01

mediteranska kamena kua

Tehnike gradnje i obnove kamene kue Koritenje u skladu s okoliem (energija, otpad, sanitarije)
autor:

Filip rajer
ko-autori:

Andrija Sui, Hrvoje Vidovi, Silvija Kipson, Hrvoje Cari

za izdavaa:

Institut za turizam, Vrhovec 5, Zagreb, www.iztzg.hr

urednik:

Hrvoje Cari
dizajn i priprema:

Lidija Novosel
fotografija na naslovnici:

Hrvoje Cari
fotografije:

Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska http://www.sxc.hu/ ISBN 953-6145-15-4 Tiskanje ove publikacije su omoguili ODRAZ Odrivi razvoj zajednice i Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske. Zahvaljujemo Stockholm Environmental Institute-u na ustupljenim materijalima, ZMAG-u, Ivanu Medvedoviu i svim drugima na nesebinoj pomoi.

EASA Hrvatska

CIP - Katalogizacija u publikaciji NACIONALNA I SVEUILINA KNJINICA UDK 693.1(035) RAJER, Filip Mediteranska kamena kua : tehnike gradnje i obnove / <autor Filip rajer ; ko-autori Andrija Sui ... et al.>. Zagreb : Institut za turizam, 2006. ISBN 953-6145-15-4 I. Kameno graditeljstvo -- Prirunik

+ +

mediteranska kamena kua

tehnike gradnje i obnove

+ + +

Ovaj prirunik moe biti osnovna uputa onome tko eli popraviti neku staru kamenu kuicu ili sagraditi novu na jednostavan i jeftin nain: onako kako se to radi ve tisuama godina. U nekoliko poglavlja opisane su osnove gradnje kamenom i borovom graom u kru, a u prirunik su ukljueni i oni radovi koji su danas skoro ili potpuno iezli, kao to je peenje vapna ili vaenje kamena iz ive stijene. Koriteni su razni lokalni nazivi, kao i struni izrazi. Izvor veine podataka i svih fotografija bile su graditeljske radionice u selu Dragodid na otoku Visu, koje je u suradnji s Andrijom Suiem, praunukom osnivaa sela, tijekom 2002., 2003., 2004. i 2005. godine organizirala Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska. Radionice su financirali: Vlada RH (Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva; Ministarstvo turizma; Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka; Ministarstvo znanosti i tehnologije), Projekt Otokultivator, Komora arhitekata i inenjera u graditeljstvu, te sami sudionici i organizatori.

sadraj
biorazgradiva i reciklirajua kua smjetaj kue i priprema terena vaenje, doprema i ugradnja kamena vaenje pijeska dobijanje vapna drvena graa zidanje mortovi izrada krovita izrada gustirne izrada krune pei izrada komina izrada ponara 06 08 09 14 14 18 20 23 24 28 30 32 36

05

biorazgradiva i reciklirajua kua

1 2 3 4 5

izbor lokacije, krenje vegetacije priprema terena i materijala za gradnju zidanje zidova i lastavica izrada krovita upotreba kue dim i aa impregniraju drvo protiv nametnika, truljenja i vatre

06

prestanak upotrebe kue (loenja vatre) nametnici se naseljavaju u drvene grede nedugo nakon ovjeka, umire i kua: krov propada, vegetacija poinje razarati zidove biorazgradnja i reciklaa: ostaci kue polako nestaju pod vegetacijom i atmosferilijama, a zbog mekanog veziva, kvalitetnije kamenje se skupa s pokrovom lako da ponovo upotrijebiti
07

smjetaj kue i priprema terena

Treba planirati na nain da nam teren pomae u gradnji, a ne obratno. U kru se kua najee radi na stjenovitom terenu i to uglavnom zato da bi se zemlja iskoristila za poljoprivredu. Najprije se planiraju tereni za poljoprivredu, a kua se gradi na nekoj od preostalih lokacija! Zidanjem kue na stijeni izbjegava se temeljenje, a i s vlagom ima obino manje problema. Dobro je da lokacija bude osunana, zatiena od vjetra, a posebno treba paziti da se ne gradi na nekoj vododerini. Kako se samo izuzetno gradi na ravnom, kua je obino jednom stranom ukopana. Iskop zemlje i kamenja vri se alatom koji je dostupan: krampom, lopatom, motikom, polugama, batovima, dlijetima to je manje kamenja to je lake raditi.

