1 UPU Staro Trnje Knjiga Prijedlog Plana Za Ponovnu Javnu Raspravu

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA Ulica Republike Austrije 18_10 000 Zagreb_www.zzpugz.
hr
URBANISTIKI PLAN UREENJA STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJEULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA
PRIJEDLOG PLANA ZA PONOVNU JAVNU RASPRAVU
Zagreb, Prosinac 2011.
URBANISTIKI PLAN UREENJA
STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA
NARUITELJ PLANA:
GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREENJE, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET
URBANISTIKI PLAN UREENJA STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJEULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA
PRIJEDLOG PLANA ZA PONOVNU JAVNU RASPRAVU
NOSITELJ IZRADE: GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREENJE, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET SEKTOR ZA POSTUPAK IZRADE I DONOENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA PROELNIK: KOORDINATOR IZRADE PLANA: IZRAIVA PLANA: RAVNATELJ: ODGOVORNI VODITELJ IZRADE PLANA: STRUNI TIM: Davor Jelavi, dipl.oec. Dragica Barei, dipl.ing.arh. ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA Ivica Fanjek, dipl.ing.arh. Sanja erbeti Tunji, dipl.ing.arh. Ana Marija Raji, dipl.ing.arh.. Niko Gamulin, dipl.ing.arh. Nives Mornar, dipl.ing.arh. eljko Horvat, dipl.iur. Ivan Lonari, prof. geografije i povijesti Stjepan Nikoli. dipl.kulturno-tehniki inenjer Jasmina Sirovec Vani , dipl.ing.arh. Sabina abanovi, dipl.ing.arh. Dubravko irola, mag.ing.prom.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.
SADRAJ ELABORATA
0.

OPI PRILOZI
Izvadak iz registra Trgovakog suda u Zagrebu za Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba, za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja Rjeenje Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlatenih arhitekata za Sanju erbeti Tunji, dipl.ing.arh. Rjeenje o imenovanju odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga UPU-a Staro Trnje, Savica za zonu Prisavlje-Ulica V.Rudjaka, planirana Strojarska Izjava odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga UPU-a Staro Trnje, Savica za zonu Prisavlje-Ulica V.Rudjaka, planirana Strojarska
I.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
ODREDBE ZA PROVOENJE
Uvjeti odreivanja i razgraniavanja povrina javnih i drugih namjena Uvjeti smjetaja graevina gospodarskih djelatnosti Uvjeti smjetaja graevina drutvenih djelatnosti Uvjeti i nain gradnje stambenih graevina Uvjeti ureenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mree s pripadajuim objektima i povrinama Uvjeti ureenja javnih zelenih povrina Mjere zatite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graevina i ambijentalnih vrijednosti Postupanje s otpadom Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli Mjere provedbe plana
II.
0. 1. 2.
GRAFIKI DIO
POSTOJEE STANJE KORITENJE I NAMJENA POVRINA PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA 2.1.1. PROMET I FAZA 2.1.2. PROMET II FAZA 2.2 POSTOJEE STANJE INFRASTRUKTURE 2.3 PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE POVRINA NAIN I UVJETI GRADNJE 4.1 NAIN I UVJETI GRADNJE 4.2. PROCEDURE URBANO-PROSTORNOG UREENJA 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000
3. 4.
III. OBAVEZNI PRILOZI

OBRAZLOENJE 1. 1.1. 1.1.1. 1.1.2. 1.1.3. 1.1.4. 1.1.5. 1.1.6. POLAZITA Poloaj, znaaj i posebnosti podruja u prostoru grada Osnovni podaci o stanju u prostoru Prostorno razvojne znaajke Infrastrukturna opremljenost Zatiene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti Obveze iz planova ireg podruja Ocjena mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje CILJEVI PROSTORNOG UREENJA
2. 2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.1.4. 2.2. 2.2.1.
Ciljevi prostornog ureenja gradskog znaaja Demografski razvoj Odabir prostorne i gospodarske strukture Prometna i komunalna infrastruktura Ouvanje prostornih posebnosti naselja Ciljevi prostornog ureenja podruja Racionalno koritenje i zatita prostora u odnosu na postojei i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, obiljeja izgraene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina 2.2.2. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.6.1. 3.6.2. 3.7. PLAN PROSTORNOG UREENJA Program gradnje i ureenja prostora Osnovna namjena prostora Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, nain koritenja i ureenja povrina Prometna i ulina mrea Komunalna infrastrukturna mrea Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina Uvjeti i nain gradnje Mjere zatite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okoli.
0. OPI PRILOZI
10
11
12
13
14
15
16
Temeljem lanka 40. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine 76/07 i 38/09) i Zakljuka o imenovanju odgovornog voditelja za izradu Urbanistikog plana ureenja Staro Trnje, Savica za zonu Prisavlje-Ulica V.Rudjaka, planirana Strojarska, izdaje se:
IZJAVA ODGOVORNE VODITELJICE IZRADE URBANISTIKOG PLANA UREENJA STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA
kojom se potvruje da je svaki dio Nacrta prijedloga plana Urbanistikog plana ureenja Staro Trnje, Savica za zonu Prisavlje-Ulica V.Rudjaka, planirana Strojarska, izraen u skladu sa lankom 40. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09) i propisima donesenim na temelju tog zakona, kao i da su propisane dijelove, odnosno sadraj tog dokumenta izradili strunjaci odgovarajuih struka.
KLASA:350-/-/ URBROJ:251-470--11Zagreb, ..2011.
ODGOVORNA VODITELJICA: Sanja erbeti Tunji, dipl.ing.arh. ovlatena arhitektica
17
I. ODREDBE ZA PROVOENJE
18
ODREDBE ZA PROVOENJE
1. Uvjeti odreivanja i razgraniavanja povrina javnih i drugih namjena
Povrine javnih i drugih namjena odreene su i razgraniene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORITENJE I NAMJENA POVRINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi: 1. Mjeovita - preteito stambena namjena (naranasta) M1 2. Mjeovita - preteito poslovna namjena (naranasta) M2 3. Javna i drutvena namjena (crvena) D 4. Javna i drutvena namjena - predkolska (crvena) D4 5. Javna i drutvena namjena kolska (crvena) D5 6. Javne zelene povrine javni park (zelena) Z1 7. Zatitne zelene povrine (zelena) Z 8. Povrine infrastrukturnih sustava (bijela) IS 1.1. Mjeovita - preteito stambena namjena - M1
U kazetama B-4 , B-5, i kazetama s oznakom C, osim kazeta C-9 i C-12, planira se gradnja graevina stambene, stambeno - poslovne, javne i drutvene namjene. Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske graevine - stambene, javne i drutvene namjene. U svim kazetama, uz stanovanje, mogu se graditi i ureivati prostori za: prodavaonice robe dnevne potronje, predkolske ustanove,kole, ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domainstvima,politike,drutvene organizacije i sadraje kulture,vjerske zajednice , pote i banke, port i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledalita,portsko-rekreacijska igralita, druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju, ugostiteljsko-turistiku namjenu, hotel, javne garae, parkove i djeja igralita,trnice. Pratei sadraji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene graevine ili u zasebnoj pomonoj graevini na graevnoj estici. Povrina prostora za pratee sadraje moe biti do najvie 30% GBP-a na graevnoj estici. U kazeti C-21 mogua je izgradnja reciklanog dvorita za potrebe stanovnika naselja. Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovaki centri, obrti, proizvodne graevine, skladita i drugi sadraji iz stavka 3. koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi nain ometaju stanovanje. Postojei sadraji iz prethodnog stavka mogu se zadrati bez mogunosti irenja s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju. 1.2. Mjeovita - preteito poslovna namjena - M2
U kazetama A-1, A-2, A-3, A-4, B-1, B-2, B-3, B-6, B-7, C-9 i C-12 planira se gradnja graevina mjeovite preteito poslovne namjene. Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske graevine - poslovne, javne i drutvene, iznimno stambene namjene. Povrine za preteito poslovnu namjenu smjetene su uz znaajnije gradske poteze. U kazetama A-1, A-2, A-3, A-4, B-1, B-2, B-3,,B-6, B-7, C-9 i C-12 mogu se graditi i ureivati prostori za: poslovnu namjenu (uredi, trgovine, ugostiteljstvo, i sadraji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada), pratee sadraje, javnu i drutvenu namjena, manje robne kue, hotele, port i rekreacija, javne garae, trgove, parkove i djeja igralita, te posebnu namjenu.
1.3.
Javna i drutvena namjena D

