto na mehanizmite za koordinacija vo vla-
data, istata ne ja opredeluva nitu formata nitu funkciite {to bi gi
imal ovoj element. Kako i da e, bidej}i nekoi drugi me|unarodni instru-
menti, vklu~uvaj}i ja Svetskata programa za akcija vo odnos na licata
“Klu~ot za uspeh na so hendikep i Standardnite pravila za
Konvencijata sekako }e bide izedna~uvawe na mo`nostite na lica-
efikasnata implementacija. ta so hendikep, ve}e barat vostanovu
Konvencijata samata po sebe vawe na sli~ni elementi, golem broj na
e prili~no specifi~na i se zemji ve}e imaat vostanoveno kontakt
odnesuva na dejstvijata {to ni tela ili mehanizmi za koordinaci-
treba da bidat prezemeni od ja.
Vladite za da se
implementira. ” Kontakt-lice mo`e da bide lice
Ambasador Don Mekkej,
ili oddel vo opredeleno ministerst-
Pretsedava~ na povremeniot vo ili grupa ministerstva, ili insti-
raboten Komitet (Nov Zeland) tucija na primer komisijata za hen-
dikep ili pak posebno ministerstvo,
na primer ministerstvo za ~ovekovi prava ili ministerstvo za lica
so hendikep ili pak, kombinacija od trite varijanti. Duri i ako ovie
tela ve}e postojat, }e treba istite da bidat revidirani za da mo`e da
se napravi koordinacija na implementacijata na konvencijata kako i
da se koordiniraat naporite na razli~nite sektori na lokalno, regi
onalno i nacionalno nivo.
Koj model da se odbere treba da se ima predvid deka kontakt lice
to ne treba da bide izolirano tuku naprotiv treba da igra vode~ka
uloga vo koordinacijata na implementacijata na konvencijata. Zatoa,
treba da bide opremeno so soodvetni ~ove~ki i finansiski resursi,
da bide formirano so zakon ili podzakonski akt, da bide postojano
telo i da bide smesteno na najvisokoto vladino nivo.
Mehanizam za koordinacija
Konvencijata gi ohrabruva dr`avite da nazna~at, vo ramkite na
vladata, mehanizmi za koordinacija na povrzanite dejstva vo razli~ni
sektori i na razli~ni nivoa vo vladata. Dra`vite mo`e da formiraat
vakvo telo ili da gi proveri postoe~kite mehanizmi, koi:
Treba da ima postojana struktura so soodvetna institucional
no ureduvawe {to }e mu dozvoli da gi koordinira me|u-vladini
te akteri.
Pariskite principi
Koga gi nazna~uvaat ili gi formiraat mehanizmite {to }e gi pres-
retnat barawata od Konvencijata, dr`avite ~lenki mora da vodat smet-
ka za principite {to se odnesuvaat na statusot i funkcioniraweto
na nacionalnite institucii koi gi {titat i promoviraat ~ovekovite
prava. Me|unarodnata rabotilnica za instituciite za ~ovekovi prava,
odr`ana vo Pariz vo 1991 godina, za prvpat gi predlo`i ovie principi
1
Generalno Sobranie - rezolucija 48/134 20 ti Dekemvri 1993 g.
2
Seopfatna diskusija za parlamentarnite komiteti mo`e da se najde vo Parlament i Demokratija vo 21
-ot vek: Vodi~ na dobri praktiki ( @eneva, Inter - parlamenetarna Unija, 2006) strana 127 - 146
Komisija za raspit
Koga i da se pojavi pra{awe {to ja zasega celata javnost, mo`e da
bide najdobro da se nazna~i komisija za raspit. Ova e osobeno korisno
koga pra{aweto ne e vo ramkite na domenot na eden parlamentaren
komitet ili ne e odgovornost na eden vladin oddel.
3
Za pove}e detali vidi, glava 4
4
Pogledni, na primer, preporakite za efektivno funkcionirawe na mehanizmite za ~ovekovi prava:
nacionalnite institucii i regionalnite dogovori - Regionalnite dogovori za promocija i za{tita na
~ovekovite prava vo regionot na Azija i Pacifikot, ( E/CN,4/2006/100/Add.1, paras.34 ff.)
prodol`uva ....