08

vaenje, doprema i ugradnja kamena

transport kamenog bloka iz knjige B. Crnkovia i Lj. aria

Kamen vapnenac je glavni graevinski materijal u graditeljstvu kra, a dolazi kao:

a b c

kamen za zidanje zida kamene ploe za pokrov posebni kameni komadi za izradu obraenih kamenih elemenata
09

otvaranje kamenoloma i vaenje kamenog bloka

10

Na selu se za zidanje gotovo nikada ne koristi tzv. obraeni kamen, odnosno onaj koji je prije zidanja klesan u pravilne kvadre. To nije potrebno, jer niti su graevine velike, niti reprezentativne. U pravilu se zida kamenom koji se izvadi ienjem i zaravnavanjem terena za gradnju, pa o vrsti terena ovisi i kakva e biti graa zida. Najbolji se zidovi dobivaju od ploastog kamena, a najtee se zida oblim kamenima samcima njih esto treba razbiti u komade. Najei je lomljeni kamen, razliitih veliina, dobiven razbijanjem neto veih komada stijene. Lomljenac se tijekom zidanja grubo priklee da bi se mogao ugraditi u zid. Treba paziti na slojeve i ile u kamenu i nakon neto prakse nauit emo kako treba udariti da dobijemo eljeni oblik. Na kr uglavnom je graen od vapnenca i slinih sedimentnih stijena. One ponekad dolaze u vrlo pravilnim i tankim slojevima, koji se dosta jednostavno daju odvajati. Tako se dobijaju kamene ploe za pokrivanje kua, a tamo gdje ploastog kamena ima mnogo, njime se zidaju vrlo kvalitetni zidovi, otrih uglova i pravilnih, vodoravnih leajnica. Elementi vieg stupnja obrade i od veih komada kamena nadvoji, pragovi, konzole, stepenice, lukovi i sl. dolaze pod utjecajem gradske arhitekture i za prizemne graevine nisu nuni. Za njihovu izradu se biraju vei komadi kamena, bez pukotina i to homogenijeg sastava, pogotovo ako se radi o elementima napregnutim na savijanje.

11

TEHNIKA VAENJA KAMENA Nepravilni komadi kamena, kakvi se maklinom vade iz zemlje prilikom izravnavanja terena, uz minimum obrade postaju zadovoljavajui za ugradnju u kameni zid. Posebno je povoljno kamenje s dva paralelna lica te duguljasti komadi koji se mogu dobro usidriti u dubinu zida. Sve kamene ploe i ploice se takoer mogu korisno upotrijebiti. Ako naiemo na veu stijenu koju ne moemo razbiti maklinom, potrebno je otkriti u kojem se smjeru pruaju slojevi, pa se stijena cijepa dlijetom i eljeznim ili drvenim klinovima (drveni klinovi se izrauju od esmine). Kamene ploe i kvalitetni blokovi za izradu obraenih elemenata moraju se vaditi iz ive stijene kamenoloma. Obino uz svako naselje postoje odreena mjesta kave odakle se vadi kamen. U sluaju da trebamo otvoriti novi kamenolom u vapnencu, treba obratiti panju na nekoliko stvari: Prvo treba utvrditi postojanje ive stijene te pravac pruanja slojeva. Slojevi trebaju biti horizontalni, pogotovo ako elimo vaditi vee blokove zbog manipulacije. Strmi teren je pogodan, jer omoguava bre dolaenje do zdrave kamene mase i olakava odvodnju (ako se radi o zaista velikom kamenolomu gdje bi voda mogla biti problem).

12

VAENJE KAMENOG BLOKA

1 2 3

ienje povrine bloka i oznaavanje eljene duljine i irine bloka iskop kanala, paarina, ija dubina odgovara eljenoj debljini bloka odlamanje bloka po slojnici:
a

eljeznim klinovima, uz istodobno udaranje: za meku stijenu, dobija se nepravilan lom kamena; drvenim klinovima koji se polijevaju vodom: za tvru stijenu, dobija se pravilan lom kamena.

Kamene ploe se po slojnicama odvajaju dlijetima, klinovima, polugama, ovisno o sastavu stijene. Transport kamena obavlja se prenoenjem: obino su se kamene ploe slagale u kaete na lea tovara (ovisno o starosti i veliini ponese 7090 kg, do 100-120 na kratku razdaljinu) ili jo bolje mazge (tegli i do 200 kg), a vei komadi su se privezivali na lea pojedinano ili u paru. Najvei komadi se vuku pomou vitla ili tovara, po zemlji ili saonicama. Na kratke udaljenosti i prilikom ugradnje moemo se posluiti drvenim valjcima, odnosno rampom i klinovima. Kamen treba na kamenolomu obraditi to vie moemo jer ne elimo vui vie tereta nego to nam treba.