19
U kazeti D-1 planira se gradnja graevina javne i drutvene namjene s prateim sadrajima. Graevine javne i drutvene namjene su: upravne, socijalne (umirovljeniki, ueniki, studentski domovi), zdravstvene, predkolske, kolske, za kulturu, vjerske (crkve i samostani, te drugi komplementarni sadraji); i druge javne namjene (politike organizacije, kongresni centri, specijalizirani odgojnoobrazovni centri za okoli i odrivi razvoj, portsko rekreacijske dvorane i sl.) U svim graevinama javne i drutvene namjene mogu se ureivati prostori koji upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim graevinama. 1.4. Javna i drutvena namjena predkolska D4
U kazetama D4-1, D4-2, D4-3 planira se gradnja predkolskih ustanova ukupno 24 odgojne skupine. Broj skupina pojedinano za svaku lokaciju e se definirati prema stvarnim potrebama prilikom izrade programa za natjeaj. 1.5. Javna i drutvena namjena - kolska D5
U kazeti D5-1 planira se sanacija i ureenje postojee osnovne kole na proirenoj graevnoj estici. U kazeti D5-2 planira se gradnja nove osnovne kole kapaciteta 16 razrednih odjela (24 uenika u jednom razredu ) rad u jednoj smjeni. Javne zelene povrine - javni park - Z1 . Unutar obuhvata Plana planira se ureenje javnih parkova. Javni park - Z1 je javni neizgraeni prostor oblikovan planski rasporeenom vegetacijom i sadrajima temeljno ekolokih obiljeja, namijenjen etnji i odmoru graana. U kazetama C-1, C-2, C-3, C-5 i B-6 javni park e se urediti temeljem detaljnih planova ureenja kojima e se odrediti i njihova tona lokacija. U kazeti Z1-4 javni park e se urediti temeljem urbanistiko-arhitektonskog natjeaja koji e obuhvatiti i zonu mjeovite namjene (M2) u kazeti B-3. 1.7. Zatitne zelene povrine - Z 1.6.
Planira se oblikovanje dviju zatitnih zelenih povrina, uz produenu Strojarsku i uz raskrije Slavonske avenije i Ulice Kruge, prema kartografskom prikazu. 1.8. Djeje igralite - di
U kazetama C-1 i C-2 planira se ureenje djejih igralita u sklopu parkovnih povrina, a njihov toan poloaj odredit e se detaljnim planom ureenja. Djeja igralita je mogue planirati unutar kazeta mjeovite-preteito stambene (M1) ili mjeovite preteito poslovne namjene (M2). 1.9. Povrine infrastrukturnih sustava - IS
Povrine infrastrukturnih sustava su povrine na kojima se mogu graditi komunalne graevine i ureaji i graevine infrastrukture na posebnim prostorima i graevinskim esticama, te linijske i povrinske graevine za promet. U koridoru Slavonske avenije predviena su dva denivelirana pjeako-biciklistika prolaza koja povezuju prostor Starog Trnja i prostor naselja Kruge i Njivice.
20
1.10.
Prostorni pokazatelji za namjenu povrina POVRINA (m2) 128.541 65.636 8.506 14.772 7.174 12.458 2.229 1.233 124.451 365.000 ~% 35,2% 18,0% 2,3% 4,0% 2,0% 3,4% 0,6% 0,3% 34,1% 100,0%
NAMJENA POVRINA MJEOVITA - PRETEITO STAMBENA NAMJENA - M1 MJEOVITA - PRETEITO POSLOVNA NAMJENA - M2 JAVNA I DRUTVENA NAMJENA - PREDKOLSKA - D4 JAVNA I DRUTVENA NAMJENA - KOLSKA - D5 JAVNA I DRUTVENA NAMJENA - D JAVNI PARK - Z1 ZATITNO ZELENILO - Z POVRINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA - TS POVRINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA - PROMETNICE UKUPNO
2.
Uvjeti smjetaja graevina gospodarskih djelatnosti
U obuhvatu plana nije predviena gradnja graevina gospodarskih djelatnosti. Izgradnja graevina poslovne namjene i ureenje poslovnih prostora, kao prateih sadraja osnovne namjene, definirana je u poglavlju: 4. Uvjeti i nain gradnje stambenih i poslovnih graevina. 3. Uvjeti smjetaja graevina drutvenih djelatnosti
Uvjeti smjetaja graevina javnih i drutvenih djelatnosti odreeni su ovim Odredbama te na kartografskim prikazima 1. KORITENJE I NAMJENA POVRINA i 4. NAIN I UVJETI GRADNJE 4.1. NAIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000. U obuhvatu plana predviene su povrine za smjeta tri predkolske ustanove i povrina za smjetaj nove osnovne kole, uz zadravanje postojee osnovne kole. U obuhvatu plana takoer je predviena povrina za smjetaj graevina javne i drutvene namjene koje svojim sadrajima doprinose kvaliteti stanovanja. Ovim se planom uvjetuje provedba javnog arhitektonsko-urbanistikog natjeaja za graevine javne i drutvene namjene iji je obuhvat definiran na kartografskom prikazu 4. NAIN I UVJETI GRADNJE 4.2. PROCEDURE URBANO-PROSTORNOG UREENJA u mjerilu 1:1000. Graevni pravci, odnosno najmanja udaljenost graevnog od regulacijskog pravca, te najmanja udaljenost graevina od katastarskih estica ili kazeta izvan zahvata odreeni su kartografskim prikazom 4. NAIN I UVJETI GRADNJE 4.1. NAIN i UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000. Regulacijski pravci obodnih prometnica kazete ujedno su i graevni pravci te kazete, kada to nije drugaije odreeno kartografskim prikazima ovog Plana. Izvan graevnog pravca mogua je gradnja istaka, balkona, loa, i sl., izlaza iz sklonita, infrastrukturnih graevina, te podzemnih garaa i sklonita. Maksimalna povrina graevne estice identina je povrini kazete. Svakoj graevnoj estici potrebno je osigurati najmanje jedan prikljuak na javnu prometnu povrinu, kao i prikljuenje na vodove sve planirane komunalne infrastrukture. Pri projektiranju graevina i prilaznih puteva potrebno je omoguiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa. Parkiraline potrebe rjeavaju se uz obodne ulice gdje je to planom omogueno, dok se ostatak mora smjestiti na parceli, u podzemnoj garai ili na terenu ovisno o karakteru graevine javne drutvene namjene. Graevine je potrebno kvalitetno suvremeno arhitektonski oblikovati, vodei rauna o slici ulice i urbanistikoj skladnosti cjelokupnog naselja. Planirane graevine moraju i pojedinano svojim volumenom, proporcijama i obradom proelja predstavljati kvalitetnu arhitektonsku cjelinu.
21
Predkolska i osnovnokolska ustanova planirane su tako da pokriju potrebe podruja obuhvata plana, a prema normativima na osnovi posebnih zakona i standarda. Prigodom formiranja parcele za predkolsku ustanovu i osnovnu kolu osigurana je dostupnost prilaza i njihova sigurnost. Gravitacijska udaljenost za predkolske ustanove u pravilu iznosi 200-400 m, a za osnovne kole 400-600 m, ovisno o gustoi naseljenosti. Potrebe za predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama odreuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u odnosu na broj stanovnika. Ovim planom predvia se oko 5929 5864 stanovnika. Uvjeti nove gradnje i sanacije odreeni su u tokama 3.2.1. i 3.2.2. ovih odredbi. 3.1. Predkolska ustanova D4 Prigodom gradnje predkolskih ustanova primjenjuju se sljedei normativi: - broj djece predkolske dobi odreuje se sa 8% broja stanovnika, s tim da je obuhvat predkolskim ustanovama 76%; - veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura, najmanje 30 m2 graevnog zemljita po djetetu, a iznimno 15 m2 po djetetu, uzimajui u obzir lokalne uvjete. - Najmanja veliina graevne estice za gradnju predkolske ustanove iznosi 2000 m2. Broj djece predkolske dobi Obuhvat predkolskim ustanovama Za zadovoljenje potreba predvieno je: U kazetama D4-1, D4-2, D4-3 planira se gradnja predkolskih ustanova ukupno 24 odgojne skupine. Broj skupina pojedinano za svaku lokaciju e se definirati prema stvarnim potrebama prilikom izrade programa za natjeaj. 3.2. Osnovna kola D5 Prigodom gradnje osnovnih kola primjenjuju se sljedei normativi: - broj djece kolske dobi odreuje se sa 10% broja stanovnika; - broj uionica odreuje se tako da jedna uionica dolazi na 28 uenika, odnosno 24 uenika. - veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura 30 m2 po ueniku, a iznimno 20 m2 po ueniku, u ve gusto naseljenim podrujima, odnosno u ve formiranim naseljima; - Na parceli osnovnokolskog objekta mora se osigurati povrina za kolsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju (portska dvorana), prostor za vanjske portske terene, prostor za zelene povrine i dr. Normativi za gradnju osnovnih kola primjenjuju se imajui u vidu nastavu organiziranu u jednoj smjeni. Broj djece kolske dobi 586 (10% broja stanovnika) 469 (8% broja stanovnika) 357 djeteta (76%)
Za zadovoljenje potreba predvieno je: - u kazeti D5-1 planira se sanacija i ureenje postojee osnovne kole na graevnoj, proirenoj estici povrine cca 5092 m2 (prijanja povrina estice je cca 4428 m2), sa radom u jednoj smijeni. Postojea kola ima 8 uionica ime se, uzimajui u obzir normativ od 24 uenika po uionici, predvia zadovoljenje potreba za 192 uenika (povrina parcele po ueniku iznosi 26 m2). - u kazeti D5-2 planira se gradnja nove osnovne kole. Proraunski kapacitet novoplanirane kole je 394 uenika, imajui u vidu organiziranje nastave u jednoj smjeni (od 586 uenika, 192 e pohaati postojeu kolu, 394 uenika novu kolu. Planira se nova osnovna kola (kapaciteta 16 razreda (28 uenika u jednom razredu ) na graevnoj estici povrine cca 9680 m2 s radom u jednoj smjeni (povrina parcele po ueniku iznosi 24 m2).
22
3.2.1. Nova gradnja - Kazete D4-1, D4-2, D4-3, D5-2 U kazetama D4-1, D4-2, D4-3,graditi e se graevine i ureivati povrine predkolske ustanove, a u kazeti D5-2 graditi e se graevine i ureivati povrine osnovno kolske ustanove u skladu s programom i normativima osnovne namjene i prema slijedeim uvjetima: - gradnja samostojeih i poluugraenih graevina te ureenje povrina; - najvea visina graevine predkolske ustanove je podrum i 2 etae; - najvea visina graevine osnovne kole je podrum i 3 etae; - povrina graevne estice identina je povrini kazete. Iznimno, povrina graevne estice moe biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih graevina na zasebnim graevnim esticama unutar kazete. - najvei kig graevne estice je 0,5; - za graevinu predkolske ustanove najvei kisn zahvata u prostoru graevne estice je 1,0; - za osnovnu kolu najvei kisn zahvata u prostoru graevne estice je 1,5; - najvei kis nije propisan, odrediti e se u skladu s programom i normativima osnovne namjene i u skladu s vrijednostima prostora; - najmanje 30% povrine zahvata u prostoru graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; - uvjeti ureenja graevne estice odreeni su tokama 5.1.1., 6.3., i 6.4. ovih odredbi; - potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi; Gradnji predkolske i osnovno kolske ustanove mora prethoditi arhitektonski natjeaj temeljem detaljnog programa kojim e se odrediti svi potrebni sadraji, a koji e se odrediti za obuhvat definiran na kartografskom prikazu 4.NAIN I UVJETI GRADNJE 4.2. PROCEDURE URBANO-PROSTORNOG UREENJA u mjerilu 1:1000. Gradnja, odnosno smjetaj, predkolskih ustanova mogua je i u prizemlju stambeno-poslovnih graevina, poslovno-stambenih i poslovnih graevina prema slijedeim uvjetima: - povrine za vanjski boravak djece potrebno je osigurati unutar graevne estice , zatieno od moguih utjecaja iz preostalog dijela graevine i uz uvjet neometanog izlaska djece na povrine za vanjski boravak (15m2 zelene povrine/dijete). - uvjeti ureenja zelenih povrina odreeni su tokama 6. i 6.3. ovih odredbi; - potrebno je osigurati broj PGM-a prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi. 3.2.2. Sanacija - Kazeta D5-1 U kazeti D5-1 mogua je sanacija osnovne kole i ureenje povrina prema uvjetima kako slijedi: - rekonstrukcija i obnova postojee osnovne kole, te prenamjena tavanskih prostora; - ukupna visina graevine je postojea; - najvei kig zahvata u prostoru graevne estice je 0,5; - najvei kisn zahvata u prostoru - graevne estice je 1,5; - najmanji postotak prirodnog terena je postojei; - iznimno, za zahvate u kazeti D5-1 mogue je odstupanje od postojeih pokazatelja u skladu s programom osnovne namjene graevine; - potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi. - iznimno, u sluaju gradnje zamjenske graevine obavezna je provedba arhitektonskourbanistikog natjeaja uz obavezno potivanje urbanistikih parametara iz toke 3.4.ovih odredbi. 3.3. Ostali sadraji javne i drutvene djelatnosti U kazeti D-1 predvia se izgradnja graevina javne i drutvene namjene upravne, socijalne (umirovljeniki, ueniki, studentski domovi), zdravstvene, predkolske, kolske, za kulturu, vjerske (crkve i samostani, te drugi komplementarni sadraji); i druge javne namjene (politike organizacije, kongresni centri, specijalizirani odgojnoobrazovni centri za okoli i odrivi razvoj, portsko rekreacijske dvorane i sl.) U svim graevinama javne i drutvene namjene mogu se ureivati prostori
23
koji upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim graevinama. Izgradnja graevina javne i drutvene djelatnosti predvia se prema slijedeim uvjetima: gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina i ureenje povrina; najvea visina graevina je podrum i 3 etae; povrina graevne estice identina je povrini kazete. Iznimno, povrina graevne estice moe biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih graevina na zasebnim graevnim esticama unutar kazete. - najvei kig zahvata u prostoru graevne estice je 0,5; - najvei kisn zahvata u prostoru graevne estice je 1,5; - najvei kis nije propisan, odrediti e se u skladu s programom i normativima osnovne namjene i u skladu s vrijednostima prostora; - najmanje 30% povrine zahvata u prostoru graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; - uvjeti ureenja graevne estice odreeni su tokama 5.1.1. i 6.5. ovih odredbi; - potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi; Gradnji graevina javne i drutvene namjene mora prethoditi arhitektonski natjeaj temeljem detaljnog programa kojim e se odrediti svi potrebni sadraji, a koji e se odrediti za minimalni obuhvat definiran na kartografskom prikazu 4.NAIN I UVJETI GRADNJE 4.2. PROCEDURE URBANOPROSTORNOG UREENJA u mjerilu 1:1000. 3.4. Prostorni pokazatelji za namjenu, nain koritenja i ureenja povrina -
Planom su odreeni sljedei prostorni pokazatelji: - koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) odnos GBP-a nadzemnih etaa graevine, ne raunajui podrum, i povrine graevne estice; - kig (koeficijent izgraenosti) - odnos izgraene tlocrtne povrine (povrine zemljita pod graevinom) i povrine graevne estice; - koeficijent iskoristivosti graevne estice (kis) - odnos graevinske (bruto) povrine graevne estice nije odreen; - GBP - graevinska (bruto) povrina. OZNAKA KAZETE D-1 D4-1 D4-2 D4-3 D5-1 D5-2 UKUPNO OKVIRNA POVRINA KAZETE (m2) 7.174 3.500 2.877 2.129 5.092 9.680 30.452 GBP ukupno (m2) 10.762 3.500 2.877 2.129 7.637 14.520 41.425 najvei najvei najvei broj nadzemnih etaa 3E 2E 2E 2E 3E 3E
NAMJENA D D4 D4 D4 D5 D5
kig
kisn
0,5 0,5 0,5 0,5 post. 0,5
1,5 1,0 1,0 1,0 post. 1,5
24
4. 4.A
Uvjeti i nain gradnje stambenih i poslovnih graevina Uvjeti smjetaja graevina mjeovite - preteito poslovne namjene - M2
Poslovno-stambene graevine e se graditi u kazetama A-1, A-2, A-3, A-4, B-1, B-2, B-3, B-6, B-7, C-9 i C-12. Planom su povrine za gradnju podijeljene na: povrine nove gradnje; povrine odravanja; Uvjeti koritenja, poloaj, veliina i granice kazeta odreeni su kartografskim prikazom 3. UVJETI KORITENJA I UREENJA POVRINA, u mjerilu 1:1000. Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, nain koritenja i ureenja povrina odreeni su tokom 4.A-3. ovih odredbi. 4.A-1. Nova gradnja Graevni pravci, odnosno najmanja udaljenost graevnog i regulacijskog pravca, te najmanja udaljenost graevina od katastarskih estica ili kazeta izvan zahvata odreeni su kartografskim prikazom 4.NAIN I UVJETI GRADNJE 4.1. NAIN i UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000. Regulacijski pravci obodnih prometnica kazete ujedno su i graevni pravci te kazete, kada to nije drugaije odreeno kartografskim prikazima ovog Plana. Izvan graevnog pravca mogua je gradnja istaka, balkona, loa, i sl., izlaza iz sklonita, infrastrukturnih graevina, te podzemnih garaa i sklonita. Gradnja istaka, balkona, loggia i sl. je mogua iznad javno-prometno povrine samo kada irina koridora ulica iznosi najmanje 15m. Na povrinama odreenim za novu gradnju, u skladu s planiranom izgradnjom, odreena je najmanja veliina graevne estice za svaku kazetu. Najvea povrina graevne estice identina je povrini kazete. Visoka graevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od mea pripadajue graevne estice, osim od onih mea na koje je prislonjena, javnoprometnih povrina i javnog parka. Na jednoj graevnoj estici mogue je graditi vie graevina. Najmanja meusobna udaljenost graevina, kod takvog naina gradnje, iznosi 15,0 m. Gradnja istaka, balkona, loa, i sl., kod takvog naina gradnje, mogua je tek kad je meusobna udaljenost pojedinih graevina 18,0 m. Kod gradnje graevina razvedenog tlocrta meusobna udaljenost nadzemnih dijelova graevine moe biti manja. Kod gradnje graevina razvedenog tlocrta najmanja meusobna udaljenost istaka, balkona i sl., nije propisana. Graevine je potrebno kvalitetno suvremeno arhitektonski oblikovati, vodei rauna o slici ulice i urbanistikoj skladnosti cjelokupnog naselja. Planirane graevine moraju i pojedinano svojim volumenom, proporcijama i obradom proelja predstavljati kvalitetnu arhitektonsku cjelinu. U svim graevinama mjeovite-preteito poslovne namjene potrebno je osigurati mjeovitost namjene kroz javno koritenje dijelova prizemlja ili prizemlja i prvog kata graevina, naroito uz Aveniju V. Holjevca. Ovim se Planom ne predvia obavezna izgradnja ograda graevnih estica, ali se ista omoguuje ukoliko je potrebna zbog namjene graevine. U svim graevinama mogua je gradnja podruma. Broj podzemnih etaa nije ogranien, ali se zbog blizine crpilita i razine podzemnih voda preporuuje gradnja do dvije podzemne etae. Potrebno je osigurati najmanje jedan prikljuak na javnu prometnu povrinu, kao i prikljuenje na vodove sve planirane komunalne infrastrukture. Pri projektiranju graevina i prilaznih puteva potrebno je omoguiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa. Centralni javni sadraji naselja urediti e se unutar kazete D-1. Ukupni GBP stambene namjene na povrinama mjeovite preteito poslovne namjene (M2) moe iznositi najvie 30%. Navedeni postotak se odnosi na svaku pojedinanu kazetu. Poslovni prostori u funkciji stambenog naselja ureivati e se i u sklopu viestambenih graevina u kazetama mjeovite - preteito stambene namjene (M1). Ukupni GBP poslovne namjene na
25
povrinama mjeovite - preteito stambene namjene (M1) moe iznositi najvie 30% ukupnog nadzemnog GBP-a kazete. 4.A-1.1. Kazete A-2, A-3 i A-4 U kazetama A-2, A-3 i A-4 gradit e se graevine i ureivati povrine prema uvjetima kako slijedi: - gradnja samostojeih graevina; - najvea visina graevine je podrum i 4 etae; - najvei kig zahvata u prostoru graevne estice je 0,5; - najvei kisn zahvata u prostoru graevne estice je 2,0; - najmanje 20% povrine zahvata u prostoru graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; - povrina graevne estice identina je povrini kazete. Iznimno, povrina graevne estice moe biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih graevina na zasebnim graevnim esticama unutar kazete. - uvjeti ureenja graevne estice odreeni su tokama 5.1. , 5.1.1., 6. i 6.2. ovih odredbi; - potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi; - obveza provedbe urbanistiko - arhitektonskog natjeaja. 4.A-1.2. Blok B-1 U bloku B-1 gradit e se graevine i ureivati povrine prema uvjetima kako slijedi: - gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina i ureenje povrina; - najmanja veliina pojedinane graevne estice unutar bloka je 2000 m2; - Iznimno, povrina graevne estice moe biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih graevina na zasebnim graevnim esticama unutar bloka; - najvea visina je podrum i 5 etaa; - najvei kig zahvata u prostoru graevne estice je 0,5; - najvei kisn zahvata u prostoru graevne estice je 2,5; - najmanje 5% nadzemnog GBP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi graevine - loe, balkoni, terase i sl.; - najmanje 20% povrine zahvata u prostoru - graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; - uvjeti ureenja zelenih povrina odreeni su tokama 6. i 6.2. ovih odredbi; - potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi; - obveza provedbe urbanistiko - arhitektonskog natjeaja. 4.A.- 1.3. Blok B-2 U bloku B-2 gradit e se graevine i ureivati povrine prema uvjetima kako slijedi: gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina i ureenje povrina; najmanja veliina pojedinane graevne estice unutar kazete je 2000 m2; Iznimno, povrina graevne estice moe biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih graevina na zasebnim graevnim esticama unutar bloka; najvea visina graevine je podrum i 5 etaa; najvei kig zahvata u prostoru graevne estice je 0,5; najvei kisn zahvata u prostoru graevne estice je 2,5; najmanje 5% nadzemnog GBP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi graevine - loe, balkoni, terase i sl.; najmanje 20% povrine zahvata u prostoru - graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; uvjeti ureenja zelenih povrina odreeni su tokama 6. i 6.2. ovih odredbi; potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi. obveza provedbe urbanistiko - arhitektonskog natjeaja.
26
4.A.- 1.4. Kazeta B-3 U kazeti B-3 gradit e se graevine i ureivati povrine prema uvjetima kako slijedi: - gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina i ureenje povrina; - najmanja veliina pojedinane graevne estice unutar kazete je 2000m2; - Iznimno, povrina graevne estice moe biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih graevina na zasebnim graevnim esticama unutar bloka; - najvea visina graevine je podrum i 5 etaa; - najvei kig zahvata u prostoru graevne estice je 0,5; - najvei kisn zahvata u prostoru graevne estice je 2,5; - najmanje 5% nadzemnog GBP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi graevine - loe, balkoni, terase i sl.; - najmanje 20% povrine zahvata u prostoru - graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; - uvjeti ureenja zelenih povrina odreeni su tokama 6. i 6.2. ovih odredbi; - potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi. - obveza provedbe urbanistiko - arhitektonskog natjeaja. 4.A- 1.5 Blok B-6 U bloku B-6 predviena je izgradnja graevina i ureenje povrina prema uvjetima kako slijedi: - gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina i ureenje povrina; - najmanja veliina pojedinane graevne estice unutar bloka odrediti e se Detaljnim planom ureenja; najvea visina graevine je podrum i 6 etaa za stambene, stambeno-poslovne i poslovne graevine s obavezom planiranja individualnih i niskih graevina uz Drinsku ulicu.; - najvei kig zahvata u prostoru graevne estice je 0,5; udaljenost graevine od mea za individualne i niske objekte je najmanje 3m, a za visoke objekte h/2; najvei kisn.zahvata detaljnog plana ureenja-bloka je za individualne i niske objekte 1,5, a za visoke graevine 3,0.; - u bloku je obavezno planiranje javnog parka-Z1-6 minimalne povrine 1500m2.; najmanje 5% nadzemnog BRP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi graevine-loe, balkoni, terase i sl.; najmanje 20% povrine zahvata u prostoru-graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; - uvjeti ureenja zelenih povrina odreeni su tokama 6. i 6.2. ovih odredbi; - potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi; - obveza izrade DPU-a i urbanistiko - arhitektonskog natjeaja.
4.A- 1.6.
Blok B-7
U bloku B-7 gradit e se graevine i ureivati povrine prema uvjetima kako slijedi: - gradnja samostojeih i poluugraenih graevina; - najvea visina graevine je podrum i 8 etaa; - najvei kig zahvata u prostoru graevne estice je 0,5; - najvei kisn zahvata u prostoru graevne estice je 3,0; - najmanje 20% povrine zahvata u prostoru graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; - povrina graevne estice identina je povrini kazete. Iznimno, povrina graevne estice moe biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih graevina na zasebnim graevnim esticama unutar kazete. - uvjeti ureenja graevne estice odreeni su tokama 5., 5.1.1., 6. i 6.2. ovih odredbi;
27
potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi; obveza provedbe urbanistiko - arhitektonskog natjeaja.
4.A- 1.7. Kazeta C-9, C-12 U kazetama C-9 i C-12 gradit e se graevine i ureivati povrine prema uvjetima kako slijedi: - gradnja samostojee, poluugraene i ugraene graevine i ureenje povrina; - povrina graevne estice identina je povrini kazete. - iznimno u kazeti C-12 najmanja veliina graevne estice je 1500m2. Iznimno, povrina graevne estice moe biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih graevina na zasebnim graevnim esticama unutar kazete; - najvea visina graevine je podrum i 4 etae; - najvei kig zahvata u prostoru - graevne estice je 0,5; - najvei kisn zahvata u prostoru - graevne estice je 2.0; - u kazeti je mogua izgradnja jednonamjenske poslovne graevine - najmanje 20% povrine zahvata u prostoru - graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; - uvjeti ureenja graevne estice odreeni su tokama 5., 5.1.1., 6. i 6.2. ovih odredbi; - potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi.
4.A-2.
Odravanje
U kazeti A-1 mogue je odravanje graevina i ureenje povrina prema uvjetima kako slijedi: - odravanje i manji zahvati sanacije u postojeim gabaritima - najvea graevna estica je postojea identina veliini kazete; - najvei kig zahvata u prostoru kazete je postojei - 0,56; - najvei kisn zahvata u prostoru - kazete je postojei - 4,0; - najmanji postotak prirodnog terena je postojei; - kod prenamjene postojeih poslovnih prostora nije dozvoljeno poveanje potrebnog broja PGM-a; - iznimno, u sluaju gradnje zamjenske graevine obavezna je provedba arhitektonsko-urbanistikog natjeaja. - u sluaju nove gradnje vrijede isti parametri kao i za kazetu A-2. 4.A.-.3. Prostorni pokazatelji za namjenu, nain koritenja i ureenja povrina
Planom su odreeni sljedei prostorni pokazatelji: - kig (koeficijent izgraenosti) - odnos izgraene tlocrtne povrine (povrine zemljita pod graevinom) i povrine graevne estice; - tlocrtna povrina (zemljite pod graevinom) - vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova graevine osim balkona na graevnu esticu, ukljuujui nadzemni dio podzemne etae i nadstrenicu i terase u prizemlju graevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etae; - koeficijent iskoristivosti graevne estice (kis) - odnos bruto razvijene povrine graevine i povrine graevne estice; - koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) - odnos GBP-a nadzemnih etaa graevine, ne raunajui podrum, i povrine graevne estice; - Graevinska (bruto) povrina-GBP zgrade zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade, ukljuivo povrine loa, balkona i terasa, odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uraunavaju obloge, obzide,parapeti i ograde.
28
nova gradnja (kazete A-2,A-3,A-4,B-1,B-2,B-3, B-6, B-7, C-9, C-12). OKVIRNA POVRINA KAZETE (m2) 1.829 1.757 1.184 10.310 13.764 9.036 17.330 5.305 1.176
OZNAKA KAZETE A-2 A-3 A-4 B-1 B-2 B-3 B-6* B-7 C-9
NAMJENA M2 M2 M2 M2 M2 M2 M2 M2 M2
GBP (m2) 3.658 3.513 2.368 25.774 34.410 22.591 51.989 15.915 2.351
maks.
kig
maks.
kisn
najvei broj etaa graevine 4E 4E 4E 5E 5E 5E do 6E 8E 4E
0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5
2,0 2,0 2,0 2,5 2,5 2,5 3,0 3,0 2,0
C-12 M2 1.934 3.869 0,5 2,0 4E 2 *Povrina kazete B-6 (18.830 m ) umanjena je za povrinu planiranog javnog parka (1.500 m2) Koeficijent kis nije odreen zbog mogunosti gradnje vie podzemnih etaa. Koeficijent kisn obraunava se u odnosu na nadzemni GBP. odravanje (kazeta A-1) OZNAKA KAZETE A-1 NAMJENA M2 OKVIRNA POVRINA KAZETE (m2) 2.012 najvei kig ~0,56 najvei kisn ~4,0 najvea visina graevine 146 mnv
Iskazani koeficijent kig i kisn su postojei i odnose se na graevnu esticu koja je identina kazeti. 4.B. Uvjeti i nain gradnje graevina mjeovite- preteito stambene namjene M1
Stambene i stambeno - poslovne graevine graditi e se na prostorima nove gradnje u kazetama B-5, C-1, C-2, C-3, C-4, C-5, C-6, C-7, C-8, C-10, C-11, C-13, C-14, C-15, C-16, C-18, C-20, C-21, C-22, C-23. Osim nove gradnje stambenih i stambeno - poslovnih graevina predvieno je odravanje postojeih stambenih i stambeno-poslovnih graevina u kazetama: B-4, C-17, C-19. Planom su povrine za gradnju podijeljene na: - povrine nove gradnje; - povrine odravanja. Uvjeti koritenja odreeni su kartografskim prikazom 3. UVJETI KORITENJA I UREENJA POVRINA, u mjerilu 1:1000. Stambene graevine e se graditi kao visoke viestambene graevine, niske i individualne graevine. Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, nain koritenja i ureenja povrina odreeni su tokom 4.B-3. ovih odredbi.
29
4.B.-1. Nova gradnja Graevni pravci, odnosno najmanja udaljenost graevnog i regulacijskog pravca, te najmanja udaljenost graevina od katastarskih estica izvan zahvata odreeni su kartografskim prikazom 4.NAIN I UVJETI GRADNJE 4.1. NAIN I UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000. Regulacijski pravci obodnih prometnica kazete ujedno su i graevni pravci te kazete, kada to nije drugaije odreeno kartografskim prikazima ovog Plana. Izvan graevnog pravca mogua je gradnja istaka, balkona, loa, i sl., izlaza iz sklonita, infrastrukturnih graevina, te podzemnih garaa i sklonita. Visoka graevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od mea pripadajue graevne estice, osim od onih mea na koje je prislonjena, javnoprometnih povrina i javnog parka. Gradnja balkona i loa dubine do 0,5 m je mogua kod gradnje visokih graevina na regulacijskom ili graevnom pravcu ako je koridor ulice ili razmak izmeu graevnih pravaca najmanje irine 15,0 m, gradnja istaka nije mogua. Kada je koridor ulice ili razmak izmeu graevnih pravaca najmanje irine 18,0 m istake, balkoni, loe i sl. se mogu planirati s najveom dubinom od 1,5 m. Iznimno kada je koridor ulice manji od navedenog, ali je s druge strane ulice predvieno ureivanje parkovnih, portskih i drugih otvorenih povrina, istake, balkoni, loe i sl. se mogu planirati s najveom dubinom od 2,0 m. Na povrinama odreenim za novu gradnju, u skladu s planiranom izgradnjom, odreena je najmanja veliina graevne estice za svaku kazetu. Najvea povrina graevne estice identina je povrini kazete. Graevna estica mora biti formirana na nain da omogui formiranje preostale ili preostalih graevnih estica i izgradnju na dijelu kazete koji preostane nakon njena formiranja. Ovim se Planom ne predvia obavezna izgradnja ograda graevnih estica, ali se ista omoguuje ukoliko je potrebna zbog namjene graevine. U svim graevinama mogua je gradnja podruma, a broj podzemnih etaa nije ogranien, ali se zbog blizine crpilita i razine podzemnih voda preporuuje gradnja do dvije podzemne etae. Svakoj graevnoj estici potrebno je osigurati najmanje jedan prikljuak na javnu prometnu povrinu, kao i prikljuenje na vodove sve planirane komunalne infrastrukture. Pri projektiranju graevina i prilaznih puteva potrebno je omoguiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa. Ukupni GBP stambene namjene mora biti najmanje 70% ukupnog nadzemnog GBP-a kazete. 4.B.-1.1. Kazeta B-5, C-13, C-18, C-20 U kazetama B-5, C-13, C-18, C-20 gradit e se graevine i ureivati povrine prema uvjetima kako slijedi: - gradnja samostojee graevine; - povrina graevne estice identina je povrini kazete. Iznimno, povrina graevne estice moe biti i manja kada je to potrebno zbog gradnje infrastrukturnih graevina na zasebnim graevnim esticama unutar kazete; - najvea visina graevina je podrum i 4 etae; - najvei kig zahvata u prostoru - graevne estice je 0,5; - najvei kisn zahvata u prostoru - graevne estice je 2,0; - najmanje 20% povrine zahvata u prostoru - graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; - uvjeti ureenja zelenih povrina odreeni su tokama 6. i 6.2. ovih odredbi; - potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi. 4.B.-1.2. Blok C-1 U bloku C-1 predviena je izgradnja graevina i ureenje povrina prema uvjetima kako slijedi: - gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina i ureenje povrina; - najmanja veliina pojedinane graevne estice unutar bloka odrediti e se Detaljnim planom ureenja;
30
najvea visina graevine je podrum i 4 etae za stambene, stambeno-poslovne i poslovne graevine s obavezom planiranja individualnih graevina P+1+Pk uz Starotrnjansku ulicu; najvei kisn. zahvata je 1,5 za individualne i niske graevine, a 2,0 za graevine 4 etae. najvei kig zahvata u prostoru graevne estice je 0,5; udaljenost graevine od mea za individualne i niske objekte je najmanje 3m, a za visoke objekte h/2; najmanje 5% nadzemnog BRP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi graevine-loe, balkoni, terase i sl.; u kazeti D5-1 planira se sanacija i ureenje postojee osnovne kole na graevnoj estici.,a u sluaju gradnje zamjenske graevine uz obavezno potivanje urbanistikih parametara iz toke 3.4.ovi h odredbi; u bloku je obavezno planiranje javnog parka-Z1-1 minimalne povrine 2000m2;. obavezno planiranje pjeakog toka koji na sebe vee javne sadraje, te povezuje povrine drutvene namjene najmanje 20% povrine zahvata u prostoru-graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; uvjeti ureenja zelenih povrina odreeni su tokama 6. i 6.2. ovih odredbi; potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi; obveza izrade DPU-a Kazeta C-2
4.B.-1.3.
U kazeti C-2 predviena je izgradnja graevina i ureenje povrina prema uvjetima kako slijedi: - gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina i ureenje povrina; - najmanja veliina pojedinane graevne estice unutar bloka odrediti e se Detaljnim planom ureenja; najvea visina graevine je podrum i 4 etae za stambene, stambeno-poslovne i poslovne graevine s obavezom planiranja individualnih graevina P+1+Pk uz Starotrnjansku; najvei kisn. zahvata je 1,5 za individualne i niske graevine, a 2,0 za graevine 4 etae.; - najvei kig zahvata u prostoru graevne estice je 0,5; udaljenost graevine od mea za individualne i niske objekte je najmanje 3m, a za visoke objekte h/2; najmanje 5% nadzemnog BRP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi graevine-loe, balkoni, terase i sl.; - u bloku je obavezno planiranje predkolske ustanove-D4-1 minimalne povrine 3500m2.; - u bloku je obavezno planiranje javnog parka-Z1-2 minimalne povrine 1800m2. obavezno planiranje pjeakog toka koji na sebe vee javne sadraje, te povezuje povrine drutvene namjene; najmanje 20% povrine zahvata u prostoru-graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; - uvjeti ureenja zelenih povrina odreeni su tokama 6. i 6.2. ovih odredbi; - potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi; - obveza izrade DPU-a 4.B.-1.4. Kazeta C-3
- u kazeti C-3 predviena je izgradnja graevina i ureenje povrina prema uvjetima kako slijedi: - gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina i ureenje povrina; - najmanja veliina pojedinane graevne estice unutar bloka odrediti e se Detaljnim planom ureenja; najvea visina graevine je podrum i 4 etae za stambene, stambeno-poslovne i poslovne graevine ; najvei kisn. zahvata je 2,0 za graevine 4 etae.;. - najvei kig zahvata u prostoru graevne estice je 0,5; udaljenost graevine od mea za visoke objekte je h/2
31
najmanje 5% nadzemnog BRP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi graevine-loe, balkoni, terase i sl.; u kazeti je obavezno planiranje javnog parka-Z1-3 minimalne povrine 1200m2.; obavezno planiranje pjeakog toka koji na sebe vee javne sadraje, te povezuje povrine drutvene namjene; najmanje 20% povrine zahvata u prostoru-graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; uvjeti ureenja zelenih povrina odreeni su tokama 6. i 6.2. ovih odredbi; potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi; Blok C-4
4.B.-1.5.
u bloku C-4 predviena je izgradnja graevina i ureenje povrina prema uvjetima kako slijedi: - gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina i ureenje povrina; - najmanja veliina pojedinane graevne estice unutar bloka odrediti e se Detaljnim planom ureenja; najvea visina graevine je podrum i 4 etae za stambene, stambeno-poslovne i poslovne graevine s obavezom planiranja individualnih graevina P+1+Pk uz Starotrnjansku; najvei kisn. zahvata je 1,5 za individualne i niske graevine, a 2,0 za graevine 4 etae.; - najvei kig zahvata u prostoru graevne estice je 0,5; udaljenost graevine od mea za individualne i niske objekte je najmanje 3m, a za visoke objekte h/2; najmanje 5% nadzemnog BRP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi graevine-loe, balkoni, terase i sl.; najmanje 20% povrine zahvata u prostoru-graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; - uvjeti ureenja zelenih povrina odreeni su tokama 6. i 6.2. ovih odredbi; - potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi; - obveza izrade DPU-a 4.B.-1.6. Blok C-5
u bloku C-5 predviena je izgradnja graevina i ureenje povrina prema uvjetima kako slijedi: - gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina i ureenje povrina; - najmanja veliina pojedinane graevne estice unutar bloka odrediti e se Detaljnim planom ureenja; najvea visina graevine je podrum i 4 etae za stambene, stambeno-poslovne i poslovne graevine s obavezom planiranja individualnih graevina P+1+Pk uz Starotrnjansku; najvei kisn. zahvata je 1,5 za individualne i niske graevine, a 2,0 za graevine 4 etae.; - najvei kig zahvata u prostoru graevne estice je 0,5; udaljenost graevine od mea za individualne i niske objekte je najmanje 3m, a za visoke objekte h/2; najmanje 5% nadzemnog BRP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi graevine-loe, balkoni, terase i sl.; - u bloku je obavezno planiranje zone javne namjene minimalne povrine 7000m2.; - u bloku je obavezno planiranje javnog parka-Z1-5 minimalne povrine 1800m2.; najmanje 20% povrine zahvata u prostoru-graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; - uvjeti ureenja zelenih povrina odreeni su tokama 6. i 6.2. ovih odredbi; - potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi; - obveza izrade DPU-a
32
4.B.-1.7.
Blok C-6, kazete C-7, C-8
U bloku C-6 i kazetama C-7 i C-8 gradit e se graevine i ureivati povrine prema uvjetima kako slijedi: -gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina; -najmanja povrina graevne estice je za samostojeu 350m2, za poluugraenu 220m2,a za ugraenu 132m2; -najvea izgraenost graevne estice je za samostojeu 30%, poluugraenu 40%, a za ugraenu graevinu 50%;. -najvei ki 1,5; -najmanji prirodni teren je 20% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice.; -najvea visina je tri nadzemne etae, pri emu trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; -najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici ; -pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine; -na graevnoj estici mogua je gradnja samo jedne pomone graevine; -udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije prostora rezerviranog za proirenje ulice, odnosno od regulacijske linije ukoliko za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje, najmanje je 4,0m, iznimno moe i manje u skladu s kontinuiranim graevnim pravcem postojeih graevina; -najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0m; -rekonstrukcija i gradnja novih graevina na esticama jednakim ili veim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojei parametri vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja; -rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija mogua je i na graevnim esticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je najvei ki 1,0, najvea visina tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je postojea, ali ne manje od 1,0m za nove graevine; potreban broj PGM-a osigurati na graevnoj estici ; drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni; U rekonstrukciji, postojei ki i visina, vei od propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja; 4.B.-1.8. Kazeta C-10, C-11, C-14, C-15, C-16, C-21, C-22, C-23
U kazetama C-10, C-11, C-14, C-15, C-16, C-21, C-22, C-23 gradit e se graevine i ureivati povrine prema uvjetima kako slijedi: - gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina i ureenje povrina; - najmanja povrina graevne estice unutar kazete je 600 m2; - najvea visina graevine je podrum i 4 etae; - najvei kig zahvata u prostoru - graevne estice je 0,5; - najvei kisn zahvata u prostoru - graevne estice je 2,0; - najmanje 5% nadzemnog GBP-a stambene namjene moraju biti otvoreni dijelovi graevine - loe, balkoni, terase i sl.; - najmanje 20% povrine zahvata u prostoru - graevne estice mora biti prirodni teren koji se ureuje temeljem projekta krajobraznog ureenja; - uvjeti ureenja zelenih povrina odreeni su tokama 6. i 6.2. ovih odredbi; - potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi. Iznimno, u kazeti C-21 za potrebe izgradnje reciklanog dvorita parametri mogu biti drugaiji od propisanih. -rekonstrukcija i gradnja novih graevina na esticama jednakim ili veim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojei parametri vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja; -rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija mogua je i na graevnim esticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je najvei ki 1,5, najvea visina tri nadzemne etae, udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je postojea, ali ne manje od 3,0m za nove graevine; potreban broj PGM-a osigurati na graevnoj estici ; drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni; U rekonstrukciji, postojei ki i visina, vei od propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
33
4.B.-2.
Odravanje
U kazetama B-4, C-17, C-19, odravati e se graevine i ureivati povrine prema uvjetima kako slijedi: - odravanje i manji zahvati sanacije graevina u postojeim gabaritima i namjeni; - iznimno, mogua je prenamjena postojeih poslovnih prostora pri emu nije dozvoljeno poveanje potrebnog broja PGM-a - najvea visina graevina je postojea; - graevna estica je postojea; - najvei koeficijent izgraenosti zahvata u prostoru - kazete je postojei; - najvei kig zahvata u prostoru - graevne estice je postojei; - najvei kisn zahvata u prostoru - graevne estice je postojei; - najmanji postotak prirodnog terena je postojei; - uvjeti ureenja neizgraenih povrina odreeni su tokama 6. i 6.2. ovih odredbi; - potreban broj PGM osigurati prema uvjetima i normativu iz toke 5.1.1. ovih odredbi; - u sluaju gradnje novih graevina umjesto postojeih, postojei urbanistiki parametri se ne mogu poveavati - postojei parametri odreeni su u toki 4.B.-3. 4.B.-3. Prostorni pokazatelji za namjenu, nain koritenja i ureenja povrina Planom su odreeni sljedei prostorni pokazatelji: - kig (koeficijent izgraenosti) - odnos izgraene tlocrtne povrine (povrine zemljita pod graevinom) i povrine graevne estice; - tlocrtna povrina (zemljite pod graevinom) - vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova graevine osim balkona, na graevnu esticu, ukljuujui i terase stanova u prizemlju graevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etae; - koeficijent iskoristivosti graevne estice (kis) - odnos bruto razvijene povrine graevine i povrine graevne estice; - koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) - odnos GBP-a nadzemnih etaa graevine, ne raunajui podrum, i povrine graevne estice; - GBP - Graevinska (bruto) povrina. - nova gradnja (kazete B-5,C-1,C-2,C-3,C-4,C-5,C-6,C-7,C-8,C-10,C-11,C-13,C-14,C-15,C16,C-18,C-20,C-21,C-22,C-23) OZNAKA KAZETE B-5 C-1* C-2* C-3* C-4 C-5* C-6 C-7 C-8 C-10 C-11 OKVIRNA POVRINA KAZETE (m2) 968 16.607 15.732 14.262 14.218 11.380 4.531 2.207 540 1.864 2.282 najvei najvei broj etaa graevine 4E do 4E do 4E do 4E do 4E do 4E 3E 3E 3E 4E 4E