Preambula
Zemjite potpisni~ki na ovaa Konvencija,
(a) Povikuvaj}i na na~elata navedeni vo Povelbata na Obe-
dinetite nacii so koja se priznava vrodenoto dostoinstvo i
vrednost i ednakvite neotu|ivi prava na site ~lenovi na ~o-
vekovoto semejstvo kako temel na slobodata, pravdata i mirot
vo svetot,
(b) Priznavaj}i deka Obedinetite nacii vo Op{tata deklaraci-
ja za ~ovekovi prava i Me|unarodnata konvencija za ~ovekovite
prava se izjasni i soglasi deka sekoj ima pravo na site prava i
slobodi utvrdeni vo istite, bez bilo kakva diskriminacija,
(c) Potvrduvaj}i ja univerzalnosta, nedelivosta i povrzanos-
ta na site ~ovekovi prava i osnovni slobodi, i potrebata na
licata so posebni potrebi da im e zagarantirano celosno
u`ivawe bez diskriminacija,
(d) Povikuvaj}i se na Me|unarodnata konvencija za ekonom-
ski, socijalni i kulturni prava, Me|unarodnata konvencija
za gra|anski i politi~ki prava, Me|unarodnata konvencija za
eliminacija na site oblici na rasna diskriminacija, Konvenci-
jata za eliminacija na site oblici na diskriminacija na `enite,
Konvencijata protiv izma~uvawe i drug vid na surovi, ne~ove~ki
i poni`uva~ki kazni i postapuvawa, Konvencijata za pravata na
deteto i Me|unarodnata konvencija za za{tita na site rabotni-
ci emigranti i ~lenovite na nivnite semejstva,
(e) Priznavaj}i deka posebnite potrebi se proizvoden kon-
cept i deka istite se rezultat od interakcijata me|u licata
so naru{uvawa i pre~kite vo odnosot i okolinata so {to se
spre~uva nivnoto celosno i efikasno u~estvo vo op{testvoto
na ednakva osnova so drugite,
115
(f) Priznavaj}i ja va`nosta na na~elata i politi~kite nasoki {to
se sodr`at vo Svetskata programa za akcija na licata so posebni po
trebi i vo Standardnite pravila za izedna~uvawe na mo`nostite za
licata so posebni potrebi za vlijanie vrz unapreduvaweto, formu-
lacijata i ocenuvaweto na politikite, planovite, programite i akci-
ite na nacionalno, regionalno i me|unarodno nivo za unapreduvawe
na izedna~enite mo`nosti za licata so posebni potrebi,
(g) Naglasuvaj}i ja va`nosta na integriraweto na pra{awata povrza
ni so posebnite potrebi kako integralen del od soodvetnite strate-
gii na odr`liv razvoj,
(h) Priznavaj}i, isto taka, deka diskriminacijata na sekoe lice vrz
osnova na posebni potrebi e povreda na vrodenoto dostoinstvo i
vrednost na ~ovekot,
(i) Priznavaj}i ja, isto taka, razli~nosta na licata so posebni potrebi,
(j) Priznavaj}i ja potrebata za unapreduvawe i za{tita na ~ovekovi
te prava na site lica so posebni potrebi, vklu~eno i onie na koi
imaat potreba od pointenzivna poddr{ka,
(k) Zasegnati deka, i pokraj razli~nite sredstva i prezemeni akcii,
licata so posebni potrebi i ponatamu se soo~uvaat so prepreki pri
nivnoto u~estvo kako ednakvi ~lenovi na op{testvoto i so povredi
na nivnite ~ovekovi prava vo celiot svet,
(l) Priznavaj}i ja va`nosta na me|unarodnata sorabotka za podobru-
vawe na uslovite na `iveewe na licata so posebni potrebi vo sekoja
