Gotika

Gotika je umjetniko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13. i 14.stoljea. Javlja se u Francuskoj jo sredinom 12.stoljea gdje se reflektira prvenstveno u sakralnoj arhitekturi. Gotika je roena onim asom kad je Romanika dosegla svoj perfekcionizam. Opat Suger Zaetnikom gotike mozemo nazvati opata Suger, koji je bio prijatelj Luja VI jo od djetinstva, u monakom odgoju u opatiji St.Denis. Opat Suger je bio povjerenik, savjetnik i diplomat u uslugama Luja VI I Luja VII. Kad su Luj VII I njegova kraljica djelovali u drugom kriarskom ratu Suger postao namjesnik, prozvan je ocem domovine. Postavio je svoj ivotni cilj ojaat Francusku monarhiju. Smartrao je da je potrebno ojaati duevni presti da se snaga monarhije nebi raspala. im je postao opat St.Denisa svatio je da treba pokraj svih svojih obveza popraviti daleko zanemareno stanje crkva u zemlji, obnoviti, sagraditi i pojaati pojam crkva.

Pojam

Poanta crkve je trebalo predstavljati sigurnost, nadu i divljenje, stim je visina, prostranost i masivnost katedrala postiglo sve potrebno da bi oaralo sve u blizini, a dugotrajna gradnja i napredak je dalo ljudima nadu i volju i ,kamena, masena struktura je dala sigurnost unutar katedrale. Ta veliina je trebala biti viena sa dalekih krajeva gradova (cca sa 30km daljine su se vidjele ) i mnogi su mogli i u najgorim trenucima osvrnut se sa polja, vlastith kuda a ak i sa utvrda da bi vidjeli mod i sigurnost koju predstavlja katedrala.

Podjela i karakteristike gotike

rane gotike (svretak 12. i poetak 13. st. u Francuskoj (Notre-Dame u Parizu i Katedrala u Chartresu), obiljeuje jednostavnost i istoda oblika, to se oslanja na romaniku tradiciju. Klasine katedrale su trobrodne graevine naglaenih vertikala i strmih svodova, krov transepta ima istu visinu kao i glavni brod, na zapadnoj strani imaju jednu ili dvije kule, fasade su podijeljene u nekoliko horizontalnih zona, a kontrafori dijele cijelu crkvu vertikalno

klasine gotike (vrhunac oko 1220. (Katedrala u Reimsu i Katedrala u Amiensu) i traje gotovo cijelo stoljede) vertikalna podjela prevladava. Portali imaju prelomljeni luk (arhivolt) u timpanonu (oblina portala + luneta). Prozori imaju prelomljeni luk, a vremenom lukovi postaju viebrojni. Rozeta na zapadu, iznad ulaza, te na fasadi transepta, ponekad je ubaena u portal ili stavljena iznad prozora. Cijeli boni potisak svodova zadravaju masovni potporni luci, pa je glavna teina usredotoena na njih i vidljiva samo izvana. Stoga je unutarnjost takvih prostora skeletna i prozrana. kasne gotike (14. i prva desetljeda 15. st. irom Europe). osjeda se gubitak ravnotee u odnosu konstrukcije i dekoracije, tj. u pretrpanosti ukrasom. Kasna gotika je rairena diljem Europe i Talijani je nazivaju cvjetna gotika (gotico fiorito) zbog brojnih cvjetnih ukrasa, dok je Francuzi nazivaju plamenom (flamboyant) jer izraava nemir oblika i treperenje svojstveno plamenu i vatri. Njemaka gotika je dosljedna francuskoj dekorativnoj gotici (Npr. najimitativnija je katedrala u Ulmu), ali je ponekad i reinterpretira u originalnu arhitekturu (npr. Sv. Ana u Annabergu). u Engleskoj u 12. st. razvija se otra gotika (lancet style) strogog tlocrta otrih kutova (Katedrala u Salisburyju, Westminsterska opatija). U 14. st. razvija se tzv. dekorativni stil (Decorated Style) koji je slian plamtedoj gotici u Francuskoj (Lincoln, Exeter). U 15 st. dolazi do izrazito engleskog stila okomiti stil (Perpendicular Style) gdje rebra snopastih supova neprekinuto rastu u mreu krinog svoda (tzv. lepezasti kapiteli) (Cambridge, Gloucester i dr.). Kad se doda potkovasti luk nastaje tzv. Tudor Style