NAMJENA M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1
GBP (m2) 1.937 29.062 27.530 28.524 24.881 19.914 6.796 3.310 810 3.728 4.563
najvei kig 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5
kisn
2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 1,5 1,5 1,5 2,0 2,0
34
C-13 C-14 C-15 C-16 C-18 C-20 C-21 C-22
M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1
1.429 3.042 5.647 2.758 2.248 1.137 7.312 4.955
2.859 6.085 11.294 5.517 4.495 2.274 14.623 9.910
0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5
2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0
4E 4E 4E 4E 4E 4E 4E 4E
C-23 M1 11.318 22.637 0,5 2,0 4E 2 *Povrina kazete C-1 (18.607m ) umanjena je za povrinu planiranog javnog parka Z1-1 (2000m2); kazete C-2 (21.032m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-2 (1800m2) i planirane predkolske ustanove D4-1 (3500 m2); kazete C-3 (15.462m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-3 (1200m2); kazete C-5 (20.354 m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-5 (1800m2) i planirane drutvene namjene D-1 (7174 m2); Koeficijent kis nije odreen zbog mogunosti gradnje vie podzemnih etaa. Koeficijent kisn obraunava se u odnosu na nadzemni GBP. - odravanje (kazete B-4,C-17,C-19) OZNAKA KAZETE B- 4 C-17 OKVIRNA POVRINA KAZETE (m2) 1.129 1.961 najvei broj etaa graevine 4E 4E
NAMJENA M1 M1
GBP (m2) 2.258 3.922
najvei kig post. post.
najvei kisn post. post.
C-19 M1 1.016 2.031 post. post. 4E Iskazani koeficijent kig i kisn su postojei i odnose se na graevnu esticu koja je identina kazeti.
35
5. Uvjeti ureenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mree s pripadajuim objektima i povrinama Trase i povrine graevina i ureaja prometne, energetske, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mree prikazane su na kartografskim prikazima 2.1.1. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, PROMET I FAZA, 2.1.2. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, PROMET II FAZA, 2.2. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, POSTOJEE STANJE INFRASTRUKTURE i 2.3. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE. Trase infrastrukture u pravilu se vode unutar koridora javnih prometnih povrina. Detaljno odreivanje trasa infrastrukture utvruje se lokacijskim odobrenjem, odnosno detaljnom tehnikom dokumentacijom. Lokacijskim odobrenjem moe se odobriti gradnja infrastrukturne mree i graevina u funkciji energetske, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture (transformatorske stanice i slino) unutar buduih planiranih graevina. U okvirima planiranih prometnih koridora mogua je izgradnja telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, elektroenergetske mree i mree javne rasvjete, te toplovodne, plinovodne i drugih infrastrukturnih mrea. Pri projektiranju i izvoenju pojedinih graevina, objekata i ureaja prometne i komunalne infrastrukture treba se pridravati vaeih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih graevina, objekata i ureaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. Prikljuivanje planiranih graevina na javnu prometnu povrinu i postojeu i planiranu infrastrukturu vri se na nain koji propisuje nadlena komunalna sluba. 5.1. Uvjeti gradnje prometne mree Trase i koridori uline mree na podruju obuhvata plana definirani su i prikazani na kartografskim prikazima: 2.1.1. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, PROMET I FAZA 2.1.2. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, PROMET II FAZA U obuhvatu plana nalaze se sljedee ulice: - produena Ulica Prisavlje - kategorizirana GUP-om kao glavna gradska ulica - produena Strojarska ulica - kategorizirana GUP-om kao glavna gradska ulica - Trnjanska ulica - kategorizirana GUP-om kao gradska ulica - produena Ulica Kruge (Novska) - kategorizirana GUP-om kao gradska ulica - Starotrnjanska ulica - nerazvrstana GUP-om-sabirna ulica - servisna ulica uz Slavonsku aveniju - nerazvrstana GUP-om-sabirna ulica - Drinska ulica (izmeu Ul. Prisavlje i Strojarske ul.) -nerazvrstana GUP-om-sabirna ulica - Drinska ulica (izmeu Strojarske ul. i Lastovske) - kategorizirana GUP-om kao gradska ulica - Mihalieva ulica - nerazvrstana GUP-om -sabirna ulica - Ulica Praanska I - nerazvrstana GUP-om -sabirna ulica - Ulica Praanska II - nerazvrstana GUP-om -sabirna ulica - Krina ulica - nerazvrstana GUP-om -sabirna ulica - Ulica Trnjanski nasip II - nerazvrstana GUP-om -sabirna ulica - Ulica Trnjanski nasip IV - nerazvrstana GUP-om -sabirna ulica - Ulica Trnjanski nasip V - nerazvrstana GUP-om -sabirna ulica - pristupna jednosmjerna prometnica - nerazvrstana GUP-om-sabirna ulica
36
Za ulice u obuhvatu plana utvreni su sljedei profili i koridori: pjeaci produena Ulica Prisavlje produena Strojarska ulica Trnjanska ulica produena Ulica Kruge (Novska) Starotrnjanska ulica servisna ulica uz Slavonsku aveniju Drinska ulica izmeu Ulice Prisavlje i produene Strojarske Drinska ulica izmeu produene Strojarske i Ulice Kruge (Novska) Mihalieva ulica Ulica Praanska I Ulica Praanska II Krina ulica Ulica Trnjanski nasip II Ulica Trnjanski nasip IV Ulica Trnjanski nasip V pristupna jednosmjerna prometnica (kolnopjeaka) do javnog parkiralita 2+2 m 2+2 m 1,5+1,5m 2+2m 1,5+1,5 m 3m 2+2 m 2+2 m 2+2 m 2+2 m 2+2 m 2+2 m 1,5+1,5 m 1,5+1,5 m 1,5+1,5 m 1.5m bicikl 1+1m 1+1m 1+1m 1,5 +1,5m 1+1m 1m 1+1m 1+1m zeleni pojas 2.0+7+2.0m 2.0+5,8 +2.0m 2.0+2.0 m 3.0 m 2.0 m 3.0 m 16 m kolnik 6.5+6.5m 6.5+0,6 +6.5+0,6m 9.0 m 6,0+6,0 m 6.0 m 6.5+0,6 m 6.0 m 6.0 m 6.0 6.0 6.0 6.0 6.0 6.0 6.0 m m m m m m m tramvaj 3.5 +3.5m ukupni koridor 37 m 30 m 18 m 22 m 13 m 14,1 m 12 m 28 m 10 m 10 m 10 m 10 m 9m 9m 9m 6m
4.5m
Planom je odreena ukupna irina javno prometnih povrina , te naelni raspored pojedinih povrina unutar regulacijskih pravaca. Konano oblikovanje prometnica, uz mogua odstupanja rasporeda i irina pojedinih dijelova ulinog profila, a kao posljedice detaljnog tehnikog rjeavanja, definirat e se lokacijskim dozvolama. Preko ulinih koridora ostvaruje se kolni i pjeaki pristup do kazeta, odnosno graevnih estica, te se osigurava pojas unutar kojeg je omogueno polaganje vodova komunalne infrastrukture. U funkciji ulinog motornog prometa predviena je izgradnja kolnika sa zavrnim habajuim slojem od asfalt betona, za dvosmjerno kretanje vozila, minimalne irine 6,00m. Za nesmetano i sigurno kretanje pjeaka predvieno je urediti nogostupe, obiljeene pjeake prijelaze, pjeake otoke i pjeake zone. Sve pjeake povrine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila. Za kretanje pjeaka u svim je ulicama planirano ureenje pjeakih hodnika minimalne irine 1,50 m. Na potezima gdje je uz pjeake hodnike predvieno voenje biciklistikog prometa, pjeaki hodnici visinski su uzdignuti 0,03 m. Ureenje kolnih ulaza u blok ili graevinu provesti bez mijenjanja nivelete i irine plonika, uklanjanja poteza drvoreda ili drugog zelenila, te bez ugroavanja sigurnosti pjeaka arhitektonskim barijerama. Kazete uz Ulicu Prisavlje mogu imati spoj na nju, kojeg treba formirati kao zajedniki spoj za nekoliko katastarskih estica, sve sukladno Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuaka i prilaza na javnu cestu. Uz javne pjeake povrine mogue je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada. Za potrebe kretanja osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivou, osoba s djecom u kolicima i sl., na krianjima u sklopu pjeakih prijelaza obiljeenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predvieno je izvesti uputene rubnjake. Nogostupi u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i povrinska obrada skoenih dijelova nogostupa trebaju biti prilagoeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.
37
Visina tipskih rubnjaka 18/24 cm izvan zone raskrija i sklopa pjeakih prijelaza, tj. na svim mjestima koji nogostupe ili zelene razdjelne pojaseve odvaja od kolnika iznosi 12-14 cm. iznad kote kolnika uz njih. Na parkiralitima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12cm (iznesene visine rubnjaka su preporuka, kao i tip rubnjaka). Prilikom konanog oblikovanja prometnica u postupku ishoenja dozvola potrebno je postojei kri na raskriju Lastovske-Krine-Drinske ulice sauvati i po potrebi izmjestiti u zeleni razdjeljni pojas u neposrednoj blizini. U zonama raskrija, na udaljenosti manjoj od 25 m. od pojedinog krianja, nije mogua sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima. Gornji stroj svih kolnih povrina, kao i drugih prometnih povrina predvienih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora udovoljiti zahtjevima u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN. 5.1.1. Javna parkiralita i garae Potrebe za prometom u mirovanju se prema odredbama GUP-a moraju zadovoljiti na vlastitim parcelama. Dio planiranih prometnih koridora omoguuje i ulino parkiranje. Garae u sklopu poslovnih graevina potrebno je planirati na nain da se omogui javno koritenje najmanje 30% od ukupno ostvarenog broja PGM-a. Radi sigurnog odvijanja prometa, ulino parkiranje ne moe se predvidjeti na udaljenosti manjoj od 30 m. od raskrija. Na podruju obuhvata Plana, rjeavanje parkiralinih potreba predvieno je u skladu s normativima odreenim u GUP-u grada Zagreba, koji ovisno o koritenju i namjeni prostora iznose: NAMJENA PROSTORA stanovanje NORMATIV 15 PGM / 1000 m2 GBP 40 PGM / 1000 m2 GBP 20 PGM / 1000 m2 GBP 8 PGM / 1000 m2 GBP 50 PGM / 1000 m2 GBP
trgovine
poslovni sadraji
skladita i sl.
ugostiteljstvo
Uz navedene normative za prostore nove gradnje treba primjenjivati i sljedee: NAMJENA PROSTORA stanovanje predkolska ustanova hoteli kazalita, koncertne dvorane, kina i sl ugostiteljstvo NORMATIV Nova gradnje 1,3 PGM / 1 stan 1 PGM / 1 grupa djece 1 PGM / 2 sobe 1 PGM / 18 sjedala 1 PGM / 4 - 12 sjedala
38
Potreban broj PGM-a osigurati e se i prema slijedeim uvjetima: - na prostorima nove gradnje, sanacije i odravanja obavezan je smjetaj potrebnog broja PGM-a unutar zahvata u prostoru graevne estice. - iznimno, na prostoru sanacije za sadraje javne i drutvene namjene (O u Trnjanskoj ulici), potreban broj PGM-a osigurati e se u koridorima obodnih prometnica Trnjanska cesta. Prilikom osiguranja potrebnog broja parkiralino-garanih mjesta najvie 30% potrebnih parkiralinogaranih mjesta se moe planirati kao parkiralite na otvorenom - na razini ureenog terena graevne estice. U bruto izgraenu povrinu za izraun PGM-a ne uraunavaju se garae i jednonamjenska sklonita. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne moe odrediti prema naprijed navedenim odredbama, odredit e se po jedan PGM za: - hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe; - motele na svaku sobu; - kazalita, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala; - portske dvorane i igralita s gledalitima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta; - ugostiteljsku namjenu na etiri do 12 sjedeih mjesta; - kole i predkolske ustanove, na jednu uionicu, odnosno za jednu grupu djece; - bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni; - ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni; - vjerske graevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima. Preporuene dimenzije parkiralinog mjesta su 5,0 x 2,5 m. Mogu biti i manje irine ali ne ue od 2,3 m. Na svim parkiralitima najmanje 5% od ukupnog broja parkiralinih mjesta mora biti dimenzionirano i rezervirano za vozila osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivou. Minimalna dimenzija parkiralinog mjesta za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivou iznosi 5,0 x 3,7 m. Zabranjuje se izgradnja privatnih garaa u koridoru prometnice. Graevinska parcela moe imati jedan, iznimno dva ulaza na parkiralite, odnosno u garau. 5.1.2. Javne pjeake povrine i biciklistike staze Planom se predvia uz svaku prometnicu, pjeaki nogostupi (dostupnost javnom prometu), a uz svaku vaniju prometnicu i biciklistike staze. Za kretanje pjeaka se planiraju i ureuju, osim plonika i trgova, pjeaki putovi i etnice. Povrine za kretanje pjeaka moraju biti dovoljne irine, ali ne ue od 1,5 metara. Pjeake komunikacije posebno su vane za dostupnost javnom prometu; danas na Slavonskoj aveniji i HBZ-u, a u budunosti i na Ulici Prisavlje i produenoj Strojarskoj (Ulici SR. Njemake). Komunikacija biciklistikog prometa poglavito je vana, jer na avenijama postoje biciklistike staze pa ovaj vid prometa omoguuje naselju pristupanost i ovom vidu prijevoza. Ispod Slavonske avenije planirana su dva denivelirana prolaza. U istonom dijelu planiran je poseban pjeako/biciklistiki koridor kako bi se sauvala pristupanost svih sadraja, odnosno zadrala potrebna razina motiviranosti (atraktivnosti) pjeaenja i vonje bicikla. Izgradnjom koridora produene Strojarske (SR Njemake) potrebno je i taj pjeaki prolaz denivelirati. Biciklistike staze i trake razgraniene su denivelacijom od najmanje 3 cm, zelenom povrinom ili tipskim rubnim elementom od pjeakih staza. Najmanja irina biciklistike staze ili trake za jedan smjer vonje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Uzduni nagib biciklistike staze ili trake , u pravilu ne moe biti vei od 8%. Na raskrijima i drugim mjestima gdje je predvien prijelaz preko kolnika za pjeake, bicikliste i osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivou, moraju se ugraditi uputeni rubnjaci.
39
5.1.3. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika Unutar obuhvata Plana nije predvieno uvoenje linija autobusnog javnog gradskog prijevoza putnika. Ovim planom planira se ureenje stajalita javnog tramvajskog prometa u Ulici Prisavlje. U koridoru produene Strojarske ulice planirana je izgradnja lakoinske eljeznice za koju je izraena studija, te je Planom osiguran koridor za njenu realizaciju. Mogunosti i nain izgradnje lakoinske eljeznice rijeiti e se daljnjom razradom prostorne i tehnike dokumentacije. Stajalita javnog gradskog prometa su preteno dostupna u tramvajskom krugu 300 m, a cijelo podruje u autobusnom krugu od 500 m. 5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mree Za gradnju komunalne infrastrukturne mree definirane su naelne trase komunalne infrastrukturne mree u odnosu na profile prometnica, te sveukupnu izgradnju zone. Konane trase i profili odredit e se u postupku izdavanja lokacijske dozvole za pojedinu trasu ili ureaj. Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci prikljuci pojedinih graevina za pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima nadlenih distributera. Planom je predvieno da postojea mrea komunalne infrastrukture obavezno ostane u funkciji dok se ne realizira plan, odnosno dok se ne izgradi nova mrea. 5.2.1. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mree Telekomunikacijska mrea prikazana je na kartografskim prikazima: 2.2. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, POSTOJEE STANJE INFRASTRUKTURE 2.3. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE Planom su osigurani uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja prikljuaka. Trase ureaja za prijenos sustava telekomunikacija orijentacijske su, a detaljno e biti odreene u postupku izdavanja lokacijske dozvole. Za sve kazete, odnosno za graevne estice na podruju Plana biti e omoguen prikljuak na pristupnu telekomunikacijsku mreu. Sve zrane telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojee telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mreu. Opremanje prostora ureajima pristupne mree unutar telekomunikacijskog prometnog sustava predvieno je djelominim zadravanjem postojeih instalacija, te dopunom postojee i izgradnjom potpuno nove distributivne telekomunikacijske kanalizacije u koridorima novo planiranih prometnica. Nove trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije u pravilu se vode u pjeakim hodnicima planiranih ulica obostrano. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) graditi e se s montanim betonskim zdencima i PVC cijevima profila 110, 50 i 40 mm, u koje e se uvlaiti TKC kabeli. Osim potrebnog broja cijevi za polaganje TKC kabela, potrebno je osigurati dvije dodatne cijevi za prijenos radijskih, televizijskih i drugih signalnih kabela, te poloiti i dodatnu rezervnu cijev. Najmanja irina pojasa za polaganje distributivne elektronike komunikacijske kanalizacije iznosi 0,6 m, a dubina 0,8 m. Sva krianja s drugim infrastrukturnim mreama treba izvesti prema posebnim tehnikim propisima. Unutar podruja obuhvata Plana prema normativima za njihovu gradnju biti e postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama. Javne govornice, osim unutar kazeta graevnih estica, predvieno je postavljati i na javnim povrinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadraja vee koncentracije ljudi (stajalita autobusa, vee trgovine i sl.). U podruju obuhvata Plana u cilju razvoja mree pokretne telefonije, omoguena je izgradnja i postavljanje osnovnih stanica pokretnih komunikacija smjetanjem na krovne prihvate, na zgradama visine P+8. Postava antenskih stupova nije mogua na graevini djejeg vrtia, osnovne kole,
40
zdravstvenim ustanovama i domovima za starije i nemone osobe, a jedan antenski stup trebaju koristiti zajedniki svi zainteresirani operateri. Unutar obuhvata Plana mogue je planirati kolokacijski prostor za smjetaj telekomunikacijske opreme unutar graevina javne namjene. 5.2.2. Vodoopskrbna mrea Vodovodna infrastrukturna mrea prikazana je na kartografskim prikazima: PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, POSTOJEE STANJE INFRASTRUKTURE 2.3. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE 2.2. Unutar obuhvata Plana predviene su trase za razvoj vodoopskrbne mree, kao i dijelovi mree koji svojim profilom ne odgovaraju planiranim potrebama. Vodoopskrbni sustav ima planirane koridore u svakom profilu prometnice - ulice, s kojega e se izvesti pojedini prikljuci za svaku pojedinu graevinu. Potrebne profile vodoopskrbnih cjevovoda treba odrediti temeljem hidraulikog prorauna. Vodoopskrba svih potroaa omoguit e se izgradnjom nove vodovodne mree u kolnicima planiranih prometnica i spajanjem postojeih cjevovoda, koji se zadravaju, sa novima. Vodoopskrbna mrea osigurati e potrebne koliine sanitarne i protupoarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mree. Preporuljiva udaljenost hidranta je 50-75 m. Vodoopskrbnu mreu mogue je etapno realizirati u skladu s cjelovitim rjeenjem kojim e se odrediti koliine vode i potrebni tlakovi za potrebe cijelog naselja, ali uz nastojanje prstenastog zatvaranja sustava. Tjeme vodovodne cijevi polae se na min 1,2 m dubine ispod nivelete prometnice, a posebnu panju potrebno je obratiti u vorovima i krianjima s ostalom komunalnom infrastrukturom. 5.2.3. Odvodnja otpadnih voda Odvodnja otpadnih voda prikazana je na kartografskim prikazima: PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, POSTOJEE STANJE INFRASTRUKTURE 2.3. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE 2.2. Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omoguit e se izgradnjom kanalske mree u kolnicima planiranih prometnica i djelominim zadravanjem postojee mree. Oborinske i otpadne vode preuzet e kolektorski kanali u Slavonskoj aveniji , Drinskoj i u Ulici Trnjanski nasip. Nove trase kanalske mree za odvodnju oborinskih i otpadnih voda u pravilu se vode sredinom kolnika planiranih ulica. U svim prometnicama planirani su koridori irine 2-3 m za izgradnju kanalske mree. Postojee, te planirane graevine i ureaji i zemljita na predmetnom podruju mogu se koristiti samo u skladu s Odlukom o zatiti izvorita Stara Loza, Sanjak, itnjak, Ivanja Reka, Petruevec, Zaprue i Mala Mlaka (SGGZ 9/07), smjernicama iz Odluke o donoenju Prostornog plana grada Zagreba (SGGZ 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09 i 8/2009) i smjernicama iz Odluke o donoenju Generalnog urbanistikog plana grada Zagreba (SGGZ 16/2007, 2/2008, 6/2008, 8/2008, 10/2008, 15/2008, 19/2008, 8/2009, 11/2009). Svim graevnim esticama unutar obuhvata plana bit e omoguen prikljuak na sustav javne odvodnje putem internog sustava odvodnje. Cjelokupni sustav interne odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora zadovoljiti uvjete vodonepropusnosti. Sanitarno-fekalne otpadne vode i uvjetno iste oborinske vode uputat e se putem internog sustava odvodnje u sustav javne odvodnje putem revizionih okana i slivnika s pjeskolovom. Potencijalno oneiene oborinske vode (iz garaa, s parkiralinih povrina i dr.) prije uputanja u sustav javne odvodnje treba proistiti putem separatora ili odgovarajuih objekata za obradu istih. Manipulativne, parkiraline i prometne povrine treba izvesti vodonepropusno. Gradnja upojnih zdenaca za prihvat oborinskih i/ili otpadnih voda nije dozvoljena.
41
Granine vrijednosti emisija tehnolokih otpadnih voda prije njihova isputanja u graevine javne odvodnje moraju odgovarati Pravilniku o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (N.N. 87/10). 5.2.4. Plinovodna mrea Plinovodna mrea u obuhvatu plana sastoji se iz vie sustava VTP i NTP plinovoda, prema kartografskim prikazima: 2.2. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, POSTOJEE STANJE INFRASTRUKTURE 2.3. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE Kako bi se osigurala kvalitetna opskrba plinom i zadovoljile potrebe za pripremom sanitarne vode, grijanja, kuhanja, te eventualno hlaenja i tehnoloke namjene, planira se potpuna plinofikacija prirodnim plinom graevina unutar obuhvata Plana. Unutar obuhvata Plana predvieni su koridori za niskotlane plinovode (u nastavku NTP). To ukljuuje izgradnju plinske mree u kolnicima planiranih ulica, te njihovo spajanje sa postojeim plinovodima koji se zadravaju. Zbog mogunosti etapne izgradnje novih graevina i prometnica, u sluaju potrebe izgradnje plinovoda koji e sluiti kao prespojni plinovodi sa svrhom kontinuirane opskrbe plinom preostalih plinificiranih graevina, mogua je gradnja i kraih plinovoda koji nisu ucrtani u kartografskom prikazu kao planirani niskotlani plinovodi. Uvjeti gradnje plinoopskrbnog sustava: - Niskotlani plinovodi NTP se izvode sukladno normama za plinovode od polietilena radnog tlaka do 1 bar pretlaka. Minimalna sigurnosna udaljenost od graevina za niskotlane plinovode i niskotlane kune prikljuke pri paralelnom voenju uz graevine je 1 m. Niskotlani plinovodi NTP e se polagati podzemno na dubini s nadslojem u naelu min. 1m. - Distribucijski visokotlani plinovodi VTP se izvode sukladno normama za plinovode od elika za radni tlak do 16 bar pretlaka. Distribucijski visokotlani plinovodi VTP e se polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote ureenog terena. Minimalna sigurnosna udaljenost graevina od VTP je 10m s time da se ova minimalna sigurnosna udaljenost moe smanjiti uz primjenu posebnih mjera zatite i suglasnost Gradske plinare Zagreb d.o.o. - Udaljenosti VTP i NTP od drugih komunalnih instalacija odreuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri odreivanju trasa plinovoda moraju se potovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojeih i planiranih instalacija i graevina kako je to odreeno "Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kune prikljuke" Gradske plinare Zagreb d.o.o. - Svaka graevina odnosno svako odvojeno stubite u viestambenim graevinama mora imati zasebni niskotlani kuni prikljuak koji zavrava glavnim zaporom putem kojeg se zatvara dotok plina za dotinu graevinu ili njen dio, a na plinovodima moraju biti ugraeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u sluaju razornih nepogoda Kuni prikljuci projektirat e se za svaku planiranu graevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu graevinu; - S obzirom da se na lokacijama postojeih graevina planira nova izgradnja s veom potronjom plina te da e se nova izgradnja realizirati etapno, bit e potrebno provjeriti dostatnost dimenzija postojeih opskrbnih plinovoda koji se eventualno zadravaju, a po potrebi projektirati i izgraditi nove niskotlane plinovode; - U sklopu izgradnje odnosno rekonstrukcije ulica na lokacijama postojeih ulica, a po kojima su izgraeni plinovodi, bit e potrebno tititi ili rekonstruirati postojee plinovode i pripadne kune prikljuke. Iz gospodarskih razloga treba zadrati to vei broj izgraenih plinovoda i kunih prikljuka uz uvjet da se oni uklapaju u planiranu izgradnju, a to se poglavito odnosi na visokotlani plinovod; - Dimenzije plinovoda u grafikom prilogu su naelne, a stvarne dimenzije e se odrediti izvedbenim projektom temeljem hidraulikog prorauna.
42
5.2.5. Elektroenergetski sustav i javna rasvjeta Elektroenergetska mrea prikazana je na kartografskim prikazima: PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, POSTOJEE STANJE INFRASTRUKTURE 2.3. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE 2.2. Elektroopskrba svih potroaa omoguit e se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojee elektroopskrbne mree. Postojei kabeli elektroopskrbne mree zadravaju se u svim koridorima gdje je to bilo mogue neovisno o njihovom poloaju unutar novoplaniranog profila ulice, dok se trase svih novih kabela (srednjenaponski (SN), niskonaponski(NN) i kabeli javne rasvjete) u pravilu vode u pjeakim nogostupima planiranih ulica. Tehniki uvjeti za opskrbu elektrinom energijom planiranih objekata definirat e se u prethodnim elektroenergetskim suglasnostima za svaki pojedini objekt. U svim prometnicama osigurani su potrebni koridori irine 1,0 2,0 m. preteno u pjeakim nogostupima gdje e se polagati SN i NN kabeli. Glavne gradske prometnice, gradske prometnice i dio sabirnih prometnica planirane su s obostranim koridorima za elektroenergetske kabele koji se mogu polagati i u srednjem zelenom pojasu. U javnoj neprometnoj povrini s obje strane svake nove prometnice treba osigurati koridor min irine 1 m za budue elektroenergetske kabele. Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dozvoljena sadnja visokog raslinja. Nove se transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV trebaju graditi kao samostojee graevine ili u sklopu graevina. Ukoliko se nove distributivne trafostanice grade kao samostojee graevine, potrebno je formirati nove graevne estice, dimenzija 7,0 x 7,0 m, s osiguranim pristupom na javnoprometnu povrinu ili e se graditi na parceli objekta. Ako se naknadno pojavi potroa s potrebom za velikom vrnom snagom, lokacija potrebne nove 10(20)/0.4 kV transformatorske stanice osigurat e se unutar njegove parcele. Broj trafostanica u zonama definirat e se u daljnjoj tehnikoj dokumentaciji prema stvarnim potrebama potroaa. Industrijske TS mogu se graditi i bez formiranja vlastite graevne parcele. Polaganje novih elektroenergetskih vodova je u nadlenosti operatora distribucijskog sustava. Polaganje novih i eventualnu zatitu postojeih elektroenergetskih vodova treba projektirati i izvesti prema vaeoj zakonskoj i tehnikoj regulativi. Predvia se izgradnja nove mree javne rasvjete na postojeim prometnicama i novim cestama koje se prikljuuju na nju, te na parkiralitima. Javna rasvjeta prometnica izvesti e se zasebnim stupovima i podzemnim kabelima, a izvoditi e se na temelju izraenih projekata kojima e se definirati tip i visina stupa, njihov razmjetaj u prostoru, tip armature i svjetiljke. U sklopu rasvjete prometnice, izvesti e se i rasvjeta parkiralita oko novih objekata. Za sve trgove, parkove i javne zelene povrine, javna rasvjeta dizajnirati e se i odrediti u sklopu projekta ureenja parkovnih i zelenih povrina. U svim prometnicama osigurani su potrebni koridori preteno u pjeakim nogostupima gdje e se na dubini od cca. 0.80-1.20m poloiti kabeli javne rasvjete. Glavne gradske prometnice planirane su s obostranim koridorima za instalacije javne rasvjete te koridorom sredinjeg prostora za visoke stupove javne rasvjete. 5.2.6. Toplovod Toplovodni razvod prikazan je na kartografskim prikazima: PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, POSTOJEE STANJE INFRASTRUKTURE 2.3. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE 2.2. Planom se predvia izmjetanje dijela postojeih toplovoda unutar obuhvata plana u nove koridore planiranih prometnica.
43
Toplovod istono od produene Strojarske ulice izmjestit e se na novu trasu unutar koridora navedene prometnice. U koridoru budue Ulice Prisavlje osigurana je trasa za izgradnju toplovoda 2x NO 150. Postojea toplovodna mrea e se rekonstruirati ime e se smanjiti gubici pogonske vode i osigurati kvalitetna i kontinuirana opskrba toplinskom energijom tijekom sezone grijanja. 6. Uvjeti ureenja javnih zelenih povrina
Javne zelene povrine dijele se prema oblikovno-funkcionalnim karakteristikama na: - javni park ; - zelene povrine uz graevine stambeno-poslovne i poslovno-stambene namjene; - zelene povrine uz predkolske ustanove; - zelene povrine za vanjski boravak djece kada su djeje ustanove u objektima druge namjene ( M1, M2 ) - zelene povrine uz osnovne kole; - zelene povrine uz graevine javne i drutvene namjene; - zatitne zelene povrine i zelenilo u koridorima prometnica; - zelenilo na veim pjeakim povrinama. Na povrinama javnih zelenih povrina nije dozvoljena gradnja graevina osim na povrinama navedenim u toki 1.6. ovih odredbi. Planom se omoguava ugradnja i postavljanje urbane opreme: javne rasvjete, klupa i opreme za sjedenje i odmor, opreme za djeja igralita, urbanog mobilijara za razliita dogaanja i prigodne aktivnosti, umjetnikih instalacija, fontana, plitkih bazena, koeva za otpatke, smjerokaza i dr. Javne zelene povrine koje su odreene ovim Planom realiziraju se temeljem projekta krajobraznog ureenja, detaljnog plana ureenja, odnosno temeljem provedenog arhitektonskourbanistikog natjeaja kada su iste prikazane na kartografskom prikazu 4.Nain i uvjeti gradnje 4.2.Procedure urbano-prostornog ureenja. Svi zeleni pojasevi uz ulice trebaju biti bez vodova infrastrukture, a kod planiranja javne rasvjete, rasvjetna tijela treba pozicionirati po sredini razmaka izmeu dva stabla. Rasvjetna tijela ne smiju biti postavljena u kazetu u kojoj je planirana sadnja stabla. U kazetama za sadnju stabala ne smiju biti poloeni infrastrukturni vodovi. Kod planiranja zelenih povrina uz prostore namijenjene boravku djece (djeja igralita, djeji vrti, i dr.) treba izbjegavati vrste sa trnjem i otrovnim plodovima. 6.1. Javni park - blokovi C-1, C-2 C-3, C-4, C-5, B-6 i Z1-4
Strukturu parkovnih povrina u kazetama ini preteno visoka vegetacija, etnice i staze, sadraji u funkciji boravka korisnika ukljuujui i djeja igralita. Postojeu vegetaciju mogue je zadrati uz mogunost unoenja novih vrsta i oblika u funkciji privlanosti i atraktivnosti koritenja parka. Tona lokacija, veliina i nain ureenja djejih igralita kao i drugi oblici koritenja javnog parka odredit e se temeljem detaljnog plana ureenja za blokove C-1, C-2 C-3, C-4, C-5, B-6 a za kazetu Z1-4 temeljem provedenog arhitektonsko-urbanistikog natjeaja. Povrina pojedinih graevnih estica parkova iskazane su na kartografskom prikazu namjene povrina i tablino. Povrina graevne estice javnog parka u kazeti Z1-4 jednaka je povrini kazete.
6.2.
Zelene povrine uz graevine stambeno-poslovne i poslovno-stambene namjene
Parkovne povrine uz ove graevine ureuje se sukladno smjetaju u okolini stanovanja izborom i gabaritima vegetacije kojom e se zadovoljiti kriteriji boravka na otvorenom i kretanja u neposrednom okoliu stanovanja. Osnovu krajobraznog ureenja u ovoj namjeni ini vegetacijski sklop bogate tlocrtne i gabaritne reljefnosti. U sklop zelenih povrina, opremljenih sadrajima za igru djece, treba uvrstiti iru paletu dendro materijala kako bi se stvorili poligoni za spoznajno-edukativne aktivnosti. Ove zelene povrine ureuju se temeljem projekta krajobraznog ureenja za zahvat u prostoru graevnu esticu.
44
6.3.
Zelena povrina uz predkolske ustanove - kazete D4-1,D4-2,D4-3
Zelene povrine uz predkolske ustanove funkcionalno su prilagoene boravku djece najmlaeg uzrasta, ije su sastavnice ureenja elementi kojima e se osigurati siguran, zatien i atraktivan prostor za boravak djece na otvorenom. Osnovu krajobraznog ureenja u ovoj namjeni ini vegetacijski sklop bogate tlocrtne i gabaritne reljefnosti. U sklop zelenih povrina, opremljenih sadrajima za igru djece, treba uvrstiti iru paletu dendrolokog materijala kako bi se stvorili poligoni za spoznajno-edukativne aktivnosti. Najmanje 30% povrine graevne estice djejeg vrtia treba biti prirodni teren koji se ureuje temeljem cjelovitog rjeenja po provedenom urbanistiko-arhitektonskom natjeaju. U kazetama namijenjenim za gradnju predkolskih ustanova potrebno je predvidjeti sadnju pojasa zatitnog zelenila prema obodnim prometnicama. -iznimno, zelene povrine za vanjski boravak djece kada se djeja ustanova nalazi u objektima druge namjene, potrebno je osigurati unutar graevne estice , zatieno od moguih utjecaja iz preostalog dijela graevine i uz uvjet neometanog izlaska djece na povrine za vanjski boravak (15m2 zelene povrine/dijete). Zelene povrine ureivat e se temeljem projekta krajobraznog ureenja. 6.4. Zelena povrina uz osnovne kole - kazete D5-1 i D5-2
Zelene povrine uz osnovne kole funkcionalno su prilagoene boravku djece mlaeg i srednjeg uzrasta, ije su sastavnice ureenja elementi kojima e se osigurati siguran, zatien i atraktivan prostor za boravak djece na otvorenom. Osnovu krajobraznog ureenja u ovoj namjeni ini vegetacijski sklop bogate tlocrtne i gabaritne reljefnosti. Sklop zelenih povrina potrebno je opremiti sadrajima za igru i spoznajno-edukativne aktivnosti djece. Najmanje 30% povrine graevne estice osnovne kole u kazeti D5-2 treba biti prirodni teren koji se ureuje temeljem cjelovitog rjeenja po provedenom urbanistiko-arhitektonskom natjeaju. Najmanja povrina prirodnog terene za osnovnu kolu kazeti D5-2 je postojea. U kazetama namijenjenim za gradnju osnovnih kola potrebno je predvidjeti sadnju pojasa zatitnog zelenila prema obodnim prometnicama. 6.5. Zelene povrine uz graevine javne i drutvene namjene kazeta D-1
U zoni javne i drutvene namjene ureenje okolia treba nositi obiljeja urbaniteta vie razine s naglaskom na oblikovnu komponentu. Okoli graevina javne i drutvene namjene tvori prostorni segment ije krajobrazno ureenje treba sugerirati reprezentativnost i ostvariti prepoznatljivost. Ove zelene povrine ureuju se temeljem cjelovitog rjeenja po provedenom urbanistiko-arhitektonskom natjeaju. 6.6. Zatitne zelene povrine i zelenilo u koridorima prometnica kazeta
U koridorima prometnica formiraju se alejni i drvoredni krajobrazni oblici ukljuujui pjeake povrine i etnice, parkiraline povrine, prostore ugibalita i biciklistike staze, tvorei mreu geometrijski dominantnih pravaca. U koridorima ulica, ukoliko to omoguava raspored komunalne infrastrukture, sadit e se drvoredi u pojasu stajanki za parkiranje vozila. Osim postojeih drvoreda novi drvoredi su planirani u Trnjanskoj cesti, Slavonskoj aveniji, Starotrnjanskoj ulici i novim prometnicama: produenoj Strojarskoj ulici, Ulici Prisavlje, jednosmjernoj prometnici uz Slavonsku aveniju i produenoj ulici Kruge. Zelenilo u koridorima prometnica ureuje se temeljem projekta krajobraznog ureenja prometnice.
45
6.7.
Zelenilo na veim pjeakim povrinama
Uz sadnju visokog zelenila ove povrine ureuju se kao arita urbanog koritenja s postavom elemenata urbane opreme kao to su: rasvjeta, klupe, skulpture, vodene instalacije, te urbani mobiljari za razliita dogaanja i prigodne aktivnosti. Zelenilo u sklopu veih pjeakih povrina ureuje se temeljem projekta krajobraznog ureenja. 7. Mjere zatite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graevina i ambijentalnih vrijednosti
Na podruju obuhvata Plana ne postoje kulturno-povijesne cjeline ili graditeljske posebnosti, no poloaj obuhvata Plana uz centralnu gradsku os sjever jug predstavlja vrijednost koja se titi mjerama GUP-a. Takoer, vrijednost vezana uz identitet Trnja je osnovna kola u Trnjanskoj cesti. Gradnja visokih objekata (viih od 9 etaa) nije doputena unutar prostornog koridora sredinje osi, izmeu zgrade NSK i Trnjanske ceste, odnosno unutar vizurnih linija Most slobode - crkva Sv. Marka i Most slobode Katedrala, sukladno propozicijama definiranim u Konzervatorskoj podlozi za detaljnije urbanistike planove sredinjeg prostora Trnja (oujak 2004). Ova mjera prikazana je na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE POVRINA u mjerilu 1:1000. Za gradnju ulinih objekata uz Aveniju Veeslava Holjevca ovim Planom je odreena obveza provedbe arhitektonsko-urbanistikog natjeaja; 8. Postupanje s otpadom
Planom se predvia sustav izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoenja otpada. Kod viestambenih i poslovnih graevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu graevina uz uvjet da je do istih na udaljenosti do 10 m omoguen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa. Lokacije za postavljanje posuda za sakupljanje posebnih vrsta otpada odredit e se izvan planiranih koridora prometnica na graevnim esticama viestambene ili poslovne gradnje i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rjeenja graevne estice. U kazeti C-21, sa sjeverne strane postojee trafostanice, omoguuje se izgradnja reciklanog dvorita za potrebe stanovnika naselja. Reciklano dvorite mora udovoljavati tehniko-tehnolokim uvjetima propisanim posebnim propisima i biti hortikulturno ureeno. Ukoliko pri realizaciji sadraja nije mogue zadrati postojee kvalitetno visoko zelenilo, ono mora biti nadomjeteno novim sadnicama u sklopu hortikulturnog ureenja estice. 9. 9.1. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli Zatita podzemnih voda
Mjere zatite podzemnih voda, osim u skladu s odredbama posebnih propisa, provode se: - izgradnjom javnog vodonepropusnog sustava odvodnje s odvoenjem otpadnih voda izvan zone vodocrpilita i obavezu prikljuenja svih planiranih graevina na isti; - trajnom obavezom kontrole vodonepropusnosti sustava odvodnje; - izgradnjom javnog vodoopskrbnog sustava i obavezom prikljuenja svih graevina na isti; - izgradnjom oborinske odvodnje u sklopu prometnica naselja s obaveznom ugradnjom dodatnih proistaa i odvoenjem otpadnih voda izvan zone vodocrpilita; - plinofikacijom naselja prirodnim plinom, odnosno izgradnjom CTS-a i obvezom prikljuenja planiranih graevina na iste; - kod koritenja prometnica, osim provoenja posebnih mjera zatite obavezno je i praenje utjecaja prometnice na stanje podzemnih voda; - sustavnim praenjem stanja podzemnih voda na podruju zone; - praenjem utjecaja postojeih tehnolokih procesa na podzemne vode.
46
odreivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete i osiguranjem prirodnog toka voda.
Na predmetnoj lokaciji, obzirom na blizinu crpilita (II vodozatitna zona), naroito se zabranjuje: - isputanje otpadnih voda na tlo i u podzemlje, rezervoari i pretakalita za naftu i naftne derivate i ostale za vodu tetne i opasne tvari; - odlaganje otpada bilo koje vrste, osim u nepropusne kontejnere smjetene na nepropusne povrine; - otvoreno uskladitenje i primjena kemijskih sredstava tetnih za tlo i vodu, za zatitu i rast bilja, za unitavanje korova, kao i sredstva za reguliranje i rast biljaka; - garairanje i servisiranje motornih vozila i strojeva za naftu i naftne derivate, osim na strogo kontroliranim nepropusnim prostorima; - uvoenje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju opasne tvari ili iste nastaju kao otpad; - skladitenje opasnog otpada, obrada i zbrinjavanje opasnog i neopasnog otpada; - izgradnja skladita nafte i naftnih derivata i benzinskih postaja; - izgradnja zdenaca izvan sustava javne opskrbe vodom 9.2. Zatita zraka
Mjere zatite zraka provode se: - plinofikacijom naselja i izgradnjom toplovoda, te samim time, s aspekta zatite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode, - planiranjem energetski uinkovite gradnje; - odreivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omoguavajui sadnju visoke i niske vegetacije. 9.3. Zatita tla
Mjere zatite tla provode se: - osiguravanjem istoe naselja i sprjeavanja zagaenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoenja komunalnog otpada, kao i izgradnjom nepropusnog sustava odvodnje. 9.4. Zatita od buke
Mjere zatite od buke provode se: - planiranjem namjene prostora, orjentacijom te gradnjom graevina u skladu s odredbama posebnih propisa; - formiranjem zatitnih zelenih pojaseva sadnjom visokog zelenila uz Slavonsku aveniju, Aveniju Veeslava Holjevca, planiranu Strojarsku ulicu i Ulicu Prisavlje; - planiranjem drvoreda u koridorima prometnica; 9.5. Zatita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
9.5.1. Zatita od poara i eksplozija Mjere zatite od poara i eksplozija provode se: osiguranjem vatrogasnih prilaza i povrina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. 35/94, 55/94 i 142/03), osiguranjem potrebne koliine vode za gaenje poara u skladu s odredbama Pravilnika o hidrantskoj mrei za gaenje poara (N.N. 8/06). Opskrba naselja protupoarnom vodom u iznimnim uvjetima rjeavat e se iz korita rijeke Save, mjerama spreavanja irenja poara na susjedne graevine: graevina mora biti udaljena od susjednih graevina najmanje 4m ili manje ako se dokae uzimajui u obzir poarno
47
optereenje, brzinu irenja poara, poarne karakteristike materijala, veliinu otvora na vanjskim zidovima i dr., da se poar ne moe prenijeti na susjedne graevine ili mora biti odvojena od susjednih graevina poarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u sluaju da graevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov) nadvisuje krov najmanje 0,5m ili zavrava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti duine najmanje 1m neposredno ispod pokrova krovita, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na duini konzole. Pristupni putevi za vatrogasna vozila su kolne, kolno-pjeake i pjeake povrine u naselju preko kojih je osiguran pristup do svake pojedine kazete. Propisani broj i razmjetaj pristupa i povrina za operativni rad vatrogasnih vozila kao i druge mjere zatite od poara odrediti e se detaljnijom razradom svake pojedine kazete u skladu s odredbama posebnih propisa. 9.5.2. Zatita i sklanjanje stanovnitva Za potrebe spaavanje i evakuacije stanovnitva i imovine osigurati e se prohodnost ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa ruenja te obavezom da, ukoliko je meusobni razmak graevina manji od h1/2 +h2/2 + 5 m, projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih graevina otporna na ruenje od elementarnih nepogoda i da u sluaju ratnih razaranja nee u veem opsegu ugroziti ivote ljudi i izazvati oteenja na drugim graevinama. Zatita stanovnitva od ratnih opasnosti provest e se gradnjom sklonita osnovne zatitne otpornosti 100 kPa. Naelni razmjetaj sklonita u prostoru i njihova dostupnost, te okvirni kapaciteti prikazani su na kartogramu unutar grafikog prikaza 3. UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE POVRINA. Odreivanje kapaciteta sklonita potrebno je izvriti u skladu s odredbama posebnih propisa: broj skloninih mjesta za potrebe stanovanja odreuje se za broj stanara, s time da ne moe biti manji od 1 skloninog mjesta na 50 m2 brutto stambene povrine. broj skloninih mjesta za poslovne sadraje odreuje se za 2/3 broja zaposlenih u najveoj smjeni, a prema normativu od 30 m2 / 1 zaposleni; potrebe skloninih mjesta za predkolsku ustanovu i osnovnu kolu procijenjuju se za 2/3 planiranog broja djece, odnosno uenika, te broja zaposlenih. Okvirne potrebe skloninih mjesta procijenjuju se temeljem mogueg GBP-a, a iznose 9661 mjesta. Konani kapaciteti pojedinih sklonita odredit e se kroz detaljniju prostornu razradu temeljem GBP-a koji e se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa. Obuhvat plana podijeljen je u pet proraunskih zona temeljem kojih je definiran razmjetaj sklonita, a prikazano je na kartogramu unutar grafikog prikaza 3. UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE POVRINA. Potrebe skloninih mjesta za visoku gradnju osiguravaju se gradnjom sklonita unutar pojedine kazetebloka. Potrebe skloninih mjesta za svaki pojedini zahvat u prostoru unutar pojedine kazete-bloka osiguravaju se gradnjom sklonita potrebnog kapaciteta unutar pojedinog zahvata u prostorugraevne estice. Potrebe skloninih mjesta u blokovima i kazetama gdje su planirani DPU-a osiguravaju se gradnjom sklonita u svakom od njih. Sklonita se mogu graditi u sklopu graevina ili izvan njih, te ispod javnih zelenih povrina. Sklonita se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit e u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.