zemja, osobeno vo zemjite vo razvoj,
(m) Priznavaj}i ja vrednosta na postojnite i potencijalnite prido-
nesi na licata so posebni potrebi vo odnos na blagosostojbata vo
celost i razli~nosta na nivnite zaednici, i priznavaj}i deka una
preduvaweto na celosnoto u`ivawe na ~ovekovite prava i osnovnite
slobodi na licata so posebni potrebi, kako i nivnoto celosno u~estvo
}e pridonese za unapreduvawe na nivnoto ~uvstvo na pripadnost i
za zna~ajno unapreduvawe na ~ovekoviot, socijalniot i ekonomskiot
razvoj na op{testvoto i iskorenuvawe na siroma{tijata,
(n) Priznavaj}i ja va`nosta za poedine~na avtonomnost i nezavis-
nost na licata so posebni potrebi, vklu~eno i slobodata na nivnite
samostojni izbori,
(o) Zemaj}i predvid deka licata so posebni potrebi treba da imaat mo`
nost za aktivno vklu~uvawe vo procesite na re{avawe za politikite i
programite, vklu~uvaj}i gi i onie koi neposredno gi zasegaat,
^len 1
1. Dr`ava-~lenka na ovoj Protokol ja priznava nadle`nosta
na Komitetot za pravata na licata so hendikep da prima i raz
gleduva pretstavki dostaveni od lice ili vo ime na lice ili
grupa na lica koi se vo pravna nadle`nost na dr`ava-~lenka na
ovoj Protokol koi tvrdat deka se `rtvi kon odredbite na Kon-
vencijata od dr`avata-~lenka.
2. Komitetot nema da prifati pretstavka ako se odnesuva na
dr`ava-~lenka na Konvencijata koja ne e ~lenka na ovoj Proto
kol.
^len 2
Komitetot }e ja smeta pretstavkata, za neprifatliva ako:
(a) Pretstavkata e anonimna;
(b) Pretstavkata pretstavuva zloupotreba na pravo na podne-
suvawe na takvi pretstavki ili ne e vo soglasnost so odredbite
na Konvencijata;
(c) Komitetot ve}e ja razgledal istata materija, e vo procedura
na razgleduvawe ili e razgledana od strana na drugi organi;
(d) Site doma{ni pravni lekovi seu{te ne se iscrpeni.
Ova nema da se odnesuva na predmeti koi vo podolg vremenski
period nerazumno se odolgovlekuvale ili koga ne e o~igledno
deka }e se pru`i baranata pomo{;
(e) E {tetna ili ne e dovolno doka`ana;
ili koga
(f) Faktite koi se predmet na pretstavkata se pojavile pred
stapuvaweto vo sila na ovoj Protokol i dokolku tie fakti ne
prodol`uvaat i posle datumot na stapuvawe vo sila na Proto
kolot.
145
^len 3
Soglasno odredbite od ~lenot 2 na ovoj protokol, Komitetot pret-
stavkata koja e podnesena doverlivo }e ja dade na uvid na dr`avata-
~lenka. Dr`avata-~lenka koja ja prima vo rok od 6 meseci }e podnese
pismeno objasnuvawe ili izjava do Komitetot, so koja go objasnuva
predmetniot slu~aj i dokolku bil primenet praven lek.
^len 4
1. Vo vremeto posle priemot na pretstavkata i pred odlu~uvaweto
za nejzinata osnovanost, Komitetot mo`e da i pobara na dr`ava-~lenka
na ovoj Protokol, {to pobrzo da prevzeme privremeni merki, so koi
bi se izbegnala mo`na nenadomestliva {teta za `rtvata ili `rtvite
od konretnata zloupotreba.
2. Koga Komitetot se slu`i so svoite ovlastuvawa kako vo stavot
1 od ovoj ~len, so toa ne ja prejudicira odlukata za prifatlivost i os-
novanost na pretstavkata.