Gotika u Hrvatskoj
Razdoblje gotike u Hrvatskoj nije bilo prepopularno, postoje par indikatora (graevina )koje nam govore za to razdoblje, meu popularnijima je bio Medvedgrad, utvrda na jugozapadnom djelu Medvednicu kod Zagreba, zatim povijesno poznati gradovi kao Dubrovnik, Split, Trogir, Ston i dr. To je doba gradskih poploavanja ulica kamenom, kanalizacija i organiziranja gradske istode. S gotikom, javlja se i kultura gradskih komuna (Dubrovaki statut), propovjednih redova i vlastele. 14. st. je vrijeme viteke kulture u Hrvatskoj koje je obiljeeno dominacijom plemstva, ali i zlatno doba srednjovjekovnih dalmatinskih gradova koji su trgovali s hrvatskom vlastelom u zaleu. Gotiku fortifikaciju od romanike razlikuju visoke kule u obliku kvadratne prizme, za razliku od romanikih i renesansnih okruglih. Najbolje sauvani takvi primjeri nalaze se u Istri: Hum, Bale, Motovun, ali i na sjeveru - Medvedgrad iznad Zagreba (1260.) ili na jugu - Sokolac u Lici (14. st.). Skulptura je bila razvijena, ali imamo malo ostataka zbog prodora Turaka. Ranu gotiku obiljeava i ved spomenuti Radovanov portal u Trogiru. Stilsko obiljeje mekog klesanja ima i portal Sv. Marka, upne crkve u blizini Gradeca. Kaptol i Gradec bili su dva gradida podno Medvednice i ujedinili su se u Zagreb u 19. st. Crkva Sv. Marka nastala je u 14. i 15. st. u kasnogotikom stilu.

Elementi i zakljuak
Gradski obrtnici unose u arhitekturu vie svjetlosti, uglavnom jer su ovladali boljom tehnikom smjele uporabe pogodnih konstrukcijskih elemenata meu kojima su najvaniji: iljasti (prelomljeni) luk, rebrasti svod (nastao od kriastog + rebra) koji se zavrava na snopastim stupovima, kontrafor(potporni vanjski luk), transept je pomaknut na sredinu graevine i ne stri izvan graevine, rozeta se pojavljuje vie jer je osvjetljenje vano za gotiku.

Presjek konstrukcije klasine gotike katedrale.

Prelomljeni luk je nastao iz polukrunog luka kada je zamijeeno da se uporabom ovog luka moe postii vea vertikala luka. Umjesto bavastog svoda sainjenog od polukrunih lukova poinju se kriati prelomljeni lukovi koji su, za razliku od polukrunih, mogli imati zajedniki zavretak u tjemenu (klju). U krinom svodu svi pritisci se koncentriraju u unaprijed odreenoj toci, stoga svodnu konstrukciju ne nose plohe zida nego stupovi i lukovi. To je pridonijelo izjednaavanju dijelova, pa sva tri broda crkve postaju jednako iroki i visoki, te crkveni prostor za vjernike nalikuje bilo kojoj gotikoj dvorani u vijenici ili dvorcu Stoga ih se i naziva dvoranskim crkvama.

Tlocrt katedrale u Amiensu pokazujenaelo jedinstva svih dijelova graevine.

Nasuprot romanikom rastavljanju i ograivanju pojedinanoga, relativno samostalnog, u gotici je izrazita tenja k povezivanju, spajanju i stapanju koje nazivamonaelom jedinstva. To se najbolje vidi u presjeku graevine gdje vidimo uklanjanje vodoravnih pojaseva koji su bili svojstveni romanici pa arkade i prozori skoro bez prekida vode od tla do vrha svodova, kao jedinstvene okamenjene silnice energije. Tako vanjske zidove ine nizovi povezanih stupova meu kojima su otvoreni veliki prozori. Da bi se svi pritisci neutralizirali poinju se koristiti potporni "lebdei" lukovi koji prenose sve potiske u zemlju - kontrafori. Na kraju, kad se pogleda gotika katedrala, ona je toliko ujedinila svoje arhitektonske i dekorativne elemente da se ne mogu sagledati pojedinano nego samo kao cjelina. Kombinacija rebrastog svoda, prelomljenog luka i potpornog luka s kontraforima razbila je sklop dotadanje teke romanike arhitekture i oznaila prelazak u laku i skeletnu konstrukciju gotike. Sve te elemente po prvi puta u povijesti primijenio je prvi poznati magister operarius (graditelj katedrala) opat Suger na crkvi St. Denis u Ile de France. Gotika je roena onim asom kad je Romanika dosegla svoj perfekcionizam! Graenje gotike katedrale zahtijevalo je suradnju vie majstora koji dobro poznaju zanat. A kako je jedan krivo klesani kamen mogao uzrokovati ruenje cijelog kompleksa, majstori su se udruivali u udruenja u kojima su uvali matematika i graditeljska znanja i imali su tajne znakove prepoznavanja. Budui da su bili veoma cijenjeni i neovisni o feudalnim monicima, te slobodno putovali od grada do grada nazvali su ih "slobodni zidari" (tzv. masoni).

Razdoblje gotike bilo je jedno od najduih i najljepih sa najdugotrajnijim gradnjama i savrenom ideologijom i doprinosilo je u raznim granama znanosti, psihologije, politike i ogromnom napretku gradova ( urbanizaciji ). Osobno sam odabrao temu gotika jer me facinira volja i nada koje je to doba ostavilo za sobom, tu ljepotu i kreativnost povezana sa pravilnodu grae i ouvanost koju je dostigla nakon mnogo mnogo godina.