13

vaenje pijeska
Ponegdje na obali i otocima postoje leita pijeska, koji se moe koristiti za gradnju kue. Leita pijeska treba traiti u krkim udolinama i poljima. Nemojte vaditi pijesak iz vinograda. Pijesak prije pravljenja morta treba prosijati. Ne bi trebalo koristiti pijesak sa ala jer sol jako navlai vlagu.

dobijanje vapna
Vapno je jedno od najstarijih veziva, a kod nas je u irokoj primjeni od rimskog doba. Na selu ima mnogostruku primjenu: kao graevni materijal za mortove, za objeljivanje kua i kao dezinfekcijsko sredstvo dodatak modroj galici za zatitu vinograda ili za suzbijanje smrada iz upojnih jama u koje se obavlja nuda. Negaeno ili ivo vapno (kalcijev oksid, CaO), dobija se peenjem kvalitetnog vapnenca sa to veim sadrajem kalcijevog karbonata (CaCO3, 80-90%) u procesu: CaCO3 >> (temp. 800-1300C) >> CaO + CO2 U predajnom graditeljstvu vapno se pee u blizini mjesta gradnje, na nain da se od lokalnog vapnenca sazidaju objekti japjenice (vapnenice), unutar kojih se neprekidno loi vatra tijekom vie dana, dok boja kamena od bijele ne prijee u sivkasto-utu, a kamen prti kada se poprska vodom. Tada je proces zavren.
14

Japjenice su graevine od suhozida, krunog oblika s lanim svodom: po konstrukciji su gotovo identine poljskim kuicama bunjama (kaunima, emerima, poljaricama), s tom razlikom to imaju manji otvor ulaza i to u svojim zidovima imaju kanale za bolju cirkulaciju zraka, za potpunije peenje vapna. Japjenica treba biti vrlo kvalitetno zidana, a moe se opasati i lancima da se ne bi raspala prije zavretka peenja. Zidanje japjenice se povjerava najboljem majstoru u gradnji suhozida. Vatra se loi prosuenim grmljem i borovim granama, a drva treba biti dovoljno da se ne mora navrat-nanos brati zeleno grmlje u toku peenja. Vapno se obino pee ljeti kada je najmanja mogunost oborina, i to najee uvijek na istom mjestu, kada okolna makija i uma doraste do visine i koliine koja omoguuje viednevno paljenje japjenice. Najbolju vatru daje esmina, (crnika, Quercus ilex), a grmlje se tue do hreka (korijena), maklinom, sjekirom ili kosirom. Makija ima svojstvo da se iz korijena vrlo brzo regenerira, a borovima i esmini se samo sijeku grane, pa se tako pomae formiranje visoke ume. ivo vapno se nekad uvalo u grumenima u posudama na suhom mjestu. Prije upotrebe se oprezno zalijeva, gasi vodom u posebnim posudama ili jamama u zemlji. Ponegdje su za to sluili bazenii, kamenice uz gustirne. Pri gaenju vapna zbog topline koja se razvija nastaje burna reakcija kojom se dobiva gaeno vapno (kalcijev hidroksid) ili vapneno mlijeko. CaO + H2O >> Ca(OH)2 + temp. 150C

15

Nakon ugradnje, gaeno vapno vee ugljik (IV) oksid iz zraka i otputa vodu, drugi produkt te reakcije je kalcij-karbonat, odnosno vapnenac, ime je krug zatvoren. Ca(OH)2 + CO2 >> CaCO3 + H2O

japjenica presjek a/a - pogled sprijeda

16

japjenica

japjenica tlocrt - shema

17

drvena graa
Krovite se radi od bora. Bor se sijee (bere) u sijenju, kad je u drvu najmanje soka, ili u ljeto za vrijeme najveih vruina kad je puno smole. To je zbog toga da sadrava to manje vlage koja uzrokuje deformacije i truljenje. Stabla izrasla na kamenjaru puno su vra od onih izraslih u dubokom i vlanom tlu. Stabla za sjeu se biraju prema buduoj namjeni: odmah se gleda koje su duljine i debljine debla, kakvi nam komadi trebaju i koliko njih itd. im se drvo ubere pilom ili sjekirom, treba mu kosirom skinuti koru, jer je ispod kore najvie soka. Prije ugradnje se treba prosuiti u hladu to je dulje mogue, obino jednu sezonu (oko pola godine). Joprinu za letvanje krova ne treba posebno suiti ni guliti joj koru: ona se tue kosirima, ree na potrebnu duljinu, malo zatee i odmah ugrauje. Najtvre drvo na kru daje esmina, ali nje nema puno i uva se kao stablo jer daje dobar humus i ireve; vornata je i teko se obrauje, pa slui za posebne svrhe kao to je izrada klinova za lomljenje kamena, loza (navoja) za tisak za vino i sl.

