PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

MEUNARODNO KRIVINO PRAVO

SKRIPTA DRUGA PARCIJALA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. POJAM MEUNARODNOG KRIVINOG DJELA Opi dio me. krivinog prava predstavlja sistem pravnih propisa kojima se odreuju pojam i elementi me. krivinog djela, osnovi krivine odgovornosti i sistem krivinih sankcija za njihove uinitelje, kao i uvjeti za utvrivanje krivine odgovornosti i kanjivosti. Ovi propisi svoj izvor nalaze u: 1. me. pravnim aktima; 2. nacionalnom krivinom zakonodavstvu Tri osnovna pojma opeg dijela me. krivinog prava su: 1) me. krivino djelo ;2) krivina odgovornost;3) krivine sankcije 1.1. Razliita shvatanja o pojmu me. krivinog djela Razlikujemo vie shvatanja o pojmu me. krivinog djela ali se u pravnoj teoriji izdvaja sljedea definicija me. kriv. djela koje ini pet elemenata. To su: 1) zabranjena radnja je od znaajnog me.interesa, posebno ako se njome ugroava me. mir i sigurnost, 2) zabranjena radnja predstavlja izuzetan napad na vrijednosti koje uobiajeno vae u me. zajednici, pa se takav napad smatra udarom na osjeaj humanosti, odnosno opeljudsku svijest, 3) zabranjena radnja ima transnacionalne implikacije to podrazumijeva ukljuenost vie od jedne drave ili se posljedice ili se planiranje, pripremanje ili uinjenje djela prostiru na podruje vie drava, odnosno postoji razlika u dravljanstvu rtava ili upotrijebljena sredstva premauju nacionalne granice, 4) zabranjena radnja je tetna po me. zatiene osobe ili interese i 5) zabranjena radnja kri me. zatiene interese. Me. krivino djelo (zloin) predstavlja krenje me. pravila koja povlae individualnu krivinu odgovornost pojedinca. Ovaj pojam ine sljedei elementi: 1) krenje me. obiajnih pravila, 2) tite vrijednosti koje cijela me. zajednica smatra vanim i koja obavezuje sve drave i sve pojedince, 3) postoji univerzalni interes za suzbijanje tih krivinih djela, pa svaka drava moe u naelu goniti i kanjavati uinitelje takvih djela bez obzira gdje su oni uinjeni, od strane ijih dravljana i na iju tetu su takva djela uinjena i 4) ako je uinitelj djelovao u nekom slubenom svojstvu (kao dravni ili vojni zvaninik) ne moe se pozivati na imunitet od graanske ili krivine jurisdikcije. U nacionaimm krivinim zakonodavstvima me. krivino djelo se moe odrediti kao protivpravno ponaanje krivino odgovornog (vinog) uinitelja kojim se povreuju ili ugroavaju dobra zatiena me. pravom, mir meu narodima i sigurnost ovjeanstva, koje je propisima odreeno kao krivino djelo i za ijeg uinitelja je propisana krivina sankcija. Nacrt Pravila o odgovornosti drava koji je pripremila Komisija za me. pravo OUN iz 1976. god.me. krivino djelo je ono protivpravno djelo koje proizilazi iz povrede, od strane neke drave, meunarodne obaveze koja je toliko bitna za zatitu osnovnih interesa me. zajednice da je njena povreda priznata me. zloinom od te zajednice u njenoj cjelini i predstavlja me. zloin. Elementi koji ine ope bie me. krivinog djela su: 1) djelo ovjeka koje obuhvata: ljudsku radnju, prouzrokovanu posljedicu i uzrono-posljedinu vezu, 2) protivpravnost, 3) odreenost, djela u propisima 4) krivicu (vinost) uinitelja. 1.2. Dioba me. krivinih djela Postoji vie vrsta me. krivinih djela. Uobiajena je podjela na: l) me. krivina djela u uem smislu (prava ili ista) i 2)me. krivina djela u irem smislu (neprava ili mjeovita). Ova je podjela usvojena na 14. Kongresu Me. udruenja za krivino pravo koji je odran 1989. g. u Beu. Kriterijum za ovo razlikovanje jeste nadlenost me. krivinih sudova, odnosno historija krivinog pravosua.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Me. krivina djela u uem smislu -tu se radi se o me. krivinim djelima kojima se kre ratni zakoni i obiaji rata. .Tu spadaju sljedea me. krivina djela: a) zloin protiv mira, b) ratni zloin, c) zloin genocida i d) zloin protiv ovjenosti. Rimskim statutom Me. krivinog suda 2002. god. inaugurirana su me. krivina djela u vidu: a) zloina genocida, b) zloina protiv ovjenosti c) ratnih zloina i d) zloina agresije. Kao osnovne karakteristike me. krivinih djela u uem smislu u pravnoj teoriji se navode sljedee: 1) ovi me. zloini imaju dvostruku prirodu. Njihovo uinjenje povlai, s jedne strane, krivinu odgovornost pojedinaca kao njihovih uinitelja ili sauesnika, odnosno nadreenih osoba (po osnovu komandne odgovornosti) i me. pravnu odgovornost drave, s druge strane, 2) me. zloinima se kre osnovna ljudska prava i oni su stoga zabranjeni kao represalije u sluaju injenja isto takvih zloina druge suprotstavljene strane, 3) me. zloini u pogledu krivinog gonjenja i kanjavanja ne zastarjevaju i 4) ope me. pravo namee obavezu dravama da ne kre osnovne norme koje zabranjuju njihovo vrenje kao obavezu erga omnes. Me. krivina djela u irem smislu su djela kojima se kre druga pravila me. prava i koja me. zajednica eli da inkriminira i sankcionira u okviru nacionalnog krivinog zakonodavstva. Imaju osnovu u me. zabranama, ali je kanjavanje i krivini progon uinitelja ostavljen na volju nacion. krivinim zakonodavstvima. Ova me. krivina djela se razlikuju od me. krivinih djela u uem smislu: a) po teini prouzrokovanih posljedica, b) po nainu njihove inkriminacije i kanjavanja, c) za njihovo kanjavanje nisu nadleni me. krivini sudovi, ve nacionalni sudovi pojedinih drava koje su ih i prihvatile kao krivina djela u svom nacionalnom zakonodavstvu, d) njima se ne povreuju najvie vrijednosti me. zajednice i e) pitanje nezastarivosti ovih djela se uope ne postavlja. Prema kriteriju izvora, me. krivina djela se mogu podijeliti na: a) krivina djela prema me. obiajnom pravu. To su takva krivina djela koja su prethodno definirana u nekom me. ugovoru i potom zahvaljujui univerzalnim vrijednostima koje tite prihvaena su kao takva u praksi veine drava svijeta. Otuda definicije ovih krivinih djela i krivine sankcije za njihove uinitelje predstavljaju ius cogens i djeluju erga omnes. To su krivina djela protiv humanitarnog prava kao to su: 1) genocid, 2) zloin protiv ovjenosti 3) ratni zloin. To su zapravo me. krivina djela u uem smislu; b) krivina djela propisana viestranim me. ugovorima. Ovdje spadaju krivina djela koja su propisana me. ugovorima i imaju dejstvo samo u meusobnim odnosima drava ugovornica, pa i ne spadaju u nadleost me. sudova. To su djela koja su propisana brojnim me. ugovorima kao to su: terorizam, pranje novca, korupcjia, trgovina ljudima, zloupotreba opojnih droga itd. To su zapravo me. krivina djela u irem smislu. Interesantna je klasifikacija me. krivinih djela prisutna u pravnoj teoriji u posljednje vrijeme. Prema tom shvatanju razlikuju se sljedea me. krivina djela: 1) me. zloini - U me. zloine spadaju: a) agresija, b) genocid, c) zloin protiv ovjenosti i d) ratni zloini. 2) me. delikti - Tu spadaju: a) nelegalno posjedovanje, upotreba i raspolaganje orujem, b) kraa nuklearnog materijala, c) agresivno djelovanje plaenika, d) zatita humanih interesa (apartheid, ropstvo i sl.), e) zatita od teroristikog nasilja i f) zatita socijalnih i kulturnih interesa. 3) me. prekraji gdje spadaju: a) trgovina pornografskim materijalom, b) falsificiranje novca i c) korupcija me. slubenika itd. 1.3. Krivino djelo s elementom inozemnosti Krivino djelo sa elementom inozemnosti je vrsta krivinog djela koje je na bilo koji nain povezano sa inozemstvom, odnosno koje izaziva rezonanciju u me. relacijama. Element inozemnosti na razliite naine moe da bude povezan sa krivinim djelom, pa tako "krivino djelo sa elementom inozemnosti" postoji u sljedeim sluajevima: 1)ako je stranac uinio krivino djelo u odreenoj dravi. 2)ako je u odreenoj dravi krivino djelo uinio domai dravljanin na tetu stranca ili stranog dobra.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3) ako bilo koja osoba uini krivino djelo na tetu strane drave. 4) ako je krivino djelo uinio domai dravljanin u inozemstvu. 5) ako se u odreenoj dravi sudi strancu za djelo koje je izvrio u inozemstvu 6) ako je krivino djelo uinjeno na teritoriji vie drava. 7) ako je krivino djelo uinjeno na teritoriji koja je izvan suvereniteta bilo koje drave. 8) ako je k. djelo uinjeno od strane osobe koja uiva diplomatski imunitet - imunitet iz me. pravnih razloga 9) ako se radi o krivinom djelu koje je ranije ve presueno u inozemstvu. 10) ako se radi o krivinom djelu za koje se vodi krivini postupak u inozemstvu. 11) ako jedna drava prua drugoj dravi odreenu me. pravnu pomo. 12) ako jedna drava trai od druge drave izruenje (ekstradiciju) neke osobe koja u njoj uiva pravo azila. 13) ako se radi o krivinom djelu koje je predvieno odredbama me. prava 14) ako se radi o krivinom djelu kod koga je od znaaja ranija osuivanost uinitelja u inozemstvu. 15) ako se radi o krivinom djelu koje je uinila neka osoba kao pripadnik stranih oruanih snaga sa specijalnim posebnim statusom. 16) ako je predviena nadlenost me. sudskih organa u rjeavanju sudskih predmeta i postupcima u vezi sa njima. 17) ako se radi o krivinom predmetu na kome treba posredno ili neposredno primijeniti strano krivino pravo.

2. ELEMENTI MEUNARODNOG KRIVINOG DJELA Opi pojam me. krivinog djela ine etiri osnovna ili opa elementa. Njihova sveukupnost se jo naziva i ope bie me. krivinog djela. Djelo ovjeka je materijalni element opeg pojma me. krivinog djela, a ostali (protivpravnost, odreenost djela u propisima i krivica- vinost uinitelja) su formalni elementi. Samo je krivica uinitelja subjektivni element, dok su svi ostali elementi objektivnog karaktera.U me. krivinom pravu je iskljuena mogunost poimanja me. krivinog djela u objektivnom smislu budui da su neuraunljivost, kao i uzrast uinitelja djela ispod 18 g. maloljetstvo izriito navedeni kao osnovi koji iskljuuju odgovornost i kanjivost u primjeni odredaba Rimskog statuta me. krivinog suda. Djelo ovjeka u me. kriv.pravu se sastoji iz tri elementa. To su: 1. radnja fizike osobe uzrasta preko 18 godina 2. posljedica 3. uzroni odnos izmeu poduzete radnje i prouzrokovane posljedice. 2.1. Radnja-Pod radnjom se podrazumijeva svjesno i voljno poduzimanje tjelesnog pokreta (injenje ili pozitivna, aktivna djelatnost) ili svjesno ili voljno proputanje tjelesnog pokreta (neinjenje ili negativna, pasivna djelatnost). Takva obaveza na injenje moe da proizlazi iz razliitih izvora: a) zakona, b) radnog odnosa, c) profesionalne dunosti, d) ugovora, e) prethodnog injenja kojim je stvorena opasnost ili f) iz odnosa povjerenja. Takvo nepoduzimanje neophodno potrebnih i razumnih mjera u cilju spreavanja uinjenja me. krivinih djela ili nepredavanje uinitelja ovakvih djela vlastima kompetentnim za voenje krivinog postupka kao poseban, specifian vid "proputanja dunog nadzora" kao radnja uinjenja i osnov komandne odgovornosti izriito je predviena u vie me. pravnih akata kao to su: Dopunski protokol uz enevske konvencije o zatiti rtava me. oruanih sukoba iz 1977. godine, Statut Hakog tribunala, Statut tribunala za Ruandu i Rimski statut Meunarodnog krivinog suda. Zavisno od vrste i karaktera poduzete djelatnosti, radnja me. krivinog djela moe biti radnja: 1) uinjenja - neposrednog uinjenja, posrednog uinjenja ili sauinjenja, 2) podstrekavanja (pri emu se posebno izdvaja nareivanje), 3) pomaganja ili 4) organiziranja zloinakog udruenja. U odreenim sluajevima za radnju uinjenja je potrebno da je poduzeta:

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1) na odreeni nain (krenjem pravila me. prava), 2) odreenim sredstvom (nedoputenim sredstvom, silom, prijetnjom i sl.), 3) u odreeno vrijeme (za vrijeme rata, oruanog sukoba ili okupacije), 4) na odreenom mjestu (na teritoriji odreene drave zahvaenoj ratom ili oruanirn sukobom ili pak oruanom akcijom ogranienog obima i intenziteta). Tada su nain, sredstvo, mjesto i vrijeme uinjenja radnje elementi bia krivinog djela i ukoliko oni nisu ispunjeni u konkretnom sluaju i nema ovih krivinih djela. 2.2. Posljedica-je proizvedena promjena ili proizvedeno stanje u spoljnom svijetu usljed poduzete radnje neke osobe. Ukoliko u konkretnom sluaju izostane posljedica, tada nema svrenog krivinog djela, ve postoji pokuaj. Posljedica djela se moe javiti u dva vida. To su: a) povreda i b) ugroavanje. Posljedica povrede se ispoljava u tri vida i to kao: a) unitenje; b) oteenje; c) injenje neupotrebljivim odreenog objekta napada. Posljedica ugroavanja se ispoljava u prouzrokovanju opasnosti po zatieno dobro. Ona se dalje moe javiti u dva vida i to kao: a) konkretna postoji kada je uslijed poduzete radnje neke osobe nastupila opasnost po zatieno dobro tako da je moglo da doe i do povrede takvog dobra. b) apstraktna opasnost- je ona opasnost koja je mogla da nastupi uslijed poduzete radnje uinjenja, ali u konkretnom sluaju nije nastupila. 2.3. Drutvena opasnost To je materijalni, objektivni element pojma me. krivinog djela koji znai da je krivino djelo takvo djelo kojim se povreuju ili ugroavaju drutvena dobra i vrijednosti od posebnog me. znaaja koja je potrebno zatititi i osigurati u svakom konkretnom sluaju, ak i pod prijetnjom primjene krivinih sankcija.Ta drutvena dobra jesu ovjenost i me. pravo. 2.4. Protivpravnost Podrazumijeva krivina djela gdje se kre norme zabrane utvrene propisima me. ratnog i humanitarnog prava koje su upravo i postavljene u cilju zatite odreenih drutvenih vrijednosti ili dobara. Ovo je formalni, objektivni element pojma me. kriv. djela. Umiljaj uinitelja kod ovih djela mora da obuhvati i svijest o protivpravnosti postupanja takve osobe. 2.5. Odreenost djela Odreenost me. krivinog djela u propisima znai da obiljeja bia ovih krivinih djela, kao i vrsta i visina krivinih sankcija za njihove uinitelje, moraju biti odreeni u odgovarajuirn propisima. Dvije su vrste propisa koje ih odreuju. To su, prvo, propisi u okviru me. akata kao to su: Statut Me. vojnog suda, Statut Hakog tribunala, Statut krivinog tribunala za Ruandu i Rimski statut stalnog Me. krivinog suda, kao i odgovarajui akti samog me. suda (npr. Pravila postupka i dokazivanja, Elementi zloina i dr.). I drugo, u nacionalnom krivinom zakonodavstvu, sve drave su, na osnovu obaveza prihvaenih potpisivanjem i ratifikacijom odreenih me. konvencija, propisale me. krivina djela u svojim krivinim zakonima sa odreenim elementima i obiljejima njihovog bia propisujui istovremeno i vrstu i mjeru krivine sankcije za njihove uinitelje. Dakle, ovo je formalni element me. krivinog djela. On se svodi na neophodnost da postoji odreena formalno priznata i prihvaena meunarodna obaveza za suverene drave da u svoja nacionalna krivina zakonodavstva unesu odreena me. krivina djela na osnovu preuzetih obaveza iz me. pravnih akata. U pogledu elementa odreenosti u pravnoj teoriji ali i praksi isticani su brojni prigovori, koji su najee bili vezani za: 1) retroaktivnu primjenu krivinopravnih propisa 2) odstupanja od naela propisanosti i odreenosti kazne za me. krivina djela u propisima. Tome treba dodati i primjenu obiajnog prava i analogije pri utvrivanju krivine odgovornosti za me. krivina djela to sve predstavlja odstupanje od strogog potovanja principa zakonitosti. Rimski statut stalnog Meunarodnog krivinog suda izriito predvia zabranu retroaktivnosti krivinopravnih normi, zabranu analogije i izriito propisuje odreenost krivinog djela i kazne u propisima.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2.6. Krivica uinitelja Krivica (vinost) uinitelja - je subjektivni element krivinog djela iz koga proizlazi da samo punoljetna, uraunljiva i vina, dakle krivino odgovorna osoba moe uiniti me. krivino djelo. To znai da se kao uinitelj me. krivinog djela ni u kom sluaju ne moe javiti maloljetna osoba. Prema vremenu poduzimanja radnje uinjenja me. krivinog djela se utvruje, ne samo uzrast uinitelja, ve i njegova uraunljivost kao i vinost.U pogledu krivice (vinosti) uinitelja, me. krivina djela mogu da se uine samo sa umiljajem. 2.7. Bie meunarodnog krivinog djela Bie me. krivinog djela obuhvata skup svih posebnih elemenata svakog pojedinog krivinog djela koje ga odreuje po svojoj posebnosti i specifinosti u odnosu na druga me. krivina djela. Ono se stvara uopavanjem zajednikih karakteristika koje se javljaju kod jednog istog krivinog djela u razliitim sluajevima. Utvrivanje bia me. krivinog djela se naziva kvalifikacija djela. Pravna kvalifikacija me. krivinog djela je, zapravo, posao krivinog suda u svakom konkretno sprovedenom krivinom postupku podvodei odreeno injenino stanje krivine stvari pod zakon ili drugi propis sadran u me. pravnom aktu.

3.OBJEKT MEUNARODNOG KRIVINOG DJELA Objekt krivinog djela je drutveno dobro ili drutveni interes protiv koga je upravljeno krivino djelo i kome se prua krivinopravna zatita. Razlikuju se dvije vrste i to objekt zatite i objekt radnje. Objekt zatite je drutveno dobro ili interes kome se prua krivino pravna zatita od svih oblika povreivanja ili ugroavanja vrenjem drutveno opasnih i protivpravnih djelatnosti. Kod me. krivinog djela objekt zatite jesu 1) ovjenost i 2) meunarodno pravo. Osnovna je funkcija me. krivinog prava osiguranje efikasne zatite korpusa univerzalnih, elementarnih ljudskih prava i sloboda svih i svakog. Objekt radnje krivinog djela, jesu predmeti na kojima se ini radnja krivinog djela da bi se mogao povrijediti ili ugroziti zatieni objekt ili vrijednost. Kod razliitih me. krivinih djela se razlikuju i objekti radnje pa se tako kao ovi objekti javljaju: 1) nacionalna, rasna, vjerska ili etnika grupa, 2) civilno stanovnitvo, civilni objekti, pojedine civilne osobe, 3) ranjenici, bolesnici, brodolomnici, sanitetsko i vjersko osoblje. 4) materijal, zalihe i sredstva sanitetskih ustanova i transporta, 5) ratni zarobljenlci, 6) zrani ili pomorski promet, 7) opojne droge i psihotropne supstance,8) radioaktivne i opasne materije i dr. 4. SUBJEKT MEUNARODNOG KRIVINOG DJELA U krivinopravnoj teoriji razlikuju se dvije vrste subjekata krivinog djela. To su: aktivni i pasivni subjekt. 4.1. Aktivni subjekt - me. krivinog diela jeste osoba koja svojom radnjom injenja i neinjenja ostvaruje posljedicu krivinog djela. Po pravilu, aktivni subjek ili uinitelj krivinog djela moe biti samo fizika osoba. U me. krivinom pravu je iskljuena mogunost da se kao aktivni subjekt, javi maloljetna osoba uzrasta ispod 18 godina u vrijeme uinjenja krivinog djela. Samo kod malog broja me. krivinih djela kao uinitelj se moe javiti osoba koja ima odreeno lino svojstvo ili odnos (npr. svojstvo slubene ili vojne osobe ili svojstvo komandujueg ili drugog civilnog ili vojnog zapovjednika). To su osobe koje podlijeu komandnoj odgovornosti ili odgovornosti sui generis. U jednom dijelu teorije me. javnog i me. krivinog prava javljaju se shvatanja da u oblasti izvrenja najteih krivinih djela protiv ovjenosti i me. ratnog prava, kao to su ratni zloini i zloini protiv ovjenosti, i drava treba da snosi krivinu odgovornost. Prema odredbama Statuta Meunarodnog vojnog suda iz 1945, godine svaki lan grupe ili organizacije koja je proglaena za zloinaku mogao je biti izveden pred sud zbog samog lanstva u toj organizaciji, pri emu se zloinaki karakter te organizacije ili grupe smatrao dokazanim i nije mogao biti osporavan (dakle u ovom sluaju je postojala prezumpcija krivice). 4.2. Pasivni subjekt (oteeni ili rtva) Kao pasivni subjekt me.krivinog djela javlja se svaka osoba koja je povrijeena ili ugroena uinjenim krivinim djelom. To je osoba kojoj pripada dobro, pravo ili interes koji se povreuju ili ugroavaju injenjem krivinog djela. Kao pasivni subjekt me. krivinog djela moe se javiti i