10. 10.1.
Mjere provedbe plana Obveza izrade detaljnih planova ureenja
Planom se predvia izrada Detaljnih planova ureenja. Na kartografskom prikazu 4.b PROCEDURE URBANO-PROSTORNOG UREENJA, u mjerilu 1:1000, prikazan je obuhvat podruja za koja su predviene izrade Detaljnih planova ureenja blok C-1, C-2, C-3, C-4, C-5, B-6.
48
10.2. Detaljno ureenje izdvojenih prostornih cjelina - kazeta Za sve kazete u kojima je predviena nova visoka izgradnja, koje su odreene i prikazane na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORITENJA I UREENJA POVRINA, u mjerilu 1:1000, ovog plana obavezna je preparcelacija zemljita. Najmanji zahvat za koji je potrebno izraditi cjelovito prostorno i programsko rjeenje odreen je u tokama 3. i 4. ovih odredbi. 10.3. Obveza provedbe arhitektonsko-urbanistikih natjeaja
Na podruju obuhvata Plana odreene su zone za ije ureenje i oblikovanje pojedinih graevina postoji obveza provedbe arhitektonsko-urbanistikih natjeaja (u skladu sa odrednicama GUP-a) s ciljem dobivanja to kvalitetnijeg prostorno - funkcionalno - oblikovnog rjeenja. Ureenje poteza uz Slavonsku aveniju i Aveniju Veeslava Holjevca od presudnog je znaenja za kontroliranu promjenu karaktera naselja Staro Trnje kao i za oblikovanje primarnih gradskih veduta naroito sredinje osi grada Zagreba. Zone su prikazane na kartografskom prikazu 4.NAIN I UVJETI GRADNJE 4.2. PROCEDURE URBANO-PROSTORNOG UREENJA, u mjerilu 1:1000, i odnose se na: - kazete A1, A-2, A-3 i A-4 uz Aveniju Veeslava Holjevca; - blokovi B-1, B-2, B-3-Z1-3, B- 6, B- 7, uz Slavonsku Aveniju; Za graevine javne i drutvene djelatnosti definiran je obuhvat arhitektonsko-urbanistikog natjeaja i odnosi se na: - kazeta D-1- javna namjena. - kazeta D5-1- osnovnokolska ustanova (samo u sluaju zamjenske gradnje). - kazeta D5-2-osnovnokolska ustanova - kazete D4-2, D4-3- predkolske ustanove Obuhvatom arhitektonsko-urbanistikog natjeaja za kazete A1,A-2, A-3 i A-4, uz Aveniju Veeslava Holjevca, mora biti sagledano i urbanistiko rjeenje cijelog poteza (od produene Ulice Prisavlje do Slavonske avenije). Predmet natjeaja je artikulacija spoja naselja Staro Trnje s Avenijom Veeslava Holjevca u komunikacijskom, oblikovnom i sadrajnom smislu vodei pri tome rauna na razliite nivelete Trnjanske ulice i Avenije Veeslava Holjevca, uz obavezno hortikulturno rjeenje. Obuhvatom arhitektonsko-urbanistikog natjeaja za kazete blokove B-1, B-2, B-3, B-6, B-7 uz Slavonsku Aveniju, mora biti sagledano i urbanistiko rjeenje dijela poteza Slavonske avenije najmanji obuhvat je blok u kojem se nalazi kazeta kako bi se afirmirala prepoznatljivosti pojedinih blokova, kako bi se ostvarila izraajna cjelovitost poteza koji nagovjetava pripadnost naselju Staro Trnje s naglaskom na glavne pristupne pravce javnim sadrajima naselja Staro Trnje. Propozicije za provedbu urbanistiko-arhitektonskih natjeaja odreene su tekstualnim i kartografskim prikazima ovog Plana. Programe za provedbu urbanistiko-arhitektonskog natjeaja verificira nadleni Gradski ured. 10.4. Druge mjere Na podrujima za koja je propisana obveza donoenja provedbenih dokumenata prostornog ureenja i provedba urbanistiko-arhitektonskih natjeaja oznaenih na kartografskom prikazu 4b) Procedure urbano-prostornog ureenja, a graevine su, prema namjeni, u skladu s namjenom utvrenom Generalnim urbanistikim planom omoguuje se: 1. u graevinama stambenih odnosno stambeno-gospodarskih namjena: - prenamjena i funkcionalna preinaka postojeih graevina; - rekonstrukcija i zamjenska gradnja te gradnja na podrujima gdje je to omogueno urbanim pravilima ove odluke; - rekonstrukcija individualnih graevina ne s vie od tri stana, s poveanjem postojeeg GBPa do 20%, na podrujima gdje to urbanim pravilima ove odluke nije omogueno; 2. u graevinama drugih namjena (gospodarskim graevinama, graevinama javne i drutvene namjene, komunalnim i prometnim te prateim graevinama i sl.): - rekonstrukcija graevina do 10 m2 GBP-a za graevine do 100 m2 GBP-a, i do 20% ukupnog GBP-a za vee graevine, ali ne vie od 500 m2 GBP-a, jednokratno, ukoliko je neophodno za funkcionalno i oblikovno poboljanje graevine, odnosno dovrenje graevine.
49
Do donoenja plana, odnosno provedbe urbanistiko - arhitektonskog natjeaja, mogua je rekonstrukcija i zamjenska gradnja ulica i infrastrukturnih graevina, promjena namjene graevine, gradnja i rekonstrukcija tehnolokog procesa i gradnja graevina javne namjene, ulica i infrastrukturnih graevina s pripadajuom mreom uz suglasnost nositelja izrade plana. Do donoenja plana, odnosno provedbe urbanistiko-arhitektonskog natjeaja, mogua je rekonstrukcija postojeih graevina u skladu s lankom 56. ove odluke.
50
II. GRAFIKI DIO
0. 1. 2.
3. 4.
POSTOJEE STANJE KORITENJE I NAMJENA POVRINA PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA 2.1.1. PROMET I FAZA 2.1.2. PROMET II FAZA 2.2 POSTOJEE STANJE INFRASTRUKTURE 2.3 PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE POVRINA NAIN I UVJETI GRADNJE 4.1 NAIN I UVJETI GRADNJE 4.2. PROCEDURE URBANO-PROSTORNOG UREENJA
1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000 1:1000
51
III. OBAVEZNI PRILOZI
Obrazloenje Izvod iz GUP-a grada Zagreba (SGGZ 16/07,02/08-ispr., 06/08-ispr.,08/08-ispr., 15/08-ispr.,19/08-ispr.,08/09 i 11/09-ispr.) Popis propisa koji su potivani u izradi Plana Zahtjevi i miljenja iz lanka 79. I lanka 94. Zakona o prostornom ureenju i gradnji Izvjee o prethodnoj raspravi Evidencija postupka izrade i donoenja Plana
52
OBRAZLOENJE
1. POLAZITA
Polazita, ciljevi i programske smjernice za izradu Urbanistikog plana ureenja Staro Trnje, Savica, za zonu Prisavlje - Ulica V. Rudjaka - planirana Strojarska odreeni su Programom za izradu Plana koji je izradio Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba, a na temelju ega je, uz uvaavanje definirane pravne osnove, Gradska skuptina Grada Zagreba, na 11. sjednici 20. travnja 2010. godine, donijela Odluku o izradi Urbanistikog plana ureenja Staro Trnje, Savica, za zonu Prisavlje - Ulica V. Rudjaka - planirana Strojarska (Slubeni glasnik Grada Zagreba 8/2010) . 1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti podruja u prostoru grada
Prostor obuhvata Urbanistikog plana ureenja Staro Trnje, Savica, za zonu Prisavlje - Ulica V. Rudjaka - planirana Strojarska dio je ireg podruja gradske etvrti Trnje. Prostor je veliine cca 36,5 ha i predstavlja nekadanji periferijski dio Zagreba, itljive je ruralne morfologije, a danas u gradu Zagrebu zauzima vaan sredinji dio gradskog okolia iznimnog metropolitanskog potencijala. Prostor je rezultat spontane izgradnje koja datira s kraja 19. i prve polovice 20. stoljea.
Zrani snimak podruja obuhvata Plana Urbanistiki plan ureenja donosi se za podruje koje je omeeno: - sa sjeverne strane junim rubom kolnika Slavonske avenije izmeu Avenije Veeslava Holjevca i raskrija Kruge, - s istone strane istonom regulacijskom linijom Generalnim urbanistikim planom grada Zagreba planirane prometnice smjera sjever - jug koja spaja Slavonsku aveniju i tzv. produenu Ulicu Prisavlje, tzv. produena Ulica Kruge, - s june strane junom regulacijskom linijom koridora planirane produene Ulice Prisavlje izmeu Avenije veeslava Holjevca i tzv. produene Ulice Kruge, - sa zapadne strane istonim rubom kolnika Avenije Veeslava Holjevca.
53
Granica obuhvata Urbanistikog plana ureenja Staro Trnje, Savica, za zonu Prisavlje - Ulica V. Rudjaka - planirana Strojarska (u daljnjem tekstu: Plan) oznaena je na svim kartografskim prikazima. 1.1.1. 1.1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Prirodna obiljeja
Reljef Reljefne karakteristike prostora tipine su za lokaciju u dosegu rasprostiranja savske ravnice. Teren je preteito ravan. Visinske kote terena unutar obuhvata plana nalaze se na koti 112,40 - 114,60 mnm. Slavonska avenija i Avenija Veeslava Holjevca vie su od promatranog podruja. Krianje tih dviju prometnica, uz sjeverozapadni rub obuhvata Plana, nalazi se na visini od 116,4 mnm. Ulica Hrvatske bratske zajednice od krianja se penje prema mostu Slobode, te se na jugozapadnom rubu obuhvata Plana nalazi na visini 119,5 mnm. Tlo Geoloki sloj podruja izgrauju najmlai nanosi Save koji pripadaju I. savskoj terasi. Sastoji se iz glavnog sloja ljunka i pjeskovito-glinovitog sloja iznad ljunka. Sloj ljunka implicira dobru nosivost za gradnju. Seizminost podruja je VIII stupnja po MCS skali. Pojava podzemnih voda je na dubini cca 110,00 mnm to u odnosu na kote terena u prosjeku iznosi od 2 do 5 m od povrine terena. Smjer toka vode je od Save prema sjeveroistoku. Pedoloki sloj potpuno je izmijenjen i u odnosu na planiranu namjenu nema utjecaja na posebna ogranienja ili mogunosti u oblikovanju sadraja predvienih ovim Planom, izuzme li se obveza zadravanja Generalnim urbanistikim planom grada Zagreba odreenog postotka prirodnog tla. Klima Mikroklimatske karakteristike prostora u odnosu na klimu podruja Grada nemaju posebnih odstupanja i tipine su za izgraenu sredinu optereenu oneienjima od okolnih gradskih prometnica velikog intenziteta koritenja, posebno na rubovima obuhvata Plana. Strujanje zraka prema podacima Opservatorija Gri dominantno je iz sjeveroistonog, a rjee iz jugozapadnog smjera s uestalom pojavom jugoistonih vjetrova iz doline prema Medvednici i obrnuto sjeveroistonih vjetrova od Medvednice prema gradu. Vegetacija Unutar obuhvata Plana nema vrijednih zelenih povrina koje je potrebno tititi posebnim mjerama. Tipoloki je dominantan jedan tip zelenih povrina a to su okunice ureene kao utilitarni vrtovi (vonjaci i povrtnjaci). Krajobraz Podruje obuhvata Plana nalazi se uz vaan urbani i vizurni pravac sredinje gradske osi sjever - jug, te kao takvo ima utjecaja na percepciju sredinjeg dijela povijesne jezgre Grada. Prostor unutar obuhvata Plana, kao odraz prirodnih i stvorenih oblika izloenih pogledu, prepoznaje se kao dio mozaika ireg urbanog gradskog prostora nedovrene transformacije s jasnim tragovima strukture predgraa (male parcele, substandardna gradnja, uski ulini profili, utilitarne okunice). Kao kontrast, segmentarno i nesustavno, u ovu substandardnu matricu ugrauju se graevine kolektivnog stanovanja ponegdje s prateim poslovnim sadrajima i okunicama formiranim kao pristupima podzemnim garaama ili kao parkiralitima neprepoznatljivog urbanog standarda. Ovaj strukturni uzorak trnjanskog prostora gotovo je paradigmatski prisutan juno od Ulice grada Vukovara prema Savi: moe se definirati kao pitoreskni i kaotian unutar sebe, gotovo homogene urbane strukture (graen od istih ili slinih elemenata na slinim ili istim udaljenostima) i bez ikakvog odnosa prema okolnom kontekstu kojega obiljeavaju reprezentativni javni i poslovni sadraji i prometnice izrazitog intenziteta.
54
1.1.1.2.
Postojea gradnja
Prostor obuhvata Plana sa sjevera i zapada je omeen izrazito jakim prometnim pravcima Slavonske avenije i Ulice Hrvatske bratske zajednice. S istoka granii s urbanistiki jasno definiranom strukturom Humboltovog stambenog naselja, a s juga se jo uvijek nadovezuje na doprirodni ambijent rijeke Save, to je specifina odlika ovog prostora. U neposrednoj blizini nalazi se kompleks HRT-a te kompleks Nacionalne i sveuiline knjinice, dvije institucije nacionalnog znaaja. Postojea izgradnja na predmetnom podruju zastupljena je kao preteito stambena, a veinom je rije o individualnoj obiteljskoj izgradnji. Iznimka su ugraene viestambene graevine u Trnjanskoj ulici, te nekoliko viestambenih graevina unutar naselja realiziranih u proteklih nekoliko godina. Izgradnju unutar obuhvata Plana karakterizira razliita kvaliteta i veliina. Unutar prevladavajue stambene namjene pratei sadraji ugostiteljstva, trgovine (dnevna opskrba, drvni materijal, autosalon), servisa i usluga (klesarska radnja), uredski prostori i sl., locirani su preteito uz glavne tokove aktivnosti u naselju (Trnjanska cesta i Starotrnjanska ulica, djelomino uz Krinu cestu i Drinsku ulicu). U Trnjanskoj cesti nalazi se osnovna kola, veterinarska stanica, mjesna samouprava i izvan obuhvata veslaki klub. Takoer, treba spomenuti poslovno-skladini prostor uz planirani koridor produene ulice Prisavlje. Unutar obuhvata Plana nalazi se i 110 kV trafo-stanica 4TS Savica. Prema tipologiji i visini zateena izgradnja je samostojea, poluugraena ili ugraena, visine od 1E do 2E s potkrovljem, dok su najnovije graevine tokasto rasporeene, visine 4E do 6E. Uz krianje Ulice Hrvatske bratske zajednice i Slavonske avenije izgraena je poslovna graevina koja se sastoji od dvije dilatacije visina 6E i 9E. U kontaktnom prostoru istono od promatranog prostora nalazi se tzv. Humboltovo naselje viestambenih graevina visine 3E, danas u graevinski vrlo loem stanju. U predmetnom prostoru nema vrijednih zelenih povrina koje je potrebno tititi posebnim mjerama. Tipoloki je dominantan jedan tip zelenih povrina a to su okunice ureene kao utilitarni vrtovi (vonjaci i povrtnjaci). Postojea parcelacija je usitnjena i u najveoj mjeri neprikladna za kvalitetnije osmiljavanje prostora. 1.1.2. Prostorno razvojne znaajke
Podruje obuhvata Plana danas je preteito izgraeno na nain koji je na tipolokoj, graditeljskoj i arhitektonsko-oblikovnoj razini u dijelu neprimjeren poloaju koji podruje zauzima u Gradu. Izgradnja prostora obuhvata Plana u najveoj mjeri je rezultat spontane izgradnje koja se dogodila krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljea, a koju karakterizira povijesna, spontana struktura nepravilnih ulica i gradnja nastala na ruralnoj parcelaciji. Suvremenu sliku Trnja u cijelosti tvore dvije urbane strukture: spontanapovijesna i novoplanirana. Uz neartikulirana, zateena bespravna i nedovrena podruja postoje i dovreni prostori novih naselja (Savica, Sigeica), izvedeni detalji reprezentativnog grada (ideja centralne osi), fragmenti internacionalnog CIAM-ovskog urbanizma (potez izmeu Ulice Lavoslava Ruike i Ulice grada Vukovara), te novo naselje izraslo na zateenoj matrici (Vrbik). Slijedom toga, trnjanski prostor danas predstavlja fragmentirani grad sa kontinuitetom diskontinuiteta. Potencijal i vrijednost poloaja Starog Trnja oituje se na nekoliko razina prema kojima je taj mikrourbani teritorijalni segment sastavnicom ukupne predodbe o gradu: - poloaj uz centralnu metropolitansku os sjever-jug - pozicija koja u irem okruenju sadri vane akcente zagrebakog urbanog standarda i metropolskog identiteta: kompleks Hrvatske radio-televizije, Nacionalna i sveuilina knjinica, Koncertna dvorana 'Vatroslav Lisinski', niz visokoobrazovnih institucija - mjesto kontakta povijesnog Donjeg grada i Novog Zagreba - neposredna blizina prisavskog prostora - potencijalno najatraktivnija dionica na kontaktu grada s rijekom, osmiljena kao podruje izrazite koncepcijske varijabilnosti koje se razmatra cjelovito 's pozicije rijeke' a ne s pozicije jednog gradskog fragmenta Sava kao projekt; blizina prisavskog prostora definirana je kao mjesto budueg razvoja sadraja od najvee vanosti za grad i Republiku Hrvatsku (recentna je inicijativa za izgradnju kompleksa zgrada Vlade RH u blizini predmetnog podruja).
55
Ogranienje za vieznaenjske razvojne prostorne procese na podruju Starog Trnja predstavlja postojea usitnjena parcelacija i vlasnika struktura, ali i suprotstavljeni interesi u prostoru koji do sada nisu bili na zadovoljavajui nain prepoznati niti artikulirani. Navedeno je bilo razlogom pojavljivanja proceduralnih problema u izradi i donoenju provedbenog dokumenta prostornog ureenja Urbanistiki plan ureenja 'Staro Trnje, Savica, za zonu Prisavlje Ulica V. Rudjaka planirana Strojarska'. Planom se prostor detaljnije razrauje od 2004. godine, a do 2007. godine unutar obuhvata nalazilo se i tzv. Humboltovo naselje (naselje zapadno od Ulice Vladimira Rudjaka), koje je, na temelju izmjene GUP-a grada Zagreba, poslije izostavljeno iz obuhvata Plana. Dosadanja urbano-planska razrada prostora temeljila se na odredbama Zakona o prostornom ureenju (NN br. 30/95, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a sudjelovanje javnosti bilo je regulirano i omogueno na temelju odredbi Uredbe o javnoj raspravi u postupku donoenja prostornih planova (NN 101/98). S vremenom, kroz postupke provedenih javnih rasprava za pojedinane prijedloge Plana, pokazalo se da javnost, a posebice domicilno stanovnitvo, nije bilo angairano na zadovoljavajui nain. Vaei Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11) omoguuje izradu niza specijalistikih studija posebnih strunih podloga sa svrhom postavljanja strune osnove za definiranje ciljeva i programskih polazita za izradu dokumenta prostornog ureenja (l. 78. Zakona). Navedeno omoguuje prihvatljiviji i kvalitetniji angaman zainteresirane javnosti za detaljniju planersku razradu predmetnog prostora, a posebice angairanje korisnika domicilnog stanovnitva i potencijalnih investitora u kreiranju odrivog stambenog naselja. Slijedom toga, navedeno je omogueno i za predmetni prostor i ugraeno u Odluku o izradi Urbanistikog plana ureenja Staro Trnje, Savica, za zonu Prisavlje - Ulica V. Rudjaka - planirana Strojarska (Slubeni glasnik Grada Zagreba 8/2010). Za potrebe izrade plana izraene su: Prometna studija (izraiva Elipsa d.o.o.) i Socioloka studija (izraiva Filozofski fakultet u Zagrebu).
Trnje se smatra jednim od urbano-planski najrazraenijih dijelova prostora grada Zagreba s nizom izraenih studija i natjeajnih radova koji su promiljali i problematizirali poloaj Trnja unutar gradske strukture, to ipak nije rezultiralo kontinuitetom sustavne izgradnje i/ili reizgradnje prostora, odnosno implementacijom planskih rjeenja u prostor. Od referentne dokumentacije za cijeli prostor Trnja ili njegov centralni prostor, dijelom kojeg je i prostor koji je u obuhvatu ovog Plana, moe se izdvojiti sljedee: Meunarodni natjeaj 'Urbanistiki plan Zagreba' (1930.), Generalni regulacioni plan za grad Zagreb (Vlado Antoli, Josip Seissel, 1937.), Regulacioni plan i Direktivna regulaciona osnova (Vlado Antoli, 1953.), Rjeenje centralnog poteza od Zrinjevca do Save (Zdenko Kolacio, Zdenko Sila, 1956.), Urbanistiki program (1965.), Idejno urbanistiko rjeenje Trnja (1965.), Natjeaj za urbanistiko rjeenje sredinjeg prostora grada (1969),
56
Natjeaj za urbanistiko rjeenje Trnja (1970.), Generalni urbanistiki plan grada Zagreba (1971.), Detaljni urbanistiki plan centra (sredinja os, 1974.), Natjeaj za centralni gradski prostor Trnja, Novog Zagreba i priobalja Save (1981.), Provedbeni Plan krnjug (1988., nikad usvojeno), Natjeaj za oblikovanje prostora Hrvatske Bratske Zajednice i Sredinjeg trga u Zagrebu (1992.), Regulacijski plan Trnja (Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zatitu okolia, 1996., nikad usvojeno) Studije koje su prethodile izradi Regulacijskog plana Trnja su sljedee: Trnje - nova urbana morfologija (Borislav Doklesti, Ivan imek i Vladimir Mattioni, 1993.), Trnje prostorna sintaksa (Tatjana Jovanovi, 1994.), Gradska autocesta studija redesigna prostora gradskog autoputa (Borislav Doklesti, 1994.), Sava izmeu Zagreba (Kreimir Ivani, 1994.), Dom u Trnju (Ivan imek, 1994.), Okviri metropole (Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zatitu okolia, The Berlage Institute Amsterdam, 1995.). 1.1.3. 1.1.3.1. Infrastrukturna opremljenost Prometna mrea
Prostor obuhvata Plana ima vrlo povoljan geoprometni poloaj u prostoru grada. Granice obuhvata sa tri strane su odreene prometnicama visoke i vrlo visoke razine usluge. Zapadno od podruja obuhvata Plana prolazi Ulica Hrvatske bratske zajednice, sjeverno Slavonska avenija, a istono ulica V. Rudjaka. Prema Odluci o razvrstavanju u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste ((N.N. 54/08, 122/08, 13/09, 104/09 i 17/10) Ulica Hrvatske bratske zajednice i Slavonska avenija razvrstane su kao upanijske ceste (C 1032 (HBZ) i C 1035 (Slavonska avenija), a Ulica Kruge, Trnjanska, Starotrnjanska, Drinska i Krina, lokalne ceste (LC 10104 (Kruge) i LC 10106 (Trnjanska, Starotrnjanska, Drinska i Krina)). Unutar podruja obuhvata Plana postoji izgraena ulina mrea s prateom komunalnom infrastrukturom koju karakterizira: - najvei dio ovih ulica svojim profilom ne zadovoljava uvjete za sigurno odvijanje prometa i polaganje vodova komunalne infrastrukture - neureene prometnice na nekonzistentnim koridorima, - stambene ulice i pristupi esto se realiziraju nakon graevinske strukture i uglavnom su nedovrene, nezadovoljavajuih prometno - tehnikih karakteristika podreenih vlasnikim odnosima i konfiguraciji terena, - mrea u naselju je 15 puta manje optereena od avenija, a to ukazuje da male aktivnosti, - nema pjeakih komunikacija, - promet u mirovanju je na javnim povrinama, - javni gradski prijevoz organiziran je kao autobusni prijevoz u Slavonskoj aveniji i Ulici Hrvatske bratske zajednice.
57
Prometno optereenje zone obuhvata Plana je (voz/24h):
irine prometnica (koridora) u postojeem stanju:
58
1.1.3.2.
Komunalna infrastruktura
Podruje obuhvata komunalno je opremljeno instalacijama: vodoopskrbe, odvodnje, plina, telefona, elektroopskrbe i toplovoda. Magistralni vodovi su, u pravilu, postavljeni u koridore obodnih prometnica. Postojea komunalna infrastrukturna mrea prikazana je na kartografskom prikazu 2.2. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, POSTOJEE STANJE INFRASTRUKTURE, 1:1000. Unutar podruja obuhvata Plana i u obodnom kontaktnom podruju poloeni su slijedei vodovi komunalne infrastrukture: Telekomunikacijska mrea Unutar obuhvata Plana, u dijelu koridora postojeih ulica, danas postoje izvedeni korisniki i spojni vodovi distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK). Preko njih su u najveoj mjeri prikljuene postojee i novoizgraene graevine. Na podruju obuhvata nije postavljena nijedna bazna stanica za potrebe mobilne mree. U sjeveroistonom dijelu obuhvata nalazi se graevina udaljenog pretplatnikog stupnja (UPS). Vodoopskrba U Slavonskoj aveniji poloen je cjevovod promjenjivog profila od 1100 mm do 1000 mm, a u Ulici Hrvatske bratske zajednice poloen je cjevovod 1000 mm. Unutar obuhvata Plana, u koridorima postojeih ulica (Trnjanska, Starotnjanska, Drinska, Krina...), izvedeni su vodoopskrbni cjevovodi razliitih profila (125, 110, 100, 80 i 50mm.) i od razliitog materijala. Odvodnja Unutar obuhvata Plana, u koridorima postojeih ulica, postoji izvedena kanalizacijska mrea. U kontaktnom obodnom prostoru, Slavonskoj aveniji poloen je kanalski kolektor profila 400/333 cm, a u Ulici Trnjanski nasip kanalski kolektor 280/218. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda omoguena je mjeovitim sustavom. Ulini kolektori, kuni prikljuci, revizijska okna i spojevi prikljuaka na kolektore su mjestimino u graevinski neprimjerenom stanju, to omoguuje pojave eksfiltracije i infiltracije. Plinoopskrba Unutar obuhvata Plana provedena je plinofikacija prirodnim plinom stambenih i poslovnih graevina tako da je u koridorima postojeih ulica izvedena niskotlana plinska mrea. Osim niskotlane plinske mree, u koridoru Trnjanske ulice i u koridoru Slavonske Avenije, izveden je VTP DN300. Elektroopskrba U zoni zahvata nalazi se 110 kV elektroenergetski kabel 4KV 3 koji povezuje transformatorske stanice 4TS 13 Savica i 4TS 28 TE TO Kueveka, te srednjenaponska elektroenergetska mrea naponske razine 10 i 20 kV. Unutar obuhvata Plana nalazi se pet transformatorskih stanica naponskih razina 10 (20) 0,4 kV i jedna 110 kV 4TS Savica. Meusobno su povezane srednjenaponskim kabelima te pripadajuim niskonaponskim konzumnim i kabelima javne rasvjete. Dio potroaa unutar obuhvata Plana opskrbljen je elektrinom energijom putem elektronadzemne mree. Toplovod Unutar obuhvata Plana, u sjeverozapadnom dijelu u koridoru Slavonske avenije, te trasom planirane ulice izmeu planirane Strojarske ulice i Ulice V. Rudjaka prolazi trasa magistralnog toplovoda dimenzija DN 800/850, 2 x DN 700, 2 x DN 600, te toplovod dimenzije 2 x DN 125.
59
1.1.4.
Zatiene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
Na prostoru obuhvata Plana prema Konzervatorskoj podlozi to je sastavni dio Generalnog urbanistikog plana grada Zagreba, ne postoje zatieni ili evidentirana nepokretna kulturna dobra, odnosno objekti kulturne batine. Treba, meutim, naglasiti da zapadni dio unutar obuhvata Plana artikulira prostor uz znaajan urbani i vizurni pravac sredinje gradske osi sjever-jug, te kao takvo ima vaan utjecaj na kvalitetu percepcije sredinjeg dijela povijesne jezgre Grada, zatienog kulturnog dobra, a to je ujedno i prostorni orijentir koji se nalazi izvan rubova obuhvata ovog Plana. U smislu zakona o Zatiti prirode u prostoru obuhvata ne postoje posebno vrijedne i zatiene krajobrazne i prirodne vrijednosti, odnosno zelene povrine koje bi Planom trebalo zatititi ili na koje bi se trebalo nadovezati hortikulturno rjeenje novoplaniranih javnih zelenih povrina. Ipak, posebnost prostora je kontakt s doprirodnim ambijentom rijeke Save, sastavnicom ekoloke mree. 1.1.5. Obveze iz planova ireg podruja
Podruje obuhvata Plana se nalazi unutar obuhvata Generalnog urbanistikog plana grada Zagreba ( u daljnjem tekstu: GUP) kojim su za predmetno podruje utvrene slijedee planske obveze: 1.1.5.1. Koritenje i namjena prostora
Prema Kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena prostora u mjerilu 1:5000, unutar obuhvata plana planirane su povrine: M - mjeovita namjena, M2 mjeovita preteito poslovna namjena, D5 javna i drutvena namjena kolska, Z1 javni park i IS - povrine infrastrukturnih sustava. Mjeovita namjena M Na povrinama mjeovite namjene mogue je graditi i ureivati prostore iz mjeovite - preteito stambene namjene - M1 i mjeovite - preteito poslovne namjene - M2. Provedbenim se dokumentima prostornog ureenja odreuje preteitost mjeovite namjene - M1 ili M2. Preteitost namjene definira se u odnosu na zonu, a ne na graevnu esticu. Na povrinama mjeovite namjene, (M1 i M2) potrebno je osigurati povrine igralita za djecu uzrasta: - do 6 godina - 4 m2 po djetetu, na podrujima gdje je predviena obveza izrade provedbenog dokumenta prostornog ureenja; - od 7 do 18 godina - 2 m2 po djetetu, na svim niskokonsolidiranim podrujima za koje se predvia nova regulacija na neizgraenom prostoru. Iznimno, na podrujima transformacije, definirat e se programom za izradu provedbenog dokumenta prostornog ureenja, nakon provedene analize ireg prostora o zadovoljenju potreba djece navedenih uzrasta, potujui mjere zatite i smjernice nadlenog tijela zatite, kada se ona nalaze unutar granica kulturnog dobra. Mjeovita - preteito stambena namjena - M1 Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene postojee i planirane graevine preteito su stambene, a mogui su i poslovni sadraji koji ne ometaju stanovanje. Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske graevine (stambene, javne i drutvene i iznimno poslovne namjene). Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene, mogu se graditi i ureivati prostori za: -prodavaonice robe dnevne potronje; -predkolske ustanove, kole; -ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi; -tihi obrt i usluge domainstvima; -politike, drutvene organizacije i sadraje kulture, vjerske zajednice; -pote, banke i sl.; -posebnu namjenu; -port i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledalita;
60
-portsko - rekreacijska igralita; -druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori, uredi i sl.); -ugostiteljsko - turistiku namjenu, hotel -javne garae; -parkove i djeja igralita; -trnice. Pratei sadraji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene graevine, a u zonama individualne i niske gradnje i u zasebnoj pomonoj graevini na graevnoj estici. Povrina prostora za pratee sadraje moe biti do najvie 30% GBP-a na graevnoj estici. Na zasebnim graevnim esticama mogu se graditi prodavaonice robe dnevne potronje, graevine javne i drutvene namjene, uredski prostori, ugostiteljsko-turistike namjene, hotel javne garae, diplomatska predstavnitva s mogunou gradnje rezidencijalne graevine, kongresni centri, portsko-rekreacijske povrine i igralita, manje elektroenergetske i komunalne graevine, te javne i zatitne zelene povrine. Na povrinama mjeovite -preteito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovaki centri, obrti, proizvodne graevine, skladita i drugi sadraji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi nain ometaju stanovanje. Postojei sadraji iz prethodnog stavka mogu se zadrati bez mogunosti irenja s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju. Mjeovita - preteito poslovna namjena - M2 Na povrinama mjeovite -preteito poslovne namjene postojee i planirane graevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadraji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada). Na tim se povrinama mogu graditi i jednonamjenske graevine (poslovne, javne i drutvene, iznimno stambene namjene). Povrine za preteito poslovnu namjenu smjetene su uz znaajnije gradske poteze i u sredinjim gradskim prostorima. Na povrinama mjeovite -preteito poslovne namjene, mogu se graditi i ureivati prostori za: -stanovanje; -pratee sadraje; -javnu i drutvenu namjenu; -trnice, gradske robne kue, hotele; -rad s komplementarnim sadrajima; -port i rekreaciju; -javne garae; -parkove i djeja igralita; -posebnu namjenu; -i druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju. Iznimno, na povrinama mjeovite -preteito poslovne namjene mogu se graditi i benzinske postaje. U gradskom sreditu unutar zatiene povijesne cjeline posebnim e se mjerama osigurati zatita stanovanja. Na povrinama mjeovite -preteito poslovne namjene, ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralitem, skladita kao osnovna namjena i graevine za preradu mineralnih sirovina. Javna i drutvena namjena kolska D5 Povrine javne i drutvene namjene - kolske (D5) namijenjene su gradnji kola. U svim graevinama javne i drutvene namjene mogu se ureivati prostori koji upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim graevinama. Na povrinama i graevnim esticama za javnu i drutvenu namjenu mogue je ureenje parkova i djejih igralita, a ne mogu se graditi stambene i poslovne graevine. Javni park - Z1 Javni park je javni neizgraeni prostor oblikovan planski rasporeenom vegetacijom i sadrajima temeljno ekolokih obiljeja, namijenjen etnji i odmoru graana. Funkcionalno oblikovanje parka odreuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloko - edukativno - estetskih i rekreativnih povrina, pa se parkovi
61
tipoloki dijele na gradske parkove, parkove etvrti ili susjedstva, trgove, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl. Tipoloki oblik parka odreuje nain i razinu opremljenosti sadrajima, graevinama i drugom opremom, to se odreuje urbanim pravilima ove Odluke. Gradnja graevina, sadraja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne povrine u cjelini, a odreena je urbanim pravilima GUP-a.
Povrine infrastrukturnih sustava - IS Povrine infrastrukturnih sustava su povrine na kojima se mogu graditi komunalne graevine i ureaji i graevine infrastrukture na posebnim prostorima i graevnim esticama, te linijske i povrinske graevine za promet. Na povrinama predvienima za gradnju komunalnih graevina i ureaja i graevina infrastrukture na posebnim prostorima grade se: - ureaji za kanalizaciju; - trafostanice; - plinske primopredajne mjerno-redukcijske stanice; - komutacijske graevine - graevine za druge komunalne i sline djelatnosti. Na povrinama predvienima za linijske, povrinske i druge infrastrukturne prometne graevine grade se i ureuju: - ulina mrea i trgovi s mogunou denivelacije; - parkiralita i garae s mogunou deniveliranog pristupa; - tramvajska mrea; - tramvajske i autobusne stanice s prateim sadrajima; - eljeznika (lakoinska) mrea; - mrea biciklistikih staza i traka; - pjeake zone, rampe, stubita, liftovi, putovi i sl.; - javne gradske povrine - tematske zone. Na povrinama infrastrukturnih sustava ne mogu se graditi stambene graevine.
1.1.5.2.
Uvjeti smjetaja graevina drutvenih djelatnosti
GUP-om su osigurani prostorni uvjeti smjetaja i razvoja sustava drutvenih djelatnosti: predkolskih ustanova, osnovnih i srednjih kola, visokih uilita, znanstvenih institucija, graevina kulture i porta, zdravstvenih i socijalnih ustanova, vjerskih graevina i drugih graevina javnog interesa. Vrsta i broj graevina drutvenih djelatnosti odreuju se mreom graevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda. Graevine drutvenih djelatnosti mogu se smjestiti na povrinama javne i drutvene, stambene, mjeovite - preteito stambene, mjeovite - preteito poslovne, gospodarske i portsko-rekreacijske namjene, te na javnim gradskim povrinama - tematskim zonama i na javnim i zatitnim zelenim povrinama. Uvjeti smjetaja graevina drutvenih djelatnosti odreeni su GUP-om na sljedei nain: Predkolske ustanove i osnovne kole Predkolske ustanove (djeje jaslice i vrtii) i osnovne kole planiraju se tako da pokriju potrebe odreenog podruja i da se stvore najprimjerenija gravitacijska podruja za svaku graevinu, a prema mrei za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda. Gravitacijska udaljenost za predkolske ustanove, u pravilu, iznosi 200-400m, a za osnovne kole 400600 m, ovisno o gustoi naseljenosti. Potrebe za predkolskim ustanovama i osnovnim kolama odreuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u odnosu na broj stanovnika. Prigodom gradnje predkolskih ustanova primjenjuju se sljedei normativi:
62
- broj djece predkolske dobi odreuje se sa 8% broja stanovnika, s tim da je obuhvat predkolskim ustanovama 76%; - veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura najmanje 30 m2 graevnog zemljita po djetetu, a iznimno 15 m2 po djetetu, uzimajui u obzir lokalne uvjete, - prostorni kapaciteti graevine odreuju se optimalno za 10 odgojnih skupina, odnosno 200 djece, a maksimalni kapaciteti za 1720 odgojnih skupina sa 340-400 djece; djeji vrti sa podrunim odjelima optimalno ima 30 odgojnih skupina sa ukupno 600 djece. Predkolske ustanove se grade sa najvie dvije nadzemne etae uz mogunost gradnje podzemne etae. Najmanja veliina graevne estice za gradnju predkolske ustanove iznosi 2000 m2. Prigodom gradnje osnovnih kola primjenjuju se sljedei normativi: - broj djece kolske dobi odreuje se sa 10% broja stanovnika; - broj uionica odreuje se tako da jedna uionica dolazi na 28 uenika, odnosno24 prema DPS; - veliina graevne estice za osnovnu kolu odreuje se tako da se osigura 30 m2 po ueniku, a iznimno 20 m2 po ueniku, u ve izgraenim gusto naseljenim podrujima, odnosno, u ve formiranim naseljima; - najvea veliina osnovne kole odreena je brojem od 896 uenika u najvie 32 razredna odjela ukoliko se radi o dvije smjene, te 560 uenika u 16 do 20 razrednih odjela ukoliko se radi o jednoj smjeni, to se utvruje kao standard koji se eli postii. Prigodom odreivanja lokacija za predkolske ustanove i osnovne kole mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza te sigurnost kretanja djece. Graevina mora biti planirana na kvalitetnom terenu.
1.1.5.3.
Uvjeti i nain gradnje stambenih graevina
Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, predvia se u zonama stambene - S, mjeovite M, mjeovite - preteito stambene - M1 i mjeovite - preteito poslovne namjene - M2, dok je u nekim zonama drugih namjena stanovanje zastupljeno iznimno kao pratei sadraj. Stambene graevine planiraju se kao visoke viestambene, niske i individualne graevine. Visoka stambena graevina: najmanje visine etiri nadzemne etae (najmanje suteren ili prizemlje, te tri kata); pojedinana nova graevina mora biti usklaena s karakteristinom kvalitetnom tipologijom i mjerilom okolne gradnje. Niska stambena graevina; visine etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat. Individualna stambena graevina: visine do najvie tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat. Graevine se mogu graditi samo uz rjeenje prikljuka na prometnu povrinu prema l. 38. Odluke GUP-a, prikljuaka na mreu za opskrbu elektrinom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda. Iznimno, individualne stambene graevine do 400 m2 GBP s najvie tri stana mogu se graditi s rjeenjem opskrbe vode prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u nepropusnu sabirnu jamu, ostalo prema prethodnom stavku. Omoguuje se rekonstrukcija i gradnja zamjenskih graevina prema odgovarajuim urbanim pravilima na izgraenim graevnim esticama, iako nemaju neposredan pristup s ulice ili pristupnog puta. Ovisno o lokalnim uvjetima, morfologiji i stupnju konsolidacije prostora definirani su uvjeti i nain gradnje stambenih graevina. Stambene graevine mogu se graditi kao: - samostojee graevine; - poluugraene graevine; - ugraene graevine; - graevine u nizu. Nain gradnje nove graevine odreuje se prema veliini i obliku graevne estice, odnosno prema zateenoj urbanoj matrici i tipologiji gradnje i urbanim pravilima ove odluke. Ako graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici, od te estice mora biti udaljena najmanje 3,0 m, ako urbanim pravilima ove odluke nije drugaije odreeno.
63
Kada urbana pravila doputaju, graevina moe biti udaljena manje od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m od mee susjedne graevne estice (ne odnosi se na meu prema javnoj povrini). U tom se sluaju na graevini ne smiju graditi otvori prema susjednoj graevnoj estici. Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraeni od staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom veliine do 60 x 60 cm. Ako je na postojeoj graevini uz meu izveden svjetlarnik, prigodom gradnje nove graevine na susjednoj graevnoj estici treba predvidjeti svjetlarnik na istom mjestu i, najmanje, istih dimenzija. Terase, otvorena stubita, balkoni, loe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne graevne estice. Ureenje prostora i nain gradnje stambenih i drugih graevina odreeni su urbanim pravilima Odluke. Odredbe iz prethodnih alineja odnose se na gradnju niskih i individualnih graevina svih namjena. Na graevnim esticama niskih i individualnih graevina mogu se, osim graevine za stanovanje ili stambeno-poslovne graevine, graditi pomone graevine s prostorima za rad, garae, spremita ogrjeva i druge pomone prostorije i, iznimno, nadstrenice. Pomona graevina moe biti samostojea, poluugraena i ugraena, visine najvie dvije nadzemne etae, pri emu je druga etaa potkrovlje bez nadozida. Graevni pravac pomone graevine je, u pravilu, iza graevnog pravca glavne graevine. Ako pomona graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici za njih vrijede ista pravila kao i za stambene graevine. Nadstrenica je namijenjena za natkrivanje parkiralita, terasa, stubita, ulaznih prostora, otvorenih povrina graevne estice i sl., najvee ukupne povrine 25 m2 na graevnoj estici, a na njezin smjetaj primjenjuju se pravila za pomone graevine. Nadstrenice i pomone graevine ne mogu se smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice. Graevna estica namijenjena preteito stanovanju ureivat e se na tradicionalan nain ureenja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonoga biljnog materijala. Prigodom visoke stambene gradnje graevna se estica ne moe ograivati. Graevna estica za gradnju niskih i individualnih graevina oblikuje se prema urbanim pravilima odluke. Terase i potporni zidovi grade se u skladu s reljefom i oblikovnim obiljejima naselja. Predvrtovi se planiraju najmanje u irini jedne treine graevne estice uz rubnu liniju rezervacije proirenja ulice, odnosno regulacijsku liniju ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje te se hortikulturno ureuje visokim i niskim zelenilom. Na graevnoj se estici mogu graditi: bazen, tenisko igralite i sl., a koji se ne uraunavaju u izgraenost graevne estice. Uline ograde se izrauju u kombinaciji vrstog materijala i ivice, visine do 1,5 m. Ograde izmeu graevnih estica su visine do 2,0 m, mjereno od nie kote konano zaravnatog terena. Svi elementi ureenja graevne estice ne mogu se smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice. Na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice mogue je urediti travnjak, bez sadnje visoke vegetacije, te minimalni potrebni pristup graevini. 1.1.5.4. Uvjeti utvrivanja trasa i povrina prometne mree
Ulina mrea i trgovi GUP-om grada Zagreba definirana je i kategorizirana osnovna mreu grada, a na predmetnom podruju to su sljedee prometnice: - Slavonska avenija i Ulica Hrvatske Bratske zajednice kategorizirane su kao gradske avenije; - Ulica Prisavlje produena i ulica Strojarska produena kategorizirane su kao glavne gradske ulice; - Trnjanska ulica, produena ulica Kruge, Lastovska (izvan obuhvata) kategorizirane su kao gradske ulice.
64