kosir ili kosijer: alat broj 1 za buak (neprohodnu makiju)

18

19

zidanje
Osnovna konstrukcija u predajnom graditeljstvu krkih krajeva je suhozid. U suhozidu se izvode i kue i sklonita, ograde, podzidi, terase itd. Veziva, a osnovno vezivo je vapneni mort, poboljavaju statika i fizikalna svojstva zida. Hoe li se, i u kojoj mjeri pri zidanju koristiti mort i kakvog e sastava on biti, ovisi o koliini raspoloivog vapna i namjeni graevine. esto se mort koristi samo za zapunjavanje fuga na ve gotovom zidu, da bi se isti uinio nepropusnim za vjetar ili vlagu. Prije svih radova s mortom, potrebno je ovlaiti zidove. Neke najosnovnije napomene za suhozid: Bez obzira radi li se o naslonjenom zidu oblozi ili poduporu, ili pak o slobodnom samonosivom zidu, stabilnost unutranjih glava kamena je osnovna za stabilnost zida kao cjeline. Naslonjeni zid podupor koji dri zemlju. Po cijeloj visini zida, oko unutranjih glava kamena, zemlja mora biti vrsto nabijena. Optimalna vlanost zemlje treba da je 15-20% (idealno 18%). Oslonjeni zid koji dri naslage rastresitog kamena. Unutranje glave kamena u zidu moraju biti vrsto i paljivo upasirane sitnijim kamenom (inkunjone). Slobodni samonosivi kameni zidovi suhozidi imaju dva lica dvostruke vanjske i unutranje glave. Sve upljine izmeu unutranjih glava moraju biti paljivo i potpuno ispunjene sitnim kamenom i dobro upasirano da se ne mogu dogoditi nikakava pomjeranja. Kameni zid nee nikada pasti zbog vanjskih glava, ve samo zbog deformacije kod unutranjih glava.
20

Temelji se rade ovisno o vrsti tla i ovisno o tome ima li tamo gdje radimo kuu jakog mraza. Ako mraza ima i ako je tlo duboko, vlano i rahlo, moramo temeljiti dublje od metra, a ako zidamo na stijeni, temeljenje nije potrebno. Pri zidanju zida prvo se postavljaju uglovni kamenovi koji trebaju biti vei i pravilniji i zatim pomou konopca odreujemo ravnu liniju izmeu njih i zidamo oba lica zida istodobno, nakon svakog sloja ispunjavajui upljinu savurom sitnijim kamenom. to vie venjaka ima u zidu, on e biti stabilniji. U visini 60-190 cm zid se horizontalno izravnava, a to je kamen s kojim radimo manji i nepravilniji, ta visina je manja.

SUHOZID
a) podzid koji dri zemlju b) podzid koji dri kameni nasip c) slobodni - samonosivi zid a)

b)

venjak

c)

21

22

mortovi
1. Vapneni mort vapno : pijesak = 1:3

2. Vodonepropusni mortovi bez cementa a) od crljenice b) od gline c) od gline i pijeska d) od vulkanskih tufova vapno : crljenica (masna i gusta) = 4(3):5(4)* vapno : glina ili drobljena opeka = 1:1 vapno : pijesak : glina (drobljena opeka) = 1:1:1 vapno : alturin (pucolan ili dr.) = 1:1

* svi omjeri su priblini, jer ovise o svojstvima materijala.