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
fizika i pravna osoba. Pri tome za fiziku osobu nema starosnog ogranienja, pa se svaka fizika osoba od roenja, pa ak i prije roenja (u sluaju zatite ploda ili prava na ivot i raanje) moe javiti kao pasivni subjekt. Kod nekih me. krivinih djela kao pasivni subjekt se javlja samo jedna ili vie pojedinano odreenih osoba, a nekada je to cijela nacionalna, rasna, vjerska ili etnika grupa ili ak cjelokupno civilno sranovnitvo. Svaka pravna osoba takoer moe biti pasivni subjekt, pa se ak smatra da je pasivni subjekt kod me. krivinih djela cjelokupna me. zajednica, odnosna civilizirani dio ovjeanstva. OBLICI UINJENJA MEUNARODNOG KRIVINOG DJELA 1.STADIJI UINJENJA MEUNARODNOG KRIVINOG DJELA U procesu ostvarenja posljedice me. krivinog djela mogue je postojanje vie stadija. Tako se razlikuju sljedei stadiji: 1) donoenje odluke, 2) pripremanje krivinog djela, 3) pokuaj krivinog djela i 4) svreno krivino djelo. Donoenje odluke -nema krivinog djela bez prethodno umiljajno donijete odluke, esto itavog plana ili organizirane zavjere. Ovaj se stadij sastoji u misaonim, svjesnim i voljnim, psiholokim djelatnostima uinitelja djela koji prethodi donijetoj odluci da se uini odreeno krivino djelo, sa kojim osobama, na koji nain, kojim sredstvima, na kom mjestu i u koje vrijeme. 1.1. Pripremne radnje - njima se stvaraju uvjeti i pretpostavke da se uope pristupi uinjenju me. krivinog djela ili pak da se ovo djelo uini lake, bre ili efikasnije. Meu ovim radnjama razlikuju se: 1) nabavljanje ili osposobljavanje sredstava za uinjenje djela, 2) otklanjanje prepreka za uinjenje djela, 3) dogovaranje, planiranje ili organiziranje sa drugim osobama uinjenja djela ili 4) na bilo koji drugi nain doprinoenje uinjenju krivinog djela. 1.2. Pokuaj krivinog djela - Kada uinitelj donese odluke, i sa ili bez prethodno poduzetih pripremnih radnji, pristupi radnji uinjenja, tada su mogua dva rezultata: a) ostvarenje posljedice namjeravanog me. krivinog djela,b) izostanak te posljedice. U sluaju umiljajnog zapoinjanja radnje uinjenja krivinog djela bez nastupanja posljedice postoji pokuaj ili nesvreno krivino djelo.Prema odredbama Rimskog statuta pokuaj me. zloina postoji ako je krivino djelo zapoeto radnjom uinjenja, ali se samo djelo zloina nije dogodilo usljed okolnosti nezavisnih od namjere uinitelja. Znai pojam pokuaja odreuju tri elementa: a) umiljaj uinitelja b) zapoinjanje radnje uinjenja c) izostanak posljedice djela ili nedovrenje djela nezavisno od volje uinitelja. Za pokuaj me. krivinog djela se kanjava. Svreno krivino djelo postoji kada je uslijed poduzete radnje uinjenja posljedica nastupila u vidu povrede ili ugroavanja zatienog dobra ili vrijednosti. 1.3. Dobrovoljni odustanak Rimski statut poznaje i institut dobrovoljnog odustanka- ovaj institut postoji kada uinitelj zapone radnju uinjenja krivinog djela, ali odustane od namjere da uini zloin ili pak na drugi nain sprijei uinjenje tog zloina. Ovdje se, dakle, razlikuju dvije situacije: 1) odustanak od namjere (odluke) da se uini zapoeto krivino djelo 2) spreavanje uinjenja krivinog djela, odnosno spreavanje da posljedica krivinog djela nastupi, ili njeno otklanjanje - dobrovoljni odustanak od svrenog pokuaja kada je radnja uinjenja ostvarena u potpunosti. Za postojanje ovog vanog instituta opeg dijela me. prava bitno je da se radi o odustanku uinitelja koji ispunjava odreene uvjete: a) da je odustanak dobrovoljan (rezultat slobodno donijete odluke uinitelja bez obzira na motive); b) da je odustanak konaan (da je trajan i potpun).

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U sluaju ispunjenja ova dva kumulativno postavljena uvjeta ovakva osoba se ne moe kazniti za pokuaj uinjenja me. krivinog djela, to znai da se dobrovoljni odustanak smatra kao opi osnov za osloboenje od kazne takve osobe. 2. STICAJ MEUNARODNIH KRIVINIH DJELA 2.1. Pojam i vrste sticaja Ako jedna osoba (uinitelj) sa jednom ili vie radnji prouzrokuje vie posljedica me. krivinog djela, odnosno vie takvih krivinih djela i ako se za sva ta uinjena me. krivina djela vodi jedan krivini postupak pred jednim sudskim vijeem i donosi jedna presuda u kojoj se izrie jedna glavna (kumulativna) kazna, tada postoji sticaj me. krivinih djela. Ako je vie me. krivinih djela prouzrokovano jednom radnjorn tada postoji idealni sticaj. Kada je vie me. krivinih djela uinjeno sa vie poduzetih radnji, u istim ili razliitim vremenskim periodima, na istom ili razliitim mjestima tada postoji realni sticaj. Pored ove podjele sticaja razikuju se: a) homogeni i b) heterogeni sticaj. Kada je uinitelj sa jednom ili sa vie radnji prouzrokovao vie istih me. krivinih djela tada se radi o homogenom sticaju. Heterogeni sticaj postoji kada je sa jednom ili vie radnji prouzrokovano vie razliitih me. krivinih djela. U me. krivinom pravu brojne su situacije da jedna ili vie osoba uini vie krivinih djela na istom ili razliitim mjestima, u isto ili razliito vrijeme, pri emu se za sva ta krivina djela vodi jedan krivini postupak pred jednim sudom i izrie jedna kazna. 2.2. Odmjeravanje kazne za djela u sticaju Iz dosadanje prakse Hakog tribunala proizilazi da je sudsko vijee u velikom broju sluajeva utvrdilo da je odreena osoba (optueni) uestvovala kao uinitelj ili kao sauesnik u injenju veeg broja me. krivinih djela, odnosno da je u istom dogaaju uinilo vie povreda Statuta. U takvim sluajevima je primjenjivano kumulativno optuenje koje je opravdavano injenicom da prije izvoenja dokaza (na glavnom pretresu) nije bilo mogue utvrditi sa sigurnou da li e sve ili samo neke optube biti zaista i dokazane. U praksi Hakog tribunala je istaknuto da su kumulativne osude izreene na osnovu razliitih odredbi Statuta, a povodom istog postupanja optuenog, dozvoljene samo ako se u konkretnom sluaju radi o razliitim krivinim djelima koja nisu obuhvaena nekim drugim krivinim djelom. Tako kumulativne osude nisu dozvoljene ako su ispunjeni uvjeti za postojanje krivinih djela: tekog krenja enevskih konvencija i krenja zakona i obiaja rata jer tada postoji prividni sticaj. U tom sluaju postoji tee krivino djelo, a to je teko krenje enevskih konvencija. Nasuprot tome, dozvoljeno je postojanje sticaja (dakle i kumulativne osude) u sluaju uinjenja zloina protiv ovjenosti i tekog krenja enevskih konvencija. Na slian nain sticaj krivinih djela postoji i u sluaju uinjenja zloina protiv ovjenosti i krenja zakona i obiaja rata. I konano, u praksi Hakog tribunala se iskristaliziralo shvatanje da moe postojati sticaj krivinih djela genocida i zloina protiv ovjenosti.Kada sudsko vijee u konkretnom sluaju utvrdi postojanje sticaja me. krivinih djela, tada mu stoje na raspolaganju dvije mogunosti u pogledu odluke o kazni. To su: 1. da na osnovu prethodno utvrenih pojedinanih kazni zatvora za pojedina me. krivina djela sistemom kumulacije izrekne jedinstvenu kaznu zatvora. 2. da izrekne odvojene kazne zatvora za svako pojedinano utvreno me. krivino djelo. U tom sluaju izreene kazne zatvora se mogu izdravati na dva naina: a) istovremeno - u kom sluaju osueni praktino izvrava samo najteu od izreenih kazni zatvora, odnosno kaznu koja je izreena za najtee uinjeno me. krivino djelo i b) uzastopno, sukcesivno - u kom sluaju osueni poslije izdrane jedne kazne zatvora nastavlja sa izdravanjem druge izreene kazne za drugo me. krivino djelo u sticaju. Rimski statut stalnog Meunarodnog krivinog suda predvia sluaj odmjeravanja kazne za djela uinjena u sticaju. Prema ovom rjeenju, kada je neka osoba optuena za vie zloina (me. krivinih djela) sud izrie kaznu za svaki pojedini zloin, (prva faza), a potom izrie jedinstvenu kaznu (druga faza) koja ne smije da pree trideset godina zatvora ili pod posebnim uvjetima kaznu doivotnog zatvora.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. SAUESNITVO U MEUNARODNOM KRIVINOM DJELU 3.1. Pojam i oblici sauesnitva U sluaju uea vie osoba u procesu ostvarenja krivinog djela, postoji institut sauesnitva kao oblik kolektivnog uinjenja krivinog djela. Svi uesnici u zajednikoj kriminalnoj radnji snose istu krivinu odgovornost ako su ispunjena dva uvjeta. To su: 1) da vie osoba uestvuje u radnji, istoj ili razliitoj, bez obzira na svoj poloaj i veliinu svog doprinosa ostvarenom rezultatu. 2) sve osobe namjeravaju da uestvuju u zajednikoj kriminalnoj radnji. U pravnoj teoriji i savremenom krivinom zakonodavstvu postoji vie oblika sauesnitva. Tako se razlikuju: l. podstrekavanje - 2.pomaganje - 3. organiziranje zloinanog udruenja -. Ovdje se razlikuju tri kategorije sauesnika: a)organizator, b) kolovoa i c) lan udruenja. Najznaajniji oblik sauesnitva u ovom obliku je zavjera. To je grupno krivino djelo koje se sastoji iz dogovora dvije ili vie osoba da uine me. krivino djelo. Za zavjeru se kanjava ak i kada namjeravano krivino djelo nije uinjeno, niti je pokuano. Nju karakteriziraju dva elementa: a) saznanje o injenicama i okolnostima krivinog djela koje grupa osoba namjerava da uini. b) namjera da se zavjera ostvari tako to e planirano krivino djelo biti uinjeno. 3.2. Sauesnitvo u Statutu Meunarodnog vojnog suda Prema Statutu Meunarodnog vojnog suda iz 1946. godine (i kasnije donijetoj Nirnberkoj presudi) je izriito propisano da e pored neposrednog uinitelja za uinjeno me. krivino djelo odgovarati i sljedee osobe: 1) voe, 2) organizatori, 3) podstrekai i 4) sauesnici koji su uestvovali u sastavljanju ili uinjenju nekog zajednikog plana ili zavjere radi uinjenja bilo kog od sljedeih krivinih djela: a) zloina protiv mira, b) ratnog zloina i c) zloina protiv ovjenosti. To znai da je poduzimanje sauesnike radnje u potpunosti izjednaeno sa radnjom uinjenja kriv. djela. Kasnije donijeta Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida iz 1948. godine takoer regulira pitanje kanjavanja za neposredno ili javno podsticanje na injenje genocida ili sauesnitvo u genocidu. 3.3. Sauesnitvo u Zakonu broj 10. Kontrolnog savjeta za Njemaku Njemaki Zakona broj 10. Kontrolnog savjeta za kanjavanje osoba odgovornih za ratne zloine, zloine protiv mira i zloine protiv ovjenosti predvia krivinu odgovornost i kanjivost za ova krivina djela i u odnosu na osobe koje su sauesnici (pored glavnog uinitelja) u uinjenju svakog takvog zloina ili koja su naredila ili podsticala ili se pak saglasila sa ovim djelima ili su pak bila povezana sa planovima ili radnjama koje su dovele do uinjenja takvog me. krivinog djela ili su bila lan neke organizacije povezane sa uinjenjem nekog ratnog zloina. Dakle, i ovom se odredbom me. pravnog karaktera odreuje izriito odgovornost sauesnika u vidu podstrekaa, pomagaa ili organizatora ili lana zloinake organizacije ako se radi o uinjenju ili pokuaju uinjenja nekog od me. krivinih djela iz nadlenosti ovog organa. 3.4. Sauesnitvo u statutima ad hoc tribunala Statut Hakog tribunala iz 1993. godine izriito propisuje krivinu odgovornost i kanjivost za me. krivina djela iz njegove nadlenosti i za osobu koja je planirala, inicirala, naredila, uinila ili na drugi nain pomogla ili uestvovala u planiranju, pripremanju ili uinjenju zloina. 3.5. Sauesnitvo u Rimskom statutu Rimski statut Me. krivinog suda utvruje princip individualne krivine odgovornosti za me. krivina djela iz njegove nadlenosti, i to ne samo za neposrednog uinitelja ovih djela ve i za sljedee osobe: 1) koja lino uini takav zloin (neposredni uinitelj) ili uini zloin u saradnji sa drugom osobom (sauinitelj) ili preko druge osobe bez obzira da li je ta druga osoba krivino odgovorna (posredni uinitelj), 2) koja naredi, zahtijeva ili izazove injenje nekog zloina, 3) pomae, podstie ili na drugi nain uestvuje u uinjenju ili pokuaju uinjenja ovakvog me. krivinog djela ukljujui i osiguravanje sredstava za uinjenje tih djela,

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
4) na bilo koji nain doprinosi uinjenju ili pokuaju takvog zloina od strane grupe osoba sa zajednikim ciljem i 5) koja direktno ili javno podstie druge osobe na uinjenje genocida. Dakle Rimski statut prihvata dualistiko shvatanje sauesnitva koje razlikuje: a) uinitelja - u tri oblika i to kao 1) neposredni uinitelj, 2) posredni uinitelj 3) sauinitelj. b) sauesnike u uem smislu. Za ovu drugu grupu uesnika u procesu uinjenja me. krivinog djela od vanosti je akcesorna teorija njihove odgovornosti jer je za njihovu kanjivost potrebno da je krivino djelo uinjeno ili bar pokuano. Ovo dualistiko shvatanje sauesnitva ipak nije dosljedino potovano u Rimskom statutu jer je za sve oblike uea neke osobe u procesu uinjenja me. krivinog djela predvien isti kazneni okvir (to znai da pomaganje nije predvieno kao osnov za blae kanjavanje kao to je to inae sluaj u nacionalnim krivinim zakonodavstvima). ODGOVORNOST U MEUNARODNOM KRIVINOM PRAVU 1. POJAM I ELEMENTI KRIVINE ODGOVORNOSTI 1.1. Odgovornost drave U me. krivinom pravu danas je ope prihvaeno naelo individualne (line) krivine odgovornosti za uinjeno k. djelo kojim se kre norme me. prava. No, u teoriji je ostalo sporno da li za uinjena me. krivina djela treba da odgovara i drava. To pitanje izgleda opravdano jer se najee me. krivina djela i ine za vrijeme rata, oruanog sukoba ili okupacije koji se upravo poduzimaju u ime i za raun neke drave. Stoga se i razmatra pitanje politike i graanske, a sve vie i krivine odgovornosti drave za me. krivina djela, pored odgovornosti pojedinaca. Svaka drava u me. zajednici danas ima odreene obaveze ije krenje povlai za sobom i odreeni vid odgovornosti, odnosno kanjivosti primjenom specifinih vrsta sankcija kao to su: naknada tete, ekonomske sankcije, me. osuda, pa ak i vojna ili humanitarna intervencija i sl. No, u pravnoj teoriji se istie niz razloga koji opravdavaju uvoenje krivine odgovornosti drave za me. krivina djela. Tako se smatra da drava, kao i osobe koje djeluju u njeno ime, snose krivinu odgovornost za teke povrede me. prava. Stoga se ne moe dopustiti da drava ostane nekanjena za najtee oblike me. zloina jer se u drave udruuju pojedinci i na taj nain neizmjerno poveavaju mogunosti za nanoenje zla. Takoer se istie da je logino i opravdano da pored pojedinaca za najtee zloine kojim se kre norme me. prava, kao to su zloini protiv mira i zloini protiv ovjenosti, treba da odgovaraju i drave. U protivnom ne bi mogla da se ostvari svrha krivinih sankcija, odnosno ciljevi represije ne bi mogli da budu ostvareni budui da u nekanjenoj dravi postoji realna opasnost od recidivizma (povrata- ponovljenog injenja takvih krivinih djela). Konano, kao razlozi koji bi opravdavali uvoenje krivine odgovornosti drave za me. krivina djela istie se i injenica da svjetski mir i sigurnost ovjeanstva uope svojim stavovima i aktivnostima u prvom redu ugroavaju same drave, a ne pojedinci. To ugroavanje mira proizlazi zapravo iz moi drave, pa mjere kojima se nastoji sprijeiti i suzbiti kriminalitet u me. odnosima koje bi samo pogaale pojedince, ne bi dovele do eljenog rezultata. Ipak, i pored brojnih razloga koji bi opravdavali odgovornost drave u me. krivinom pravu, ipak na dananjem stepenu razvoja drutvene zajednice takav oblik odgovornosti nije prihvaen. Na osnovu stare rimske maksime: societas delinquere non potest, prihvaeno je shvatanje da pravna osoba dakle drava, ne moe da bude subjekt krivinog djela, pa ni da bude kriviino odgovorna. Da bi drava mogla uope da bude krivino odgovorna, potrebno je utvrditi njenu vinost (krivicu), to je nemogue, Stoga je ak i u Nirnberkoj presudi prihvaeno da su uinitelji me. krivinih djela samo ljudi, a ne asptraktna bia gdje spada i drava.Ovakvo shvatanje je prihvaeno i u svim statutima ad hoc krivinih tribunala, kao i u Rimskom statutu. 1.2. Odgovornost fizike osobe Krivina odgovornost pojedinaca u me. krivinom pravu, predstavlja skup subjektivnih okolnosti koje odreuju psihiko stanje uinitelja i njegov psihiki odnos prema uinjenom me.krivinom djelu. To su okolnosti koje ovu osobu karakteriziraju kao uraunljivu i vinu. Dakle, krivina

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
odgovornost i u me. krivinom pravu je sastavljena iz tri elementa. To su: a) uzrast od 18 godina, b)uraunljivost i c)vinost. Ovi elementi krivine odgovornosti se u svakom konkretnom sluaju uinjenja me. krivinog djela utvruju prema vremenu poduzimanja radnje uinjenja krivinog djela. Kao takvi, oni predstavljaju osnovu subjektivne i line krivine odgovornosti. A ta odgovornost je pretpostavka za primjenu kazne prema uinitelju nekog od me. krivinih djela, Rimski statut propisuje da se on primjenjuje jednako na sve osobe bez razlike u njihovom slubenom poloaju. Posebno svojstvo slubene osobe, efa drave ili vlade,lana vlade ili parlamenta, izabranog predstavnika ili vladinog slubenika ni u kom sluaju ne izuzima neku osobu od krivine odgovornosti, niti samo po sebi predstavlja osnov za blae kanjavanje. Stoga ni imuniteti, po osnovu nacionalnog ili me. prava (shodno odredbama Beke konvencije), ne predstavljaju smetnju da se uspostavi nadlenost ovog me. krivinog suda. 1.3. Uraunljivost - predstavlja skup subjektivnih intelektualnih (svjesnih) i voljnih (voluntaristikih) elemenata koji ine uinitelja me.krivinog djela sposobnim da rasuuje i da odluuje o svojim postupcima. Ona je osnova vinosti i znai opu prethodnu sposobnost neke osobe da odgovara za uinjeno me. krivino djelo. No, ta uraunljivost moe biti iskljuena ili umanjena u veem ili manjem stepenu, zavisno od postojanja odreenih duevnih poremeenosti i njihovog dejstva na psiholoke sposobnosti uinitelja djela. U okviru duevnih poremeenosti koje su pravno relelevantne razlikuju se: a) trajno ili privremeno duevno oboljenje, b) privremena duevna poremeenost i c) zaostalost duevnog razvoja. U sluaju da je kod uinitelja me. krivinog djela u vrijeme uinjenja djela utvreno postojanje uraunljivosti, kao osnov za primjenu krivine sankcije treba utvrditi i postojanje njegove krivice (vinosti). Krivica je psihiki odnos uinitelja prema uinjenom me. krivinom djelu kao svom ostvarenju. Ona postoji kada je uinitelj svjestan radnje posljedice i uzronog odnosa izmeu njih, kao i svih obiljeja bia uinjenog krivinog djela. Zavisno od oblika svijesti i volje koji se javljaju na strani linosti uinitelja u teoriji krivinog prava se razlikuju dva oblika krivice. To su: a) umiljaj i b) nehat. 1.4. Umiljaj - Rimski statut me.krivinog suda odreuje psihiki element u okviru individualne krivine odgovornosti, pa kae da krivina odgovornost postoji ako je djelo izvreno sa namjerom i svjesno. Rimski statut poznaje samo umiljaj kao oblik vinosti uinitelja me. krivinog djela. Pri tome se u okviru instituta komandne odgovornosti dozvoljava postojanje nehata na strani nadreene vojne ili civilne osobe za krivina djela koja su uinile njima podreene osobe.Umiljaj ine dva osnovna elementa. To su: a) svijest, i b) volja, Rimski statut je izriito kao pretpostavku za postojanje krivine odgovornosti uinitelja me. krivinog djela, pored uraunljivosti i vinosti, odredio i uzrast uinitelja (starost od 18 godina) u vrijeme poduzimanja radnje krivinog djela.