GUP-om grada Zagreba predvia se gradnja i ureenje osnovne uline mree, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklaen razvoj javnoga, pjeakog i biciklistikog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojee i formiranje nove mree javnih urbanih prostora. U planiranju, projektiranju, gradnji i ureenju trgova i uline mree osigurat e se propisane mjere zatite okolia. Takoer, predvia se gradnja i ureenje trgova kao vanih fokusa prometnih tokova, te arita otvorenoga javnog urbanog prostora; predvia se gradnja mostova kao prometnih graevina i kao graevina iznimnog znaenja za formiranje identiteta grada na rijeci. Osnovna ulina mrea Osnovna ulina mrea sastoji se od gradske autoceste, gradskih avenija, glavnih gradskih ulica i gradskih ulica. Za gradsku autocestu treba osigurati koridor ili rezervirati proirenje postojee ulice irine, najmanje, 80,0 m, za gradsku aveniju irine, najmanje, 40,0 m, za novu glavnu gradsku ulicu, najmanje, 26,0 m i za gradsku ulicu, najmanje, 18,0 m. U pravilu, irina prometne trake za gradske avenije i glavne gradske ulice iznosi 3.25 m, za gradske ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m. Raskrija na drugim dijelovima osnovne uline mree mogu biti denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe, a doputaju prostorne mogunosti. Prigodom gradnje gradskih avenija moraju se predvidjeti drvoredi, a drvoredi se mogu planirati i prigodom gradnje glavnih gradskih i gradskih ulica. Osnovna ulina mrea ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet. Novoplanirane ulice Novoplanirane ulice ne mogu biti ue od 9,0 metara, osim, iznimno, 7,5 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne graevine. Planirana slijepa ulica moe biti najvie duine do 180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretite za komunalna i druga vozila. Planirani pristupni put do graevne estice je najmanje irine 5,5 m ako se koristi za kolni i pjeaki promet, s tim da je njegova najvea duina 75 m i na njega se vee najvie pet individualnih stambenih graevina s najvie tri stana. Iznimno, planirani pristupni put put do graevne estice je najmanje irine 3,0 3,5 m ako se koristi za kolni i pjeaki promet i najmanje irine 1,5 m ako se koristi za pjeaki promet, s tim da je njegova najvea duina 50 m i na njega se mogu prikljuiti samo dvije individualne stambene graevine s najvie tri stana. Postojee ulice Kod postojeih ulica koje nisu u osnovnoj ulinoj mrei ucrtanoj na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet, potrebno je osigurati prostor rezervacije proirenja postojee ulice koji iznosi najmanje 4,5 m od osi prometne povrine, iznimno, 3,75 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne graevine. Omoguuje se rjeenje prikljuka graevinske estice na prometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proirenja postojee ulice prema prethodnom stavku ili prema kartografskim prikazima, uz uvjet da njena irina u naravi nije manja od: - 3,5m za individualne stambene graevine do 400m2 GBP s najvie tri stana; - 5,5m za ostale individualne i niske graevine, osim graevina u zonama G, I, K1, K2; - 9m za visoke graevine i graevine u zonama G, I, K1, K2. U ve izgraenim dijelovima grada s formiranim ulicama, udaljenost regulacijske linije ulice ne moe biti manji od 2,75 m od osi prometne povrine za dvosmjerni promet, odnosno 1,75 m za jednosmjerni promet. Pristupni put do graevne estice je najmanje irine 3,0 m ako se koristi za kolni i pjeaki promet i najmanje irine 1,5 m ako se koristi za pjeaki promet, s tim da je njegova najvea duina 50 m i na njega se mogu prikljuiti samo dvije obiteljske kue. Iznimno, pristupnim se putom mogu smatrati postojee pjeake stube. Mjere provedbe Ulice se mogu graditi etapno i po duini i irini.
65
Graevna estica ulice moe biti i ira od koridora ulice, zbog prometno - tehnikih uvjeta kao to su: formiranje raskrija, prilaza raskriju, autobusnih ugibalita, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl. Graevna estica ulice moe biti ua od planiranog koridora ulice, ukoliko je prometno tehniko rjeenje uklopivo u cjelovito rjeenje koridora ulice u punom profilu. Raspored povrina unutar profila ulice odreivat e se na temelju potreba i mogunosti, te prema odredbama ove odluke. Osim trgova, uline mree, prometnih graevina i povrina ucrtanih na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet omoguuje se gradnja i ureenje i drugih trgova, uline mree te prometnih graevina i povrina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog ureenja. Prigodom gradnje trgova, uline mree, prometnih graevina i povrina, na prostorima na kojima na temelju odluke postoji obveza donoenja provedbenog dokumenta prostornog ureenja potrebno je za njih osigurati u pravilu 25 - 30% povrine od povrine obuhvata provedbenog dokumenta prostornog ureenja Parkiralita i garae Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta (broj PGM) za stambenu namjenu u visokokonsolidiranim i konsolidiranim gradskim predjelima propisan je urbanim pravilima ove odluke. Potreban broj PGM-a odreuje se na 1000 m2 bruto - izgraene povrine, ovisno o namjeni prostora u graevini: Namjena prostora Stanovanje (ukoliko nije propisano urbanim pravilom) Proizvodnja, skladita i sl. Trgovine Drugi poslovni sadraji Restorani i kavane Fakulteti i znanstvene ustanove Prosjena vrijednost 15 8 40 20 50 10 Lokalni uvjeti 13-17 6-10 30-50 15-25 40-60 10-20
U bruto izgraenu povrinu za izraun PGM-a ne uraunavaju se garae i jednonamjenska sklonita. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne moe odrediti prema normativu iz prethodne tablice, odredit e se po jedan PGM za: - hotele i pansione na svake dvije sobe; - motele na svaku sobu; - kazalita, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala; - portske dvorane i igralita s gledalitima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta; - ugostiteljsku namjenu na etiri do 12 sjedeih mjesta; - kole i predkolske ustanove, na jednu uionicu, odnosno za jednu grupu djece; - bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni; - ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni; - vjerske graevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima. Pri odreivanju broja potrebnih PGM iznimno se mogu smanjiti normativi kod gradnje, dogradnje i nadogradnje objekata i to: a) u sredinjem dijelu grada, u ve sagraenim dijelovima grada, vodei pri tom rauna o vrijednostima i ogranienim mogunostima prostora. Pri odreivanju broja PGM moe se predvidjeti isto PGM za razliite vrste i namjene objekata i razliito vrijeme njihova koritenja, b) u gradskim prostorima na kojima postoji ili se planira javni gradski promet ili gradnja javnih garaa, c) u prostorima grada s objektima razliitih namjena, vodei pri tome rauna o potrebnom broju PGM za objekte koji po namjeni trebaju vei broj PGM. Postojee se garae ne mogu prenamijeniti u druge sadraje, a parkiralita samo iznimno, uz osiguravanje alternativnog smjetaja vozila. Parkiranje je mogue na svim ulicama i avenijama, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloivom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pjeake i
66
bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoi i sl.). Ako se parkiralita grade uz glavni kolnik gradske avenije ili glavne gradske ulice, tada moraju biti uzduna ili kosa, a uz servisne kolnike i gradske ulice mogu biti i okomita. Ako se parkiralita grade uz kolnik gradske avenije, glavne gradske ulice ili gradske ulice, doputena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti vea od 50 km/h. Od ukupnog broja parkiralinih mjesta na javnim parkiralitima, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida. Na parkiralitima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, potu, restoran i predkolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkiralino mjesto za vozilo invalida. Uz stajalita i terminale javnog gradskog prijevoza omoguuje se gradnja parkiralita za "park and ride". Mrea biciklistikih staza i traka Biciklistike staze i trake mogu se graditi i ureivati odvojeno od ulica kao zasebna povrina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pjeake staze obiljeen prometnom signalizacijom. Biciklistike staze i trake obvezno se grade i ureuju na potezima oznaenima na kartografskom prikazu, a mogu se graditi i ureivati i na drugim povrinama. Najmanja irina biciklistike staze ili trake za jedan smjer vonje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Ako je biciklistika staza ili traka neposredno uz kolnik, dodaje se zatitna irina od 0,75 m. Iznimno, zatitna irina nije obvezna ako je u ulici trajno ograniena brzina kretanja motornih vozila na 50 km/h. Uzduni nagib biciklistike staze ili trake, u pravilu, ne moe biti vei od 8%. Pjeake zone, putovi i drugo Za kretanje pjeaka mogu se graditi i ureivati, osim plonika, trgova i ulica, pjeaki putovi, pothodnici, nathodnici, stube i preaci, te prolazi i etalita. Osim pjeake zone u gradskom sreditu ureivat e se i manje pjeake zone u drugim gradskim dijelovima. Povrine za kretanje pjeaka moraju biti dovoljne irine, u pravilu, ne ue od 1,5 m. Na raskrijima i drugim mjestima gdje je predvien prijelaz preko kolnika za pjeake, bicikliste i osobe s tekoama u kretanju, moraju se ugraditi sputeni rubnjaci.
1.1.5.5.
Urbana pravila
Ope odredbe Urbana pravila odreena su u skladu s prirodnim i urbanistiko-arhitektonskim nasljeem, lokalnim uvjetima, stupnjem konsolidiranosti podruja te s koritenjem i namjenom prostora. Prema kriterijima prostornog ureenja i stabilnosti urbane matrice podruje obuhvata nalazi se unutar niskokonsolidiranog podruja koje se ureuje prema urbanom pravilu 3.1. Transformacija postojee izgraene strukture. Urbanim pravilima su odreene propozicije za ureenje prostora i urbanistiko tehniki uvjeti za gradnju, osim za prostore gradskih projekata. Urbana pravila su prikazana na grafikom prikazu 4. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - 4a Urbana pravila, u mjerilu 1:5000. Prigodom osnivanja graevne estice gradnja je mogua i na graevnoj estici povrine do 5% manje od povrine propisane urbanim pravilima ove odluke, ako se dio katastarske estice prikljuuje planiranoj ulici ili pristupnom putu, s tim da se kvantifikacija odnosi na propisanu esticu. Na gradnju zamjenske graevine, odnosno nove graevine izgraene na mjestu ili u neposrednoj oblizni mjesta prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste graevne estice, uz uvjet da se ne mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na okoli dotadanje graevine te rekonstrukciju graevine kojom se utjee na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeu graevinu, a kojom se ne mijenja usklaenost postojee graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena, namjena kojih je sukladna namjeni utvrenoj Generalnim urbanistikim planom, ne primjenjuju se ovom odlukom propisani uvjeti pristupa s prometne povrine, broja parkiralinih mjesta i odvodnje otpadnih voda.
67
Uline ograde i ograde izmeu graevnih estica za namjene koje nisu stambene odreuju se prema normativima osnovne namjene i nije ih mogue smjestiti unutar rezervacije proirenja postojee ulice. Unutar prostora rezervacije proirenja postojee ulice do realizacije proirenja ulice mogue je osiguranje pristupa graevini i ureenje travnjaka, bez sadnje visoke vegetacije. Prostor rezervacija proirenja postojee ulice na graevnoj estici ne ukljuuje se u propisanu povrinu prirodnog terena odreenu urbanim pravilima Odluke. Graevine se mogu graditi samo uz rjeenje prikljuka na prometnu povrinu prema lanku 38. Odluke, prikljucima na mreu za opskrbu elektrinom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda i s potrebnim brojem parkiralinih mjesta, u skladu s odredbama Odluke. Iznimno, individualne stambene graevine do 400 m2 GBP s najvie tri stana mogu se graditi s rjeenjem opskrbe vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u nepropusnu sabirnu jamu, ostalo prema prethodnom stavku. Smjetaj graevine na graevnoj estici odreen je urbanim pravilima odluke. Graevine nije mogue smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice. Propisane udaljenosti od mea graevne estice, ne odnose se na meu prema javnoj povrini ili povrini rezerviranoj za proirenje postojee prometnice i meu uz koju je graevina prislonjena. Visoka graevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od mea pripadajue graevne estice, osim od onih mea na koje je prislonjena, javnoprometnih povrina (ulica, trg, eljeznika pruga), povrina rezerviranih za proirenje postojee prometnice i javnog parka, ukoliko detaljnim urbanim pravilima ove Odluke nije odreeno drugaije. Provedbenim dokumentima prostornog ureenja odnosno anketnim urbanistiko - arhitektonskim natjeajem (iz lanka 101. odluke) moe se odrediti drugaija meusobna udaljenost graevina. U gradnji niskih i individualnih graevina na regulacijskoj liniji ili na rubu prostora rezerviranog za proirenje prometne povrine, balkoni, loe, istaci i sl. dubine do 1,0 m mogui su iznad javnoprometne povrine ili prostora rezervacije, ako je koridor ulice ili prostor rezerviran za proirenje najmanje irine 12,0 m. U gradnji visokih graevina na regulacijskoj liniji ili na rubu prostora rezerviranog za proirenje prometne povrine, balkoni, loe, istaci i sl. mogui su iznad javnoprometne povrine ili prostora rezervacije, ako je koridor ulice ili prostor rezerviran za proirenje najmanje irine 15,0 m. Balkoni, loe, istaci i sl. iz prethodnih stavaka mogu se planirati najnie u razini poda druge nadzemne etae. Najvea visina graevine je devet nadzemnih etaa. Graevine vie od devet nadzemnih etaa Graevina s vie od devet nadzemnih etaa ili vee visine moe se graditi, ako je to nuno zbog djelatnosti koja se u njoj obavlja (silosi, vodotornjevi, tornjevi odailjaa i prijemnika, industrijski i komunalni ureaji, vjerske graevine i drugo). Poslovne graevine, hoteli i graevine javne namjene mogu se graditi i s visinama viim od devet nadzemnih etaa kada je to predvieno provedbenim dokumentima prostornog ureenja odnosno urbanistiko-arhitektonskim natjeajem iz lanka 101. ove odluke, s tim da kin moe biti i vei od 3,5. Te graevine trebaju ispuniti sljedee uvjete: smjetaj uz gradske avenije ili glavne gradske ulice; blizinu sustava javnog prometa; zadovoljavajuu prometnu propusnost okolnih ulica; poboljanje gradske infrastrukture u iroj zoni; ureenje javne povrine oko graevine; javno koritenje prizemlja. Stambene graevine vie od devet nadzemnih etaa mogu se graditi uz obavezan ki nadzemno maksimalno 2,5 i uz ispunjavanje uvjeta iz prethodnog stavka. Iznimno vei ki nadzemno od 2,5 omoguuje se na podruju prostora Zagrepanke, kao prostora od vitalnog interesa za Grad Zagreb, kompleksa Uriho - zona istono od planirane prometnice, sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebakog velesajma, te uz potez Vukovarske ulice od ulice Svetice do Heinzelove kao ve nastalog podruja koncentrirane gradnje visokih graevina i na prostoru uz krianje Avenije M. Dria i produene ulice Prisavlje za potrebe naglaavanja vizure vitalnog ulaza i izlaza u grad novoizgraenom Sarajevskom ulicom.
68
Izgradnja graevina viih od devet nadzemnih etaa i veeg ki nadzemno od 3,5 se omoguava posebno tamo gdje takva gradnja sanira neko gradsko podruje, gdje se rue enklave substandardne gradnje ili gdje takva gradnja rjeava neki drugi gradski problem. Graevine vie od devet nadzemnih etaa ne mogu se graditi unutar prostornih koridora navedenih u lanku 91. odluke. Rekonstrukcija i gradnja ulica, trgova, parkova, biciklistikih staza, pjeakih staza, te komunalne infrastrukture omoguuje se na itavom gradskom podruju bez obzira na propozicije iz urbanih pravila. Podruje obuhvata plana nalazi se unutar niskokonsolidiranog gradskog podruja koje se ureuje prema urbanom pravilu 3.1. Urbana obnova kako slijedi:
Opa pravila: - uklanjanje i zamjena gradskog tkiva stanje i namjena kojega nisu adekvatni poloaju u gradu; - promjena postojee namjene i morfologije te definiranje nove uline mree i urbane strukture; - obvezno je donoenje provedbenog dokumenta prostornog ureenja; - programom za izradu provedbenog dokumenta prostornog ureenja definirat e se osnovni urbanistiki parametri za koritenje prostora, nain koritenja i ureenja povrina, sukladno planiranoj namjeni, javnim i drutvenim potrebama, potujui vrijednosti i specifinosti podruja za koje se izrauje provedbeni dokument prostornog ureenja; - program provedbenog dokumenta prostornog ureenja izrauje ili verificira Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada; - do donoenja provedbenog dokumenta prostornog ureenja mogui su zahvati u skladu s lankom 104. GUP-a. Detaljna pravila: - povrina mjeovite namjene i mjeovite - preteito poslovne namjene; - ureenje prostora i planiranje visoke, niske i individualne gradnje; - radi zatite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice graevine ne mogu biti vie od visine vijenca Nacionalne i sveuiline knjinice; - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, vana za identitet grada; - zatita identiteta i strukture Starog Trnja. 1.1.6. Ocjena mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
Na podruju obuhvata ivi oko 2300 stanovnika iz ega proizlazi postojea gustoa stanovnitva (Gnst) od cca 60 st/ha, to odgovara gustoi stanovnitva stambenog naselja u kojem prevladava stanovanje u obiteljskim kuama individualne tipologije. Na podruju obuhvata ukupni GBP svih postojeih graevina iznosi cca 100.000 m2 iz ega proizlazi postojei koeficijent iskoristivosti (kis) od cca 0,27. Postojei koeficijent izgraenosti kig iznosi cca 0,10. Na temelju postojee gustoe stanovnitva kao i postojeeg koeficijenta iskoristivosti, mogue je ocijeniti da podruje obuhvata ima prostorno-resursni potencijal za preobrazbu u prostor neto vee gustoe stanovnitva i veeg koeficijenta iskoristivosti prostora. Potencijalno ogranienje razvoja prostora na svim njegovim razinama predstavlja postojea, uglavnom, usitnjena parcelacija, odnosno vlasnike struktura. Potrebna preparcelacija i okrupnjavanje zemljita e utjecati iskljuivo na vremensku komponentu buduih realizacija koje, zbog poloaja naselja u sreditu grada uz vane gradske prometnice Ulica Hrvatske bratske zajednice i Slavonska avenija, nisu dvojbene, a bitne su za odreivanje ukupne slike grada. Definiranjem rubova, ali i unutranjosti ovog podruja formira se slika vanih metropolskih avenijskih poteza.
69
2. 2.1.
CILJEVI PROSTORNOG UREENJA Ciljevi prostornog ureenja gradskog znaaja
Realizacija prostornog razvitka predmetnog podruja kroz novu gradnju i ureenje, nove javne gradske prostore i prometnu i komunalnu infrastrukturnu mreu kako bi se osigurala pjeaka i sadraja povezanost naselja Staro Trnje s okolnim urbanistikim cjelinama grada Zagreba kao i takav omjer razliitih sadraja i prostora koji moe osigurati da e se dobiti prostor bitno vieg urbanog standarda koji e upotpunjavati sliku grada Zagreba kao modernog grada razmjerno vrijednosti znaaja njegovog poloaja u gradskoj strukturi. U skladu s time, ciljevi prostornog ureenja predmetnog prostora na razini gradskog znaaja predlau se provesti sljedeim mjerama: - revalorizacijom funkcije predmetnog prostora kao gradskog fragmenta sa znaajkom sredinjeg gradskog prostora prepoznatljivog identiteta to je cjelovito uklopljen u iri gradotvorni kontekst; - modernizacijom tradicijskih elemenata identitetskih i simbolikih karakteristika specifinog prostora, a u skladu s urbanim identitetom Zagreba. 2.1.1. Demografski razvoj
Planiranje gustoe stanovnitva (Gnst) do cca 160,7 st/ha e rezultirati novim stambenim naseljem s najvie cca 5864 stanovnika. Planirano poveanje broja stanovnika za cca 3600 stanovnika uvelike e izmijeniti demografsku sliku podruja. U skladu s planiranim pozitivnim demografskim razvojem potrebno je osigurati zadovoljenje glavnih aspiracija postojeeg domicilnog i budueg stanovnitva, to podrazumijeva kvalitetnu urbanu sredinu sa svim potrebnim drutvenim i komunalnim sadrajima za kvalitetno stanovanje uz zadovoljavanje svih ivotnih potreba. 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
Osnovu prostorne organizacije naselja predstavlja GUP-om odreena ulina mrea koja se proguuje u skladu s prostornim znaajkama kao to su: postojea i novoplanirana izgradnja, mogunost prikljuenja na postojeu ulinu mreu, mogue pjeake veze s okolnim prostorom te optimalno iskoritenje prostora. Ovim je naselje Staro Trnje podijeljeno na slijedee prostorne cjeline: - Sredinje podruje gdje pretee stambena izgradnja koja nosi identitet naselja i gdje su smjeteni javni i pratei sadraji - Poslovno stambene zone rubno uz glavne gradske avenije: Slavonsku te Aveniju veeslava Holjevca preko kojih je naselje prisutno u slici grada. - Probijanjem Ulice Prisavlje otvorit e se nova gradska avenija te osigurati spoj naselja na javne sadraje uz rijeku Savu. Sredinje podruje naselja je potez izgradnje uz Starotrnjansku ulicu. To je podruje u kojem je potrebno osmisliti centar naselja s pjeakom zonom te poslovno-trgovako-uslunim sadrajima. Gospodarska e se struktura planirati na dvije razine: - poslovne sadraje gradskog znaaja biti e mogue realizirati uz intenzivne prometne koridore i njihova raskrija Avenija Veeslava Holjevca i Slavonska avenija; - poslovni sadraji lokalne razine - u funkciji stambenog naselja graditi e se i ureivati kao poslovno-trgovako-usluni sadraji samostalno ili u okviru stambenih graevina, a prema ve uvrijeenom linearnom prostornom konceptu postojeeg naselja - danas karakteristine ulice sa poslovnim sadrajima. Potrebni kapaciteti javnih i otvorenih sadraja (javna i drutvena namjena, javne zelene povrine) osigurani su unutar obuhvata Plana kao postojei, odnosno novoplanirani: adekvatno su poveani s obzirom na nove gustoe stanovanja u cilju socijalnog opremanja i humaniziranja naselja. Povezani su meusobno kao i sa istovrsnim sadrajima u kontaktnom podruju (sportski tereni na Krugama, rijeka Sava i dr.), a u cilju kontinuiteta korisnike pristupanosti.
70
2.1.3.
Prometna i komunalna infrastruktura
Osnovni preduvjet za realizaciju planiranih sadraja unutar obuhvata Plana je izgradnja uline mree, odnosno prometno i komunalno opremanje prostora. Izgradnjom i ureenjem prometne mree potrebno je ostvariti siguran i jednostavan pristup do svih sadraja, odnosno izlaz i prikljuak na osnovnu ulinu prometnu mreu u kontaktnom prostoru. Pri tom je potrebno realizirati slijedee smjernice: 1. odriva propusna mo avenija uz izbjegavanje mogueg tranzita kroz naselje: - svoenje Slavonske avenije na dualnu funkciju (veznu i sabirnu, a ne i pristupnu) - izgradnja ulice Prisavlje - dobra propusna mo spojnih toaka na vanjsku prometnu mreu 2. promocija pjeakog i biciklistikog prometa kao dominantan vid prometa unutar naselja - kvalitetne komunikacije unutar zone - denivelirani spoj s podrujem sjeverno od Slavonske 3. motorni promet: dostupnost stanovanju i pristupanost javnim sadrajima propusna mo unutarnje mree (propusna mo i oblikovanje raskrija) promet u mirovanju; parkiranje na parcelama i javnim prometnim povrinama; osiguran prostor za parkiralite/garau; 4. javni promet: - dobre sveze prema postojeim stajalitima - nova stajalita na ulici Prisavlje Svi planirani prometni koridori trebaju biti primjereno dimenzionirani kako bi bili stvoreni preduvjeti za sigurno kretanje svih sudionika u prometu. U skladu s obavezama iz GUP-a potrebno je osigurati trasu lakoinske eljeznice, a u cilju bolje povezanost naselja Staro Trnje i Savica sa irim gradskim podrujem. Potrebno je osigurati kvalitetan prikljuak podruja na gradsku infrastrukturnu mreu, a svi infrastrukturni vodovi trebaju biti dimenzionirani tako da zadovolje budue potrebe naselja. Svi magistralni vodovi i vodovi komunalne infrastrukture gradskog znaaja moraju se zadrati ili po potrebi, radi to racionalnijeg koritenja prostora, izmjestiti u nove trase. Do realizacije nove mree, postojea mrea komunalne infrastrukture treba ostati u funkciji. 2.1.4. Ouvanje prostornih posebnosti naselja
Na podruju grada Zagreba, Staro Trnje jedno je od najstarijih naselja gdje jo postoje djelomice sauvane tradicijske forme stanovanja (mrea prometnica i mjerilo graevina, ureenost okunica), kao i autohtono stanovnitvo (izvorna prezimena stanovnika), to svjedoi o viestoljetnom kontinuitetu stanovanja na ovom podruju, zbog ega je i vaeim planom vieg reda propisana obaveza zatite identiteta i strukture naselja. Planom je potrebno zadrati elemente prostorne matrice podruja kako bi se ouvala osnova memorija naselja Staro Trnje: specifina urbana struktura i slikovitost prostora postiu se promiljenim ralanjivanjem razliitih tipologija i visina izgradnje odreenih podruja, odnosno prostornih blokova i kazeta. Pri planiranju naselja i odreivanju tipologije potrebno je uvaiti karakteristike podruja obuhvata Plana i okolnog prostora izvan obuhvata Plana i uspostaviti kvalitetan odnos s postojeom gradnjom, posebice s graevinama javne namjene koje se nalaze neposredno uz granicu obuhvata Plana i zelenim i vodenim akcentima okolnog prostora. Istovremeno, treba nastojati zadravati postojeu tipologiju i katnost specifinih podruja, a prema aspiracijama domicilnog stanovnitva. estice treba okrupnjavati zadravanjem i rekonstrukcijom postojeih ulinih koridora, a postojee ulice koje ne mogu funkcionirati kao dio novih ulinih koridora treba osmisliti kao javne hortikulturno ureene kolno-pjeake povrine etnice, kako bi se i pjeaki tokovi zadrali u najveoj moguoj mjeri (npr. dio postojee Ulice A. Vidakovia), a iz razloga povijesnog kontinuiteta 'itljivosti' prostora. Realizacijom prometne mree potrebno je ostvariti prepoznatljivost i povezanost planiranog prostora s okolnim prostorom i ire, kao i otvaranje vizura na kvalitetne prostorne orijentire.
71
2.2.
Ciljevi prostornog ureenja podruja
Prethodno pitanje za donoenje Odluke o izradi Urbanistikog plana ureenja Staro Trnje, Savica, za zonu Prisavlje - Ulica V. Rudjaka - planirana Strojarska (Slubeni glasnik Grada Zagreba 8/2010) je utvrivanje Programa za izradu Plana. Navedeni utvreni Program rezultirao je naelnim iskazom kvantifikacijskih smjernica: prijedlog iskaza povrina namjene i koritenja prostora (u odnosu na povrinu obuhvata Plana): mjeovita namjena cca 50% najvie javna i drutvena namjena cca 7% javna parkovna povrina cca 6% najmanje ostali pratei sadraji stanovanju cca 7% prometne povrine cca 30% prijedlog urbanih gustoa (nadzemni koeficijent iskoristivosti): javna namjena cca od 0,4 do 1,5 mjeovita namjena cca od 0,7 do 3,0 postojea izgradnja (rekonstrukcija/odravanje) - nova izgradnja (iznimno-postojea izgradnja na parceli Sunce cca do 4,0) prijedlog ukupne gustoe stanovnika: cca najvie 250 st/ha.
Slijedom toga, temeljni ciljevi izrade Plana zasnivaju se na definiranom konceptu prostornog ureenja podruja u smislu identifikacije, ouvanja i afirmacije specifinog identiteta i suvremene uloge naselja Staro Trnje u urbanotvornoj strukturi grada Zagreba, kao i na rezultatima prethodno izraenih i prihvaenih sektorskih specijalistikih strunih podloga: - socioloka studija - definiranje urbanih aspiracija stanovnika predmetnog dijela Starog Trnja, kroz identificiranje razliitih ideja, tenji i interesa stanovnitva; - prometna studija - utvrivanje parametara za komunikacijsko funkcioniranje prostora u njegovom uem i irem smislu, posebice mogunosti i ogranienja prikljuaka za kolni promet na avenijske poteze, naine prikljuaka naselja na planirani javni gradski prijevoz u ulici Prisavlje, produenoj Strojarskoj ulici s planiranom trasom tranikog vozila; - katastar vlasnitva kartografski prikaz vlasnike strukture unutar obuhvata Plana. U skladu s navedenim, uz analizu prethodnih urbanistikih rjeenja, postojeeg stanja u prostoru kao i razvojnih trendova, osigurani su prostorni uvjeti i planske mjere za mogui razvoj i regulaciju prostora urbanom obnovom: kroz sanaciju, odravanje i novu gradnju - pozitivnu preobrazbu - planira se naselje Staro Trnje razvojno potaknuti u smjeru identiteta prostora visokog urbanog standarda, stvoriti prostor ugodan za ivot i rad graana razliitih urbanih aspiracija, umjerene i kontrolirane gustoe izgraenosti i prihvatljiv za ostvarenje vidova suvremenog stanovanja i poslovanja. Planske mjere se odnose na sljedee: - reurbanizacija podruja cjelovitim urbano-identitetskim profiliranjem, to e rezultirati definicijom specifinih zona razliite gustoe aktivnosti i visokog urbanog standarda, postupnom zamjenom gradskog tkiva stanje i namjena kojega nisu adekvatni poloaju u gradu, promjenom/detaljiranjem postojee namjene i morfologije, te definiranjem nove uline mree i urbane strukture, kroz plansko aktiviranje i razvojno usmjeravanje prostora; - reurbanizacija podruja izraajnom sadrajnom i strukturnom preobrazbom na nain etapne funkcionalne i vremenske profilacije radi omoguavanja postojeeg naina ivota/aktivnosti i novog naina ivota/aktivnosti i izgradnje prostora, do konane preobrazbe prostora, uz precizno redefiniranje parametara namjene i koritenja, ureenja i izgradnje, prometne mree i prateih sadraja stanovanju planska rezervacija prostora za javnu i drutvenu namjenu i ostale deficitarne sadraje socijalnog standarda naselja; - poticanje uravnoteene promjene postojee morfologije te definiranje nove uline mree i urbane strukture planiranjem optimalnih gustoa karakteristinih za pojedinu tipologiju, a uvaavajui izvorne vrijednosti naselja Staro Trnje;
72
- preobrazba postojee izgraene strukture razmjerno karakteristinom poloaju u gradu Zagrebu, to se posebno odnosi na daljnji planski razvoj podruja neposredno uz rijeku Savu; - definiranje zona urbane obnove postojee izgraene strukture, parcelacija kojih omoguava zadovoljenje urbanistiko-tehnikih uvjeta suvremene i budue izgradnje, te rekonstrukcijom omoguava solidnu tipologiju i morfologiju; - definiranje zona sanacije i odravanja prostora koji, s obzirom na identificirane suvremene drutveno-ekonomske okolnosti, ima nisku razinu sadrajne i strukturne preobrazbe, te stoga njegova renovacija nije izgledna, a sve u cilju omoguavanja optimalnog naina koritenja postojeih socioprostornih resursa. Navedene planske mjere predlau se sa svrhom omoguavanja: - skladnijeg razvoja urbanog sustava naselje kroz definiranje uvjeta ureenja prostora, - stvaranja kontinuiteta pripremanja i ureivanja zemljita za izgradnju i ureenje pojedinih prostornih lokaliteta i cjelina, koje je usmjereno u programom predviena podruja, te u tom smislu pripremanje i pravovremeno rjeavanje vlasniko-pravnih odnosa. Materijalne i sadrajne pretpostavke ukljuivanja naselja Staro Trnje u budui razvojni koncept reanimacije savskog priobalja treba provjeriti kroz izmjene i dopune odgovarajue planske dokumentacije, a prvenstveno GUP-a grada Zagreba. 2.2.1. Racionalno koritenje i zatita prostora u odnosu na postojei i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, obiljeja izgraene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno - povijesnih i ambijentalnih cjelina
Planom treba osigurati racionalno koritenje i zatitu prostora, te uravnoteenost izmeu zateenih prirodnih, doprirodnih i novostvorenih vrijednosti i naina koritenja i namjene prostora, to e se postii: - planiranjem umjerenih gustoa stanovanja i koeficijenata iskoristivosti kako bi se omoguila etapna preobrazba izgraene strukture; - osiguravanjem iznadprosjenog standarda neizgraenih odnosno zelenih povrina po stanovniku; - zatitom prirodnog tla i ekoloke stabilnosti promiljanjem uvjeta ureenja i gradnje; - definiranjem najmanjih prostornih jedinica - kazeta koje e predstavljati cjelovito ureene prostorne, urbane i prirodne cjeline. - osiguranje odrivog razvitka grada prihvatljivih intenziteta koritenja zemljita, vezano uz fizionomiju prostora i urbane tipologije. 2.2.2. Unapreenje ureenja naselja i komunalna infrastruktura
Ureenost naselja procjenjuje se prema kvalitativnim i kvantitativnim obiljejima njegovih javnih prostora koji ine paradigmatsku osnovu urbanog standarda svakog naselja. Ureenje naselja unapreuje se i afirmacijom arhitektonskih vrijednosti. Urbana i arhitektonska kvaliteta mogu se postii provedbom mehanizama urbane kontrole, odnosno sustavnom detaljnijom prostornom razradom pojedinih cjelina kao i provedbom urbanistiko - arhitektonskih natjeaja. Na podruju obuhvata postojea komunalna infrastruktura ne zadovoljava u potpunosti potrebe budueg naselja. Preobrazba cjelokupnog prostora treba pratiti unapreenje komunalne infrastrukture kako bi se postigao visoki urbani standard primjeren novom suvremenom stambenom naselju.
73
3. 3.1.
PLAN PROSTORNOG UREENJA Program gradnje i ureenja prostora
Odabrano prostorno rjeenje sadrano u Planu prostornog ureenja uspostavlja ravnoteu izmeu postojeih i novih socio-prostornih vrijednosti, imajui u vidu prostorna ogranienja, s naglaskom na uklanjanje nedostataka socijalne i komunalne mree i stupanj izoliranosti od susjednih prostornih cjelina grada. Na taj nain, koncept prostornog rjeenja objedinjava uravnoteenje odnosa zateene strukture individualnog stanovanja s mogunou odravanja, sanacije i rekonstrukcije postojeih objekata, osmiljavanje i umreavanje novih javnih prostora s naglaskom na otvorene prostore parkova, igralita i etnice, kao i intenziviranje gradnje uz znaajnije prometnice u naselju i u njegovim rubnim podrujima. Podruje obuhvata plana je prostorno - oblikovno podijeljeno koridorima osnovne prometne mree, koju sainjavaju stambene i sabirne prometnice naselja kao i prometnice gradskog znaaja, na niz prostornih cjelina. Prostorne cjeline blokovi dio su gradskog prostora to je definiran sa svih strana ulinom mreom ili drugom javnom povrinom, a obuhvaa jednu ili vie kazeta najmanjih prostornih cjelina unutar bloka. Prostor obuhvata Plana podijeljen je osnovnom ulinom mreom na etrnaest blokova, koji su na temelju razliitosti planirane tipologije gradnje podijeljeni na kazete od kojih svaka ima svoje razlikovne prostorne i funkcionalne specifinosti i znaajke. Znaajke odreuju unutranji lokalni uvjeti svake cjeline, kao i rubni lokalni uvjeti definirani od pripadajuih kontaktnih podruja. Dakle, svaka kazeta je definirana tono odreenim programom gradnje i ureenja prostora, tako da blokovi sadravaju gradive i negradive prostore (javni otvoreni i zeleni prostori, etnice, trgovi i sl.). Funkcija i morfologija naselja odreeni su tematskim diferiranjem prostora, odnosno identifikacijom prostornih cjelina, blokova i kazeta, razliite razine konsolidiranosti i potencijala strukturne i sadrajne preobrazbe. U blokovima uz Slavonsku Aveniju do Praanske I, planirana je mjeovita namjena preteito poslovna M2, najvee visine 5 nadzemnih etaa, uz najvei nadzemni koeficijent iskoristivosti 2,5, kako bi se zadrala vizura prema sjevernim prostornim akcentima povijesna jezgra grada i obronci Medvednice. Istono od Praanske I planirana je mjeovita preteito poslovna namjena M2 vee visine, od 6 do 8 nadzemnih etaa i uz najvei nadzemni koeficijent iskoristivosti 3,0, to predstavlja mogui akcent prostora uz Slavonsku aveniju u funkciji ritmiziranja avenijskog prostora i flankiranja ulaza/izlaza u naselje, a u interferenciji s visokom soliternom izgradnjom predvienom sjeverno unutar granica UPU Njivice. Podruje istono od Drinske ulice planirano je za novu izgradnju prevladavajue visine 4 nadzemne etae, najveeg nadzemnog koeficijenta iskoristivosti 2,0, a kao postupan prijelaz individualnog stanovanja naselja Staro Trnje prema naselju Savica. Objekti uz Aveniju Veeslava Holjevca juno od Poliklinike Sunce, koja je nastala neplanski, te svojim tlocrtnim i visinskim gabaritom odskae od okolne izgradnje, zadrani su na najveoj visini 4 nadzemne etae, uz najvei nadzemni koeficijent iskoristivosti 2,0. Prethodno navedeni prostori prepoznati su kao niskokonsolidirana nestabilna podruja relativno visokog do srednjeg potencijala strukturne i sadrajne preobrazbe za koje je utvren oblik koritenja i ureenja na nain nove regulacije prostora. Prostor izmeu produene Praanske II i Ulice Prisavlje sa Starotrnjanskom ulicom kao okosnicom ini sredite naselja s prevladavajuom individualnom obiteljskom izgradnjom, a osmiljeno je kao potez manje gustoe izgradnje, ali najvee gustoe aktivnosti u naselju: na tom prostoru odreena je zona za gradnju novih javnih i drutvenih sadraja u funkciji samog naselja, uz formiranje otvorenih javnih zelenih povrina s djejim igralitima, na kojima treba osigurati i ureenje trgova kao mjesta okupljalita stanovnika. Navedeni prostori prepoznati su kao konsolidirana stabilna podruja relativno niskog do srednjeg potencijala strukturne i sadrajne preobrazbe, odnosno regulirani prostori prostori dovrenja niskom gustoom, a za postojee graevine u tim prostorima utvren je oblik koritenja i ureenja na nain sanacije (uklanjanje, zamjena, rekonstrukcija, obnova, prenamjena) i odravanja (manji zahvati
74
sanacije u cilju poboljanja standarda) postojeih graevina i dovrenje prostora novom izgradnjom takoer umjerene gustoe i katnosti. Javni i drutveni sadraji naselja s planiranom kontinuiranom pjeakom vezom - etnicom, koja vodi od postojee do novoplanirane zone osnovne kole i djejeg vrtia povezani su preko prostora novog vienamjenskog centralnog javnog sadraja naselja. Zona javne namjene vezana uz ulicu produeno Prisavlje markacija je glavnog junog ulaza u naselje Staro Trnje, a ujedno i funkcionalno-oblikovna poveznica sa sadrajima javne i drutvene namjene gradske i regionalne razine to su osmiljeni uz rijeku Savu. U cilju to bolje povezanosti javnih i prateih sadraja naselja Staro Trnje uspostavljen je niz pjeakih koridora kojima se ujedno osigurava osnovni preduvjet kvalitetnijeg kontakta sa svim susjednim naseljima gradske etvrti Trnje kao i s rijekom Savom: otvaranje prostora rijeci Savi regulira se umnoavanjem transverzalnih prodora u urbanoj strukturi prisavskog prostora, a time grad ostvaruje stvarnu i simboliku pristupanost rijeci. Iz razloga stvaranja odreenog prostornog doivljaja i postizanja specifinih estetskih dimenzija prostora i pojavnosti u slici grada odreena je gradacija visine graevina od sjevera prema jugu, od stambeno - poslovnih graevina visine od 5 do 8 nadzemnih etaa, preko viestambenih graevina najvee visine 4 nadzemne etae, zona javnih i drutvenih sadraja, pa sve do niske individualne izgradnje najvee visine 3 nadzemne etae, kako bi se omoguila veza prema rijeci Savi i uz nju planiranim javnim sadrajima. Visina poteza uz Aveniju veeslava Holjevca ograniena je visinom vijenca Nacionalne i Sveuiline biblioteke, a u cilju ouvanja urbanih orijentira koji se nalaze izvan obuhvata Plana i realizacije otvorenog kontinuiranog vizualnog koridora prema povijesnoj jezgri grada.
75
Kazete B- 4, B- 5, kao i sve kazete s oznakom C, izuzev kazeta C-9 i C-12, namijenjene su izgradnji stambenih i stambeno poslovnih sadraja, dok su kazete koje formiraju proelja gradskih avenija, A1, A-2, A-3, A-4, B-1, B-2, B-3, B-6, B-7, C-9 i C-12, namijenjene izgradnji veeg postotka poslovnih sadraja, odnosno planirane su kao mjeovita preteito poslovna namjena. Sadraji koji poveaju urbani standard naselja planirani su kao: - centralni javni sadraji naselja, kazete D-1; - lokacije predkolskih ustanova, kazete D4-1, D4-2, D4-3; - lokacije osnovnih kola, kazete D5-1, D5-2; a. javne parkovne povrine uz javnu namjenu, kazete Z1-1, Z1-2, Z1-5; - javne parkovne povrine naselja, kazeta Z1-4, Z1-6; Izuzev navedenih, potrebne pratee javne i drutvene sadraje naselja, kao i javne parkovne povrine i djeja igralita mogue je realizirati i u svim prethodno navedenim kazetama. Osnovna ulina mrea naselja nadopunjena je ulicom Praanska II koja se nadovezuje na izvorni koridor Drinske ulice, a ini cezuru prema sredinjem dijelu naselja manje gustoe i tipologije primjerenije autohtonoj izgradnji; njenim spojem s Trnjanskom cestom, uz nekoliko poprenih ulica osigurava se dobra interna kolna i pjeaka povezanost, a istovremeno i omoguava umjereniji prometni intenzitet u Starotrnjanskoj ulici. Blokovi su interno povezani mreom manjih parkova, etnica i kolno-pjeakih povrina, to su veim dijelom formirane iz postojeih puteva u naselju, kao bi se zadrala njegova itljivost i prepoznatljivost, te omoguile postojee komunikacije, dok je dominantna pjeaka povrina smjetena je uz Starotrnjansku ulicu. U planiranju predkolskih ustanova koriteni su slijedei normativi : - povrina zemljita za predkolsku ustanovu u pravilu 30 m2 zemljita / 1 djetetu, iznimno 15 m2 zemljita / 1 djetetu, uzimajui u obzir lokalne uvjete, te ako se zemljite nalazi uz ureene javne zelene povrine na kojima je mogue organizirati siguran boravak djece; - broj djece predkolske dobi odreuje se sa 8% broja stanovnika, s time da je obuhvat predkolskim ustanovama 76%; - prostorni kapaciteti graevine odreuju se optimalno za 10 odgojnih skupina, odnosno 200 djece, a maksimalni kapaciteti za 1720 odgojnih skupina sa 340-400 djece; djeji vrti sa podrunim odjelima optimalno ima 30 odgojnih skupina sa ukupno 600 djece. - kapacitet djejih igralita iznosi najmanje 0,45 m2/stanovniku. U planiranju osnovnokolskih ustanova koriteni su slijedei normativi: - broj djece kolske dobi odreuje se sa 10% broja stanovnika; - broj uionica odreuje se tako da jedna uionica dolazi na 28 uenika; - veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura 30 m2 po ueniku, iznimno 20 m2 po ueniku, uzimajui u obzir lokalne uvjete (ve formirano, gusto izgraeno naselje); - najvea veliina osnovne kole odreena je brojem od 896 uenika u najvie 32 razredna odjela ukoliko se radi o dvije smjene, te 560 uenika u 16 do 20 razrednih odjela ukoliko se radi o jednoj smjeni, to se utvruje kao standard koji se eli postii. Prema podatcima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i port postojea O Trnjanska u ovoj kolskoj godini ima upisana 133 uenika u 8 uionica, nastava je organizirana u jednoj smjeni, a O Jure Katelana (Vladimira Rudjaka 2a) ima upisanih 578 uenika, 27 uionica s nastavom u dvije smjene. Prigodom odreivanja lokacija za predkolske i osnovnokolske ustanove mora se osigurati pristupanost prilaza i prijevoza te sigurnost kretanja djece. Graevine moraju biti planirane na kvalitetnom terenu. Programom gradnje i ureenja prostora osigurane su pretpostavke za svrhovito i ciljno usmjereno prostorno ureenje predmetnog naselja, to je definirano u ovome OBRAZLOENJU, poglavlje 2. CILJEVI PROSTORNOG UREENJA.
76
Pri razmjetaju predkolskih ustanova i osnovne kole uzeti su u obzir radijusi obuhvata:
77
3.2.
Osnovna namjena prostora
Povrine javnih i drugih namjena odreene su i razgraniene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORITENJE I NAMJENA POVRINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi: 1. Mjeovita - preteito stambena namjena (naranasta) M1 2. Mjeovita - preteito poslovna namjena (naranasta) M2 3. Javna i drutvena namjena - predkolska (crvena) D4 4. Javna i drutvena namjena kolska (crvena) D5 5. Javni park (zelena) Z1 6. Djeje igralite (znak) di 7. Povrine infrastrukturnih sustava (bijela) IS 3.2.1. Mjeovita - preteito stambena namjena - M1 U kazetama B- 4, B- 5, C-1, C-2, C-3, C-4, C-5, C-6, C-7, C-8, C-10, C-11, C-13, C-14, C-15, C-16, C17, C-18, C-19, C-20, C-21, C-22, C-23, planira se gradnja graevina stambene, stambeno - poslovne, javne i drutvene namjene. Graevine mogu biti jednonamjenske - stambene, javne i drutvene namjene. U svim kazetama, uz stanovanje, mogu se graditi i ureivati prostori za: prodavaonice robe dnevne potronje, predkolske ustanove, aki domovi, ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domainstvima, sadraji kulture, pote i banke, port i rekreaciju, osobne usluge, ugostiteljsko-turistiku namjenu, hotel, poslovni prostori - uredi i ugostiteljstvo, te trgove, parkove i djeja igralita. U kazeti C-21 mogua je gradnja reciklanog dvorita. Ukupni GBP stambene namjene mora biti najmanje 70% ukupnog nadzemnog GBP-a kazete. Iznimno u kazetama odravanja GBP stambene namjene moe biti i manji, ali ne manji od 51% . 3.2.2. Mjeovita - preteito poslovna namjena - M2 U kazetama A-1, A-2, A-3, A-4, B-1, B-2, B-3, B-6, B-7, C-9 i C-12 planira se gradnja graevina mjeovite preteito poslovne namjene. U kazetama se mogu graditi i ureivati prostori za: poslovnu namjenu (uredi, trgovine, ugostiteljstvo, i sadraji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada), pratee sadraje, javnu i drutvenu namjenu, manje robne kue, hotele, rad, port i rekreaciju, javne garae, trgove, parkove i djeja igralita, te posebnu namjenu. Na tim se povrinama mogu graditi i jednonamjenske graevine (poslovne, javne i drutvene, iznimno stambene namjene). Iznimno, na povrinama mjeovite-preteito poslovne namjene mogu se graditi i benzinske postaje. 3.2.3. Javna i drutvena namjena - predkolska - D4 Broj stanovnika 5864; Broj djece predkolske dobi 469, Obuhvat predkolskim ustanovama 357. Za zadovoljenje potreba predvieno je: - U kazetama D4-1, D4-2, D4-3 planira se gradnja predkolskih ustanova ukupno 24 odgojne skupine. Na svakoj lokaciji predvia se vrti za 8 odgojnih skupina, na temelju izrauna da skupina obuhvaa 15,6 (16) djece, povrine parcela po djetetu ovisno o lokaciji se kreu od cca : 16,6 m2, 22,0 m2 i 27,3 m2. Broj skupina pojedinano za svaku lokaciju e se definirati prema stvarnim potrebama prilikom izrade programa za natjeaj. 3.2.4. Javna i drutvena namjena - kolska D5 Broj stanovnika Broj djece kolske dobi 5864; 586,