3. Mortovi sa cementom a) produni mort b) cementni mort c) cementni pric d) likadina 4. Posebni mortovi Ako se eli da iz zida raste ukrasno bilje, reke se zapune smjesom zamlje i kotanog brana: (teka ilovaa : pijesak) : kotano brano - 1(1:1)runa kolica:1 kg cement: vapno : pijesak = 1:1:6 ili 1:2:5 cement: pijesak = 1:4 ili 1:3 cement : pijesak = 1:2 cement : pijesak = 1:1

23

izrada krovita
Opisat e se izrada jednostavnog dvostrenog krova, s pokrovom od kamenih ploa iz lokalnog izvora: Zidni vijenac mora biti uredan, kako bi bankine (vjenanice, nazidnice) dobro legle, a zabat mora biti vrst. Prvo se postave bankine koje se grubo oteu kosirom, sjekirom ili pilom kako bi dobile kvadratian presjek. Zatim se postavlja sljemenjaa, koju je potrebno otesati na krajevima kako bi dobro legla na zabatne kamene. Svakih 3-4 metra, meu bankine se postave grede koje se zapile da sjednu. Svi spojevi uvruju se vuenim ili kovanim avlima 7-15 cm duljine. Meu njih se u uzdunom smjeru postavi skela koja omoguava dohvat sljemenjae i postavljanje rogova. Rogovi se zapile kao na crteu i postavljaju se na pravilne razmake 2560 cm, od jednog zabata prema drugom. Na krajnjim rogovima uz zabate 50-ak cm ispod sljemenjae mogu se pribiti horizontalne letve koje se preko kratkih tapova upiru u zabate i tako dodatno uvruju konstrukciju od horizontalnog pomicanja. Preko rogova se pribijaju letvice-tapovi od joprine, u razmacima 1525 cm. Njih se moe kosirom otesati sa dvije strane da bolje legnu na rogove. Na njih se postavljaju kamene ploe. Prvo se od bankina do vanjskog lica zida zida jo jedan red zub visine bankine. Zatim se
24

postavlja kameni pokrov. Prvo idu najvei i najpravilniji kameni, koji se stavljaju tako da ine strehu od desetak centimetara. Dalje se ploe slau prema sljemenu. Sljeme je najbolje izvesti kupama u vapnenom mortu, i to tako da se pod kupe postavi letva koja smanjuje potronju morta.
a)

DETALJI KONSTRUKCIJE KROVITA

a) kupa kanalica u vapnenom mortu b) pokrov od kamenih ploa debljine 2-10 cm, dimenzija 20-100 cm

b)

sljemenjaa 10-15 cm rog 10-15 cm letve 2-4 cm greda 15-20 cm

bankina

15-20 cm

60 cm

25-45

foto strip
gradnja krova (na idue dvije strane)
1 2 3 4 5 6

obrada drvene grae: vide se borove grede i granje joprine izrada konstrukcije krova gotova konstrukcija krova; vidi se improvizirana skela izmeu greda letvanje krova joprinom izgled poletvanog krova postavljanje kamenih ploa

25

26

27

izrada gustirne
Tamo gdje nema vodotoka ili mogunosti zahvaanja podzemne vode, moraju se graditi gustirne cisterne za sakupljanje kinice. Gustirne su najee uz kuu, a pune se kinicom s krova i s drugih prikladnih povrina naplova ili pjacete. Gustirne mogu biti i u polju, a osim obiteljskih ili kunih, mogu postojati i velike zajednike gustirne, redovite na otocima. Gustirnu je dobro izdubiti u ivoj stijeni, jer je tada najjednostavnije postii vodonepropusnost obino se samo pukotine saniraju vodonepropusnim mortom, a gustirna se obijeli vapnenim mlijekom radi dezinfekcije. iva stijena se moe izdubiti paljenjem jake i dugotrajne vatre, od koje vapnenac puca i moe ga se odstraniti. U sluaju da ne moemo ili ne elimo gustirnu napraviti u stijeni, moemo je sazidati ili izliti. Uvjet za to je da imamo dovoljno vodonepropusnog veziva bilo koje vrste. Dno gustirne treba biti u blagom padu prema udubljenju u kojeg se taloi neistoa. U davno doba gustirne nisu bile natkrivene, a od antike do danas se gustirna natkriva svodom pravim ili lanim ili betonskom ploom, a njena gornja ploha redovito se koristi kao pjaceta. Ovisno o koliini oborina i veliini gustirne, pjaceta se proiruje i na okolni teren izgradnjom kosih ploha od vodonepropustnog morta ili kamenih ploa. Na najnioj toki pjacete ostavljaju se etvrtaste rupe u svodu ili u ploi kroz koje kinica ulazi u cisternu. U te se rupe ugradi izbuena kupa, pa se se popunjavaju komadima kamena ili opeke, tako da se stvori filtar koji ne dozvoljava neistoi da ue u gustirnu.