2. OSNOVI ISKLJUENJA KRIVINE ODGOVORNOSTI Pretpostavka za primjenu krivine sankcije prema uinitelju me. krivinog djela jeste postojanje njegove krivine odgovornosti u vrijeme poduzimanja radnje uinjenja. Rimski statut predvia vie osnova iskljuenja krivine odgovornosti: 1) neuraunljivost. 2) intoksikacija, 3) nuna odbrana i 4) krajnja nuda.5)stvarnu i pravnu zabludu ,6) nareenje pretpostavljenog i zakonski propisi. 2.1. Neuraunljivost - znai da uinitelj me. krivinog djela u vrijeme poduzimanja radnje uinjenja nije bio sposoban za rasuivanje i nije bio sposoban za odluivanje uslijed postojanja duevne bolesti ili poremeaja koji mu onemoguavaju da shvati nezakonitost ili prirodu svoga ponaanja ili da uskladi svoje ponaanje sa zakonski prihvatljivim ponaanjem. Neuraunljivost ine dva osnovna elementa, a to su: a) bioloki i b) psiholoki element. Bioloki element neuraunljivosti ini duevna poremeenost. Ova duevna poremeenost moe da je javi kao:

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
a) trajno ili privremeno duevno oboljenje, b) privrem. duevna poreme., c) zaostalost duevnog razvoja. Psiholoki element neuraunljivosti ine dvije nesposobnosti (nemogunosti). To su: a) nesposobnost za rasuivanje - nemonost shvatanja stvarnog, pravnog i drutvenog znaaja uinjenog me. krivinog djela b) nesposobnost za odluivanje nemogu. upravljanja svojim postup. u saglasnosti sa sadrajima svijesti. Rimski statut uope ne spominje institut bitno smanjene uraunljivosti. To je takvo psihiko stanje uinitelja u vrijeme poduzimanja radnje uinjenja konkretnog krivinog djela kod koga uslijed nekog od oblika duevne poremeenosti dolazi do bitnog smanjenja spsobnosti za rasuivanje ili sposobnosti za odluivanje. To to Rimski statut ne poznaje institut bitno smanjene uraunljivosti ne smeta sudskom vijeu da ovu okolnost u smislu "stepena krivice" uzima u obzir (cijeni) prilikom odmjeravanja kazne uinitelju me. krivinog djela kao olakavajuu okolnost to je inae i bilo prisutno u dosadanjoj praksi Hakog tribunala. 2.2. Intoksikacija- ili opijenost postoji kada je uinitelj krivinog djela bio u stanju opijenosti (uslijed upotrebe alkohola, opojnih droga ili na drugi nain) koja unitava njegovu sposobnost da prepozna nezakonitost ili prirodu svoga ponaanja ili njegovu sposobnost da uskladi svoje ponaanje sa zakonskim normama.. Za primjenu ovog instituta u me. krivinom pravu, potrebno je da je do stanja opijenosti uinitelja djela dolo bez njegove krivice i bez njegove aktivne radnje. Rimski statut je izriito iskljuio primjenu ovog osnova u sluaju kada se uinitelj sam doveo u stanje intoksikacije i u takvom stanju uinio krivino djelo. Tada nema iskljuenja krivine odgovornosti ovakve osobe. 2.3. Nuna odbrana - postoji kada je me. krivino djelo uinjeno radi toga da uinitelj od sebe ili drugog odbije istovremeni protivpravni napad. Da bi postojao ovaj osnov iskljuenja krivine odgovornosti potrebno je ispunjenje sljedeih uvjeta: 1) da je me. krivino djelo uinjeno od strane osobe koja reagira svjesno (racionalno). 2) da je djelo uinjeno od strane osobe kako bi odbranila sebe ili drugu osobu ili u sluaju ratnih zloina da bi odbranila svoju imovinu ili imovinu druge osobe koja je neophodna za njihov opstanak ili imovinu koja je od vitalne vanosti za izvrenje vojnog zadatka. 3) da je djelo uinjeno u cilju zatite navedenih dobara od prijetee i nezakonite upotrebe sile. 4) ako je djelo uinjeno na nain koji je srazmjeran stepenu opasnosti po tu ili drugu osobu ili njihovu imovinu koja se titi. Primjena instituta nune odbane je specifina u odnosu na nacionalno krivino zakonodstzo u dva vida, i to: a) dozvoljena je primjena ovog instituta u me. krivinom pravu u smislu zatite linih dobara, ali i imovine uinitelja djela ili nekog drugog (pretpostavlja se njemu bliske osobe). b) irelevantan je karakter vojne operacije u kojoj se primjenjuje ovaj institut. 2.4. Krajnja nuda ( Rimski statut) postoji ako je krivino djelo uinjeno radi toga da uinitelj od sebe ili druge osobe otkloni istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tome uinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo. Naime, nije krivino odgovorna osoba koja uini me. krivino djelo pod sljedeim uvjetima: 1) ako je uinitelju djela prijetila prinuda u smislu zla koje prijeti bliskom smru ili trajnom i opasnom tjelesnom povredom te ili neke druge osobe. 2) prinuda treba da je nastupila ili da neposredno prijeti uinitelju djela ili nekoj drugoj osobi. 3) ako u otklanjanju ove prinude uinitelj postupi opravdano i svjesno pod uvjetom da pri tome nije nanijeta vea teta od one koja se na ovaj nain pokuala izbjei. 2.5. Zabluda - Rimski statut predvia institute stvarne i pravne zablude. Kada se zabluda odnosi na stvarnu okolnost koja je obiljeje bia me. krivinog djela, tada postoji stvarna zabluda. Nasuprot tome, pravna zabluda je zabluda o pravnom znaaju djela, odnosno o protivpravnosti uinjenog me. krivinog djela.Stvarna zabluda iskljuuje umiljaj uinitelja. Ona se javlja u dva oblika i to: a) kada postoji zabluda u pogledu neke okolnosti koja predstavlja obiljeje bia me. krivinog djela stvarna zabluda u uem smislu. b) kada postoji stvarna zabluda u pogledu neke okolnosti koja iskuuje protivpravnost djela. To je okolnost. koja se nalazi van obiljeja bia krivinog djela, ali ima krivinopravni karakter jer kada bi ona zaista postojala u objektivnoj stvarnosti, tada bi iskluivala protivpravnost uinjenog djela stvarna zabluda u irem smislu.

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pravna zabluda ili greka u primjeni prava je vezana za odluku uinitelja da li njegovo ponaanje predstavlja me. krivino djelo. Ona moe da iskljui krivinu odgovornost u sljedeim sluajevima: a) kada zabluda uinitelja iskljuuje njegov umiljalj - dakle kada uinitelj u vrijeme poduzimanja radnje uinjenja me. krivinog djela nije imao svijest, nije uvaavao psihiki element koji zahtijeva bie odreenog krivinog djela. b) kada zabluda iskljuuje krivicu uinitelja u sluaju nareenja pretpostavljenog ili primjene zakonskih propisa. 2.6. Nareenje pretpostavljenog i zakonski propisi Uinjenje me. krivinog djela po nareenju vojnog ili civilnog dravnog organa ili na osnovu zakonskog propisa oslobaa uinitelja krivine odgovornosti u sljedeim sluajevima: 1) kada je osoba bila u zakonskoj obavezi da potuje nareenje vlade ili svog pretpostavljenog. 2)kada osoba nije znala da je nareenje nezakonito. 3) kada nareenje nije bilo oigledno protivzakonito. Pri tome je izriito iskljueno da se nareenja koja se odnose na izvrenje genocida ili zloina protiv ovjenosti mogu uope smatrati oigledno protivzakonitim, to znai da primjena ovog osnova za iskljuenje krivine odgovornosti nije mogua kod najteih me. krivinih djela.

3. KOMANDNA ODGOVORNOST To je lina, subjektivna odgovornost koja iskljuuje krivinu odgovornost za drugog. Nadleni me. krivini sudski organ mora u svakom konkretnom sluaju da utvrdi sve psihike (svjesne i voljne) elemente na strani uinitelja djela (uinitelja i sauesnika) u vrijeme poduzimanja radnje uinjenja konkretnog krivinog djela imajui u vidu sve izvedene line i materijalne dokaze. Ova vrsta krivine odgovornosti je u me.krivinom pravu danas predviena u Rimskom statutu. 3.1. Historijski razvoj komandne odgovornosti Prvi tragovi postojanja komandne odgovornosti kao posebne vrste krivine odgovornosti - sui generis- nalaze se znatno ranije. - 1439. godine francuski kralj arl VII iz Orleana izdao nareenje prema kome je "svaki zapovjednik ili njegov zamjenik odgovoran za zloupotrebe, zlodjela ili prestupe koji su uinjeni od strane pripadnika njegove jedinice". - Prvi pisani me. pravni izvor koji je predviao obaveze ali i odgovornosti)vojnih komandanata je Haka konvencija iz 1907. godine koja je predvidjela dunost komandanta da poduzme sve neophodno potrebne mjere koje su u njegovoj moi kako bi ponovo uspostavio i osigurao u to veoj mjeri red i javnu sigurnost, kao i vaee pravo na okupiranoj teritoriji. - Vojna komisija SAD 1945. godine optuila generala Tomojuki Jamaitu za zloine izvrene u II svjetskom ratu na U nacionalnim zakonodavstvima odgovornost komandanata za svoje potinjene je prvi put izriito unijeta u Terensko uputstvo kopnene vojske SAD donijeto 1956. g. U ovom Uputstvu izriito je odreena odgovornost za radnje potinjenih. Istu vrstu odgovornosti - odgovornost za postupke potinjenih - poznavalo je i ranije jugoslovensko Uputstvo o primjeni pravila me. ratnog prava u oruanim snagama SFRJ donijeto 1988. g Prvi Dopunski prokol uz enevske konvencije o zatiti rtava me. oruanih sukoba iz 1977. g. govorio o komandnoj odgovornosti Statut Hakog tribunala predvia komandnu odgovornost. U svim navedenim izvorima me.krivinog prava jasno se ukazuje da komandna odgovornost ne predstavlja vid objektivne odgovornosti za uinjeno krivino djelo. Naime, ovdje se radi o krivinoj odgovornosti koja ima dvojaki karakter i to: a) odgovornost za neinjenje i b) odgovornosti iz nehata. Tako vojni starjeina ili drugi pretpostavljeni ne moe odgovarati za uinjeno krivino djelo svog potinjenog samom injenicom da je on bio "pretpostavljeni svom podreenom kao neposrednom uinitelju krivinog djela" ve u svakom konkretnom sluaju treba dokazati da je on znao ili je pak s obzirom na okolnosti sluaja mogao da zna da se priprema uinjenje nekog me. krivinog djela ili da je takvo krivino djelo uinjeno, a da pri tome on sam nije uinio ono to je bilo u njegovoj moi da

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
sprijei uinjenje takvog djela ili pak to nije proveo odgovarajui postupak poto je saznao za uinjenje takvog krivinog djela. 3.2. Komandna odgovornost u Rimskom statutu Vojni zapovjednik ili osoba koja postupa u tom svojstvu je krivino odgovorna za me. krivina djela koja su uinile snage pod njegovom komandom i kontrolom zbog njegove greke u provoenju kontrole nad tim snagama u dva sluaja: 1) kada je znao ili zahvaljujui okolnostima trebalo da zna da njegove snage izvravaju ili da su spremne da zaponu sa izvravanjem takvog zloina. 2) kada nije poduzeo sve neophodne i razumne mjere u svojoj mogunosti da sprijei izvrenje tih zloina ili da preda stvar vlastima nadlenim za voenje krivinog postupka. Takoer, pretpostavljena osoba e biti krivino odgovorna za krivina djela koja su uinili njegovi potinjeni pod njegovom efektivnom kontrolom koji su posljedica njegove greke u provoenju kontrole nad tim potinjenima u sljedeim sluajevima: 1) kada je pretpostavljni znao ili svjesno zanemario informacije koje jasno ukazuju da potinjeni izvravaju ili se spremaju da izvre takve zloine. 2) kada je krivina aktivnost bila pod efektivnom kontrolom i odgovornou pretpostavljenog. 3) kada je nadleni organ propustio da poduzme sve neophodne i razumne mjere u njegovoj mogunosti da sprijei uinjenje zloina ili da preda stvar vlastima nadlenim za voenje krivinog postupka. Prema shvatanjima zastupanim u pravnoj teoriji za postojanje komandne odgovornosti potrebno je kumulativno ispunjenje vie uvjeta: 1) da je pojedinac ili ak itava jedinica, koji su potinjeni odreenom vojnom starjeini ili politikoj linosti u dravnoj hijerarhiji, uinili me. krivino djelo iz nadlenosti stalnog Meunarodnog krivinog suda u Hagu 2)da je potinjeni (neposredni uinitelj krivinog djela) u vrijeme poduzimanja radnje bio pod efektivnom kontrolom pretpostavljenog (nadreenogi, odnosno da je pretpostavljeni imao faktiku vlast nad potinjenim 3)da pretpostavljeni nije naredio uinjenje me. krivinog djela i da nije u njemu uestvovao kao sauinitelj ili sauesnik 4)da je pretpostavljeni znao ili je bar prema okolnostima sluaja mogao da zna da se potinjeni sprema da uini ili da je pak uinio me. krivino djelo. 5)da pretpostavljeni nije poduzeo neophodno potrebne i razumne mjere koje su u njegovoj moi da sprijei uinjenje me. krivinog djela ili ako je to djelo uinjeno, protiv njegovog uinitelja nije pokrenuo krivini postupak. 3.3. Komandna odgovornost u pravu BiH Komandna odgovornost utvrena Statutom stalnog Meunarodnog krivinog suda moe biti primjenjivana i od strane domaih sudskih organa u krivinim postupcima prema uiniteljima krivinih djela: "Krivina djela protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih me.pravom. KZ BiH iz 2003. godine -"Individualna krivina odgovornost" zapravo propisuje krivinu odgovornost i kanjavanje za sluaj "komandne odgovornosti". U ovoj zakonskoj odredbi je predvien poseban oblik krivine odgovornosti za osobu koja planira, pokrene, naredi, uini ili podstrekava ill pomae u planiranju, pripremanju ili injenju sljedeih krivinih djela protiv ovjecnosti i me. prava (ovo je neposredna, direktna komandna odgovornost): 1) genocida, 2) zloina protiv ovjenosti, 3) ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva.4) ratnog zloina protiv ranjenika i bolesnika, 5) ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika,6) protivpravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja, 7) protivpravnog oduzimanja stvari od ubijenih i ranjenih na ratitui; 8) povreda zakona ili obiaja rata. Zakon je izriitio odredio da slubeni poloaj uinitelja, bilo da se radi o efu drave ili vlade ili o odgovornoj slubenoj osobi vlade, ne oslobaa takvu osobu od krivine odgovornosti niti predstavlja osnov za ublaavanje kazne. Takoer, injenica da je neko od navedenih krivinih djela uinjeno od strane podreenog, ne oslobaa njemu nadreenu. osobu od krivine odgovornosti pod sljedeim uvjetima (ovo je posredna, indirektna komandna odgovornost gdje se radi o proputanju dunog injenja): 1) da je nadreena osoba znala ili mogla znati da se njoj podreeni sprema da uini neko od ovih krivinih djela

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2) ako je takvo djelo ve uinjeno, a nadreena osoba je propustila da poduzme nune i razumne mjere da sprijei uinjenje krivinog djela, odnosno da uinitej takvog djela bude kanjen. injenica da je neka osoba postupala po nareenju vlade ili njoj nadreene osobe, ne oslobaa je od krivine odgovornosti, ali moe da utjee na ublaavanje kazne ako sud smatra da to interesi pravinosti zahtijevaju. 4. ZAJEDNIKI ZLOINAKI PODUHVAT Najvei broj me. krivinih djela nije rezultat djelatnosti, pa ni odluke samo jedne osobe, radi se, zapravo, o situacijama kada su me. krivina djela nastala kao rezultat, posljedica zajednikog djelovanja vie osoba, kako onih osoba koje ova djela neposredno ine, tako i osoba koje su inspirirale, planirale ili na drugi nain omoguile uiniteljima neposredno uinjenje ovih krivinih djela. Prema praksi Hakog tribunala smatra se da zajedniki zloinaki cilj postoji ako su ispunjeni sljedei konstitutivni (objektivni) elementi: 1. postojanje vie osoba meu kojima postoji odreeni stepen povezanosti. 2. postojanje zajednikog projekta, plana, zamisli ili cilja koji pretpostavlja uinjenje me.krivinog djela. 3.uestvovanje uinitelja me.krivinog djela u ovakvom zajedniki formuliranom planu. Statut Meunarodnog krivinog suda predvia da za zloin iz nadlenosti ovog suda odgovara i osoba koja na bilo koji drugi nain doprinosi uinjenju ili pokuaju uinjenja zloina od strane grupe osoba sa zajednikim ciljem. Takav doprinos e biti okarakteriziran kao namjeran i smatrae se: a) da je uinjen sa ciljem produavanja kriminalne aktivnosti ili cilja te grupe kada aktivnost i cilj te grupe ukljuuje injenje zloina iz nadlenosti suda. b) da je uinjen sa znanjem o namjerama grupe da uini zloin. Zajedniki zloinaki poduhvat se moe javiti u tri oblika. To su: 1.odgovornost svih lanova grupe koji djelujui u skladu sa zajednikim ciljem posjeduju istu zajedniku namjeru da uine odreeno me. krivino djelo. 2. odgovornost za "koncentracione logore" gdje se kao uinitelji ovakve vrste me. krivinog djela smatraju i sve osobe na visokim poloajima unutar logora u kojima su uinjena ova krivina djela iako neposredno u samom uinjenju nekog od ovih djela nisu ni uestvovali. Za postojanje ovog oblika odgovornosti potrebno je da su ispunjeni i sljedei uvjeti: a) postojanje organiziranog sistema zlostavljanja zatvorenih osoba koji ukljuuje i uinjenje nekog od me. krivinih djela. b) svijest osobe o prirodi ovog sistema zlostavljanja. c) injenica da je osoba ohrabrivala, pomagala, podravala ili u nekom drugom sluaju uestvovala u ostvarenju zajednikog zloinackog cilja na taj nain to je imala ovlatenje i mogunost da nadzire zatvorene osobe i da njihov ivot uine podnoljivim i zadovoljavajuim, a da to nije uinila. 3. odgovornost za me.krivino djelo, koja iako izlazi iz okvira zajednikog zloinakog cilja, predstavlja njegovu prirodnu i predvidivu posljedicu. To je tzv. "proireni" zajedniki zloinaki poduhvat.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
KRIVINE SANKCIJE 1. POJAM KRIVINIH SANKCIJA U me. krivinom pravu krivine sankcije predstavljaju prinudne mjere za zatitu ovjenosti i me. prava od drutveno opasnih i protivpravnih ponaanja koje izriu nadleni sudski organi u propisanom postupku, a koje se sastoje u oduzimanju ili ograniavanju sloboda i prava krivino odgovornom uinitelju. Elementi krivine sankcije u me. krivinom pravu mogu da se svedu na sljedee: 1) to su prinudne mjere kojima se uinitelju me.krivinog djela oduzimaju odreena prava ili slobode. One se izriu protiv i mimo volje uinitelja krivinog djela, pa ak i bez njegovog pristanka, 2) krivine sankcije moraju biti propisane u me. pravnim aktima, kao i uvjeti za njihovo izricanje. To je naelo odreenosti sankcije u propisima, 3) meu krivinim sankcijama za me. krivina djela preovladuju samo kazne. Pri tome je postojei sistem me. krivinog prava prihvatio sistem neodreenih kazni. Naime, u me.pravnim aktima se propisuju samo vrste i mjere (opi maksimum) kazni bez naznake posebnog minimuma i posebnog maksimuma kod pojedinih me. krivinih djela. Naravno, u nacionalnom krivinom pravu, koje takoer poznaje odreena me. krivina djela u pojedinim dravama se kod pojedinih krivinih djela u posebnom djelu krivinih zakona propisuju kazne sa posebnim minimumom i posebnim maksimumom, ve i utvrena krivina odgovornost njegovog uinitelja i to u vrijeme poduzimanja radnje uinjenja. 4) sankcije izrie nadleni me. sudski organ (vojni sud, ad hoc tribunal, internacionalizirani sud ili krivini sud). 5) sankcije treba da ostvare odreenu svrhu - zatitu vrijednosti koje su zajamene me. pravom i spreavanje uinitelja da ponovo uini isto (ili slino krivino djelo), kao i uzdravanje graana od injenja takvih krivinih djela. 2. VRSTE KRIVINIH SANKCIJA Praksa me.krivinog prava poznaje vie vrsta krivinih sankcija - kazni. 2.1. Krivine sankcije prema Statutu Meunarodnog vojnog suda Statut Meunarodnog vojnog suda iz 1946. godine predvia samo jednu vrstu krivinih sankcija za uinitelje me. krivinih djela. To su kazne. Ovom odredbom su propisane dvije vrste glavnih kazni a to su: 1)smrtna kazna. 2) druga kazna (kazna zatvora koja moe biti doivotna, dakle trajna i vremenski ograniena). Sudski organ pored glavnih kazni moe osuenoj osobi izrei i sporednu kaznu koja se sastoji u oduzimanju svake ukradene imovine. To je konfiskacija, krivinim djelom, steene imovine. Izreena kaznase moe smanjiti ili na drugi nain izmijeniti ali se izreena kazna ne moe pootriti. 2.2. Krivine sankcije prema Zakonu broj 10. Kontrolnog savjeta za Njemaku Uinitelju se moe izrei jedna ili vie od sljedeih kazni: 1) smrta kazna, 2) doivotni zatvor ili zatvor na odreeni broj godina sa prinudnim radom ili bez njega, 3) novana kazna i zatvor (kumulativno) sa ili bez prinudnog rada u sluaju neplaanja novane kazne, 4) konfiskacija imovine, 5) povraaj nepravilno steene imovine, 6) oduzimanje pojedinih ili svih graanskih prava. Ovom zakonskom odredbom je predviena itava lepeza razliitih vrsta kazni koje se mogu izricati samostalno ili kumulativno. Pri tome se imovina, koju sud proglasi nepravilno steenom ili je oduzme, predaje Kontrolnom savjetu koji odluuje o njenom daljem raspolaganju. Pri odmjeravanju kazne uinitelju nekog od krivinih djela iz nadlenosti krivinog suda mora se voditi rauna da zvanini poloaj ma koje osobe bez obzira da li je dravni poglavar ili odgovorni slubenik u vladinom nadletvu moe biti uzet u obzir kao osnov za ublaavanje kazne, kao i injenica da je neka osoba radila na osnovu nareenja svoje vlade ili pretpostavljenog. To su, dakle, okolnosti koje mogu uticati na ublaavanje kazne, ali ne i na osloboenje uinitelja od odgovornosti za uinjeno djelo. 2.3. Krivine sankcije prema Statutu Hakog tribunala Ovaj Statut propisuje samo jednu vrstu krivine sankcije, i to kaznu zatvora. Uz kaznu zatvora Haki tribunal moe uinitelju me. krivinog djela iz nadlenosti Tribunala izrei i sporednu kaznu - povraaj imovine ili dobiti koja je pribavljena kriminalnim ponaanjem ukljuujui podmuklo ili nasilniko ponaanje. Statuta Hakog tribunala uzima u obzir:

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1) sve oteavajue okolnosti, 2) sve olakavajue okolnosti ukljucujui i znaajnu saradnju osuenog s tuiteljem prije ili poslije izricanja presude, 3) opu praksu izricanja zatvorskih kazni u sudovima bive Jugoslavije 4) koliko je osueni izdrao od bilo koje kazne koju je sud bilo koje drave izrekao za isto djelo. Izreena kazna zatvora izvrava se u dravi koju odredi Tribunal sa liste drava koje su naznaile svoju spremnost Savjetu sigurnosti da prihvate osuene osobe. U tom sluaju se zatvorska kazna izvrava u skladu sa propisima te drave, ali pod nadzorom tribunala. Statut Hakog tribunala odreuje da e drava u kojoj osuena osoba izdrava izreenu kaznu, kada se steknu zakonski uvjeti te drave za pomilovanje ili smanjenje kazne, obavijestiti o tome tribunal iji predsjednik donosi odluku o tome poslije konsultacija sa sudijama na osnovu interesa pravde i opih pravnih naela. 2.4. Krivine sankcije prema Rimskom statutu Statut razlikuje dvije vrste kazni. To su: glavne i sporedne. Glavne kazne: 1) zatvor u odreenom trajanju, ali ne due od 30 godina, 2) doivotni zatvor kada je ta kazna opravdana ekstremnom teinom zloina i individualnim okolnostima vezanim za linost uinitelja djela. Sporedne kazne: 1) novanu kaznu u skladu sa kriterijima sadranim u Pravilima procedure i dokazivanja i 2) konfiskaciju prihoda, vlasnitva i dobara koji su dobijeni direktno ili indirektno uinjenim zloinom imajui pri tome u vidu prava dobronamjerne tree strane. Sud mora da odmjeri kaznu u skladu sa teinom uinjenog me. krivinog djela i individualnim okolnostima vezanim za uinitelja djela pri emu se obavezno uraunava vrijeme koje je on proveo u pritvoru. Ako se radi o uinitelju me. krivinog djela u sticaju, sud prvo odmjerava kaznu za svako pojedino djelo iz sastava sticaja i potom izrie jedinstvenu kaznu zatvora koja je vea od svake pojedinan utvrene kazne,ali ne smije da pree maksimum od 30 godina ili kaznu doivotnog zatvora. Izreena kazna zatvora se izvrava u dravi koju sud izabere sa liste drava koje su izrazile spremnost da prihvate osuenog pri emu se uzimaju u obzir sljedee okolnosti: a) da sve drave treba da ravnopravno dijele odgovornost za primjenu kazne zatvora, b) primjenu iroko prihvaenih me. ugovora o standardima koji odreuju tretman zatvorenika, c) stav osuenog, d) dravljanstvo i nacionalnost osuenog, e) druge okolnosti kao to su one pod kojima je uinjen zloin ili efektivno izvravanje kazne. Ukoliko na ovaj nain nijedna drava ne moe da se odredi kao drava u kojoj se izvrava izreena kazna zatvora odreenoj osobi, tada se izreena kazna zatvora izdrava u zatvorskoj ustanovi u dravi domainu Rimskog suda (Holandiji). No, sud moe u svako doba da prebaci osuenog u zatvorsku ustanovu u drugoj dravi. Samo je Me. krivini sud ovlaten da odluuje o bilo kakvom smanjenju izreene kazne, ali tek poto saslua osuenu osobu. U sluaju da je osueni izdrao dvije treine izreene kazne ili 25 godina zatvora (kada je osuenoj osobi izreena kazna doivotnog zatvora) sud je ovlaten da ponovo razmatra izreenu kaznu pri emu moe istu da smanji ako su ispunjeni sljedei uvjeti (jedan ili vie njih): 1) ako je osuena osoba pokazala ranu i kontinuiranu elju da sarauje sa sudom u istrazi i postupku, 2) ako osuena osoba dobrovoljno sarauje u omoguavanju primjene odluka i naredbi suda u drugim sluajevima i posebno u osiguravanju pomoi u pronalaenju dobara koja su predmet novane kazne, drugih kaznenih mjera ili reparacija koja mogu da se koriste za dobrobit rtve, 3) ako druge okolnosti potvruju jasnu i bitnu promjenu okolnosti koje su dovoljne da se opravda smanjenje kazne kako je to predvieno Pravilima procedure i dokazivanja. 3. ODMJERAVANJE KAZNE Odmjeravanje kazne je odreivanje vrste i mjere kazne koja se izrie uinitelju me. krivinog djela. Postoje dva naina za odmjeravanje kazne. To su: a) zakonsko i b) sudsko odmjeravanje kazne. Zakonsko odmjeravanje kazne znai da je me. pravnim aktima (statutima vojnih ili ad hoc tribunala, odnosno Rimskim statutom) ili u nacionalnom krivinom zakonodavstvu za svako pojedino me.krivino djelo odreena vrsta i mjera kazne (opi minimum i opi maksimum) iznad kojih,

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
odnosno ispod kojih se kazna uope ne moe izrei uinitelju me. krivinog djela. Pri tome ovi propisi odreuju i svrhu kanjavanja, odnosno svrhu primjene krivinih sankcija. Drugi nain odmjeravanja kazne jeste sudsko odmjeravanje kazne. To je odreivanje konkretne vrste i mjere kazne od starne sudskog vijea u svakom konkretnom sluaju uinjenja me. krivinog djela. Pri ovom odmjeravanju kazne sudsko vijee polazi od propisane kazne za uinjeno djelo, uzimajui u obzir svrhu primjene krivinih sankcija i uzimajui u obzir sve olakavajue i oteavajue okolnosti. Poseban znaaj za odmjeravanje kazne imaju jo dva elementa. To su svrha kanjavanja i olaksavajue i oteavajue okolnosti. Iako u Statutu Hakog tribunala nije izriito propisana svrha primjene krivinih sankcija, u praksi ovog Tribunala je vie puta isticano da je zapravo, svrha kanjavanja: a) odvraanje (osujeivanje drugih osoba da u budunosti ine krivina djela), b) retribucija u smislu ei za osvetom, ali i odlunosti me. zajednice da ne tolerira teke povrede ljudskih prava i me. humanitarnog prava. Okolnosti koje utiu da izreena kazna bude manja (olakavajue okolnosti) ili da bude tea (oteavajue okolnosti) u granicama propisane kazne za konkretno me. krivino djelo. Ove okolnosti mogu biti: a) subjektivne (kada se odnose na uinitelja djela) i b) objektivne (kada se odnose na uinjeno krivino djelo). Po pravilu olakavajue i oteavajue okolnosti koje sudsko vijee mora da uzme u obzir prilikom odmjeravanja kazne uinitelju me. krivinog djela u svakom konkretnom sluaju su one okolnosti koje su postojale u vrijeme uinjenja krivinog djela. Kao olakavajue okolnosti u dosadanjoj praksi Hakog tribunala uzimane su sljedee: 1) dobrovoljna predaja ili ponuda dobrovoljne predaje, 2) potvrdno izjanjenje o krivici pod sljedeim uvjetima: a) priznanje mora biti dato dobrovoljno, b) optueni mora biti potpuno upoznat sa svojim pravima i posljedicama priznanja i c) priznanje mora biti nedvosmisleno pri emu sud uzima u obzir i djelimino priznanje krivice. Smatra se da ovako dato priznanje krivice optuenog ima vie prednosti: a) doprinosi ostvarenju osnovne svrhe Tribunala, a to je kanjavanje odgovornih za izvrene teke povrede me. humanitarnog prava, b) doprinosi procesu utvrivanja istine, c) doprinosi procesu pomirenja, d) omoguuje da se izbjegne podvrgavanje rtava i svjedoka traumama ako bi morali da svjedoe, e) doprinosi utedama jer se sud i tuiteljstvo mogu da posvete drugim predmetima, f) moe pomoi istrazi i izvoenju dokaza u drugim sudskim procesima i g) predstavlja podsticaj drugim optuenima da se dobrovoljno predaju Tribunalu, 3)znaajna saradnja optuenog sa Tribunalom - znaajnost te saradnje se cijeni prema obimu i kvalitetu pruenih informacija koje su pruene tuiteljstvu, 4) mladost optuenog u vrijeme uinjenja krivinog djela, 5) starost optuenog u vrijeme odmjeravanja 6) iskreno kajanje i saosjeanje, 7) postupanje po nareenju pretpostavljenog, 8) smanjena uraunljivost, 9) spaavanje ivota ili umanjivanje patnje rtava, 10)dobar karakter linosti optuenog i njegovo ranije nekanjavanje kao i 11) primjerno ponaanje optuenog u pritvorskoj jedinici. Kao oteavajue okolnosti u dosadanjoj praksi Hakog tribunala uzimane su sljedee: 1.zloupotreba poloaja nadreenog, 2.mladost ili ranjivost rtve po drugoj osnovi, 3. vei broj rtava, 4.injenje krivinih djela kroz dui vremenski period, 5.sadizam, izopaenost ili okrutnost uinitelja pri uinjenju krivinog djela, 6.verbalno zlostavljanje rtve prije liavanja ivota. 7. poduzimanje drugih zabranjenih radnji neposredno nakon uinjenja krivinog djela, 8.diskriminatorski odnos prema rtvi, 9. neukazivanje pomoi pojedincima u nevolji iako je optueni imao mogunosti da takvu pomo prui, 10. kontinuirana patnja preivjelih rtava zbog traume.

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
4. NEZASTARIVOST KRIVINOG GONJENJA I KANJAVANJA Konvencijom o neprimjenjivanju zakonske zastarjelosti za ratne zloine i zloin protiv ovjenosti od 1968. godine je iskljuena mogunost da krivino gonjenje i kanjavanje zastare za krivina djela genocida i ratne zloine kao i druga krivina djela predviena me.ugovorima. Potpisivanjem i ratificiranjem ove konvencije gotovo sva nacionalna krivina zakonodavstva, ukljuujui i zakonodavstvo u BiH izriito iskljuuju nastupanje zastarjelosti krivinog gonjenja i zastarjelosti izvrenja izreene kazne za krivina djela: 1) genocida, 2) zloina protiv ovjenosti, 3) ratnih zloina protiv civilnog stanovnitva, protiv ratnih zarobljenika i protiv ranjenika i bolesnika kao i 4) za kriv. djel. za koja zastarjelost ne moe da nastupi u me. pravu. 5. AMNESTIJA Amnestija u nacionalnom krivinom pravu predstavlja osnov za gaenje prava drave na primjenu krivine sankcije (pored zastarjelosti i pomilovanja). Amnestija se smatra opim osnovom gaenja svake krivine sankcije, koja se moe primijeniti prema svakom uinitelju i za svako uinjeno krivino djelo. Ona se daje putem zakona koji, dakle, predstavlja lex specialis kojim se derogiraju odredbe materijalnog ili procesnog krivinog zakona. Data amnestija se ne moe opozvati i ona se odnosi na individualno neodreeni broj osoba. MEUNARODNA KRIVINA DJELA U UEM SMISLU POJAM I VRSTE KRIVINIH DJELA U teoriji me. krivinog prava se razlikuje vie vrsta me.krivinih djela. Uobiajena je podjela na 1. me. krivina djela u uem smislu (prava ili ista me. krivina djela) 2. me. krivina djela u irem smislu (neprava ili mjeovita me. krivina djela). Inae, ova je podjela prvi put usvojena na 14. Kongresu Meunarodnog udruenja za krivino pravo koji je odran 1989. god. u Beu. Kriterij za ovo razlikovanje jeste nadlenost me. krivinih sudova, odnosno historija krivinog pravosua. Tu se radi o me. krivinim djelima kojima se kre ratni zakoni i obiaji rata dakle norme me.ratnog i humanitarnog prava. Tu spadaju sljedea me. krivina djela: 1) zloin protiv mira, 2) ratni zloin. 3) genocid i 4) zloin protiv ovjenosti. Usvajanjem Rimskog statuta Meunarodnog krivinog suda i njegovim stupanjem na snagu 1. jula 2002. godine, inaugurirana su takoer ova me. krivina djela u vidu: 1) zloina genocida. 2) zloina protiv ovjenosti,3) ratnih zloina, 4) zloina agresije. Kao osnovne karakteristike me. krivinih djela u uem smislu u pravnoj teoriji se navode sljedee: 1. ovi me. zlocini imaju dvostruku prirodu. Njihovo uinjenje povlai: a) krivinu odgovornost pojedinaca kao njihovih uinitelja ili sauesnika, odnosno nadreenih osoba (po osnovu komandne odgovornosti), s jedne strane, i b) me.pravnu odgovornost drave, s druge strane, 2. meunarodnim zloinima se kre osnovna (temeljna) ljudska prava i oni su stoga zabranjeni kao represalije u sluaju injenja isto takvih zloina druge suprotstavljene strane. 3. meunarodni zloini u pogledu krivinog gonjenja i kanjavanja nezastarijevaju; 4. ope me. pravo namee obavezu dravama da ne kre osnovne norme koje zabranjuju njihovo injenje kao obavezu erga omnes. U KZ BiH su sistematizirana sljedea me. krivina djela u uem smislu. To su: 1) genocid, 2) zloin protiv ovjenosti, 3) ratni zloin protiv civilnog stanovnitva,4) ratni zloin protiv ranjenika i bolesnika, 5) ratni zloin protiv ratnih zarobljenika, 6) organizovanje grupe ljudi i podstrekavanje na uinjenje krivinih djela genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina, 7) protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja, 8) protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratitu, 9) povrede zakona i obiaja rata, 10) individualna krivina odgovornost.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. Genocid - Pojam i elemeiiti krivinog djela Krivino djelo genocida se sastoji u izdavanju nareenja da se ine ili u injenju: ubistava, ili nanoenju tekih tjelesnih ili duevnih povreda pripadnicima grupe ljudi ili u smiljenom nametanju grupi ljudi ili zajednici takvih ivotnih uvjeta koji bi mogli da dovedu do njenog potpunog ili djeliminog istrebljenja ili u uvoenju mjera kojima je cilj spreavanje raanja unutar grupe ljudi ili u prisilnom preseljenju djece iz te u drugu grupu, a u namjeri da se potpuno ili djelimino istrijebi nacionalna, etnika, rasna ili vjerska grupa ljudi. Genocid kao me. krivino djelo odreuju tri elementa: a) objektivni sastojak -actus reus, b) subjektivni sastojak - mens rea i c) objekt djela skupina ili grupa rtva.Osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u Konvenciji o spreavanju i kanjavanju zloina genocida iz 1948.g. Objekt zatite su ovjenost i me. pravo. Objekt napada je nacionalna, etnika, rasna ili vjerska grupa.Cilj ovog djela je unitenje grupe u cjelosti ili djelimino, pri emu je likvidacija pojedinaca samo nain ostvarivanja ovog cilja. Veliina grupe je bez znaaja za postojanje djela. Cilj inkriminacije je da se osigura pravo na ivot, tj. na postojanje i razvoj svakoj grupi koja ima posebno nacionalno, etniko, rasno ili vjersko svojstvo pri emu se ne zahtijeva prostorno zajednitvo pripadnika grupe.Radnja uinjenja krivinog djela genocida se sastoji iz, niza razliitih djelatnosti koje se mogu svrstati u nekoliko grupa. To su sljedee djelatnosti: l. ubijanje ili nanoenje teke tjelesne ili duevne povrede pripadnicima odreene nacionalne, etnike, rasne i vjerske grupe; 2. smiljeno nametanje grupi ljudi ili zajednici takvih ivotnih uvjeta koji bi mogli da dovedu do njenog potpunog ili djeliminog istrebljenja; 3. uvoenje mjera kojima je cilj spreavanje raanja unutar grupe ljudi (tzv. bioloki genocid) 4. prisilno preseljavanje djece iz te u drugu grupu ljudi s ciljem gubljenja identiteta svoje grupe. Radnja uinjenja se moe ostvariti na dva naina:1) izdavanjem nsreenja;2)neposrednim poduzimanjem djelatnosti Posljedica djela je ugroavanje opstanka odreene nacionalne, etnike, rasne ili vjerske grupe. Uinitelj djela moe biti svaka osoba, a u pogledu krivnje potreban je direktni umiljaj (dolus coloratus) koji karakterizira "genocidna namjera". Za postojanje namjere neophodna je iskustvena ocjena, a ne primjena teorije o namjeri. Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od najmanje 10 godina ili dugotrajni zatvor. Zakonom je izriito predvieno da za ovo djelo krivino gonjenje i kanjavanje ne zastarjevaju. Odnos genocida i drugih slinih krivinih djela U pravnoj teoriji se krivino djelo genocida moe razgraniiti od slinih (srodnih) krivinih djela i to u prvom redu od: 1) progona, 2) istrebljenja, 3) etnikog ienja i 4) zloina protiv ovjenosti. 1.Slinost izmeu genocida i progona se ogleda u postojanju diskriminatorske namjere kod uiniteija djela u vrijeme poduzimanja radnje uinjenja. Naime, radnje uinjenja kod oba ova kanjiva ponaanja se poduzimaju prema pripadnicima druge nacionalne, rasne, vjerske ili etnike grupe. Dvije su glavne razlike izmeu ovih djela: a) kod progona se radi o progonu na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi b) kod genocida je krajnja rtva (pasivni subjekt) cijela grupa- nacionalna, rasna, vjerska ili etnika, dok su kod progona rtve sami pojedinci kao pripadnici pojedinih progonjenih grupa. 2.Slinost izmeu genocida i istrebljenja se javlja u injenici da se u oba sluaja radi o djelima koja su upravljena na uinjenje masovnih ubistava. Razlike izmeu ova dva kanjiva djela jesu sljedee: a) radnja uinj. genocida se poduzima sa namjerom unit., potpunog ili djeliminog, grupe kao takve, dok kod istrebljenja ovakva namjera ne postoji, b) kod genocida ciljana grupa ima zajednike nacionalne, rasne, vjerske ili etnike karakteristike, dok su kod istrebljenja -rtve definirane politikim opredjeljenjem, fizikim osobinama ili samom injenicom da su se nale na odreenom geografskom prostoru, c) kod istrebljenja radnja uinjenja se poduzima u okviru rasprostranjenog ili sistematskog napada ega je uinitelj djela svjestan,a krivino djelo genocida ne zahtijeva postojanje takvog napada, d) kod istrebljenja rtve su samo civili (neborako stanovnitvo), dok se genocid moe poduzeti i prema necivilnom stanovnitvu (zatoenim borcima koji imaju status ratnog zarobljenika). 3.Odnos genocida i etnikog ienja. Iako rezolucija Generalne skuptine OUN o situaciji u BiH iz 1992. godine izjednaava pojam genocida sa pojmom etnikog ienja, ipak izmeu ova dva djela postoji kvalitativna razlika. Naime, nasilno raseljavanje nije samo po sebi genocidna radnja, ali ono u

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
sadejstvu sa ubistvima velikog broja pripadnika odreene grupe moe dovesti do etnikog ienja ciljane grupe ljudi. Tada protjerivanje u smislu "ienja" moe biti dokaz postojanja "namjere" da se uniti cijela grupa. 4. genocid i zloin protiv ovjenosti (koji se u pravnoj teoriji esto izjednaavaju pa ak i u odreenim me. pravnim aktima npr. Statutu Meunarodnog vojnog suda u Nirnbergu) imaju niz slinosti kao to su: a) u oba sluaja radi se o djelima koja su upravljena (koja dakle imaju za cilj) injenje masovnih ubistava drugih osoba, b) oba djela obuhvataju teka krenja koja vrijeaju ovjenost i c) oba djela ne predstavljaju izolovane sluajeve, ve su obino dio neke ire cjeline. No, izmeu ovih djela se mogu uoiti i jasne razlike koje se sastoje u sljedeem: a) kod genocida postoji tzv. "genocidna namjera" koje nema kod zloina protiv ovjenosti, b) kod genocida je ciljana populacija - grupa koja mora da ima zajednike karakteristike grupe, dok su kod zloina protiv ovjenosti rtve definirane politikim opredjeljenjem, fizikim osobinama ili samom injenicom da su se nale na odreenom prostoru u odreeno vrijeme i c) zloin protiv ovjenosti je ireg opsega jer se vri u okviru rasprostranjenog i sistematskog napada gdje je uinitelj svjestan toga napada, to se ne trai i kao bitan konstitutivni element krivinog djela genocida i d) zloin protiv ovjenosti se moe uiniti irim spektrom razliitih djelatnosti koje nisu sve ukljuene u pojam genocida. 2. Zloin protiv ovjenosti Radi se o tekom me. krivinom djelu kojim se napadaju vrijednosti koje su karakteristine za ovjeanstvo u cjelini, odnosno vrijednosti koje se smatraju ope humanim vrijednostima. Zloin protiv ovjenosti se bazira na krenju osnovnih zakona ovjenosti, tj. prava svake osobe na ivot i pravo svake etnike grupe na njeno postojanje kao takve. U pravnoj teoriji se tako istiu sljedei elementi zloina protiv ovjenost: a) to su naroito gnusna krenja zabrana koja predstavljaju teko vrijeanje ljudskog dostojanstva i poniavanje jedne ili vie osoba. b))to nisu izolirani ili sporadini dogaaji, ve se javljaju kao dio politike vlade neke drave ili iroka ili sistematska praksa injenja zloina koju tolerira, prata ili na nju pristaje neka vlada ili faktilka vlast, c) to su djela koja su zabranjena i moraju biti kanjena bez obzira na to da li su uinjena za vrijeme rata ili mira i d)rtve ovog zloina mogu biti civili ili ako su uinjena u toku oruanog sukoba, osobe koje ne uestvuju (ili vie ne uestvuju) u oruanim neprijateljstvima, kao i po meunarodnom obiajnom pravu neprijateljski borci. Djelo ini osoba koja kao dio irokog ili sistematskog napada usmjerenog protiv bilo kog civilnog stanovnitva poduzme sljedee radnje: lii ivota drugu osobu ili uini istrebljenje ili odvoenje u ropstvo, deportaciju ili prisilno preseljenje stanovnitva, zatvaranje ili drugo teko oduzimanje fizike slobode suprotno osnovnim pravilima me. prava ili muenje ili prisiljavanje druge osobe upotrebom sile ili prijetnjom da e se neposredno upotrijebiti sila prema toj ili njoj bliskoj osobi na seksualni odnos ili sa njim izjednaenu seksualnu radnju, seksualno ropstvo, prisilnu prostituciju ili trudnou ili sterilizaciju ili bilo koji drugi oblik tekog seksualnog nasilja ili progon bilo koje grupe ljudi ili kolektiva na politikoj, rasnoj, nacionalnoj, etnikoj, kulturnoj, vjerskoj ili spolnoj ili drugoj osnovi koja je univerzalno prihvaena kao nedopustiva u me. pravu ili prisilni nestanak osoba ili zloin apartheida ili druga neovjena djela sline prirode uinjena u namjeri nanoenja velike patnje ili ozbiljne fizike ili psihike povrede ili naruavanja zdravlja. Objekt zatite su ovjenost i me. pravo. Objekt napada je civilno stanovnitvo, dakle cjelokupno neborako stanovnitvo bez obzira na dravljanstvo koje se nae na okupiranoj teritoriji ili na teritoriji u vlasti protivnike strane. Cilj ovog djela je unitenje cijelog ili najveeg dijela civilnog stanovnitva pri emu je likvidacija pojedinaca samo nain ostvarivanja ovog cilja. Cilj ove inkriminacije je da se osigura svakoj osobi pravo na ivot i potovanje osnovnih ljudskih prava i sloboda. Radnja uinjenja se sastoii iz niza razliitih djelatnosti koje se mogu svrstati u vie grupa, i to:

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1.injenje ubistava 2.istrebljenje koje ukljuuje namjerno nametanje takvih ivotnih uvjeta, a posebno uskraivanje pristupa hrani i lijekovima koje moe dovesti do unitenja dijela stanovnitva. 3. odvoenje u ropstvo, to znai injenje prema nekoj osobi nekog ili svih ovlatenja vezanih za pravo svojine, ukljuujui i takvo postupanje pri trgovini ljudima, posebno enama i djecom, 4. deportacija ili prisilno preseljenje stanovnitva u vidu prisilnog iseljenja osoba sa teritorije na kojoj su zakonito prisutne protjerivanjem ili drugim prinudnim mjerama bez osnova doputenih u me. pravu, 5. zatvaranje ili drugo teko oduzimanje fizike slobode suprotno osnovnim pravilima me. prava. 6.muenje u vidu namjernog nanoenja snanog fizikog ili duevnog bola ili patnje prema osobi koja je zadrana ili pod nadzorom uinitelja djela izuzimajiii bol i patnju koji su posljedica izvrenja zakonito izreenih sankcija, 7. prisiljavanje druge osobe upotrebom sile ili prijetnjom da e se direktno napasti na ivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe: a) na seksualni odnos ili s njim izjednaenu seksualnu radnju (silovanje), b) seksualno ropstvo, c) prisilnu prostituciju, d) prisilnu trudnou (u vidu nezakonitog zatoenitva ene kojoj je prisilno prouzrokovana trudnoa s namjerom da se utie na etniki sastav bilo kojeg stanovnitva ili da se uine druge teke povrede me. prava), g) prisilnu sterilizaciju ili e) bilo koji drugi oblik tekog seksualnog nasilja, 8. progon bilo koje grupe ljudi ili kolektiva na politikoj, rasnoj, nacionalnoj, etnikoj, kulturnoj, vjerskoj, spolnoj ili drugoj osnovi koja je univerzalno prihvaena kao nedopustiva u me. pravu u vezi sa bilo kojim krivinim djelom. Ovdje se radi o namjernom i tekom uskraivanju, dakle onemoguavanju koritenja osnovnih ljudskih prava i sloboda zbog razlike u pripadnosti odreenoj grupi ljudi ili zajednici, a koje je suprotno me. pravu, 9. prisilni nestanak osoba u vidu njihovog hapenja, pritvaranja ili otimanja od strane ili sa doputenjem, podrkom ili pristankom drave ill politike organizacije, uz istovremeno odbijanje da se prizna takvo lienje slobode ili da se prui informacija o sudbini ili o mjestu gdje se nalaze takve osobe s namjerom da im se ne prui zatita zakona na due vrijeme, 10. zloin apartheida koji ukljuuje neovjene radnje uinjene u kontekstu institucionalnog reima sistematskog potlaivanja i dominacije jedne rasne grupe nad bilo kojom drugom rasnom grupom ili skupinama ljudi uinjene sa namjerom odravanja takvog reima, 11. druga neovjena djela sline prirode uinjena u namjeri nanoenja velike patnje ili ozbiljne fizike ili psihike povrede ili naruavanja zdravlja. Ono to je bitno za radnju uinjenja jeste da se jedna ili vie djelatnosti poduzimaju viekratno u okviru irokog ili sistematski organiziranog napada usmjerenog prema bilo kom dijelu civilnog stanovnitva. Zloini se mogu initi i u toku oruanog sukoba, ali i kada je taj sukob ve prestao, ali se injenje zloina realizira u kontekstu ireg ili sistematskog napada protiv civilnog stanovnitva. Posljedica djela se javlja u vidu povrede i uskraivanja koritenja osnovnih ljudskih prava i sloboda civilnom stanovnitvu. Ona se ostvaruje prouzrokovanjem manjeg ili veeg broja pojedinanih posljedica. Broj prouzrokovanja nije odluujui za postojanje djela, ali je od znaaja kod odmjeravanja kazne. Uinitelj djela moe biti svaka osoba, a u pogledu krivnje potreban je direktni umiljaj. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje deset godina jli dugotrajni zatvor. Zakonom je izriito predvieno da za ovo djelo krivino gonjenje i kanjavanje ne zastarjevaju.

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. Ratni zloin protiv civilnog stanovnitva Objekt zatite kod ovog krivinog djela je civilno stanovnitvo, naselje, pojedine civilne osobe ili osobe onesposobljene za borbu. Ovom inkriminacijom se prua zatita stanovnitvu od neovjenih postupaka i nepotrebnih nanoenja patnji koje rat nosi sa sobom, tj. da se ubijanja, razaranja i unitavanja ogranie na ratujue oruane snage. Osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u enevskoj konvenciji o zatiti graanskih osoba za vrijeme rata iz 1949. godine sa dopunskim protokolima iz 1977. godine. Ovo me. krivino djelo odlikuju tri elementa: 1) neovjeno ponaanje prema ljudima koje se izraava u razliitim aktima nasilja, 2) takvo ponaanje predstavlja krenje pravila me. prava o postupanju sa odreenim kategorijama osoba, 3) ponaanje se poduzima za vrijeme rata, oruanog sukoba ili za vrijeme okupacije. Radnja uinjenja je veoma sloeno, alternativno, viestruko odreena. Djelo se sastoji iz itavog niza radnji koje su alternativno postavljene tako da se ono moe uiniti na dva naina: 1) nareivanjem njihovog injenja ili 2) neposrednim injenjem bilo koje zakonom predviene djelatnosti. Za postojanje ovog djela neophodno je da se radnja uinjenja poduzima: a) na odreeni nain - krenjem pravila me. prava (pri emu se u dijelu pravne teorije smatra da je krenje pravila me. prava zapravo objektivni uvjet kanjivosti za ovo djelo, a ne nain njegovog injenja) b) u odreeno vrijeme - za vrijeme rata, oruanog sukoba ili okupacije. Uinitelj djela moe biti svaka osoba (pa se i ovdje radi o delicta communia), a u pogledu krivnje potreban je umiljaj. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor. Po izriitoj zakonskoj odredbi krivino gonjenje i kanjavanje za ovo djelo ne zastarijevaju. 4. Ratni zloin protiv ranjenika i bolesnika Djelo ini osoba koja krenjem pravila me.prava za vrijeme rata ili oruanog sukoba naredi da se ine ili neposredno ini prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomnicima, sanitetskom ili vjersko osoblju takve aktivnosti kao to su: ubistva, namjerna nanoenja snanog tjelesnog ili duevnog bola ili patnje (muenja), neovjena postupanja, bioloki, medicinski ili drugi nauni eksperimenti, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije ili nanoenje velikih patnji ili povreda tijela ili povreda zdravlja ili protivzakonito i samovoljno unitavanje ili prisvajanje u velikim razmjerama materijala i sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica koje nije opravdano vojnim potrebama. Osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u odredbama enevske konvencije za poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu i enevskoj konvenciji za poboljanje poloaja ranjenika, bolesnika i brodo-lomnika oruanih snaga na moru iz 1949. godine sa dopunskim protokolima iz 1977. godine. Objekt zatite su kod ovog oblika ratnih zloina: ranjenici, bolesnici,brodolomnici i sanitetsko ili vjersko osoblje. Ovo krivino djelo ima dva oblika ispoljavanja. To su: 1. injenje tekog napada na ivot, tijelo, tjelesni integritet ili linost ranjenika, bolesnika, brodolomnika, sanitetskog ili vjerskog osoblja, 2. unitavanje ili prisvajanje sanitetskog materijala i sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica. Radnja uinjenja se moe uiniti razliitim djelatnostima. Prvi oblik ovog djela se ostvaruje radnjama napada ili ugroavanja ivota, tjelesnog integriteta ili zdravlja odnosno dostojanstva linosti i ljudskih prava i sloboda ranjenika, bolesnika, brodolomnika, sanitetskog i vjerskog osoblja. Drugi oblik se sastoji u unitavanju ili prisvajanju sanitetskog materijala u veim koliinama, a koje nije opravdano vojnim potrebama. Unitavanjem ili prisvajanjem ovog materijala posredno se napada na ivot i zdravlje zatienih osoba. Radnja uinjenja je veoma sloeno odreena.Djelo se sastoji iz itavog niza radnji koje su alternativno postavljene tako da se ono moe uiniti na dva naina: 1) nareivanjem njihovog injenja, 2) neposrednim injenjem bilo koje zakonom predviene djelatnosti. Za postojanje ovog djela neophodno je da se radnja uinjenja poduzima:

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
a) na odreeni nain - krenjem pravila me. prava (pri emu se u dijelu pravne teorije smatra da je krenje pravila me. prava zapravo objektivni uvjet kanjivosti za ovo djelo), b) u odreeno vrijeme - za vrijeme rata ili oruanog sukoba. Uinitelj djela moe biti svaka osoba a u pogledu krivnje potreban je umiljaj. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor. Po izriitoj zakonskoj odredbi krivino gonjenje i kanjavanje za ovo djelo ne zastarjevaju. 5. Ratni zloin protiv ratnih zarobljenika Ovo djelo ini osoba koja krenjem pravila me. prava naredi da se ine ili neposredno ini prema ratnim zarobljenicima takve aktivnosti kao to su: ubistva, muenja, namjerna nanoenja snanog tjelesnog ili duevnog bola ili patnje (muenja.), neovjena postupanja, bioloki, medicinski ili drugi znanstveni eksperimenti, uzimanje tkiva ili organa za transplantaciju, nanoenje velikih patnji ili povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja, prisiljavanje na slubu u oruanim snagama neprijatelja ili liavanje prava na pravino i nepristrasno suenje. Osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u enevskoj konvenciji o postupanju sa ratnim zarobljenicima iz 1949. g. Objekt zatite su ratni zarobljenici. Prema enevskoj konvenciji o postupanju sa ratnim zarobljenicima, kao ratni zarobljenici smatraju se sljedee osobe: 1.pripadnici oruanih snaga strana u sukobu, kao i pripadnici policije i dobrovoljakih jedinica koje ulaze u sastav tih oruanih snaga; 2. pripadnici ostalih policija i dobrovoljakih odreda, podrazumijevajui tu i pripadnike organiziranih pokreta otpora koji pripadaju jednoj strani u sukobu i koji dejstvuju izvan ili u okviru svoje sopstvene teritorije, ak i kad je ta teritorija okupirana od neprijatelja, i to pod sljedeim uvjetima: a) da na elu imaju osobu odgovornu za svoje potinjene, b) da imaju odreeni znak za raspoznavanje koji se moe uoiti na odstojanju, c) da otvoreno nose oruje,d) da se pri svojim operacijama pridravaju ratnih zakona i obiaja; 3.pripadnici redovnih oru. snaga koji izjavljuju da pripadaju jednoj vladi ili vlasti koju nije priznala sila u ijim se rukama nalaze; 4. osobe koje prate oruane snage, iako neposredno ne ulaze u njihov sastav, kab to su civilni lanovi posada vojnih zrakoplova, ratni dopisnici, snabdjevai i lanovi radnih jedinica ili slubi ija je dunost da se staraju o udobnosti oruanih snaga pod uvjetom da imaju dozvolu i osobnu kartu o pripadnosti takvoj kategoriji; 5. lanovi posade trgovake mornarice i civilnog zrakoplovstva: 6. stanovnitvo neokupirane teritorije koje se uslijed pribliavanja neprijatelja dobrovoljno digne na oruje da bi pruilo otpor neprijateljskoj najezdi, a nije imalo vremena da se organizira kao redovna oruana sila, pod uvjetima da otvoreno nosi oruje i da se pridrava ratnih zakona i obiaja, 7. osobe koje su putene ili su uspjeno pobjegle iz zarobljenitva, pa opet internirane, odnosno uhvaene. Ovo djelo ima tri oblika ispoljavanja. To su: 1.teak napad na ivot, tjelesni integritet ili linost ratnih zarobljenika, 2.prisiljavanje na vrenje slube u oruanim snagama neprijatelja, 3. liavanje prava na pravino i nepristrasno suenje. Radnja uinjenja je veoma sloena. Djelo se sastoji iz itavog niza radnji koje su alternativno postavljene tako da se ono moe uiniti na dva naina: 1) nareivanjem njihovog injenja ili 2) neposrednim injenjem bilo koje zakonom predviene djelatnosti. I naredbodavac i neposredni uinitelj navedenih akata su uinitelji ovog djela. Za naredbodavca djelo je uinjeno sa izdavanjem nareenja, a za uinitelja sa poduzimanjem neke od djelatnosti. Za postojanje ovog djela neophodno je da se radnja uinjenja poduzima na odreeni nain krenjem pravila me. prava .Uinitelj djela moe biti svaka osoba a u pogledu krivnje potreban je umiljaj. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor. Po izriitoj zakonskoj odredbi krivino gonjenje i kanjavanje za ovo djelo ne zastarijevaju.

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
6. Organiziranje grupe ljudi i podstrekavanje na uinjenje krivinih djela genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina Statuta Meunarodnog vojnog suda iz 1945. godine predvia krivinu odgovornost za me. krivina djela i za voe, podstrekae, organizatore i druge sauesnike koji su planirali takva djela bez obzira ko ih je neposredno inio. To znai: a) da samim zapoinjanjem poduzimanja ovakvih radnji koje su upravljene na ostvarenje me. krivinih djela genocida, zloina protiv ovjenosti, odnosno ratnih zloina, b) da samim stvaranjem grupe, odnosno postajanjem njenim pripadnikom i c) da samim pozivanjem i podsticanjem drugih osoba da se uini neko od navedenih me. krivinih djela, bez obzira da li je neko od njih zaista i pokuano, odnosno uinjeno postoji osnov za krivino gonjenje i kanjavanje upravo posredstvom ovog samostalnog krivinog djela. Djelo se sastoji u organiziranju grupe ljudi za injenje genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina, u postajanju pripadnikom takve grupe ili u pozivanju ili podstrekavanju na uinjenje genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina. Objekt zatite su i kod ovog krivinog djela ovjenost i me. pravo. Ovo krivino djelo ima, zavisno od poduzete radnje uinjenja, tri oblika ispoljavanja.To su: 1) organiziranje grupe ljudi radi injenja genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina, 2) postajanje pripadnikom takve grupe, 3) pozivanje ili podstrekavanje na uinjenje genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina. Uinitelj djela moe biti svaka osoba, a u pogledu krivnje potreban je umiljaj. Zavisno od oblika ispoljavanja ovog kriv.djela, propisano je i razliito kanjav. njegovog uinitelja. Tako je za organiziranje grupe radi injenja genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina u zakonu propisana je kazna zatvora najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor. Za drugi oblik djela u vidu pristupanja grupi za injenje ovih me. krivinih djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina. I konano, za pozivanje ili podstrekavanje na injenje genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina, zakon je predvidio kaznu zatvora od jedne do deset godina. No, zakon je iz kriminalno politikih razloga predvidio i jedan privilegirani oblik ovog krivinog djela. Ovaj oblik djela postoji ako pripadmk grupe (ali ne i njen organizator ili kolovoa) otkrije (dakle uini dostupnim podatak o njenom osnivanju, djelovanju, lanstvu, planovima, sjeditu i sl. nadlenim dravnim organima) grupu prije nego to je u njenom sastavu ili za nju uinio kr. djelo. U tom sluaju on moe biti kanjen zatvorom od 3 g., ali se moe i osloboditi od kazne u potpunosti. Za ovo djelo zakonom je izriito propisano da krivino gonjenje i kanjavanje ne zastarijevaju. 7. Protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja Sastoji se u ubijanju ili ranjavanju neprijatelja koji je odloio oruje ili se bezuvjetno predao ili nema sredstava za odbranu krenjem pravila me. prava za vrijeme rata ili oruanog sukloba. Osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u Hakom pravilniku o zakonima i obiajima pri voenju rata iz 1907. godine i Prvog dopunskog protokola uz enevsku konvenciju o zatiti rtava me.oruanih sukoba iz 1977. godine. Objekt zatite jesu pripadnici neprijateljske oruane sile. Radnja uinjenja je dvojako alternativno odreena. Ona se moe javiti kao:1) ubijanje;2) ranjavanje. Za postojanje ovog djela neophodno je da se radnja uinjenja poduzima: a) na odreeni nain - krenjem pravila me.g prava (pri emu se u dijelu pravne teorije smatra da je krenje pravila me. prava zapravo objektivni uvjet kanjivosti za ovo djelo, b) prema odreenoj osobi - pripadniku neprijateljske oruane sile koja je bespomona - koja je odloila oruje, koja se bezuvjetno predala ili koja nema sredstava za odbranu, c) u odreeno vrijeme - za vrijeme rata ili oruanog sukoba. Uinitelj djela moe biti svaka osoba a u pogledu krivnje potreban je umiljaj. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. Ovo me. krivino djelo ima dva tea, kvalificirana oblika ispoljavanja. Prvi tei oblik ovog djela postoji ako je radnja ubistava uinjeno na svirep ili podmukao nain, iz koristoljublja ili iz drugih niskih pobuda ili ako je ubijeno vie osoba. Dakle, tri su kvalifikatorne okolnosti za koje zakon u ovom sluaju propisuje stroije kanjavanje. To mogu da budu: 1) poseban nain uinjenja djela-svirep ili podmuikao nain 2)posebna pobuda kojom se uinitelj rukovodio pri uinjenju djela.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3) poseban obim i intenzitet prouzrokovane posljedice-prouzrokovanje smrti vie osoba. Za postojanje djela je potrebno da je uinitelj sa jednom ili vie radnji, u jednom istom ili u vie razliitih vremenskih trenutaka liio ivota sa umiljajem dvije ili vie osoba (dakle u sticaju ili u povratu). Drugi tei oblik ovog krivinog djela postoji u sluaju izdavanja nareenja da u borbi ne smije biti preivjelih prinadnika neprijateljske vojske ili u sluaju voenja borbe protiv neprijatelja na toj osnovi za vrijeme rata ili oruanog sukoba krei pravila me. prava. Ovdje se radnja uinjenja javlja u dva oblika. To su: a) nareivanje i b) neposredno voenje borbe. Bitno je da se radi o djelatnostima koje imaju za cilj da u borbi ne smije biti preivjelih pripadnika neprijateljske oruane sile, bez obzira da li je u konkretnom sluaju zaista i nastupila ovakva posljedica poduzete radnje. Za postojanje ovog oblika djela neophodno je da se radnja uinjenja poduzima: a) na odreeni nain - krenjem pravila me.prava, dakle protivpravno, b) u odreeno vrijeme - za vrijeme rata ili oruanog sukoba. Za oba tea, kvalificirana oblika krivinog djela propisana je ista vrsta i mjera kazne - kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnqg zatvora.

8. Protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratitu Ovo me. krivino djelo se sastoji u nareivanju da se protivpravno oduzimaju stvari od ubijenih ili ranjenih na ratitu ili u neposrednom injenju takvih djela. Osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u enevskim konvencijama iz 1949. godine kojima je izriito zabranjeno pljakanje ubijenih i ranjenih na bojitu. Objekt zatite je ovjenost i me. pravo. Objekt napada su stvari koje su pripadale ubijenima ili ranjenima. Radnja uinjenja se sastoji u oduzimanju tue pokretne stvari. Za postojanje ovog djela neophodno je da se radnja izvrenja poduzima na dva naina: 1) izdavaniem nareenja - nareivanje je poseban oblik podstrekavanja koje je u ovom sluaju dobilo karakter samostalne radnje uinjenja. Djelo, u ovom obliku je svreno samim momentom izdavanja takvog nareenja bez obzira da li je ono uinjeno ili ne, 2) neposrednim injenjem ovih djela. Pri tome je za postojanje djela neophodno ispunjenje jo tri konstitutivna elementa. To su: a) da se radnja poduzima protivpravno, dakle krenjem pravila me. humanitarnog prava to mora biti poznato uinitelju djela. b) da se radnja poduzima na odreenom mjestu - na ratitu , c) da se radnja poduzima prema odreenoj osobi - ubijenoj ili ranjenoj. Uinitelj djela moe biti svaka osoba a u pogledu krivnje potreban je umiljaj. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina. Tei oblik ovog krivinog djela za koji je propisana kazna zatvora od jedne do deset godina postoji ako je radnja uinjenja poduzeta na svirep nain. 9. Povrede zakona i obiaja rata "Povreda zakona i obiaja rata" je me. krivino djelo koje se sastoji u nareivanju da se povrede zakoni i obiaji rata ili u njihovoj neposrednoj povredi za vrijeme rata ili oruanog sukoba. Objekt zatite je me. ratno i humanitarno pravo. Radnja uinjenja je dvojako alternativno odreena, i to kao: a) nareivanje da se kre, vrijeaju ratni zakoni i obiaji - pri emu je djelo u ovom obliku svreno samim izdavanjem takvog nareenja bez obzira da li je ono uinjeno ili ne. b) neposredno povreivanje u smislu krenja ratnih zakona i obiaja. Sam je zakon odredio u emu se povrede zakona i obiaja rata mogu sastojati. To su sljedee djelatnosti: 1) upotreba bojnih otrova ili drugih ubojnih sredstava sa ciljem izazivanja nepotrebne patnje, 2)bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela ili pustoenje koje nije opravdano vojnim potrebama, 3) napad ili bombardiranje bilo kojim sredstvima nebranjenih gradova, sela, nastambi ili zgrada,

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
4) pljenidba, unitavanje ili namjerno oteenje ustanova koje su namijenjene vjerskim, dobrotvornim, ili obrazovnim potrebama, nauci ili umjetnosti, historijskih spomenika i naunih i umjetnikih djela, 5) pljaka javne ili privatne imovine. Za postojanje ovog djela neophodno je da se radnja uinjenja poduzima: a) na odreeni nain - krsnjem pravila me. ratnog prava koje je sadrano u hakim i enevskim konvencijama, b) u odreeno vrijeme - za vrijeme rata ili oruanog sukoba. Uinitelj djela moe biti svaka osoba a u pogledu krivnje potreban je umiljaj. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor. 10. Individualna krivina odgovornost U ovoj zakonskoj odredbi je predvien poseban oblik krivine odgovornosti za osobu koja planira, pokrene, naredi, uini ili podstrekava ili pomae u planiranju, pripremanju ili injenju sljedeih me. krivinih djela i to: 1) genocida, 2) zloina protiv ovjenosti, 3) ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva, 4) ratnog zloina protiv ranjenika i bolesnika, 5) ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika, 6) protivpravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja, 7) protivpravnog oduzimanja stvari od ubijenih i ranjenih na ratitu i 8) povreda zakona ili obiaja rata. Posebno je znaajno to je zakon izriito odredio da slubeni poloaj uinitelja, bilo da se radi o efu drave ili vlade ili o odgovornoj slubenoj osobi vlade, ne oslobaa takvu osobu od krivine odgovornosti niti predstavlja osnov za ublaavanje kazne. Takoer injenica da je neko od navedenih krivinih djela uinjeno od strane podreenog, ne oslobaa njemu nadreenu osobu od krivine odgovornosti pod sljedeim uvjetima: a) da je nadreena osoba znala ili mogla znati da se njoj podreeni sprema da uini neko od ovih krivinih djela, b) ako je takvo djelo ve uinjeno, a nadreena osoba je propustila da poduzme nune i razumne mjere da sprijei uinjenje krivinog djela, odnosno da uinitelj takvog djela bude kanjen. injenica da je neka osoba postupala po nareenju vlade ili njoj nadreene osobe, ne oslobaa je od krivine odgovornosti, ali moe da utie na ublaavanje kazne ako sud smatra da to interesi pravinosti zahtijevaju. Ovdje se, zapravo, radi o inkriminiranju "komandne" odgovornosti (zapovjedne odgovornosti ili odgovornosti nadreenog ili odgovornosti komandujuih ili pretpostavljenih osoba) kao samostalnog krivinog djela. Budui da se ovaj institut protivi u velikoj mjeri principu krivice (individualne, line krivine odgovornosti), to je zakonodavac u BiH na ovaj nain predvidio posebno krivino djelo, pa time i kanjivost u ovakvim situacijama. Rimski statut Meunarodnog krivinog suda posveuje odgovornosti komandujuih i drugih pretpostavljenih osoba. Tako je vojni zapovjednik ili osoba koja postupa u tom svojstvu krivino odgovorna za me. krivina djela koja su uinile snage pod njenom komandom i kontrolom i zbog njene greke u provoenju kontrole nad tim snagama u dva sluaja: 1) kada je znala ili zahvaljujui okolnostima trebalo da zna da snage ine ili da su spremne da zaponu sa injenjem takvog zloina, 2) kada nije poduzela sve neophodne i razumne mjere u svojoj mogunosti da sprijei uinjenje tih zloina ili da preda stvar vlastima nadlenim za voenje krivinog postupka. Takoer, pretpostavljena osoba e biti krivino odgovorna za krivicna djela koja su uinili njeni potinjeni pod njenom efektivnom kontrolom koji su posljedica njene greke u provoenju kontrole nad tim potinjenima u sljedeim sluajevima: 1) kada je pretpostavljeni znao ili svjesno zanemario informacije koje jasno ukazuju da potinjeni ine ili se spremaju da uine takve zloine, 2) kada je krivina aktivnost bila pod efektivnom kontrolom i odgovornou pretpostavljenog, 3) kada je nadleni organ propustio da poduzme sve neophodne i razumne mjere u njegovoj mogunosti da sprijei uinjenje zloina ili da preda stvar vlastima nadlenim za voenje krivinog postupka.