78
Za zadovoljenje potreba predvieno je: - u kazeti D5-1 planira se sanacija i ureenje postojee osnovne kole na graevnoj, proirenoj estici povrine cca 5092 m2 - u kazeti D5-2 planira se gradnja osnovne kole sa16 uionica na graevnoj estici povrine cca 9680 m2 3.2.5. Javni park - Z1 U kazetama B-6, C-1, C-2, C-3, C-5 i Z1-4 ureuje se javni park. Javni parkovi realiziraju se temeljem projekta krajobraznog ureenja, odnosno temeljem cjelovitog rjeenja po provedenom arhitektonsko-urbanistikom natjeaju. 3.2.6. Zatitne zelene povrine-Z Planira se oblikovanje dviju zatitnih zelenih povrina, uz produenu Strojarsku i uz raskrije Slavonske avenije i Ulice Kruge, prema kartografskom prikazu. 3.2.7. Djeje igralite - di U kazetama C-1 i C-2 planira se ureenje djejih igralita u sklopu parkovnih ili pjeakih povrina, a njihov toan poloaj odredit e se detaljnim planom ureenja. Djeja igralita je mogue planirati unutar kazeta mjeovite-preteito stambene (M1) ili mjeovite preteito poslovne namjene (M2) i kada to nije odreeno ovim Planom. 3.2.8. Povrine infrastrukturnih sustava - IS Povrine infrastrukturnih sustava su povrine na kojima se gradi i ureuje ulina mrea, lakoinska eljeznica, pjeake i biciklistike staze. Vee pjeake povrine - etnice i/ili trgovi ureivati e se u sredinjem dijelu, na sjevernoj strani Starotrnjanske ulice. U koridoru Slavonske avenije predviena su dva nivelirana pjeako-biciklistika prolaza koja povezuju prostor Starog Trnja i prostor naselja Kruge i Njivice. Takoer u koridoru planirane Ulice Prisavlje, mogue je ostvariti povezivanje prostora naselja Staro Trnje sa rijekom Savom (savskim nasipom). Povrina infrastrukturnog sustava (TS Savica) nalazi se u neposrednoj blizini kazetie C-21.
79
3.3.
Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, nain koritenja i ureenja povrina
3.3.1. Prostorni pokazatelji za namjenu povrina NAMJENA POVRINA MJEOVITA - PRETEITO STAMBENA NAMJENA - M1 MJEOVITA - PRETEITO POSLOVNA NAMJENA - M2 JAVNA I DRUTVENA NAMJENA - PREDKOLSKA - D4 JAVNA I DRUTVENA NAMJENA - KOLSKA - D5 JAVNA I DRUTVENA NAMJENA - D JAVNI PARK - Z1 ZATITNO ZELENILO - Z POVRINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA - TS POVRINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA - PROMETNICE UKUPNO POVRINA (m2) 128.541 65.636 8.506 14.772 7.174 12.458 2.229 1.233 124.457 365.000 ~% 35,2% 18,0% 2,3% 4,0% 2,0% 3,4% 0,6% 0,3% 34,1% 100,0%
Iz navedenih prostornih pokazatelja odnosno najveih doputenih vrijednosti za pojedine kazete, proizlaze prostorni pokazatelji za podruje obuhvata Plana kako slijedi: - najvei koeficijent izgraenosti (kig) iznosi cca 0,32; - najvei koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) iznosi cca 1,27; - planirano je oko5864 stanovnika i gradnja oko 2000 stanova ; - koritenje prostora odreeno je prostornim pokazateljem - Gnst =160,7 st/ha (Gustoa ukupna stanov. = broj stanov. (5864 st) / povrina plana (36,5 ha) 3.3.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, nain koritenja i ureenja povrina Planom su odreeni sljedei prostorni pokazatelji: - kig (koeficijent izgraenosti) - odnos izgraene tlocrtne povrine (povrine zemljita pod graevinom) i povrine graevne estice; - tlocrtna povrina (zemljite pod graevinom) - vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova graevine osim balkona, na graevnu esticu, ukljuujui i terase stanova u prizemlju graevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etae; - koeficijent iskoristivosti graevne estice (kis) - odnos bruto razvijene povrine graevine i povrine graevne estice; - koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) - odnos GBP-a nadzemnih etaa graevine, ne raunajui podrum, i povrine graene estice; - GBP (bruto razvijena povrina) - povrina identina graevinskoj bruto povrini. Planom su povrine za gradnju podijeljene na: - povrine nove gradnje razliite etapnosti; - povrine sanacije na kojima se predvia uklanjanje, zamjena, rekonstrukcija i obnova postojeih graevina, te prenamjena tavanskih prostora (u daljnjem tekstu: sanacija); - povrine odravanja i manjih zahvata sanacije postojeih graevina (u daljnjem tekstu: odravanje);
80
3.3.2.1.
Prostorni pokazatelji za namjenu, nain koritenja i ureenja povrina - nova gradnja NAMJENA M2 M2 M2 M2 M2 M2 M1 M2 M2 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M2 M1 M1 M2 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 D D4 D4 D4 OKVIRNA POVRINA KAZETE (m2) 1.829 1.757 1.184 10.310 13.764 9.036 968 17.330 5.305 16.607 15.732 14.262 14.218 11.380 4.531 2.207 540 1.176 1.864 2.282 1.934 1.429 3.042 5.647 2.758 2.248 1.137 7.312 4.955 11.318 7.174 3.500 2.877 2.129 GBP (m2) 3.658 3.513 2.368 25.774 34.410 22.591 1.937 51.989 15.915 29.062 27.530 28.524 24.881 19.914 6.796 3.310 810 2.351 3.728 4.563 3.869 2.859 6.085 11.294 5.517 4.495 2.274 14.623 9.910 22.637 10.762 3.500 2.877 2.129 GBP stambeno 1.097 1.054 710 7.732 10.323 6.777 1.356 15.597 4.775 20.343 19.271 19.967 17.417 13.940 4.757 2.317 567 705 2.609 3.194 1.161 2.001 4.259 7.906 3.862 3.147 1.592 10.236 6.937 15.846 GBP poslovno 2.561 2.459 1.657 18.042 24.087 15.813 581 36.392 11.141 8.719 8.259 8.557 7.464 5.974 2.039 993 243 1.646 1.118 1.369 2.708 858 1.825 3.388 1.655 1.349 682 4.387 2.973 6.791 GBP javno 10.762 3.500 2.877 2.129 najvei najvei najvei broj etaa graevine 4E 4E 4E 5E 5E 5E 4E do 6E 8E do 4E do 4E do 4E do 4E do 4E 3E 3E 3E 4E 4E 4E 4E 4E 4E 4E 4E 4E 4E 4E 4E 4E 3E 2E 2E 2E
OZNAKA KAZETE A-2 A-3 A-4 B-1 B-2 B-3 B-5 B-6* B-7 C-1* C-2* C-3* C-4 C-5* C-6 C-7 C-8 C-9 C-10 C-11 C-12 C-13 C-14 C-15 C-16 C-18 C-20 C-21 C-22 C-23 D-1 D4-1 D4-2 D4-3
kig
kisn
0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5
2,0 2,0 2,0 2,5 2,5 2,5 2,0 3,0 3,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 1,5 1,5 1,5 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 1,5 1,0 1,0 1,0
D5-2 D5 9.680 14.520 14.520 0,5 1,5 3E 2 2 * Povrina kazete B-6 (18.830m ) umanjena je za povrinu planiranog javnog parka Z1-6 (1.500 m ); kazete C-1 (18.607m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-1 (2000m2); kazete C-2 (21.032m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-2 (1800m2) i planirane predkolske ustanove D4-1 (3500 m2); kazete C-3 (15.462m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-3 (1200m2); kazete C-5 (20.354 m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-5 (1800m2) i planirane drutvene namjene D-1 (7174 m2);
81
Koeficijent kis nije odreen zbog mogunosti gradnje vie podzemnih etaa. Koeficijent kis obraunava se na ukupni GBP, a kisn na ukupni nadzemni GBP. Koeficijent kisn se odnosi na graevnu esticu. 3.3.2.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, nain koritenja i ureenja povrina - sanacija OKVIRNA POVRINA KAZETE (m2) 5.092 GBP ukupno (m2) Post. NAJVEI NAJVEI Najvei broj nadzemnih etaa 3E
OZNAKA KAZETE D5-1
NAMJENA D5
kig
kisn
1,5
0,5
Iskazani koeficijent kig i kisn su postojei i odnose se na graevnu esticu koja je identina kazeti.
3.3.2.3.
Prostorni pokazatelji za namjenu, nain koritenja i ureenja povrina - odravanje OKVIRNA POVRINA KAZETE (m2) 2.012 1.129 1.961 1.016 najvei broj etaa graevine 146 mn.v. post. 4E post. 4E post. 4E
OZNAKA KAZETE A-1 B-4 C-17 C-19
NAMJENA M2 M1 M1 M1
GBP (m2) 7.620 2.258 3.922 2.031
GBP stambeno 1.581 2.745 1.422
GBP poslovno 7.620 678 1.177 609
najvei
kig
najvei
kisn
~4
~0.56 post. post. post.
post. post. post.
3.3.2.4. Prostorni pokazatelji za namjenu, nain koritenja i ureenja povrina - ureenje povrina OZNAKA KAZETE Z1-1 Z1-2 Z1-3 Z1-4 Z1-5 Z1-6 Z Z NAMJENA Z1 Z1 Z1 Z1 Z1 Z1 Z Z OKVIRNA POVRINA KAZETE (m2) 2.000 1.800 1.200 4.158 1.800 1.500 1.599 631 PLANIRAN UNUTAR BLOKA/KAZETE C-1 C-2 C-3
C-5 B-6
82
3.3.3. Prostorni pokazatelji za koritenje prostora BROJ STANOVNIKA (2,7 stanovika/100 m2 stambenog prostora) A - ZBROJ POVRINA GRA.ESTICA PRETEITO STAMBENE NAMJENE - M1 B - ZBROJ POVRINA GRA.ESTICA STAMBENE NAMJENE I PRATEE STAMBENE FUNKCIJE (M1+0.3M2+SABIRNE I NERAZVRSTANE ULICE) C - ZBROJ POVRINA GRA.ESTICA STAMBENE NAMJENE I IRE STAMBENE FUNKCIJE (M1+0.3M2+Z1+D4+D5+SABIRNE I NERAZVRSTANE ULICE) POVRINA OBUHVATA PLANA GUSTOA STANOVANJA NETO - Gst (nett) = broj stanovnika/A GUSTOA STANOVANJA UKUPNO NETO - Gust= broj stanovnika/B GUSTOA STANOVANJA BRUTO - Gbst = broj stanovnika/C UKUPNA GUSTOA STANOVNITVA - Gnst = broj stanovnika/OBUHVAT PLANA 5864 13,35 18,15 21,22 36,5 439 323 276 160,7 stanovnika ha ha ha ha St / ha St / ha St / ha St / ha
Gst (nett) = odnos broja stanovnika i zbroja povrina graevnih estica za stambene graevine Gust (ukupno neto) = odnos broja stanovnika i zbroja povrina graevnih estica za stambene graevine i pratee stambene funkcije (ulice, parkiralita, zelene povrine i djeja igralita) Gbst (bruto) = odnos broja stanovnika i zbroja povrina graevnih estica Gust i ire stambene funkcije (sabirne ulice, parkovi, osnovna kola, povrine za rekreaciju) Gnst = odnos broja stanovnika i povrine obuhvata prostornog plana.
3.4.
Prometna i ulina mrea
Prometna mrea gradit e se u skladu s kartografskim prikazima: 2.1.1. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA PROMET I FAZA 2.1.2. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA PROMET II FAZA 3.4.1. Prometna mrea
1:1000 1:1000
Koncepcija prometnog rjeenja utemeljena je na postojeoj i planiranoj mrei prometnica poloenih uz podruje obuhvata Plana, odnosno u neposrednom kontaktnom prostoru. Ulina mrea unutar podruja obuhvata Plana planirana je na slijedei nain: 1. 2. 3. 4. 5. odriva propusna mo avenija, izbjegavanje mogueg tranzita kroz naselje, pjeaki i biciklistiki promet dominantan vid prometa unutar naselja, motorni promet - dostupnost stanovanju, te pristupanost javnim i poslovnim sadrajima, javni promet: dobre sveze prema postojeim i novim stajalitima,
a sve sukladno potrebi da se do svih planiranih sadraja osigura jednostavan i neposredan pristup osobnim i teretnim motornim vozilima, biciklima i pjeacima. Prometna mrea unutar obuhvata Plana podijeljena je na dvije razine: - prva razina rjeava promet ireg gradskog znaaja, - druga razina rjeava prometnu mreu unutar podruja obuhvata Plana. Prva razina prvenstveno je odreena produenom Ulicom Prisavlje i produenom Strojarskom ulicom, a zatim ostalim obvezama koje se odnose na organizaciju prometne mree ireg prostora na koju se nadograuje prometni sustav unutar podruja obuhvata Plana. Izgradnjom ulice Prisavlje (prometnice barem u irini jednog kolnika od Marohnieve do V. Rudjaka) rjeava se problem propusne moi Slavonske avenije (raskrija Slavonska Kruge) i stvara preduvjet dostupnosti prostoru UPU-a. Izgradnjom produene Strojarske (SR Njemake) definira se prsten oko UPU Staro Trnje.
83
Druga razina, odnosno organizacija prometne mree unutar podruja obuhvata Plana, temelji se na sabirnom prometu kojim je osigurano kontrolirano optereenje unutarnjeg prometnog sustava. Ovim je Planom koncipirana je osnovna ulina mrea i odreene prometnice osnovne uline mree definirane osima i nunim profilom prometnice. Pjeaki nogostupi u svim planiranim ulinim koridorima su predvieni u irini od 2,00 , samo iznimno 1,5 m. Nogostupi su poloeni dijelom neposredno uz kolnik, a dijelom su od njega odvojeni stajankama za parkiranje osobnih vozila i razdjelnim pojasevima zelenila. Biciklistike staze planirane su u koridorima za jednosmjerni promet, irine 1,0 m. U koridorima ulica omogueno je ureenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik. Graenje parkiralita na ulinoj mrei nije dozvoljeno u zonama krianja ulica odnosno na potezima gdje mogu smanjiti zone preglednosti, na udaljenosti od cca 30 m od pojedinog krianja. Preporuene dimenzije pojedinog parkiralinog mjesta su 5,00 x 2,50 m za okomito parkiranje, odnosno 2,5 x 6,0 za uzduno parkiranje. Kod okomitog parkiranja mogu biti i manje irine, ali ne ue od 2,30 m. Na mjestima gdje su parkiralina mjesta poloena neposredno uz nogostupe i/ili biciklistike staze, treba izvesti parkiralina mjesta s nadvienjem (dubina stajanke 4,60 m + nadvienje 0,40 m - ukupna dubina stajanke 5,00 m). Na taj nain zaprijeiti e se da vozila svojim stranjim dijelom zadiru u koridore drugih javno prometnih povrina. U koridoru produene Strojarske ulice, mogue je ostvariti podzemno, pjeako povezivanje prostora Starog Trnja sa prostorom naselja Savica. Takoer, u koridoru planirane Ulice Prisavlje mogue je ostvariti podzemno, pjeako povezivanje prostora Starog Trnja sa rijekom Savom (savskim nasipom). 3.4.2. Pjeake povrine i biciklistike staze
Za nesmetano i sigurno kretanje pjeaka predvieno je urediti nogostupe, obiljeene pjeake prijelaze, pjeake otoke i pjeake zone. Sve pjeake povrine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila. Za kretanje pjeaka u svim je ulicama planirano ureenje pjeakih hodnika minimalne irine 1,50 m. Na potezima gdje je uz pjeake hodnike predvieno voenje biciklistikog prometa, pjeaki nogostupi visinski su uzdignuti 0,03 m. Sve pjeake povrine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila. Uz javne pjeake povrine mogue je ureivanje stajalita javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada. Sve pjeake povrine treba izvesti u skladu s odredbama posebnih propisa, na nain da se omoguili nesmetano kretanje osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. 3.4.3. Parkiralita i garae
Normativi za odreivane potrebnog broja parkiralino - garanih mjesta odreeni su prema normativima odreenim u GUP-u grada Zagreba: - javni promet prostor obuhvata ovog Plana nalazi se na gradskom prostoru gdje postoji dijelom autobusni javni i koji e se u budunosti dodatno poboljati izgradnjom tramvajskog javnog prometa u Ulici Prisavlje i lakoinske eljeznice u produenoj Strojarskoj, - promet u mirovanju se rjeava: - prvenstveno na vlastitoj parceli prema odredbama GUP-a, - ulino gdje omoguuje irina koridora - graevinski program - predviena je izgradnja graevina razliitih namjena. Na podruju obuhvata Plana, rjeavanje parkiralinih potreba predvieno je u skladu s normativima odreenim u GUP-u grada Zagreba, koji ovisno o koritenju i namjeni prostora iznose:
84
NAMJENA PROSTORA stanovanje
NORMATIV 15 PGM / 1000 m2 GBP 40 PGM / 1000 m2 GBP 20 PGM / 1000 m2 GBP 8 PGM / 1000 m2 GBP 50 PGM / 1000 m2 GBP
trgovine
poslovni sadraji
skladita i sl.
ugostiteljstvo
Uz navedene normative za prostore nove gradnje treba primjenjivati i sljedee: NAMJENA PROSTORA stanovanje predkolska ustanova hoteli kazalita, koncertne dvorane, kina i sl ugostiteljstvo NORMATIV Nova gradnje 1,3 PGM / 1 stan 1 PGM / 1 grupa djece 1 PGM / 2 sobe 1 PGM / 18 sjedala 1 PGM / 4 - 12 sjedala
Potreban broj PGM-a osigurati e se i prema slijedeim uvjetima: - na prostorima nove gradnje, sanacije i odravanja obavezan je smjetaj potrebnog broja PGM-a unutar zahvata u prostoru graevne estice. - iznimno, na prostoru sanacije za sadraje javne i drutvene namjene (O u Trnjanskoj ulici), potreban broj PGM-a osigurati e se u koridorima obodnih prometnica Trnjanska cesta. Prilikom osiguranja potrebnog broja parkiralino-garanih mjesta najvie 30% potrebnih parkiralinogaranih mjesta se moe planirati kao parkiralite na otvorenom - na razini ureenog terena graevne estice. Na svim parkiralitima najmanje 5% od ukupnog broja parkiralinih mjesta mora biti dimenzionirano i rezervirano za vozila osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivou. 3.4.4. Javni promet Sustav javnog prijevoza putnika je organiziran sukladno ukupnom planu linija javnog prometa, a definiran koridorima javnog prijevoza. Javni prijevoz odvija se autobusnim linijama (takoer tramvajskim linijama, izvan obuhvata Plana), kojima se ovo podruje povezuje sa sreditem i drugim dijelovima grada. Uspostavljanje sustava javnog autobusnog ili tramvajskog prijevoza putnika planirano je unutar koridora budue produene Ulice Prisavlje i produene Strojarske. Nije planirano uvoenje autobusne linije JGP u naselje. Izgradnjom ulice Prisavlje Dobiva se jo jedan koridor javnog prometa, ime je naselje s tri strane poslueno ovom vrstom usluge. Na koridoru produene Strojarske (SR Njemake) planiran je i podzemni koridor LG-a. Ovaj prostor danas, u bliskoj i daljoj budunosti ima dobru (i najbolju moguu) ponudu javnog prometa. Uspostavljanje kvalitetnih pjeakih sveza omoguuje se dostupnost stajalitima JGP na glavnom cestovnim koridorima: Slavonska avenija., HBZ i budua ulica Prisavlje (osigurani polumjeri 300 m oko svakog stajalita). Izgradnja ulice Prisavlje i uspostavljanje tramvajskog javnog prometa (ili
85
autobusnog) znakovito e se poveati razinu usluge javnog prometa na ovom podruju. Unutar zone 500 m (prihvatljiva zona pjeaenja za javni autobusni promet) dostupno je cijelo naselje. Izgradnjom produene SR Njemake bit e poveana razina uslunosti javnog prijevoza. Mogunosti i nain izgradnje lakoinske eljeznice rijeiti e se daljnjom razradom prostorne i tehnike dokumentacije. 3.4.5. Uvjeti za nesmetano kretanje osoba smanjene pokretljivosti Podruje obuhvata Plana planira se kao prostor u kojem e se omoguiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa. 3.5. Komunalna infrastrukturna mrea
Vodovi komunalne infrastrukturne polagati e se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazima: 2.2. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, POSTOJEE STANJE INFRASTRUKTURE 1:1000 2.3. PROMETNA, ULINA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, PLAN RAZVOJA INFRASTRUKTURE 1:1000 , a dimenzionirat e se prema prostornim pokazateljima iz toke 3.3. ovog plana. Planom je predvieno da postojea mrea komunalne infrastrukture obavezno ostane u funkciji dok se ne realizira Plan, odnosno dok se ne izgradi nova mrea. 3.5.1. Vodoopskrba
Kako bi se ostvarile planske pretpostavke i omoguila nesmetana opskrba vodom unutar obuhvata Plana odreeni su dijelovi mree koji svojim profilom ne odgovaraju potrebama i predvieni novi koridori za razvoj vodoopskrbne mree. Vodoopskrba svih potroaa omoguit e se izgradnjom nove vodovodne mree u kolnicima planiranih prometnica i spajanjem postojeih cjevovoda, koji se zadravaju, sa novima. 3.5.2. Odvodnja
Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omoguit e se izgradnjom kanalske mree u kolnicima planiranih prometnica i djelominim zadravanjem postojee mree. Oborinske i otpadne vode preuzet e kolektorski kanali u Slavonskoj aveniji, Drinskoj ulici i Ulici Trnjanski nasip. Nove trase kanalske mree za odvodnju oborinskih i otpadnih voda u pravilu se vode sredinom kolnika planiranih ulica. 3.5.3. Plinoopskrba
Kako bi se osigurala kvalitetna opskrba plinom i zadovoljile potrebe za pripremom sanitarne vode, grijanja, kuhanja, te eventualno hlaenja i tehnoloke namjene, planira se potpuna plinofikacija prirodnim plinom graevina unutar obuhvata Plana. Unutar obuhvata Plana predvieni su koridori za niskotlane plinovode (u nastavku NTP). To ukljuuje izgradnju plinske mree u kolnicima planiranih ulica, te njihovo spajanje sa postojeim plinovodima koji se zadravaju. Zbog mogunosti etapne izgradnje novih graevina i prometnica, u sluaju potrebe izgradnje plinovoda koji e sluiti kao prespojni plinovodi sa svrhom kontinuirane opskrbe plinom preostalih plinificiranih graevina, mogua je gradnja i kraih plinovoda koji nisu ucrtani u kartografskom prikazu kao planirani niskotlani plinovodi.
86
3.5.4.
Telekomunikacijska mrea
Opremanje prostora ureajima pristupne mree unutar telekomunikacijskog prometnog sustava predvieno je djelominim zadravanjem postojeih instalacija, te dopunom postojee i izgradnjom potpuno nove distributivne telekomunikacijske kanalizacije u koridorima novoplaniranih prometnica. Nove trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije u pravilu se vode u pjeakim nogostupima planiranih ulica obostrano. Na podruju obuhvata Plana nema izgraenih osnovnih postaja u pokretnoj mrei. U cilju proirivanja podruja javnih telekomunikacija u pokretnoj mrei mogua je gradnja antenskih stupova na objektima poslovne namjene, a iznimno i na stambeno poslovnim objektima. Planira se uvoenje novih mrea i sustava pokretnih komunikacija sljedee generacije (UMTS i sustavi sljedeih generacija). Na podruju obuhvata Plana nema objekata Odailjaa i veza Hrvatske radiotelevizije. 3.5.5. Elektroopskrbna mrea
Visokonaponska mrea - Unutar zone obuhvata u tijeku je izgradnja 110/10(20) kV transformatorske stanice 4TS SAVICA. - Ulicom Prisavlje, odnosno planiranim koridorom produene Ulice Prisavlje, planirano je prema GUP-u polaganje 110kV kabelskog voda 4TS SAVICA 4TS TE-TO - Ulicom Prisavlje prema vaeem GUP-u grada Zagreba planirano je polaganje 110kV kabela izmeu transformatorskih stanica 4TS CVJETNO NASELJE I 4TS SAVICA u koridoru budue ulice Prisavlje. Planom je ucrtan koridor 110kV kabela . Srednjenaponska i niskonaponska mrea U sklopu raspleta srednjenaponskih i signalnih kabela iz 4TS SAVICA u zoni zahvata Plana planirano je polaganje vie srednjenaponskih kabela. Planiranom produenom Ulicom Prisavlje planirano je polaganje novog 20kV kabela za prikljuak novih trafostanica. Ovim Planom planirana je izgradnja poslovnih prostora te prostora za stanovanje i prateih sadraja. Tehniki uvjeti za njihovu opskrbu elektrinom energijom definirat e se u prethodnim energetskim suglasnostima kada budu poznata vrna optereenja svih objekata. Ukoliko se u budunosti pojavi novi potroa s potrebom za velikom vrnom snagom, lokacija potrebne nove trafostanice osiguravat e se unutar njegove parcele. Po buduim prometnicama predvien je razvod nove niskonaponske mree. Na mjestima gdje e elektroenergetske instalacije biti poloene ispod prometnice treba ih zatititi prema odredbama posebnih propisa. 3.5.6. Toplovod
Radi to racionalnijeg koritenja prostora svi magistralni toplovodi unutar obuhvata Plana smjeteni su u nove koridore planiranih prometnica. Toplovod koji trasom planirane prometnice istono od produene Strojarske ulice izmjestiti e se na novu trasu unutar koridora navedene prometnice. U koridoru budue Ulice Prisavlje osigurana je trasa za izgradnju toplovoda 2x NO 150. 3.6. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina
Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina, odnosno uvjeti i nain gradnje definirani su temeljem osnovnog urbanistikog koncepta i prostorne organizacije naselja, te namjene povrina. Na kartografskom prikazu 3.a UVJETI KORITENJA I UREENJA POVRINA, u mjerilu 1:1000, prikazani su oblici koritenja za podruje obuhvata Plana kako slijedi: cca 1,57% ukupne povrine Plana zauzima odravanje i manji zahvati sanacije graevina, na cca 1,48% povrine planirana je sanacija graevina, nova gradnja planirana je na cca 55,45% povrine, a ureenje povrina planirano je na cca 5,4% ukupne povrine obuhvata Plana. Na kartografskom prikazu 3.b. UVJETI ZATITE POVRINA, u mjerilu 1:1000, prikazane su vizurne linije Most slobode - crkva sv. Marka i Most slobode Katedrala, sukladno propozicijama definiranim u Konzervatorskoj podlozi za detaljnije urbanistike planove sredinjeg prostora Trnja (oujak 2004).
87
Mjere zatite propisane su mjerama Generalnog urbanistikog plana. 3.6.1. Uvjeti i nain gradnje Planom su povrine za gradnju podijeljene na: povrine nove gradnje; povrine sanacije; povrine odravanja. - nova gradnja Na podruju obuhvata Plana planira se gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina. Stambene graevine e se graditi kao visoke i niske viestambene i individualne graevine, dok e se poslovne graevine graditi kao visoke graevine. Niske viestambene graevine e se graditi kao stambene i stambeno-poslovne graevine visine do 4 etae,pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat. Visoke viestambene graevine e se graditi kao stambene i stambeno-poslovne graevine visine do 4 etae. Visoke poslovne graevine graditi e se visine do 8 etaa. Visina visokih graevina uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice odreena je najveom doputenom visinom visinom vijenca zgrade Nacionalne i sveuiline biblioteke koja iznosi 146,40 mnm. Na povrinama odreenim za novu gradnju, u skladu s planiranom izgradnjom, odreena je najmanja veliina graevne estice za svaku kazetu. Najvea povrina graevne estice identina je povrini kazete. Na jednoj graevnoj estici mogue je graditi vie graevina. Najmanja meusobna udaljenost graevina, kod takvog naina gradnje, iznosi 15,0 m. Gradnja istaka, balkona, loa, i sl., kod takvog naina gradnje, mogua je tek kad je meusobna udaljenost pojedinih graevina 18,0 m. Kod gradnje graevina razvedenog tlocrta meusobna udaljenost nadzemnih dijelova graevine moe biti manja. Kod gradnje graevina razvedenog tlocrta najmanja meusobna udaljenost istaka, balkona i sl., nije propisana. Graevni pravci, odnosno najmanja udaljenost graevnog i regulacijskog pravca, te najmanja udaljenost graevina od katastarskih estica izvan zahvata odreeni su kartografskim prikazom 4.a. NAIN i UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:1000. Regulacijski pravci obodnih prometnica kazete ujedno su i graevni pravci te kazete, kada to nije drugaije odreeno kartografskim prikazima ovog Plana. Izvan graevnog pravca mogua je gradnja istaka, balkona, loa, i sl., izlaza iz sklonita, infrastrukturnih graevina, te podzemnih garaa i sklonita. Gradnja balkona i loa dubine do 0,5 m je mogua kod gradnje visokih graevina na regulacijskom ili graevnom pravcu ako je koridor ulice ili razmak izmeu graevnih pravaca najmanje irine 15,0 m, gradnja istaka nije mogua. Kada je koridor ulice ili razmak izmeu graevnih pravaca najmanje irine 18,0 m istake, balkoni, loe i sl. se mogu planirati s najveom dubinom od 1,5 m. Iznimno kada je koridor ulice manji od navedenog, ali je s druge strane ulice predvieno ureivanje parkovnih, portskih i drugih otvorenih povrina, istake, balkoni, loe i sl. se mogu planirati s najveom dubinom od 2,0 m. Graevine je potrebno kvalitetno suvremeno arhitektonski oblikovati, vodei rauna o slici ulice i urbanistikoj skladnosti cjelokupnog naselja. Planirane graevine moraju i pojedinano svojim volumenom, proporcijama i obradom proelja predstavljati kvalitetnu arhitektonsku cjelinu. U svim graevinama mjeovite-preteito poslovne namjene potrebno je osigurati mjeovitost namjene kroz javno koritenje dijelova prizemlja ili prizemlja i prvog kata graevina, naroito uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice. U svim graevinama mogua je gradnja podruma, broj podzemnih etaa nije ogranien, ali se zbog blizine crpilita i razine podzemnih voda preporuuje gradnja do dvije podzemne etae. Ovim se Planom ne predvia obavezna izgradnja ograda graevnih estica, ali se ista omoguuje ukoliko je potrebna zbog namjene graevine. Svakoj graevnoj estici potrebno je osigurati najmanje jedan prikljuak na javnu prometnu povrinu, kao i prikljuenje na vodove sve planirane komunalne infrastrukture. Pri projektiranju graevina i prilaznih puteva potrebno je omoguiti nesmetano kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s odredbama posebnih propisa.
88
- sanacija Na prostorima sanacije predvieno je uklanjanje, zamjena, rekonstrukcija i obnova postojeih graevina, te prenamjena tavanskih prostora u granicama postojeih prostornih pokazatelja. Kod zamjenske gradnje ili prenamjene postojeih poslovnih prostora nije dozvoljeno poveanje potrebnog broja PGM-a. - odravanje Na prostorima odravanja predvieno je odravanje i manji zahvati sanacije graevina u postojeim gabaritima i namjeni. Iznimno, mogua je prenamjena postojeih poslovnih prostora pri emu nije dozvoljeno poveanje potrebnog broja PGM-a. Podruje obuhvata Plana je podijeljeno na 44 prostornih kazeta za koje su odreeni naini gradnje kako slijedi:
OKVIRNA POVRINA KAZETE (m2) najmanji postotak prirodnog terena
OZNAKA KAZETE
NAMJENA
OBLIK KORITENJA
GBP (m2)
GBP stambeno
GBP poslovno
najvei kig
najvei kisn
najvei broj etaa graevine
A-1 A-2 A-3 A-4 B-1 B-2 B-3 B-4 B-5 B-6* B-7 C-1* C-2* C-3* C-4 C-5* C-6 C-7 C-8 C-9 C-10 C-11 C-12 C-13 C-14 C-15 C-16 C-17
M2 M2 M2 M2 M2 M2 M2 M1 M1 M2 M2 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M2 M1 M1 M2 M1 M1 M1 M1 M1
2.012 1.829 1.757 1.184 10.310 13.764 9.036 1.129 968 17.330 5.305 16.607 15.732 14.262 14.218 11.380 4.531 2.207 540 1.176 1.864 2.282 1.934 1.429 3.042 5.647 2.758 1.961
odravanje nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja odravanje nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja odravanje
7.620 3.658 3.513 2.368 25.774 34.410 22.591 2.258 1.937 51.989 15.915 29.062 27.530 28.524 24.881 19.914 6.796 3.310 810 2.351 3.728 4.563 3.869 2.859 6.085 11.294 5.517 3.922
1.097 1.054 710 7.732 10.323 6.777 1.581 1.356 15.597 4.775 20.343 19.271 19.967 17.417 13.940 4.757 2.317 567 705 2.609 3.194 1.161 2.001 4.259 7.906 3.862 2.745
7.620 2.561 2.459 1.657 18.042 24.087 15.813 678 581 36.392 11.141 8.719 8.259 8.557 7.464 5.974 2.039 993 243 1.646 1.118 1.369 2.708 858 1.825 3.388 1.655 1.177
~0.56 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 post. 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 post.
~4 2,0 2,0 2,0 2,5 2,5 2,5 post. 2,0 3,0 3,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 1,5 1,5 1,5 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 post.
146 mn.v. 4E 4E 4E 5E 5E 5E post. 4E 4E do 6E 8E do 4E do 4E do 4E do 4E do 4E 3E 3E 3E 4E 4E 4E 4E 4E 4E 4E 4E post. 4E
postojei 20% 20% 20% 20% 20% 20% postojei 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% postojei
89
C-18 C-19 C-20 C-21 C-22 C-23 D-1 D4-1 D4-2 D4-3 D5-1 D5-2 Z1-1 Z1-2 Z1-3 Z1-4 Z1-5 Z1-6 Z
M1 M1 M1 M1 M1 M1 D D4 D4 D4 D5 D5 Z1 Z1 Z1 Z1 Z1 Z1 Z
2.248 1.016 1.137 7.312 4.955 11.318 7.174 3.500 2.877 2.129 5.092 9.680 2.000 1.800 1.200 4.158 1.800 1.500 1.599
nova gradnja odravanje nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja nova gradnja sanacija nova gradnja ureenje povrine ureenje povrine ureenje povrine ureenje povrine ureenje povrine ureenje povrine ureenje povrine
4.495 2.031 2.274 14.623 9.910 22.637 10.762 3.500 2.877 2.129 7.637 14.520 -
3.147 1.422 1.592 10.236 6.937 15.846 -
1.349 609 682 4.387 2.973 6.791 -
0,5 post. 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 post. 0,5 -
2,0 post. 2,0 2,0 2,0 2,0 1,5 1,0 1,0 1,0 post. 1,5 -
4E post. 4E 4E 4E 4E 4E 3E 2E 2E 2E 3E 3E -
20% postojei 20% 20% 20% 20% 30% 30% 30% 30% postojei 30% -
ureenje povrine Z Z 631 2 2 * Povrina kazete B-6 (18.830m ) umanjena je za povrinu planiranog javnog parka Z1-6 (1.500 m ); kazete C-1 (18.607m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-1 (2000m2); kazete C-2 (21.032m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-2 (1800m2) i planirane predkolske ustanove D4-1 (3500 m2); kazete C-3 (15.462m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-3 (1200m2); kazete C-5 (20.354 m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-5 (1800m2) i planirane drutvene namjene D-1 (7174 m2);
Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina prikazani su na kartografskim prikazima 3.a UVJETI KORITENJA I UREENJA POVRINA i 3.b UVJETI ZATITE POVRINA, u mjerilu 1:1000: 3.6.2. Mjere zatite ambijentalnih cjelina prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i
Na podruju obuhvata Plana ne postoje kulturno-povijesne cjeline ili graditeljske posebnosti, no poloaj obuhvata Plana uz centralnu gradsku os sjever jug predstavlja vrijednost koja se titi mjerama GUP-a. Gradnja visokih objekata (viih od 9 etaa) nije doputena unutar prostornog koridora sredinje osi, izmeu zgrade NSK i Trnjanske ceste, odnosno unutar vizurnih linija Most slobode - crkva sv. Marka i Most slobode Katedrala, sukladno propozicijama definiranim u Konzervatorskoj podlozi za detaljnije urbanistike planove sredinjeg prostora Trnja (oujak 2004). Za gradnju ulinih objekata uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice ovim Planom je odreena obveza provedbe urbanistiko-arhitektonskog natjeaja; 3.6.3. Osnova krajobraznog ureenja Substandardno urbano podruje obuhvata planom se transformira u stambeno i stambeno poslovno naselje primjerenog urbanog standarda ukljuujui i zelene, krajobrazno tipoloke oblike naselja. Krajobraznim ureenjem otvorenih prostora potrebno je oblikovati kvalitetne ambijente sa sadrajima i opremom u funkciji boravka, odmora i rekreacije. Oblikovno i funkcionalno zelene povrine strukturiraju se sukladno sadrajnoj koncepciji naselja. Sadrajna poveznica naselja unutar obuhvata Plana sa irim prostorom formirana je drvoredima i alejama estetski, oblikovno i ekoloki dominantnim tipolokim oblicima.
90
Gabariti planiranih graevina uvjetuju planiranje zelenih povrina stablaicama raskonog habitusa kako radi oblikovnog ujednaavanja opeg krajobraznog dojma tako i radi osiguranja povoljnijih mikroklimatskih uvjeta naselja. U odabiru vrsta potrebno je preferirati autohtone vrste, a u skladu s hortikulturnim ureenjem kao i ve zateenim vegetacijskim fondom mogua je upotreba i dekorativnih vrsta. Namjenom povrina definirani su tipoloki oblici zelenih povrina kao i razmjetaj djejih igralita sukladno zadanim standardima pri emu je djeja igralita potrebno planirati po dobnim skupinama, a igrala planirati postavljena na gumenoj podlozi. Javni park (Z1-1, Z1-2, Z1-3, Z1-4, Z1-5, Z1-6) Mrea javnih parkovnih povrina formirana je na zadanoj prostornoj organizaciji naselja. Unutar parkovnih povrina oblikovat e se povrine sa zadanim parametrima strukture vegetacije, lokacije djejeg igralita i rasterom etnica. Slijedei transformaciju u prostor s atributima suvremenog gradskog naselja planira se i suvremeni dizajn, prvenstveno parternih, pjeakih povrina, opreme i rasvjete. Iako se tipoloke karakteristike kao javne parkovne povrine ne mijenjaju, oblikovanjem treba postii funkcionalno, estetski i sadrajno formiranu parkovnu povrinu s potencijalima privlanosti za koritenje slobodnog vremena u neposrednom kontaktu sa stambenim i poslovnim sadrajima. Postojeu vegetaciju mogue je zadrati uz mogunost unoenja novih vrsta i oblika u funkciji privlanosti i atraktivnosti koritenja parka. Parkovne povrine susjedstva uz stambenu namjenu Zelene povrine integrirane uz stambene graevine trebaju prvenstveno imati uinak oplemenjivanja ugoaja i humaniziranja okolia suptilnim odabirom vrsta i razmjetajem u neposrednom okoliu. Gabariti vegetacije, dekorativni elementi i odmorine zone slijede organizaciju prostora unutar graevina i kretanja stanara u njihovom neposrednom okoliu. Djeja igralita unutar ovih zona opremaju se mobilijarom za igru djece koji treba biti u skladu s edukativnim, sigurnosnim i ekolokim standardima. Zelene povrine uz predkolske ustanove Zelene povrine funkcionalno su prilagoene boravku djece najmlaeg uzrasta, ije sastavnice ureenja su elementi kojima e se osigurati siguran, zatien i atraktivan prostor za boravak djece na otvorenom. Osnovu krajobraznog ureenja u ovoj namjeni ini vegetacijski sklop bogate tlocrtne i gabaritne reljefnosti. U sklop zelenih povrina, opremljenih sadrajima za igru djece, treba uvrstiti iru paletu dendro materijala kako bi se stvorili poligoni za spoznajno-edukativne aktivnosti. Zelene povrine uz osnovne kole Zelene povrine funkcionalno su prilagoene boravku djece srednjeg uzrasta, ije sastavnice ureenja su elementi kojima e se osigurati siguran, zatien i atraktivan prostor za boravak djece na otvorenom. Osnovu krajobraznog ureenja u ovoj namjeni ini vegetacijski sklop bogate tlocrtne i gabaritne reljefnosti. Sklop zelenih povrina potrebno je opremiti sadrajima za igru i spoznajnoedukativne aktivnosti djece. Parkovne povrine susjedstva uz poslovnu i javnu namjenu Zelene povrine integrirane uz graevine poslovne i javne namjene trebaju prvenstveno imati uinak oplemenjivanja ugoaja i humaniziranja okolia suptilnim odabirom vrsta i njihovim razmjetajem u neposrednom okoliu. Ureenje okolia treba nositi peat urbaniteta vie razine s naglaskom na oblikovno - ureajnu komponentu. Okoli svake pojedine poslovne cjeline tvori prostorni segment ije krajobrazno ureenje treba sugerirati reprezentativnost i ostvariti prepoznatljivost. Djeja igralita unutar ovih zona opremaju se mobilijarom za igru djece koji treba biti u skladu s edukativnim, sigurnosnim i ekolokim standardima. Zelene povrine u koridorima prometnica (drvoredi) Karakter pjeakih povrina odreen je namjenom i volumenom obodnih sadraja. Zeleni pojasevi su u pravilu oblikovani drvorednim stablaicama kolovanim za prilagodbu rasta i razvoja u posebnim uvjetima. Ovaj krajobrazni tipoloki oblik predstavlja vaan element krajobrazne morfologije i svojim
91
oblikovnim karakteristikama naglaava prostore pristupa i kretanja pjeaka i vozila. Uz pjeake povrine mogu se formirati i parkiraline povrine, ugibalita i biciklistike staze. Osim postojeih drvoreda novi drvoredi su planirani u Trnjanskoj cesti, Slavonskoj aveniji, Starotrnjanskoj ulici i novim prometnicama: produenoj Strojarskoj ulici, Ulici Prisavlje, jednosmjernoj prometnici uz Slavonsku aveniju i produenoj ulici Kruge. 3.7. Spreavanje nepovoljnog utjecaja na okoli
3.7.1. Mjere zatite okolia Zatita podzemnih voda Sa ciljem uvanja i poboljanje kvalitete vode gradit e se nepropusna kanalizacijska mrea s obveznom ugradnjom dodatnih proistaa u skladu s odredbama posebnih propisa. Odrediti e se najmanji postotak prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete i osigurati prirodni tok voda. Zatita zraka S ciljem zatite i poboljanja kakvoe zraka provest e se plinofikacija naselja i izgradnja toplovoda, te samim time, odabrati prihvatljivi energent za grijanje i pripremu tople vode. Planirat e se i poticati energetski uinkovita gradnja, a odreivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osigurat e se sadnja visoke i niske vegetacije. Zatita tla S ciljem zatite tla od zagaenja i osiguravanjem istoe u naselju se predvia sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoenja komunalnog otpada. Racionalnim koritenjem zemljita ouvat e se neizgraeno tlo i njegove prirodnih karakteristike. Zatita od buke Namjena prostora i gradnja graevina planirana je u skladu s odredbama posebnih propisa. Uz Slavonsku aveniju, Ulicu Hrvatske bratske zajednice, planiranu Strojarsku ulicu i Ulicu Prisavlje planira se formiranje zatitnih zelenih pojaseva s drvoredima, kao i u koridorima prometnica u naselju. 3.7.2. Mjere zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti Zatite od poara Mjere zatite od poara ukljuuju osiguranje potrebne koliine vode i minimalni tlak u vodovodnoj mrei, gradnju nadzemne hidrantske mree, vatrogasnih prilaza i povrina za operativni rad vatrogasne tehnike sukladno s odredbama posebnih propisa. Opskrba naselja protupoarnom vodom u iznimnim uvjetima rjeavat e se iz korita rijeke Save. Vanjska hidrantska mrea u naselju e se izvesti sa hidrantima na udaljenosti od najvie 80 m. U sluaju izvedbe potpuno ukopanih garaa potrebno je izvesti sprinkler sistem za gaenje poara. Pristupni putevi za vatrogasna vozila su kolne, kolno-pjeake i pjeake povrine u naselju preko kojih je osiguran pristup do svake pojedine kazete. Propisani broj i razmjetaj pristupa i povrina za operativni rad vatrogasnih vozila kao i druge mjere zatite od poara odrediti e se detaljnijom razradom svake pojedine kazete u skladu s odredbama posebnih propisa. Zatita i sklanjanje stanovnitva Za podruje obuhvata Plana pokazatelji su: - najvei koeficijent izgraenosti (kig) iznosi cca 0,32; - najvei koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) iznosi cca 1,27; - planirano je oko 5864 stanovnika i gradnja oko 2000 stanova ; - koritenje prostora odreeno je prostornim pokazateljem - Gnst = 160,7 st/ha (Gustoa ukupna stanov. = broj stanov. (5864 st) / povrina plana (36,5 ha) Za vei dio podruja e se izgraditi nova prometna i komunalna infrastruktura.
92
Za potrebe spaavanje i evakuacije stanovnitva i imovine osigurati e se prohodnost ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa ruenja te obavezom da, ukoliko je meusobni razmak graevina manji od h1/2 +h2/2 + 5 m, projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih graevina otporna na ruenje od elementarnih nepogoda i da u sluaju ratnih razaranje nee u veem opsegu ugroziti ivote ljudi i izazvati oteenja na drugim graevinama. Zatita stanovnitva od ratnih opasnosti provest e se gradnjom sklonita osnovne zatitne otpornosti 100 kPa. Naelni razmjetaj sklonita u prostoru i njihova dostupnost, te okvirni kapaciteti prikazani su na kartogramu unutar grafikog prikaza 3. UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE POVRINA. U skladu s najveim koeficijentima iskoristivosti, za pojedine kazete odreen je GBP za stambenu i poslovnu namjenu. Odreivanje kapaciteta sklonita izvreno je u skladu s odredbama posebnih propisa kojima je odreeno: - broj skloninih mjesta za potrebe stanovanja odreuje se za broj stanara, s time da ne moe biti manji od 1 skloninog mjesta na 50 m2 brutto stambene povrine. - broj skloninih mjesta za poslovne sadraje odreuje se za 2/3 broja zaposlenih u najveoj smjeni, a prema normative od 40 30 m2 / 1 zaposleni; - potrebe skloninih mjesta za predkolsku ustanovu i osnovnu kolu procjenjuje se za 2/3 planiranog broja djece, odnosno uenika i zaposlenih. Okvirne potrebe skloninih mjesta procijenjuju se temeljem mogueg GBP-a, a iznose 8714 9661 mjesta. Konani kapaciteti pojedinih sklonita odredit e se kroz detaljniju prostornu razradu temeljem GBP-a koji e se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa. Obuhvat plana podijeljen je u pet proraunskih zona temeljem kojih je definiran razmjetaj sklonita, a prikazano je na na kartogramu unutar grafikog prikaza 3. UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE POVRINA. Potrebe skloninih mjesta za visoku gradnju osiguravaju se gradnjom sklonita unutar pojedine kazetebloka. Potrebe skloninih mjesta za svaki pojedini zahvat u prostoru unutar pojedine kazete-bloka osiguravaju se gradnjom sklonita potrebnog kapaciteta unutar pojedinog zahvata u prostorugraevne estice. Potrebe skloninih mjesta u blokovima i kazetama gdje su planirani DPU-a osiguravaju se gradnjom sklonita u svakom od njih. Sklonita se mogu graditi u sklopu graevina ili izvan njih, te ispod javnih zelenih povrina. Sklonita se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit e u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze. Potrebe skloninih mjesta u naselju:
OKVIRNA POVRINA KAZETE (m2) BROJ ZAPOSLENIH (GBP posl. / 30 m2) potrebni broj skloninih mjestaSTAMBENO (GBPstamb. / 50m2) potrebni broj skloninih mjesta - POSLOVNO (2/3 zaposl.) UKUPAN BROJ potrebnih skloninih mjesta
OZNAKA KAZETE
NAMJENA
GBP ukupno
GBP stambeno
GBP poslovno
A-1 A-2 A-3 A-4 B-1 B-2 B-3 B-4 B-5 B-6* B-7 C-1*
M2 M2 M2 M2 M2 M2 M2 M1 M1 M2 M2 M1
2.012 1.829 1.757 1.184 10.310 13.764 9.036 1.129 968 17.330 5.305 16.607
7.620 3.658 3.513 2.368 25.774 34.410 22.591 2.258 1.937 51.989 15.915 29.062
1.097 1.054 710 7.732 10.323 6.777 1.581 1.356 15.597 4.775 20.343
7.620 2.561 2.459 1.657 18.042 24.087 15.813 678 581 36.392 11.141 8.719
254 85 82 55 601 803 527 23 19 1213 371 291
22 21 14 155 206 136 32 27 312 95 407
169 57 55 37 401 535 351 15 13 809 248 194