28

Otvor na gustirni treba biti uz rub pjacete, da se izbjegne hodanje po njoj. Uz otvor, koji je ozidan u jednostavno pravokutno krunite i pokriven metalnim ili drvenim poklopcem, moe se prigraditi i bazeni za pripremu modre galice, odnosno gaenje vapna. Primjer: velika gustirna u Dragodidu na otoku Visu ija je donja podloga izvedena slijedeim slojevima: namaz cementnim mlijekom likadina (1:1) naboj mravog betona (1:7) savura za izravnanje 2-3 cm 12 (12-20) cm 10 (8-15) cm

presjek a-a

tlocrt

istona gustirna Dragodida, sa 4.5 vagona vode najvea na tom dijelu otoka Visa

29

izrada krune pei

U selima kra, a pogotovo uz more, krune pei uglavnom dolaze u sastavu kuhinje, ponekad izbaene iz volumena kue da se izbjegne pregrijavanje prostorije. Krune pei kao zasebne graevine su rijetke, ali ih se moe nai. Ponegdje su pei svoene opekom, a kao obluilo vjerojatno je sluila prigodno izraena koara od iblja joprine. Moe se graditi i tzv. lani svod. Pod pei je od opeke, najbolje vatrostalne. U prednjem zidu, osim otvora za manipulaciju, ostavljaju se i jedan do dva manja da bi vatra mogla gorjeti i kada se vrataca zatvore (ta vrataca nemaju arke nego se podboe gredicom o pod). Otvor se ozida opekom ili kvarcnim kamenom, koji je otporan na toplinu.

30

31

izrada komina
Najprimitivnije ognjite se sastoji od kamenja poslaganog u krug, na podu od nabijene zemlje. Neto naprednije rjeenje je nisko pravokutno ognjite, u kutu ili uz zid, bez posebnog ureaja za odvoenje dima koji se provlai kroz sluajne upljine u krovu. Takvo se ognjite zida od kamena, a samo loite je od opeke (moe se koristiti i nabijena zemlja), jer bi se kamen od topline raspucao. Da bi se pojaao propuh i odvod dima, jedna se ploa krova pri sljemenu, iznad ognjita moe podboiti kamenovima, a ponegdje se zida bada, niski primitivni dimnjak, zapravo vie otvor u krovu koji izgledom podsjea na dimnjak. U novijim kuama postoji pravi dimnjak zidan na drvenim ili kamenim konzolicama, a nad ognjitem je napa od dasaka, izvana obukana vapnenim mortom.
nekoliko primjera ognjita iz studije A. Freudenreicha

32

Napa se iznutra brzo zaai, a crna caklina titi drvo od vatre. Daljnja novina u konstrukciji ognjita se sastoji u tome da se loite smjeta u udubinu u zidu. Da bi se postigla jo bolja zatita od poara, i izbjeglo pregrijavanje, pe se naposlijetku izdvaja iz kue kao poseban, prigraen volumen. Usporedo s izdvajanjem vatre i dima iz stambenog prostora, podie se i razina vatre na ognjitu. Ognjite na stojeoj visini, kombinirano s krunom pei je sasvim sigurno nastalo pod utjecajem gradske arhitekture i krajnji je stupanj u razvoju seoskog zidanog ognjita na naem kru. Ognjitu se moe pridodati i eljezna pe koja bre zagrijava prostor i olakava pripremu hrane.

33

34

35

izrada ponara
Svaka kua, pomoni objekti, pa i zidovi u dvoru, imaju vee ili manje ponare nie, koje slue za odlaganje sitnih potreptina ili za teriku (svijeu). Najjednostavniji ponari su pravokutne nie s nadvojem od kamene ploe. Oni vei esto iznad ploe imaju i rasteretni luk od dvije ploe pod kutom od 45-60, ime se dobija jo jedna polica.

36

37

KORISNA LITERATURA
Bojani Obad itaroci, B., Tradicijsko graditeljstvo otoka Hvara, Zagreb, 1997. Cvitkovi, B. i ari, LJ., Graenje prirodnim kamenom, Zagreb, 1997. Freudenreich, A., Narod gradi na ogoljenom krasu, Zagreb Beograd, 1962. Materijali, tehnike i strukture predantikog i antikog graditeljstva na istonom jadranskom prostoru, Znanstveni kolokvij, Zagreb, 1980. Milii, M., Nepoznata Dalmacija, Zagreb, 1955. Obnova i ouvanje hrvatske puke graditeljske batine, Zbornik saetaka, Zagreb 1997. Peuli, ., Konstruktivni elementi zgrada, Zagreb, 1970. Vitruvije, Deset knjiga o arhitekturi, Zagreb 1999.
38

39