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
MEUNARODNA KRIVINA DJELA U IREM SMISLU 1. POJAM I VRSTE KRIVINIH DJELA To su djela kojima se kre druga pravila me. prava i koja me. zajednica eli da inkriminira i sankcionira u okviru nacionalnog krivinog zakonodavstva. Ovdje se, zapravo, radi o djelima koja imaju osnovu u me. zabranama, ali je kanjavanje i krivini progon njihovih iinitelja ostavljen na volji nacionalnim krivinim zakonodavstvima. Ova me. krivina djela se razlikuju od me. krivinih djela u uem smislu po sljedeim kriterijima: a) po teini prouzrokovanih posljedica, b) po nainu njihove inkriminacije i kanjavanja, c) za njihovo kanjavanje nisu nadleni me. krivini sudovi, ve nacionalni sudovi pojedinih drava koje su ih i prihvatile kao krivina djela u svom nacionalnom zakonodavstvu, d) njima se ne povreuju najvie vrijednosti me. zajednice, e) pitanje nezastarivosti ovih djela se uope ne postavlja. Aktivnost me. zajednice ovdje nije usmjerena na osiguranje represivnog supranacionalnog ravnita, ve ka cjelovitoj primjeni me. instrumenata, na harmonizaciju domaih krivinih zakonodavstava i intenzivnu uzajamnu saradnju drava. Tu spadaju krivina djela u vezi sa opojnim drogama ili nuklearnim materijama, sigurnou zranog ili pomorskog prometa, u vezi sa prostitucijom, pornografijom, trgovinom ljudima, trgovinom orujem, zatitom ivotne sredine, zloupotrebom kompjutera, ali i transnacionalna organizirana krivina djela (korupcija, pranje novca, poreska utaja, krijumarenje, krivina djela falsificiranja i sl.). U me. krivina djela u u irem smislu koja su predviena u KZ BiH spadaju sljedea krivina djela: 1. povreda parlamentara, 2. neopravdano odgaanje povratka ratnih zarobljenika, 3. unitavanje kulturnih, historijskih i religijskih spomenika, 4. zloupotreba me. znakova, 5. zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu, 6. trgovina ljudima, 7. me. vrbovanje radi prostitucije, 8. nezakonito uskraivanje identifikacijskih dokumenata, 9. krijumarenje osoba, 10. muenje i drugi oblici surovog, neovjenog i poniavajueg postupanja, 11. uzimanje talaca, 12. ugroavanje osoba pod me. zatitom, 13. neovlateni promet orujem i vojnom opremom, 14. neovlateno pribavljanje i raspolaganje nuklearnim materijalom, 15. neovlateni promet opojnim drogama, 16. piratstvo, 17. otmica aviona ili broda, 18. ugroavanje sigurnosti zrane ili morske plovidbe, 19. unitenje i uklanjanje znakova koji slue sigurnosti zranog prometa, 20. zloupotreba telekomunikacionih znakova, 21. terorizam, 22. financiranje teroristikih aktivnosti, 23. neizvravanje naredbi i presuda me. krivinog.

1. Povreda parlamentara Djelo se sastoji u vrijeanju, zlostavljanju ili zadravanju parlamentara ili njegove pratnje ili spreavanju njihovog povratka ili na drugi nain povredi njihove neprikosnovenosti za vrijeme rata ili oruanog sukoba krenjem pravila me. prava. Osnov za ovu inkriminaciju nalazi se u Pravilniku o zakonima i obiajima rata na kopnu iz 1907. godine. Objekt zatite je meunarodno pravo.Objekt napada je parlamentar (pregovara) ili njegova pratnja (osoba koja nosi zastavu, doboar, truba, prevodilac i sl.). Radnja uinjenja je alternativno,

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
viestruko odreena. Ona moe da se javi kao poduzimanje sljedeih djelatnosti koje su u zakonu navedene, primjera radi: 1) vrijeanje - povreda asti i ugleda druge osobe: usmeno, pismeno, konkludnetnim radnjama (simbolima i sl.), 2) zlostavljanje -djelovanje na tijelo druge osobe koje se sastoji u nanoenju fizikih i psihikih patnji, bolova, nelagodnosti bez vidljivih tragova na spoljnim dijelovima tijela, 3)zadravanje - ogranienje slobode kretanja drugoj osobi protivno njenoj volji: zatvaranjem, dranjem zatvorene ili na drugi nain, 4) spreavanje povratka parlamentara ili njegove pratnje, 5) povreda neprikosnovenosti parlamentara ili njegove pratnje. Za postojanje ovog krivinog djela potrebno je da je radnja uinjenja poduzeta: a) na odreeni nain - krenjem pravila me. prava, b) u odreeno vrijeme - za vrijeme rata ili oruanog sukoba, c) prema odreenoj osobi-prema parlamentaru ili njegovoj pratnji, ali samo za vrijeme trajanja njihove funkcije (koje ukljuuje i vrijeme koje je potrebno da se parlamentar vrati onoj strani koju je predstavljao). Uinitelj ovog krivinog djela moe da bude svaka osoba, a u pogledu krivice potreban je umiljaj. Za ovo je djelo propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina.

2.Neopravdano odgaanje povratka ratnih zarobljenika Djelo se sastoji u nareivanju da se vri ili u neposrednom vrenju neopravdanog odlaganja povratka ratnih zarobljenika ili civilnih osoba nakon zavretka rata ili oruanog sukoba krenjem pravila me. prava. Osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u Prvom dopunskom protokolu uz enevsku konvenciju o zatiti rtava me. oruanih sukoba iz 1977. godine. Objekt zatite je me. humanitarno pravo koje se odnosi na zatitu ratnih zarobljenika i civilnog stanovnitva. Objekt napada su: ratni zarobljenici (kojima je ovaj status priznat enevskom konvencijorn iz 1949. godine) i civilno (cjelokupno neborako) stanovnitvo. Radnja uinjenja ovog krivinog djela je dvojako odreena kao: 1) nareivanje i 2) neposredno vrenje djelatnosti koje su upravljene na neopravdano odlaganje repatrijacije (povratka) navedenih osoba u matinu dravu. Za postrojanje djela je bitno da je radnja uinjenja (u vidu nareivanja ili neposrednog vrenja) poduzeta: a) na odreeni nain- krenjem pravila me. prava, pri emu svijest o neovlatenosti, protivpravnosti postupanja uinitelja mora biti obuhvaena njegovim umiljajem, b) u odreeno vrijeme- nakon zavretka rata ili oruanog sukoba, c) neopravdano - to znai da se radi o zadravanju takvih osoba, dakle, o zadravanju koje nije zasnovano i opravdano normama me. ratnog prava (npr. zbog bolesti, vie sile, nepremostive prepreke i sl.). Postojanje "opravdanog" ili "neopravdanog" razloga utvruje se prema objektivnom kriteriju. Uinitelj djela moe da bude svaka osoba, a u pogledu krivice potreban je umiljaj. Za ovo je djelo propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina. 3.Unitavanje kulturnih, historijskih i religijskih spomenika Ovo me. krivino djelo se sastoji u unitavanju kulturnih, historijskih ili religijskih spomenika, graevina ili ustanova koje su namijenjene nauci, umjetnosti, vaspitanju, humanitarnim ili religijskim ciljevima za vrijeme rata ili oruanog sukoba krenjem pravila me. prava. Osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u Konvenciji o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba iz 1954. godine i Prvom dopunskom pratokolu uz enevsku konvenciju o zatiti rtava meunarodnih oruanih sukoba iz 1977. godine.

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Objekt zatite je dvojako odreen. To su: 1) meunarodno pravo, 2) kulturni, historijski i religijski spomenici koji uivaju posebnu zatitu, naroito u vrijeme rata ili oruanog sukoba. Objekt napada je viestruko alternativno odreen kao: kulturni, historijski ili religijski spomenici, graevine ili ustanove koje su namijenjene nauci, umjetnosti, vaspitanju, humanitarnim ili religijskim ciljevima. Radnja uinjenja je odreena kao unitavanje. Za postojanje ovog djela je potrebno ispunjenje dva kumulativna elementa vezana za radnju uinjenja.To su: 1. da se radnja uinjenja poduzima na odreeni nain - krenjem pravila me. prava, 2. da se radnja uinjenja poduzima u odreeno vrijeme- za vrijeme rata ili oruanog sukoba. Uinitelj ovog djela moe da bude svaka osoba, a u pogledu krivice potreban je umiljaj. Za ovo je djelo propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. Tei oblik ovog krivinog djela za koji je zakon propisao kaznu zatvora najmanje pet godina postoji ako je uniten jasno prepoznatljiv objekt koji je kao kulturno ili duhovno naslijee naroda pod posebnom zatitom me. prava. Za postojanje ovog djela potrebno je da je radnja uinjenja poduzeta prema posebnom objektu: a) to je jasno prepoznatljiv objekt koji je kao kulturno ili duhovno naslijee naroda pod posebnom zatitom me. prava. Ovaj objekat mora da ispuni dva uvjeta: 1) da je jasno prepoznatljiv sa udaljenosti tako da se moe raspoznati od ostalih objekata u okruenju i 2) da je objekat kulturno ili duhovno naslijee naroda koji je kao takav odlukom nadlene me. organizacije proglaen i koji stoga uiva posebnu "meunarodnopravnu" zatitu i b) da je uinitelj u momentu poduzimanja radnje uinjenja krivinog djela upravo svjestan znaaja napadnutog objekta, pa i pored toga odluuje da poduzme neku od zakonom predvienih djelatnosti upravljenih na povredu takvog dobra. 4.Zloupotreba meunarodnih znakova Zloupotreba me. znakova sastoji se u zloupotrebi ili neovlatenom noenju zastave ili znaka OUN ili znakova ili zastave Crvenog kria ili znakova koji njima odgovaraju ili drugih priznatih meunarodnih znakova kojima se obiljeavaju odreeni objekti radi zatite od vojnog djelovanja. Objekt zatite je me. pravo. Objekt napada su odreeni znakovi ili zastave - dakle meunarodno priznati simboli ili amblemi sa odreenim znaenjem. Radnja uinjenja ovog krivinog djela je dvojako odreena kao: 1) zloupotreba znaka ili zastave - neovlatena upotreba, 2) neovlateno noenje znaka ili zastave. Uinitelj ovog djela moe da bude svaka osoba, a u pogledu krivice potreban je umiljaj. Za ovo je djelo propisana kazna zatvora do tri godine. Tei oblik ovog krivinog djela za koji je propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina postoji u sluaju poduzimanja radnje uinjenja osnovnog djela za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5.Zasnivanje ropskog odnosa i prijevoz u ropskom odnosu Ovo me. krivino djelo ini osoba koja krei pravila me. prava stavi ili dri drugu osobu u ropskom ili slinom odnosu ili koja trguje osobama koje se nalaze u ropskom ili slinom odnosu ili podstie drugoga da proda svoju slobodu ili slobodu osobe koju izdrava ili se o njoj stara. Osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u sljedeim meunarodnim pravnim aktima: Opoj deklaraciji o pravima ovjeka iz 1948. godine, Dopunskoj konvenciji o ukidanju ropstva, trgovine robljem i ustanova i prakse slinih ropstvu iz 1956. godine, Konvenciji o otvorenom moru iz 1958. godine, Konvenciji o pravu mora iz 1982. godine, Protokolu za spreavanje, suzbijanje i kanjavanje krijumarenja osoba, posebno ena i djece iz 2000. godine, Protokolu protiv krijumarenja migranata kopnom, morem i zrakom iz 2000. godine, a kojima se dopunjuje Konvencija OUN protiv transnacionalnog organiziranog kriminala iz 2000. godine. Objekt zatite je sloboda kretanja ovjeka kao jedna od osnovnih ljudskih sloboda i prava u okviru ovjenosti koja je zatiena me. pravom. Radnja uinjenja je viestruko alternativno odreena: ona moe da se sastoji u sljedeim djelatnostima: 1) stavljanju (zasnivanju stanja lienosti slobode) ili dranju (produavanju stanja lienosti slobode) neke osobe u ropskom ili slinom odnosu (ropstvo zbog duga, kmetstvo, prodaja enske osobe radi udaje, prostitucije ili pornografrje i sl.), 2) kupovini ili prodaji ili predaji osobe koja se nalazi u ropskom ili slinom odnosu ovisnosti ili podreenosti, 3) u posredovanju u injenju ovih djelatnosti, 4) u podsticanju (podstrekavanju) drugog da proda svoju slobodu ili slobodu osobe koju izdrava ili o kojoj se stara. Za radnju uinjenja je potrebno da je poduzeta na odreeni nain -krenjem pravila me. prava. Uinitelj djela moe biti svaka osoba, a u pogledu krivnje potreban je umiljaj. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. Tei oblik ovog me. krivinog djela postoji u sluaju kada se radnja uinjenja poduzima u odnosu na dijete ili maloljetnika radi usvojenja, transplantacije organa, eksploatacije radom ili u druge protivpravne svrhe. Dvije su, dakle, kvalifikatorne okolnosti za koje zakon propisuje stroije kanjavanje: a) svojstvo pasivnog subjekta - to mora da bude dijete ili maloljetna osoba (osoba uzrasta do 18 godina) u vrijeme poduzimanja radnje uinjenja djela, b) namjera, pobuda uinitelja sa kojom poduzima radnju uinjenja - kada se ta namjera sastoji u poduzimanju radnje uinjenja radi usvajanja, transplantacije organa, eksploatacije radom (bilo koje vrste) ili ostvarenja druge protivpravne svrhe. Ova namjera mora da postoji na strani uinitelja djela u vrijeme poduzimanja radnje, ali ona ne mora da bude i ostvarena u svakom konkretnom sluaju. Za ovo djelo je zakon propisao kaznu zatvora najmanje pet godina. Laki oblik krivinog djela za koji je zakon propisao kaznu zatvora od est mjeseci do pet godina postoji u sluaju kada uinitelj krei pravila me. prava prevozi (u bilo kojoj vrsti javnog prometa suhozemnom, vodenom ili zranom, bilo kojim prevoznim sredstvom) osobe koje se nalaze u ropskom ili slinom odnosu. Za postojanje djela nije od znaaja da li je ovaj prijevoz besplatan ili se vri uz naknadu, kao ni da li se vri jednokratno ili u duem vremenskom periodu. 6.Trgovina ljudima - je me. krivino djelo koje se sastoji u uestvovanju u vrbovanju, prebacivanju, davanju utoita ili prihvatu osoba u cilju njihove eksploatacije uz upotrebu prijetnje, sile, drugog oblika prinude, otmice, prevare, obmane, zloupotrebe vlasti, tue nemoi ili davanjem ili primanjem isplata ili povlastica kako bi se pribavio pristanak osobe koja kontrolira drugu osobu. Osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u sljedeim me. pravnim aktima: Opoj deklaraciji o pravima ovjeka iz 1948. godine, Dopunskoj konvenciji o ukidanju ropstva, trgovine robljem i ustanova i prakse slinih ropstvu iz 1956. godine, Konvenciji o otvorenom moru iz 1958. godine, Konvenciji o pravu mora iz 1982. godine, Protokolu za spreavanje, suzbijanje i kanjavanje krijumarenja osoba, posebno ena i djece iz 2000. godine, Protokolu protiv krijumarenja migranata kopnom, morem i zrakom iz 2000. godine, a kojima se dopunjuje Konvencija OUN protiv transnacionalnog organiziranog kriminala iz 2000. godine. Objekt zatite je dostojanstvo i integritet linosti kao osnovne ljudske vrijednosti u smislu atributa ovjenosti koje je zatieno me. pravom. Radnja uinjenja je odreena kao uestvovanje u poduzimanju sljedecih radnji:

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1) vrbovanju, 2) prebacivanju, 3) davanju utoita,4) prihvatu osoba u cilju njihove eksploatacije. Za postojanje ovog djela je potrebno da je radnja uinjenja poduzeta na odreeni nain kako bi se dobio pristanak (saglasnost ili naknadno odobrenje) osobe koja kontrolira drugu osobu i u odreenom cilju. Kao naini na koje uinitelj dolazi do pristanka osobe koja kontrolira drugu osobu, a koja je predmet trgovine zakon navodi upotrebu: 1) sile- fizike ili psihike 2) prijetnje - najave neposredne primjene sile. To je (usmena ili pismena) izjava volje neke osobe kojom drugoj osobi stavlja u izgled mogunost nanoenja kakvog zla. Ta prijetnja moe biti neposredna ili posredna, a da bi bila pravno relevantna mora da bude: a) ozbiljna- sa stanovita pasivnog subjekta, b) stvarna, mogua - da najavljeno zlo zaista, realno moe biti nanijeto, c) bliska - da se najavljeno zlo moe nanijeti u sadanjosti ili neposrednoj bliskoj budunosti, d) neotklonjiva - da se na drugi nain najavljeno zlo nije moglo otkloniti ili izbjei, 3) drugog oblika prinude - psihikog uticanja na volju pasivnog subjekta na nain kojim se ograniava njegova sloboda volje i iznuuje odluka u cilju poduzimanja ili proputanja odreenog injenja, 4) otmice- odvoenje ili zadravanje neke osobe sa ciljem da se ne pusti na slobodu dok se od te ili neke druge osobe ne iznudi kakav novac, druga korist ili odreeno injenje, neinjenje ili trpljenje, 5) prevare - dovoenje ili odravanje u zabludi lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica ime se druga osoba dovede u stanje da sama neto uini, ne uini ili trpi na tetu nekog svog prava ili slobode, 6) obmane - stvaranjem ili odravanjem u zabludi druge osobe u pogledu postojanja ili nepostojanja nekih injenica, 7) zloupotrebe vlasti - iskoritavanjem postojeeg ovlatenja ili dunosti, njihovim prekoraenjem ili nevrenjem ovlatenja ili dunosti, 8) zloupotrebe tue nemoi- iskoritavanja stanja fizike ili psihike nemogunosti druge osobe da pruanjem otpora zatiti neko svoje pravno dobro, 9) davanja ili primanja isplata ili povlastica - podmiivanjem na razne naine. Radnja uinjenja ovog krivinog djela se poduzima u zakonom predvienom cilju a to je u cilju eksploatacije pasivnog subjekta. Uinitelj djela moe da bude svaka osoba, a u pogledu krivnje potreban je umiljaj. Za ovo je djelo propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. Djelo ima dva tea, kvalificirana oblika ispoljavanja za koja zakon propisuje stroije kanjavanje. Prvi tei oblik postoji kad je radnja uinjenja poduzeta prema maloljetniku. Dakle, svojstvo pasivnog subjekta (odnosno njegov uzrast do 18 godina u vrijeme poduzimanja radnje uinjenja djela) predstavlja kvalifikatornu okolnost za koju zakon propisuje kaznu zatvora najmanje pet godina. Drugi tei oblik postoji u sluaju organiziranja grupe ljudi sa ciljem injenja trgovine ljudima. Dakle, ovdje se organizirano poduzimanje radnje uinjenja u vidu stvaranja, organiziranja grupe ljudi (kao oblika zloinakog udruenja) javlja kao kvalifikatorna okolnost za koju zakon propisuje kaznu zatvora od najmanje deset godina ili kaznu dugotrajnog zatvora. Laki oblik ovog djela postoji u sluaju nehatnog omoguavanja uinjenja krivinog djela trgovine ljudima. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina.