93
169 79 76 51 556 742 487 47 40 1121 343 601
C-2* C-3* C-4 C-5* C-6 C-7 C-8 C-9 C-10 C-11 C-12 C-13 C-14 C-15 C-16 C-17 C-18 C-19 C-20 C-21 C-22 C-23 D-1 D4-1 D4-2 D4-3 D5-1 D5-2
M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M2 M1 M1 M2 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 M1 D D4 D4 D4 D5 D5
15.732 14.262 14.218 11.380 4.531 2.207 540 1.176 1.864 2.282 1.934 1.429 3.042 5.647 2.758 1.961 2.248 1.016 1.137 7.312 4.955 11.318 7.174 3.500 2.877 2.129 5.092 9.680
27.530 28.524 24.881 19.914 6.796 3.310 810 2.351 3.728 4.563 3.869 2.859 6.085 11.294 5.517 3.922 4.495 2.031 2.274 14.623 9.910 22.637 10.762 3.500 2.877 2.129 7.637 14.520
19.271 19.967 17.417 13.940 4.757 2.317 567 705 2.609 3.194 1.161 2.001 4.259 7.906 3.862 2.745 3.147 1.422 1.592 10.236 6.937 15.846 -
8.259 8.557 7.464 5.974 2.039 993 243 1.646 1.118 1.369 2.708 858 1.825 3.388 1.655 1.177 1.349 609 682 4.387 2.973 6.791 10.762
275 285 249 199 68 33 8 55 37 46 90 29 61 113 55 39 45 20 23 146 99 226 6527 359
385 399 348 279 95 46 11 14 52 64 23 40 85 158 77 55 63 28 32 205 139 317 -
184 190 166 133 45 22 5 37 25 30 60 19 41 75 37 26 30 14 15 97 66 151 239 (26+125)*2/3 (26+125)*2/3 (26+125)*2/3 (30+192)*2/3 (30+384)*2/3
569 589 514 412 140 68 17 51 77 94 83 59 126 233 114 81 93 42 47 302 205 468 8696 239 101 101 101 148 276 965 9661
ukupno zaposlenih - poslovno
potrebno skl.mj.poslovno+stamb.
26 zaposlenih / 125 djece 26 zaposlenih / 125 djece 26 zaposlenih / 125 djece 30 zaposlenih / 192 uenika 30 zaposlenih / 384 uenika 497 7024 UKUPNO
ukupno zaposlenih - javno
potrebno skl. mjesta - javno POTREBNO SKLONINIH MJESTA
* Povrina kazete B-6 (18.830m2) umanjena je za povrinu planiranog javnog parka Z1-6 (1.500 m2); kazete C-1 (18.607m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-1 (2000m2); kazete C-2 (21.032m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-2 (1800m2) i planirane predkolske ustanove D4-1 (3500 m2); kazete C-3 (15.462m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-3 (1200m2); kazete C-5 (20.354 m2) za povrinu planiranog javnog parka Z1-5 (1800m2) i planirane drutvene namjene D-1 (7174 m2);
94
Naelni razmjetaj sklonita u prostoru i njihova dostupnost:
PRORAUNSKA ZONA
OZNAKA KAZETE A-1 A-2 A-3 A-4 B-1 C-1* C-4 D5-1 ukupno B-2 B-3 B-4 B-5 B-6* B-7 ukupno C-2*
PRORAUNSKI broj skloninih mjesta po kazeti 169 79 76 51 556 601 514 148 2193 742 487 47 40 1121 343 2779 569 589 101 1259 412 140 239 791
PLANIRANI broj skloninih mjesta 250 80 50 300+250 600 250+250 170 2200 250+250+250 250+250 1200 350 2800 600 (3x 200) 600 (3x 200) 100 1300 800 (300+500) 800
PRORAUNSKA ZONA
OZNAKA KAZETE C-7 C-8 D4-2 D5-2 C-9 C-10 C-11 C-12 C-13 C-17 C-14 C-15 C-16 C-18 C-19 C-20 C-21 C-22 C-23 D4-3 ukupno
PRORAUNSKI broj skloninih mjesta po kazeti 68 17 101 276 51 77 94 83 59 81 126 233 114 93 42 47 302 205 468 101 2638
PLANIRANI broj skloninih mjesta
300+140
150 100 250
250+200
200 300 (2x 150) 200 200+250 100 2640
C-3* D4-1* ukupno C-5*
C-6 D-1 ukupno
UKUPNO
9661
9740
95
IZVODI IZ GUP-a GRADA ZAGREBA