^len 5
Komitetot }e odr`uva zatvoreni sednici, koga gi razgleduva pret-
stavkite vo soglasnost so ovoj protokol. Po razgleduvaweto na pret-
stavkata, Komitetot }e upati predlozi ili preporaki(dokolku gi ima)
i za dr`avata-~lenka taka i za baratelot,
^len 6
1. Dokolku Komitetot primi verodostojni informaci koi uka`u
vaat deka dr`avata-~lenka seriozno i sistematski gi kr{i pravata ure-
deni vo Konvencijata, Komitetot }e ja povika dr`avata da sorabotuva
vo razgleduvawe na informacijata i na kraj }e i dostavi zabele{ki
povrzani so taa informacija.
2. Zemaj}i vo predvid deka site zabele{ki koi {to mo`ele da bidat
dostaveni od ovaa dr`ava-~lenka, kako i bilo koja druga dostapna vero-
dostojna informacija, Komitetot mo`e da predlo`i eden ili pove}e
svoi ~lenovi da sprovedat istraga i itno da go izvestat Komitetot.
Koga toa e opravdano i vo soglasnost so dr`avata ~lenka, istragata
mo`e da bide i poseta na teritorijata na dr`avata-~lenka.
3. Posle razgleduvaweto na naodite od takvata istraga, Komitetot
}e i gi dostavi naodite na dr`avata-~lenka zaedno so mo`nite komen-
tari i preporaki.
4. Dr`ava-~lenka na ovoj Protokol, vo rok od {est meseci po pri-
maweto na naodite, komentarite i preporakite isprateni od Komite-
tot kon nea, }e dostavi svoi zabele{ki do Komitetot.
^len 15
1. Sekoja dr`ava-~lenka mo`e da predlo`i izmeni i dopolnuvawa
na ovoj Protokol i da go podnese do Generalniot Sekretar na Obedi
netite Nacii. Generalniot Sekretar sekoi predlo`eni izmena i do-
polnuvawe na ovoj Protokol }e im gi dostavi na dr`avite-~lenki, so
cel dr`avite-~lenki da se izjasnat, dali sakaat ili ne sakaat da se
svika konferencija vo vrska so razgleduvaweto i glasaweto po is-
tite. Vo slu~aj, da iste~at ~etiri (4) meseci od denot na predlo`enite
izmeni i dopolnuvawa, ako najmalku edna tretina od dr`avite-~lenki
se izjasni da se svika takva konferencija, Generalniot sekretar na
Obedinetite nacii e obvrzan da svika konferencija pod pokrovitel-
Izdava~:
Polio Plus - dvi`ewe protiv hendikep
Bulevar Avnoj broj 64, lokal 2, 1000 Skopje, Makedonija
341.231.14 - 056.26/.36(094.2.)(035)
342.7 - 056.26/036 (094.2) (035)
Naslov:
Od isklu~uvawe do ednakvost; Prira~nik za pratenici za Konvencijata za
pravata na licata so hendikep i negoviot opcionen protokol
Izdava~:
Polio Plus - dvi`ewe protiv hendikep
Za izdava~ot:
Zvonko [avreski
Prevod:
Maja Mazenkovska;
Ministerstvo za nadvore{ni raboti na R. Makedonija
Dizajn :
Kal Honi, Oko za Oko dizajn, ( od originalnata publikacija
Grafi~ka tehni~ka obrabotka
OZ dizajn
Tira`
500 primeroci
Pe~at:
Jugoreklam - Skopje
This publication has been produced wit hthe support of the European Union and
the Open Society Mental Health Initiative
“This publication has been produced with the assistance of the European Union. The
contents of this publication are the sole responsibility of Polio Plus and can in no way
betaken to reflect the views of the European Union.”
“Ovaa publikacija e izgotvena so pomo{ na Evropskata Unija. Sodr`inata
na ovaa publikacija e edinstvena odgovornost na Polio Plus i na nikakov
na~in ne gi reflektira gledi{tata na Evropskata Unija.”
“Ky publikim është përgaditur me ndihmën e Unionit Evropian. Përmbajtja e këtij publi-
kimi është përgjegjësi vetëm e Polio Plus dhe në asnjë mënyrë nuk reflekton opinionin e
Unionit Evropian.“