7.Meunarodno vrbovanje radi prostitucije Djelo se sastoji u vrbovanju, namamljivanju ili navoenju drugog na pruanje seksualnih usluga radi zarade u nekoj dravi, izuzimajui dravu u kojoj ta osoba ima prebivalite ili iji je dravljanin ili u prisiljavanju ili navoenju upotrebom sile, prijetnje ili prevarom drugog na odlazak u dravu u kojoj nema prebivalite ili iji nije dravljanin radi pruanja seksualnih usluga za novac. Ovim su krivinim djelom inkriminirane odreene aktivnosti vezane za prostituciju. U osnovi ove inkriminacije nalazi se Konvencija o suzbijanju trgovine osobama i iskoritavanje prostitucije od drugih iz 1949. godine.Objekt zatite kod ovog krivinog djela je dostojanstvo i integritet linosti. Djelo ima dva pojavna oblika ispoljavanja.

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prvi oblik djela se sastoji u vrbovanju, namamljivanju ili navoenju druge osobe na pruanje seksualnih usluga radi zarade u inozemstvu. Radnja uinjenja je alternativno odreena. To moe da bude: 1) vrbovanje, 2) namamljivanje i 3) navoenje. Te radnje, zapravo, predstavljaju podstrekavanje u smislu psihike djelatnosti kojom se kod druge osobe izaziva odluka ili uvruje postojea, nedovoljno vrsta i kolebljiva, odluka da se u inozemstvu bavi pruanjem seksualnih usluga radi zarade, Bitno je da se radnja uinjenja poduzima: a) sa ciljem da pasivni subjekt prua seksualne usluge u dravi iji nije dravljanin ili gdje nema prebivalite, b) da se pasivni subjekt bavi pruanjem seksualnih usluga radi zarade (ostvarivanja imovinske koristi u bilo kom obliku i obimu). Drugi oblik djela se sastoji u prisiljavanju ili navoenju upotrebom sile, ili prijetnjom upotrebe sile ili prevarom druge osobe na odlazak u inozemstvo radi pruanja seksualnih usluga za novac. Radnja uinjenja je podstrekavanje u smislu utjecanja na volju druge osobe (prinuavanje ili navoenje) na odlazak u drugu dravu iji nije dravljanin ili gdje nema prebivalite radi pruanja seksualnih usluga za novac (dakle, radi bavljenja prostitucijom). Ono to karakterizira radnju uinjenja kod ovog oblika djela je nain njenog poduzimanja. Taj nain moe biti: 1) upotreba sile, 2) upotreba prijetnje silom, 3) prevarom injenica da se pasivni subjekt ve ranije bavio prostitucijom ne utie na postojanje krivinog djela, ali moe da ima znaaj za odmjeravanje kazne.Uinitelj djela moe da bude svaka osoba, a u pogledu krivnje potreban je umiljaj. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina. Tei ohlik ovog djela postoji kada je radnja uinjenja osnovnog djela poduzeta prema djetetu ili maloljetniku. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. 8.Nezakonito uskraivanje identifikacijskih dokumenata Ovo je specifino krivino djelo koje se sastoji u nezakonitom uskraivanju drugoj osobi njenih identifikacijskih dokumenata ili pasoa.Objekt zatite je jedno od osnovnih ljudskih prava- pravo ovjeka da posjeduje vazee identifikacijske dokumente u skladu sa pravnim poretkom zemlje.Objekt napada su identifikacijski dokumenti ili paso koje izdaju nadleni organi BiH. Radnja uinjenja je nezakonito uskraivanje drugoj osobi njenih identifikacijskih dokumenata ili pasoa. Za postojanje djela je bitno da se radnja poduzima protivzakonito, dakle protivno zakonskim propisima to ukazuje na blanketni karakter ovog djela. Posljedica djela je povreda u vidu uskraivanja prava ovjeku da posjeduje i koristi identifikacijska dokumenta ili paso. Uinitelj djela moe da bude svaka osoba, a u praksi su to upravo one slubene ili odgovorne osobe koje u nadlenim organima ili organizacijama odluuju o davanju ili produenju identifikacijskih dokumenata ili pasoa BiH. U pogledu krivnje potreban je umiljaj.Za ovo djelo je propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina. 9.Krijumarenje osoba Djelo se sastoji u bavljenju nedozvoljenim prebacivanjem drugih osoba preko dravne granice ili omoguavanje drugoj osobi nedozvoljenog prelaska dravne granice u namjeri sticanja financijske ili materijalne koristi. Osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u Protokolu protiv krijumarenja migranata kopnom, morem i zrakom iz 2001. godine kojim se dopunjuje Konvencija OUN protiv transnacionalnog organiziranog kriminala iz 2000. godine. Objekt zatite je javni red i sigurnost dravne granice i reim njenog prelaska. Radnja uinjenja je odreena kao: 1) bavljenje nedozvoljenim prebacivanjem osoba preko dravne granice, 2) omoguavanje nedozvoljenog prelaska dravne granice drugoj osobi. Za postojanje djela je od znaaja da se radnja uinjenja poduzima u odreenoj namjeri - namjeri sticanja financijske ili druge materijalne koristi. U konkretnom sluaju ova korist i ne mora biti ostvarena, ali njeno ostvarenje mora biti motiv, pobuda uinitelja na poduzimanje radnje. Radnju karakterizira i element protivpravnosti, odnosno nedozvoljenost prelaska dravne granice bilo da se ona prelazi bez vaeih putnih isprava ili van graninog prelaza ili van zakonske procedure vezane za prelazak dravne granice.

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Uinitelj djela moe da bude svaka osoba, a u pogledu krivnje potreban je direktan umiljaj koji kvalificira navedena namjera - namjera sticanja financijske ili druge materijalne koristi. Ta namjera mora da postoji kod uinitelja djela u vrijeme poduzimanja radnje, ali ona ne mora da bude i ostvarena u svakom konkretnom sluaju. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina. 10.Muenje i drugi oblici surovog, neovjenog i poniavajueg postupanja Ovo krivino djelo je poznato pod nazivom "tortura", a sastoji se u nanoenju fizikog ili duevnog bola ili teke fizike ili duevne patnje drugoj osobi sa ciljem da se od nje ili tree osobe dobije informacija ili priznanje ili da se kazni za krivino djelo koje je uinila ili za koje se sumnja da ga je uinila ona ili neka trea osoba ili u zastraivanju ili prisiljavanju druge osobe iz nekog drugog razloga koji je zasnovan na bilo kojoj vrsti diskriminacije od strane slubene ili druge osobe koja djeluje na podstrek ili uz izriitu ili preutnu saglasnost javnog slubenika. Objekt zatite kod ovog djela je dostojanstvo ljudske linosti koje je zajameno i relevantnim meunarodnim pravnim aktima kao to su: Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (zabrana muenja, neovjenog i ponizavajueg postupanja i kanjavanja), Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima sa fakultativnim protokolima, Konvencije o spreavanju muenja i neovjenih i poniavajuih postupaka i kanjavanja sa dopunskim protokolima i Konvencije protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili poniavajuih kazni ili postupaka sa opcionim protokolom. Radnja uinjenja je alternativno odreena. Tako se ona moe sastojati u: 1. nanoenju fizikog ili duevnog bola ili teke fizike ili duevne patnje drugoj osobi. 2. zastraivanju - izazivanje straha kod druge osobe za svoju linu sigurnost ili sigurnost druge njoj bliske osobe. 3. prisiljavanju druge osobe- djelatnost uticanja na volju druge osobe da neto uini, ne uini ili trpi. Uinitelj ovog krivinog djela moe da bude slubena ili druga osoba koja djeluje na podstrek ili uz izriitu ili preutnu saglasnost javnog slubenika.U pogledu krivice djelo se moe uiniti sarno sa direktnim umiljajem. Za ovo je djelo propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. 11.Uzimanje talaca - Djelo se sastoji u oduzimanju ili ogranienju slobode kretanja zatvaranjem, dranjem zatvorene ili na drugi nain ili u dranju druge osobe pod prijetnjom da e je ubiti, povrijediti ili dalje zadravati kao taoca sa ciljem da se primora neka drava ili meunarodna ili meuvladina organizacija da neto uini ili ne uini kao izriiti ili preutni uvjet za osloboanje talaca. Osnov za ovu inkriminaciju nalazi se u Meunarodnoj konvenciji protiv uzimanja talaca iz 1979. godine. Objekt zatite je meunarodni mir i sigurnost koji su ugroeni napadom na ivot ili tijelo neke osobe. Radnja uinjenja je alternativno odreena kao oduzimanje ili ogranienje slobode kretanja ili zadravanje druge osobe. Za postojanje djela je bitno da se ova radnja poduzima na zakonom odreeni nain: zatvaranjem, dranjem zatvorenog ili na drugi nain. Pored navedenih djelatnosti za ovo djelo je potrebno jo i kumulativno uinjenje neke od sljedeih radnji: prijetnje smru, povreivanje ili zadravanje te osobe kao taoca. Da bi poduzete radnje predstavljale radnju uinjenja ovog djela, potrebno je da su one poduzete u namjeri, da se prinudi neka drava ili meunarodna ili meuvladina organizacija (OUN, NATO, Vijee sigurnosti, Europska unija i druge meunarodne organizacije) da neto uini ili ne uini, kao izriiti i preutni osnov za osloboenje taoca. Posljedica ovog djela je ugroavanje sigurnosti i slobode kretanja i odluivanja otete osobe, odnosno ugroavanje meunarodnog mira i sigurnosti meu dravama i narodima. Uinitelj djela moe da bude svaka osoba, a u pogledu krivnje potreban je direktni umiljaj koji karakterizira odreena namjera na strani uinitelja. Za osnovno djelo propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina. Postoje dva tea, kvalificirana oblika krivinog djela. Prvi tei oblik postoji ako je uslijed uinjenja osnovnog djela nastupila smrt otete osobe. Za postojanje djela je vano da postoji uzrona veza izmeu poduzete radnje izvrenja otmice i smrti otete osobe

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Smrt pasivnog subjekta mora da je rezultat nehata uinitelja. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje pet godina. Drugi tei oblik postoji ako je uinitelj djela otetu osobu sa umiljajem liio ivota. Ovdje Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora. 12.Ugroavanje osoba pod meunarodnom zatitom Osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u Konvenciji o spreavanju i kanjavanju krivinih djela uinjenih protiv osoba pod meunarodnom zatitom, ukljuujui i diplomatske agente iz 1973. godine. Objekt zatite su ivot, tjelesni integritet i lina sloboda osoba pod meunarodnopravnom zatitom, odnosno njene slubene prostorije, privatan stan ili prevozno sredstvo od svih oblika i vidova povrede ili ugroavanja. S obzirom na radnju uinjenja ovo krivino djelo ima dva osnovna oblika i dva tea oblika ispoljavanja. Osnovni oblici ovog krivinog djela su 1) napad na ivot, tijelo i slobodu osobe pod meunarodnopravnom zastitom, 2) ugroavanje osobe pod meunarodnopravnom zatitom. Prvi oblik ovog kri.djela - napad na ivot, tijelo i slobodu osobe pod meunarodno pravnom zatitom se sastoji u lienju ivota, zatvaranju, dranju zatvorenom ili na drugi nain oduzimanju ili ogranienju slobode kretanja osobi pod meunarodnopravnom zatitom sa ciljem da se ona ili neka trea osoba primora da neto izvri ili ne izvri ili u injenju nekog drugog nasilja prema osobi pod me.pravnom zatitom ili protiv njene slobode ili u napadu na njene slubene prostorije, privatni smjetaj ili prevozno sredstvo ako bi takav napad mogao ugroziti tu osobu ili njenu slobodu. Radnja uinjenja kod prvog oblika ovog krivinog djela je sloena. Ona moe da se sastoji u poduzimanju sljedeih djelatnosti: a) lienje ivota, b) zatvaranje c) dranje zatvorene, d) oduzimanje ili ogranienje slobode kretanja neke osobe na drugi nain kao to je: vezivanje ruku ili nogu, oduzimanje mehanikih sredstava za kretanje, vezivanjem za nepokretan ili teak predmet ili kamen, oduzimanje odjee, primjena hipnoze, omamljivanje, opijanje alkoholom ili opojnim drogama i sl., e) injenje nekog drugog nasilja prema osobi - poduzimanje djelatnosti prema tjelesnom ili duevnom integritetu druge osobe uz upotrebu sile (apsolutne ili kompulzivne) ili prijetnje napadom i f) vrenje napada na slubene prostorije, privatni smjetaj ili prevozno sredstvo osobe pod meunarodnopravnom zatitom ako bi takav napad mogao ugroziti tu osobu ili njenu slobodu. Za postojanje ovog djela je bitno ispunjenje i sljedeih elemenata: a) da je radnja uinjenja poduzeta prema odreenom pasivnom subjektu - osobi pod meunarodnopravnom zatitom i b) da se radnja uinjenja poduzima sa odreenim ciljem - ciljem da se osoba pod meunarodnopravnom zatitom ili neka trea osoba primora da neto izvri ili ne izvri. Drugi osnovni oblik ovog krivinog djela je ugroavanje sigurnosti osobe pod meunarodnopravnom zatitom ozbiljnom prijetnjom da e napasti nju, njene slubene prostorije, privatan stan ili prevozno sredstvo.' Radnja uinjenja je ozbiljna prijetnja. Takva prijetnja mora da bude: a) ozbiljna, b) mogua, c) stvarna i d) neotklonjiva. Pasivni subjekt kod ovog djela je osoba koja u skladu sa meunarodnim pravnim aktima uiva meunarodnopravnu zatitu. Uinitelj ovog krivinog djela moe da bude svaka osoba. U pogledu krivice potreban je umiljaj koji mora da obuhvati svijest uinitelja o svojstvu pasivnog subjekta. Za oba osnovna oblika ovog kriv. djela je propisana ista kazna i to kazna zatvora u trajanju od jedne do deset godina. Krivino djelo Ugroavanje osoba pod meunarodnopravnom zatitom ima dva tea, kvalificirana oblika ispoljavanja za koja je zakon propisao stroije kanjavanje.

36

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prvi tei oblik djela za koji je propisana kazna zatvora najmanje pet godina postoji ako je uslijed poduzete radnje uinjenja osnovnog djela u bilo kom obliku nastupila smrt jedne ili vie osoba. Takva smrtna posljedica mora da bude rezultat nehata uinitelja. Drugi tei oblik ovog krivinog djela postoji ako je uslijed poduzete radnje uinjenja osnovnog djela sa umiljajem liena ivota neka osoba. Ovdje se radi o idealnom sticaju dva krivina djela i to: 1) meunarodnog krivinog djela - "ugroavanje osoba pod meunarodnopravnom zatitom", 2) krivinog djela protiv ivota - ubistva pri emu posljedice ovih djela moraju biti rezultat umiljaja uinitelja. Za ovo je djelo propisana kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

13.Neovlateni promet orujem i vojnom opremom Djelo se sastoji u uvozu. izvozu, prevozu ili posredovanju u prometu oruja i vojne opreme bez dozvole propisane zakonom BiH ili u davanju krivih podataka ili u proputanju da se prikau injenice u postupku davanja dozvole u skladu sa zakonom BiH ili u proputanju u skladu sa zakonom BiH da se registruje ugovor u vezi sa orujem ili vojnom opremom. Objekt zatite je meunarodni mir, javni poredak i sigurnost meu dravama od bilo kog oblika agresije ili ugroavanja. Objekt napada jesu oruje i vojna oprema. Radnja uinjenja je visestruko alternativno odreena. Ona moe da se sastoji u razliitim djelatnostima injenja ili neinjenja (proputanja): a) uvozu - unoenje odreenih predmeta u BiH iz inozemstva - preko kopna, mora ili zraka, b) izvozu - iznoenje odreenih predmeta izvan ili tranzit preko teritorije BiH, c) prevozu- prenoenje odreenih predmeta bilo kojim prevoznim sredstvom u suhozemnom, vodenom ili zranom prometu u okviru teritorije BiH, d) posredovanju u prometu - dovoenje u vezu kupca i prodavca, neposredno ili posredno, stvaranje uvjeta da doe do prometa (kupovine, prodaje ili zamjene), e) u davanju lanih (krivih) podataka - sainjavanjem nove, neistinite isprave ili preinaenjem prave isprave unoenjem netanih podataka, njihovom preinaenjem ili njihovim neunoenjem, f) proputanju (prikrivanje) da se prikau injenice u postupku davanja dozvole za promet nesaoptavanje ili injenje nedostupnim potrebnih injenica od strane osobe koja je duna da ih saopi, g) u proputanju (neinjenje) da se u odgovarajuim evidencijama u skladu sa zakonom registrira ugovor u vezi sa orujem ili vojnom opremom. Za postojanje ovog djela je bitno da se radnja uinjenja poduzima: a) u odnosu na odreene predmete - oruje i vojnu opremu, b) na odreeni nacin - protivpravno - bez dozvole propisane zakonom BiH, c) na odreenom mjestu - na teritoriji BiH. Uinitelj ovog djela moe da bude svaka osoba. No, kod uinjenja djela radnjom proputanja da se registrira odreeni ugovor ili proputanju da se saope odreene injenice, ovo djelo moe da uini samo odreena osoba koja je upravo ovlatena da poduzima odreene radnje u postupcima legalnog, zakonitog prometa oruja ili vojne opreme. U pogledu krivice potreban je umiljaj koji mora da obuhvati svijest o neovlatenosti postupanja uinitelja, kao i svijest o vrsti objekta napada - oruju ili vojnoj opremi koji podlijeu posebnom zakonskom reimu. Za ovo je djelo propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. Ovo krivino djelo ima jo dva oblika ispoljavanja, 1) tei, kvalificirani oblik i 2) laki, privilegirani oblik djela. Za tei oblik ovog krivinog djela je propisana kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora. Ovo djelo postoji u sluaju organiziranog, grupnog injenja jedne ili vie istih ili razliitih djelatnosti -neovlatenog prometa orujem ili vojnom opremom.

37

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Laki olik ovog krivinog djela za koji je propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina postoji ako je radnja uinjenja osnovnog oblika djela poduzeta sa nehatom, nepanjom. 14. Neovlateno pribavljanje i raspolaganje nuklearnim materijalom Djelo se sastoji u neovlatenom pribavljanju, posjedovanju, koritenju, prevozu, skladitenju, mijenjanju, odlaganju ili rasprostranjivanju nuklearnog materijala ili njegovom otuivanju u namjeri protivpravnog prisvajanja silom ili prijetnjom neposrednog napada na ivot ili tijelo ili na drugi protivpravan nain ili u istoj namjeri protivpravnom prisvajanju povjerenog nuklearnog materijala koji je uinitelju povjeren ili u dolaenju do nuklearnog materijala dovoenjem druge osobe u zabludu lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica ili odravanjem u zabludi ili upotrebom sile, prijetnje ili bilo kojim drugim nainom zastraivanja, zahtijevanju nuklearnog materijala ili prijetnji njegovom upotrebom radi prouzrokovanja smrti ili ozbiljne povrede ljudi ili ozbiljne imovinske tete ili u davanju takvog materijala drugoj osobi ili u omoguavanju da doe u posjed takvog materijala. U osnovi ove inkriminacije nalazi se Konvencija o fizikoj zatiti nuklearnih materija iz 1980. godine. Objekt zatite je opa sigurnost ljudi i imovine od zloupotrebe nuklearnog materijala. Objekt napada je nuklearni materijal u bilo kom obliku, domaeg ili inozemnog porijekla, ak i u vidu otpada. Prema radnji uinjenja osnovno djelo se moe javiti u vie oblika ispoljavanja. Prvi oblik djela je neovlateno pribavljanje, posjedovanje, koritenje, prevoz. skladitenje, promjena, odlaganje ili rasprostiranje nuklearnog materijala. Dakle, kod ovog oblika krivinog djela radnja uinjenja se moe poduzeti sljedeim djelatnostima: a) pribavljanje - b) posjedovanje - c) koritenje - d) prevoz- e) skladitenje - f) promjena - g) odlaganje- i) rasprostiranje. Za postojanje krivinog djela je bitno postojanje jo dva elementa. To su: 1) da se neka od navedenih alternativno predvienih djelatnosti odnosi na odreeni predmet nuklearni materijal i 2) da se radnja uinjenja poduzima na odreeni nain- neovlateno, dakle protivpravno, protivin zakonskim i podzakonskim propisima koji ureuju postupanje sa nuklearnim materijama. Drugi oblik ovog djela je otuivanje nuklearnog materijala u cilju prisvajanja upotrebom sile ili prijetnjom neposrednim napadom na ivot ili tijelo ili na drugi protivpravan nain. Trei oblik djela je protivpravno prisvajanje nuklearnog materijala koji je uinitelju povjeren. etvrti oblik djela je dolaenje (nabavljanje) nuklearnog materijala na prevaran nain- dovoenjem ili odravanjem u zabludi neke osobe. Bitno je za postojanje djela da uinitelj na protivpravan nain dolazi u posjed, u faktiku dravinu predmeta za koje zna da predstavljaju nuklearni materijal. Dovoenje u zabludu se moe izvriti na dva naina: a) lanim prikazivanjem injenica ili b) prikrivanjem injenica. Kao peti, poseban, oblik ovog krivinog djela javlja se i zahtijevanje (traenje) da se doe u posjed, dravinu nuklearnog materijala na poseban nain- upotrebom sile, prijetnje ili drugim nainom zastraivanja od neke tree osobe. Za postojanje djela je bitno da se radnja zahtijevanja poduzima na zakonom odreeni nain, bez obzira da li je na taj nain u konkretnom sluaju uinitelj i ostvario dravinsku vlast nad traenim predmetima. Tri su naina poduzimanja ove radnje uinjenja: a) upotreba sile (apsolutne ili kompulzivne, neposredne ili posredne), b) upotreba prijetnje koja mora biti stvarna, mogua, ozbiljna i neotklonjiva, c) zastraivanjem (izazivanjem straha ili njegovim odravanjem kod pasivnog subjekta) koje moe biti izazvano na bilo koji drugi nain. Posljednji, esti oblik krivinog djela je prijetnja upotrebom nuklearnog materijala radi prouzrokovanja smrti ili ozbiljne povrede ljudi ili ozbiljne imovinske tete. Posljedica ovog krivinog djela je apstraktna opasnost po opu sigurnost ljudi i imovine. Uinitelj djela moe da bude svaka osoba, a u pogledu krivnje potreban je umiljaj.Za ovo djelo je propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. Djelo ima tri tea, kvalificirana oblika ispoljavanja.To su: 1) ako je poduzetom radnjom osnovnog djela prouzrokovana opasnost za ivot ljudi ili opasnost veih razmjera za imovinu. Za umiljajno uinjenje djela je propisana kazna zatvora najmanje jednu godinu, a za nehatno djelo- novana kazna ili kazna zatvora do tri godine,