(Sl.gl. 16/07, 02/08-ispr., 06/08-ispr.,08/08-ispr., 15/08-ispr.,19/08-ispr.,08/09 i 11/09-ispr.)
96
POPIS PROPISA KOJI SU POTIVANI U IZRADI PLANA
97
POPIS PROPISA KOJI SU POTIVANI U IZRADI PLANA

- Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, NN 69/09 - Zakon o prostornom ureenju i gradnji, NN 76/07 i 38/09 - Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN 151/05 i 61/07 - Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljinma i standardu elaborata prostornih planova, NN 106/98, 39/04, 45/04-ispravak i 163/04 Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, NN 69/99, 151/03, 157/03 i 87/09 Zakon o zatiti okolia, NN 110/07 Zakon o zatiti prirode, NN 70/05 i 139/08 Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli, NN 64/08 i 67/09 Uredba o proglaenju ekoloke mree, NN 109/07 Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli, NN 64/08 Uredba o informiranju i sudjelovanju zainteresirane javnosti u pitanjima zatite okolia, NN 64/08
- Zakon o javnim cestama, NN 180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08, 38/09, 124/09, 153/09 i 73/10 - Odluka o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste, NN 54/08, 122/08, 13/09, 104/09, 123/09 i 17/10 - Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN 36/95, 109/95 uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 proieni tekst, 82/04, 110/04 uredba, 178/04, 38/09 i 79/09 - Zakon o vodama, NN 153/09 - Uredba o klasifikaciji voda, NN 77/98 i 137/08 - Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, NN 94/08 - Zakon o elektronikim komunikacijama, NN 73/08 - Zakon o zatiti od neionizirajuih zraenja, NN 105/99 - Pravilnik o ogranienjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu, NN 183/04 - Pravilnik o tehnikim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture, NN 88/01 - Zakon o zatiti od buke, NN 30/09 - Pravilnik o nainu izrade i sadraju karata buke i akcijskih planova, NN 05/07 - Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, NN 145/04 - Zakon o zatiti zraka, NN 178/04, 110/07 i 60/08 - Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 110/07, 60/08 i 87/09 - Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07 i 111/07 - Zakon o zatiti i spaavanju, NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10 - Pravilnik o kriterijima za odreivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi sklonita i drugi objekti za zatitu, NN 02/91 - Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureivanju prostora, SL 29/83, 36/85 i 42/86, koji se primjenjuje temeljem lanka 349. Zakona o prostornom ureenju i gradnji, NN 76/07 i 38/09 - Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovnitva, NN 47/06 - Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju zaklona, SL 31/75, koji se primjenjuje temeljem lanka 20. Zakona o normizaciji, NN 163/03 - Pravilnik o tehnikim normativima za sklonita, SL 55/83, koji se primjenjuje temeljem lanka lanka 20. Zakona o normizaciji, NN 163/03
98
- Pravilnik o uvjetima pod kojima se u miru sklonita mogu davati u zakup, NN 98/01 Zakon o eksplozivnim tvarima, NN 178/04, 109/07, 67/08 i 144/10 Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima, NN 108/95 i 56/10 Zakon o zatiti od poara, NN 92/10 Pravilnik o graevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete graenja glede zatite od poara, NN 25/94
- Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara, NN 08/06 - Pravilnik o izradi procjene ugroenosti od poara i tehnoloke eksplozije, NN 35/94, 110/05 i 28/10 - Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekui naftni plin i o uskladitenju i pretakanju tekueg naftnog plina, SL 24/71, koji se primjenjuje temeljem lanka 26. Zakona o zapaljivim tekuinama i plinovima, NN 108/95 - Pravilnik o opremi i zatitnim sustavima namijenjenim za uporabu u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom, NN 123/05 - Pravilnik o posebnim uvjetima za proizvodnju, smjetaj i promet oruja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oruja te voenje civilnih strelita, NN 69/08 - Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom, NN 93/98 i 116/07 - Pravilnik o projektiranju i izvedbi sigurnosnih puteva i izlaza za evakuaciju osoba iz zgrada i objekata (smjernice NFPA 101) - Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu skladita od poara i eksplozija, SL 24/87 - Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu visokih objekata od poara, SL 7/84, koji se primjenjuje temeljem l. 39. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, NN 20/10 - Pravilnik o tehnikom nadzoru elektrinih postrojenja instalacija i ureaja namijenjenih za rad u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom, NN 69/98, 141/03 - Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu, NN 117/07 - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe, NN 35/94, 55/94 i 142/03 - Pravilnik o zapaljivim tekuinama, NN 54/99 - Pravilnik o zatiti od poara ugostiteljskih objekata, NN 100/99 - Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine ventilacije i klimatizacije zgrada, NN 03/07 - Tehniki propis za dimnjake u graevinama, NN 03/07 - Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, norme HRN DIN 4102 (broj 1 do 4 iz 1996. godine) za otpornost nosivih konstrukcija i graevniskih elemenata prema poaru
99
ZAHTJEVI I MILJENJA IZ LANKA 70. I LANKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI
100
IZVJEE O PRETHODNOJ RASPRAVI
101
IZVJEE O JAVNOJ RASPRAVI
102
EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOENJA PLANA
103
SAETAK ZA JAVNOST
104

1 UPU Staro Trnje Knjiga Prijedlog Plana Za Ponovnu Javnu Raspravu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1 UPU Staro Trnje Knjiga Prijedlog Plana Za Ponovnu Javnu Raspravu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA Ulica Republike Austrije 18_10 000 Zagreb_www.zzpugz.

Zagreb, Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

III. OBAVEZNI PRILOZI

2. 2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.1.4. 2.2. 2.2.1.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

KLASA:350-/-/ URBROJ:251-470--11Zagreb, ..2011.

ODGOVORNA VODITELJICA: Sanja erbeti Tunji, dipl.ing.arh. ovlatena arhitektica

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

Javna i drutvena namjena D

URBANISTIKI PLAN UREENJA

STARO TRNJE, SAVICA ZA ZONU PRISAVLJE-ULICA V.RUDJAKA, PLANIRANA STROJARSKA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA - Prosinac 2011.