38

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2) kada se radnja uinjenja sastoji u prijetnji upotrebe nuklearnim materijalom radi ugroavanja ivota ljudi i imovine veih razmjera u cilju da se natjera neka drava ili me. organizacija ili fizika ili pravna osoba da neto uine ili ne uine. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje jednu godinu, 3) ako je uslijed poduzete radnje uinjenja nastupila smrt jedne ili vie osoba ili teta velikih razmjera (koja je to teta velikih razmjera predstavlja faktiko pitanje koje sudsko vijee mora da rijei u svakom konkretnom sluaju), postoji tee djelo kvalificirano teom posljedicom. Ta tea posljedica mora: a) da bude rezultat nehata uinitelja, b) mora da se nalazi u uzrono posljedinoj vezi sa poduzetom radnjom uinjenja osnovnog oblika ovog krivinog djela. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. 15Neovlateni promet opojnim drogama Djelo se sastoji u neovlatenom vrenju meunarodne prodaje, prenosa ili nuenja na prodaju ili kupovini, dranju, prevozu ili prenosu radi prodaje ili posredovanju u meunarodnoj prodaji ili u kupovini, slanju. isporuivanju, uvozu, izvozu ili na drugi nain neovlatenom stavljanju u meunarodni promet supstanci ili preparata koji su propisom proglaeni za opojne droge. Osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u sljedeim meunarodnim pravnim aktima: Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama iz 1961. godine, Konvenciji o psihotropnim supstancama iz 1971. godine i Konvenciji OUN protiv nezakonitog prometa opojnim drogama i psihotropnim supstancama iz 1988. godine. Ovi meunarodni akti sadre i listu kontroliranih opojnih droga i psihotropnih supstanci, odnosno njihovih preparata. Objekt zatite je dvojako odreen, i to kao: 1) meunarodna sigurnost i 2) zdravlje ljudi. Objekt napada su supstance i preparati koji su propisom BiH proglaeni za opojne droge. Radnja uinjenja se sastoji iz vie zakonom alternativno predvienih djelatnosti.To su: 1. neovlateno vrenje meunarodne prodaje, prenosa ili nuenja na prodaju. 2. kupovina - dolaenje u posjed, dravine opojne droge davanjem novca za nju, 3. dranje - dravinska, faktika vlast nad opojnim drogom, neposredno ili posredno u smislu njenog posjedovanja u pritezanju, 4. prevoz - djelatnost prevoza bilo kojim prevoznim sredstvom u suhozemnom, vodenom ili zranom prometu 5. prenos radi prodaje - injenja dostupnim individualno neodreenom broju osoba (tzv. dilanje), a ne za sopstvenu upotrebu, 6. posredovanje - dovoenje u vezu kupca i prodavca opojne droge, odnosno kupca i same robe opojne droge. 7. neovlateno stavljanje u meunarodni promet na drugi nain supstanci ili preparata koji su propisom proglaeni za opojne droge. Za postojanje djela je bitno da je radnja uinjenja poduzeta: a) neovlateno - dakle, protivno propisima koji ureuju oblast proizvodnje i prometa opojnih droga i b) u odnosu na odreene predmete- supstance i preparate koji su proglaeni za opojne droge. Posljedica djela je opa, asptraktna opasnost za zdravlje ljudi.Uinitelj ovog djela moe da bude svaka osoba.U pogledu krivice potreban je umiljaj.Za ovo je djelo propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. Uz kaznu uinitelju ovog djela (u svim oblicima) se obavezno izrie i mjera sigurnosti oduzimanje predmeta - opojne droge i sredstava za njihovo spravljanje. Ovo krivino djelo ima jo dva oblika ispoljavanja, tei i laki. 1) Tei, kvalificirani oblik djela za koji je zakon propisao kaznu zatvora najmanje tri godine. Ovo djelo postoji u dva sluaja i to: a) organiziranog, grupnog injenja jedne ili vie istih ili razliitih djelatnosti - neovlatenog prometa opojnim drogama i b) postajanja lanom takve grupe. 2) Laki, privilegirani oblik djela za koji je propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina. Ovo djelo ini osoba koja u meunarodnoj transakciji koja je vezana za opojne droge neovlateno poduzme sljedee djelatnosti: a) pravi - stvara, proizvodi, nove dotada nepostojee predmete ili prepravlja postojee predmete,

39

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
b) nabavlja - djelatnost kojom uinitelj dolazi u posjed dravinu, na zakonit ili nezakonit nain ovakvih predmeta c) posreduje- dovoenje u vezu neke osobe sa ovakvim predmetima, d) daje na upotrebu - omoguavanje drugoj osobi da neposredno ili posredno, privremeno ili trajno doe u posjed ovakvih predmeta. Za postojanje ovog oblika djela potrebno je ispunjenje i sljedeih uvjeta: a) da se radnja uinjenja poduzima u meunarodnoj transakciji koja je vezana za opojne droge, b) da se radnja uinjenja poduzima neovlateno, dakle protivpravno, c) da se radnja uinjenja odnosi na odreeni predmet- opremu, materijal ili -supstance za koje se zna da e biti upotrijebljene za proizvodnju opojnih droga. 16.Piratstvo Djelo se sastoji u injenju protivpravnog nasilja ili druge prisile protiv drugog broda ili aviona ili protiv osoba ili stvari u njima u namjeri da se sebi ili drugom pribavi imovinska ili neimovinska korist ili da se drugome nanese kakva teta, na otvorenom moru ili na teritoriji koja nije pod vlau nijedne drave od strane lana posade ili putnika na brodu ili u avionu. Osnov za ovu inkriminaciju nalazi se u Konvenciji OUN o pravu mora iz 1982. godine. Objekt zatite je sigurnost morskog, prekomorskog i zranog prometa, odnosno opa sigurnost ljudi i imovine. Radnja uinjenja je alternativno odreena kao: 1) injenje protiv-pravnog nasilja ili 2) druge prisile. Radnja uinjenja se mora poduzeti samo na otvorenom moru ili na teritoriji koja nije pod vlau nijedne drave. Za postojanje djela je bitno da se radnja uinjenja poduzima u namjeri da uinitelj za sebe ili drugu (fiziku ili pravnu osobu) ostvari imovinsku ili neimovinsku korist ili da drugome nanese kakvu tetu. Uinitelj djela moe da bude samo lan posade ili putnik broda ili aviona osim vojnog ili javnog broda ili aviona, a u pogledu krivnje potreban je direktni umiljaj koji karakterizira navedena namjera. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. Djelo ima dva tea oblika: 1) ako je uslijed poduzete radnje uinjenja osnovnog djela nastupila smrt jedne ili vie osoba, unitenje broda ili aviona ili drugo veliko razaranje. Ovdje se radi o djelu kvalificiranom teom poslje-dicom. Ta tea posljedica mora biti u uzrono-posljedinoj vezi sa poduzetom radnjom uinjenja osnovnog djela i u odnosu na koju uinitelj postupa sa nehatom, Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje pet godina, 2) ako je uslijed poduzete radnje uinjenja osnovnog djela uinitelj sa umiljajem liio ivota jednu ili vie osoba. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

17.Otmica aviona ili broda Djelo se sastoji u preuzimanju ili vrenju kontrole nad avionom koji se nalazi u letu, nad brodom il plutajuim objektom upotrebom sile ili prijetnjom da e se neposredno upotrijebiti sila ili drugi oblik zastraivanja. Osnov za ovu inkriminaciju nalazi se u sljedeim meunarodno pravnim aktima: Konvenciji o kanjivim djelima i nekim drugim radnjama u zrakoplovu (Tokijska konvencija) iz 1963. godine, Konvenciji o suzbijanju nezakonite otmice zrakoplova (Haka konvencija) iz 1970. godine i Kon-

40

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
venciji o suzbijanju nezakonitih akata protiv sigurnosti zranog prometa (Montrealska konvencija) iz 1971. godine koja je dopunjena Protokolom o suzbijanju nezakonitih akata nasilja na aerodromima koji slue meunarodnim civilnim zrakoplovima iz 1988. godine. Objekt zatite je dvojako odreen kao: 1) sigurnost zranog ili morskog prometa, 2) opa sigurnost ljudi i imovine, Objekt napada jesu: a) avion (domai ili inozemni) koji se nalazi u letu (u unutarnjem ili meunarodnom prometu), b) brod i c) drugi plutajui objekt bilo koje vrste bez obzira gdje se nalaze. Radnja uinjenja je preuzimanje ili vrenje kontrole nad avionom ili brodom, odnosno plutajuim objektom. Bitno je da se radnja uinjenja poduzima na poseban nain - upotrebom sile ili prijetnjom da e se neposredno upotrijebiti sila ili drugim oblikom zastraivanja (izazivanja straha i osjeaja line nesigurnosti kod pasivnog subjekta). Sila moe biti primijenjena prema pilotu ili kapetanu aviona ili broda, odnosno lanu posade, putniku ili nekoj drugoj osobi. Radnja uinjenja se mora poduzeti u odnosu na avion koji je u letu, odnosno prema brodu ili plutajuem objektu bez obzira gdje se nalazi. Posljedica djela je apstraktna opasnost po sigurnost zranog prometa, kao i ivot i tijelo ljudi, odnosno njihovu imovinu. Uinitelj djela moe da bude svaka osoba, a u pogledu krivnje potreban je umiljaj. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje jednu godinu. Djelo ima dva tea oblika ispoljavanja: 1) ako je uslijed poduzete radnje uinjenja osnovnog djela nastupila smrt jedne ili vie osoba, unitenje otetog aviona, broda ili plutajueg objekta ili druga imovinska teta. Ovdje se radi o djelu kvalificiranom teom posljedicom koja mora biti u uzrono posljedinoj vezi sa radnjorn osnovnog djela i u odnosu na koju uinitelj postupa sa nehatom. Za ovo je djelo propisana kazna zatvora najmanje pet godina, 2) ako je uslijed poduzete radnje uinjenja osnovnog djela uinitelj sa umiljajem liio ivota jednu ili vie osoba. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora. 18.Ugroavanje sigurnosti zrane ili morske plovidbe Osnov za ovu inkriminaciju nalazi se u sljedeim meunarodno pravnim aktima: Konvenciji o kanjivim djelima i nekim drugim radnjama u zrakoplovu (Tokijska konvencija) iz 1963. godine. Konvenciji o suzbijanju nezakonite otmice zrakoplova (Haka konvencija) iz 1970. godine i Konvenciji o suzbijanju nezakonitih akata protiv sigurnosti zranog prometa (Montrealska konvencija) iz 1971. godine koja je dopunjena Protokolom o suzbijanju nezakonitih akata nasilja na aerodromima koji slue meunarodnim civilniin zrakoplovima iz 1988. godine. Objekt zatite je dvojako odreen kao: 1) sigurnost zranog i morskog prometa i 2) opa sigurnost ljudi i imovine. Objekt napada jesu: avion, meunarodni aerodrom, brod ili plutajui objekt. Djelo ima tri osnovna oblika ispoljavanja koji se zbog vie razliitih alternativno predvienih radnji uinjenja mogu javiti u vie vidova ispoljavanja. Osnovni oblici djela su: a) ugroavanje sigurnosti leta zrakoplova, b) ugroavanje sigurnosti aerodroma, c) ugroavanje sigurnosti plovidbe broda ili plutajueg objekta. Ugroavanje sigurnosti leta zrakoplova se moe uiniti sa vie alternativnih radnji: 1. injenjem nasilja prema osobi u avionu u letu - 2. unitenje slubujueg aviona ili prouzrokovanju druge tete na njemu. 3. unoenje ili prouzrokovanje unoenja u slubujui avion sredstava, eksplozivne ili druge naprave ili supstance koja je prikladna da ga uniti ili oteti. 4. unitenje, osteenje ili ometanje rada ureaja zrane plovidbe ili navigacionih instrumenata. 5. davanju lanih obavjetenja u vezi sa letom aviona- 6. proputanje kontrole nad sigurnou leta aviona- djelo se sastoji u neinjenju, proputanju da se poduzmu sve neophodno potrebne mjere, radnje i postupci vezani za sigurnost aviona odnosno poletno-sletne staze i 7. injenje drugog nasilja prema avionu ili drugom objektu. Posljedica djela je konkretna opasnost u vidu ugroavanja sigurnosti leta aviona.

41

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Uinitelj djela moe biti svaka osoba, odnosno slubena ili odgovorna osoba kada se radi o davanju lanih obavjetenja u vezi sa letom aviona, odnosno kod proputanja dunosti kontrole nad sigurnou leta aviona. U pogledu krivnje mogui su umiljaj i nehat. Za umiljajno uinjenje djela propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, a za nehatno djelonovana kazna ili kazna zatvora do tri godine. Ugroavanje sigurnosti aerodroma se moe uiniti sljedeim djelatnostima: 1) injenjem nasilja prema zaposlenoj osobi na meunarodnom aerodromu- djelo se moe initi samo na aerodromu koji je registriran za meunarodni zrani promet i to prema bilo kojoj zaposlenoj osobi (ali ne i prema putniku), 2) unitenju ili ozbiljnom oteenju aerodromskih ureaja ili aviona izvan slube, 3) ometanju pruanja bilo kojih aerodromskih usluga od znaaja za siguran let aviona. Uinitelj djela moe da bude svaka osoba, a u pogledu krivnje mogui su umiljaj i nehat. Za umiljajno uinjenje djela je propisana kazna zatvora od jedne do deset godina, a za nehatno djelo - novana kazna ili kazna zatvora do tri godine. Ugroavanje sigurnosti plovidbe broda ili plutajueg objekta se moe javiti u vie vidova ispoljavanja kao: 1) injenje nasilja prema bilo kojoj osobi na brodu ili plutajuem objektu, 2) unitenje broda ili plutajueg objekta ili prouzrokovanju druge tete na njima ili njihovom teretu, 3) unoenje ili prouzrokovanje unoenja na brod ili plutajui objekt sredstva, eksplozivne ili druge naprave ili supstance koja je prikladna da uniti ili oteti brod, plutajui objekt ili njihov teret, 4) unitenje ili oteenje maritimnih navigacionih ureaja ili ometanje njihovog rada, 5) davanje lanih obavjetenja o plovidbi broda ili o stanju plutajueg objekta, 6) injenje drugog nasilja. Ovdje se radi o identinim djelatnostima koje se poduzimaju prema avionu, a kojima se moe ugroziti i sigurnost zranog prometa. Posljedica djela je konkretna opasnost po sigurnost plovidbe broda, odnosno plutajueg objekta. Uinitelj djela moe da bude svaka osoba osim u sluaju uinjenja djela davanjem lanih obavjetenja o plovidbi broda ili stanju plutajueg objekta. U pogledu krivnje mogu je umiljaj ili nehat. Za umiljajno uinjenje djela je propisana kazna zatvora od jedne do deset godina, a za nehatno djelo - novana kazna ili kazna zatvora do tri godine. Djelo ima dva tea oblika ispoljavanja. To su: 1) ako je uslijed poduzete radnje uinjenja osnovnog djela neka osoba sa umiljajem liena ivota. Radi se o djelu kvalificiranom teom posljedicom za koje je propisana kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora, 2) ako je uslijed poduzete radnje uinjenja osnovnog djela nastupila smrt jedne ili vie osoba ili je prouzrokovana teta velikih razmjera na avionu, brodu ili plutajuem objektu ili druga imovinska teta velikih razmjera. Kada se radi o velikim razmjerama prouzrokovane tete, predstavlja faktiko pitanje koje sudsko vijee cijeni u svakom konkretnom sluaju. Tee posljedice moraju biti u uzrono-posljedinoj vezi sa radnjom odnosnog djela i u odnosu na njih uinitelj postupa sa nehatom. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje pet godina.

19.Unitenje i uklanjanje znakova koji slue sigurnosti zranog prometa Ovo meunarodno prometno krivino djelo se sastoji u unitenju, oteenju ili uklanjanju znaka koji slui sigurnosti zranog prometa.Objekt zatite je dvojako odreen kao: 1) sigurnost zranog prometa, 2) ivot i tijelo ljudi - uesnika u takvoj vrsti prometa i njihova imovina. Objekt napada jesu znaci koji slue za sigurnost zranog prometa. Radnja uinjenja je viestruko alternativno odreena kao: 1) unitenje - djelatnost kojom se fiziki, mehaniki ili na drugi nain u potpunosti razara supstanca od koje je predmet sainjen ili njegov oblik tako da on vie uope ne moe da slui prvobitnoj namjeni, 2) oteenje- privremeno, djelimino ili kratkotrajno onesposobljenje predmeta da slui prvobitnoj namjeni, koja se sastoji u povredi pojedinih dijelova, veza ili sklopova, ali se njegova upotrebljivost

42

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
moe povratiti popravkom oteenog dijela ili njegovom zamjenom novim dijelom. Oteenje se moe javiti u veem ili manjem obimu i intenzitetu, 3) uklanjanje - premjetanje, sklanjanje predmeta sa mjesta na kome se do tada nalazio i gdje je sluio svojoj prvobitnoj namjeni i njegovo premjetanje na drugo mjesto. Posljedica djela je opa. apstaktna opasnost za sigurnost zranog prometa. Uinitelj djela moe da bude svaka osoba, a u pogledu krivice potreban je umiljaj. Za ovo je djelo propisana kazna zatvora do tri godine. 20.Zloupotreba telekomunikacionih znakova Zloupotreba telekomunikacionih znakova je krivino djelo koje se sastoji u slanju meunarodno ugovorenog znaka za pozivanje u pomo ili znaka da prijeti opasnost zlonamjerno ili bez potrebe ili u obmani telekomunikacionim znakom da postoji sigurnost ili u zloupotrebi meunarodno ugovorenog telekomunikacionog znaka. Objekt zatite je opa sigurnost ljudi i imovine. Objekt napada ine: 1) meunarodno ugovoreni znak za pozivanje u pomo i 2) znak da prijeti opasnost. Radnja uinjenja je alternativno odreena kao: 1. slanje meunarodno ugovorenog znaka za pozivanje u pomo ili znaka da prijeti opasnost. Bitno je da se ova radnja poduzima: a) na dva naina, i to: zlonamjerno i bez potrebe - u sluajevima kada se ovi znakovi uope ne mogu koristiti ili kada se koriste na nain koji propisan, b) u odnosu na odredeni predmet: me. ugovoreni znak za pozivanje u pomo ili znak da prijeti opasnost, 2. obmana telekomunikacionim znakom da postoji sigurnost- prevarnom radnjom - dovoenja u zabludu ili odravanja u zabludi osobe koja se nalazi u stanju opasnosti i kojoj je potrebna pomo jer se znak za opasnost ne odailje ili se njegova sadrina mijenja, 3. zloupotreba meunarodno Ugovorenog telekomunikacionog znaka -predstavlja oblik nepotrebnog upuivanja znaka za pomo ili znaka za opasnost u sluajevima kada nema potrebe, kada nisu ispunjeni predvieni uvjeti za njihovim otpravljanjem. Posljedica djela se javlja u vidu ope, apstraktne opasnosti za ivot i tijelo ljudi i njihovu imovinu veeg obima. Uinitelj ovog djela moe da bude svaka osoba. U pogledu krivice potreban je umiljaj. Za ovo je djelo propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina. 21. Terorizam - Djelo se sastoji u injenju teroristikog akta sa ciljem ozbiljnog zastraivanja stanovnitva ili prisiljavanja organa vlasti BiH, vlade druge zemlje ili me. organizacije da neto uini ili ne uini ili sa ciljem ozbiljne destabilizacije ili unitavanja osnovnih politikih, ustavnih, privrednih ili drutvenih- struktura BiH, druge zemlje ili me. organizacije. Osnovu za ovu inkriminaciju) meu kojima se posebno istiu: enevska konvencija o spreavanju i kanjavanju terorizma iz 1937. godine, Nacrt kodeksa zloina protiv mira i sigurnosti iz 1954. godine koji je terorizam proglasio meunarodnim zloinom, Rezolucija OUN o meunarodnom terorizmu iz 1972. godine, Europska konvencija o suzbijanju terorizma iz 1977. godine, Meunarodna konvencija za suzbijanje teroristikih napada eksplozivnim napravama iz 1997. godine, Deklaracija Generalne skuptine OUN o mjerama za eliminiranje meunarodnog terorizma iz 1994. godine, zavrne deklaracije Pokreta nesvrstanih zemalja (Beograd 1989. godine, Dakarta 1992. godine, Kartahena 1995. godine i Durban 1998. godine), te Deklaracija o terorizmu Grupe "7" 1996. godine. Objekt zatite je ustavno ureenje i sigurnost BiH i meunarodna sigurnost. Radnja uinjenja se sastoji u injenju teroristikog akta koji moe biti poduzet u trojakoj namjeri (cilju): 1) da se ozbiljno zastrai stanovnitvo (u smislu izazivanja osjeanja straha i line i imovinske nesigurnosti kod graana), 2) da se prisile organi vlasti BiH, vlade druge zemlje ili me. organizacija da neto uini ili ne uini, 3) da se ozbiljno destabiliziraju ili unite politike, ustavne, privredne ili drutvene strukture BiH, druge zemlje ili me. organizacije. Teroristiki akt predstavlja poduzimanje umiljajne djelatnosti koja s obzirom na svoju prirodu i kontekst moe ozbiljno da oteti dravu ili me. organizaciju kao to su: 1) napad na ivot osobe koji moe prouzrokovati njenu smrt,

43

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2) napad na fiziki integritet osobe, 3) protivpravno zatvaranje, dranje zatvorenim ili oduzimanje ili ograniavanje slobode kretanja neke osobe na drugi nain sa ciljem da se ta ili neka druga osoba prisili da nesto uini, ne uini ili trpi (otmica) ili uzimanje talaca, 4) nanoenje velike tete objektima BiH, vlade druge drave ili javnim objektima, transportnom sistemu, objektima infrastrukture ukljuujui informacioni-sistem, fiksnu platformu koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini, za iju tetu je vjerovatno da e ugroziti ljudski ivot ili dovesti do znatne privredne tete, 5) otmica aviona, broda ili drugog sredstva javnog prometa ili za prevoz robe, 6) proizvodnja, posjedovanje, sticanje, prevoz, snabdijevanje, koritenje ili osposobljavanje za koritenje oruja, eksploziva, nuklearnog, biolokog ili hemijskog oruja ili radioaktivnog materijala kao i istraivanje i razvoj biolokog i hemijskog oruja ili radioaktivnog materijala, 7) isputanje opasnih materija ili izazivanje poara, eksplozija ili poplava sa posljedicama ugroavanja ljudskih ivota, 8) ometanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, elektrinom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursom sa posljedicom ugroavanja ljudskih ivota, 9) prijetnja uinjenjem bilo kog od navedenih djela - stavljanje u izgled poduzimanja bilo koje od prethodno navedenih radnji uinjenja. Pri tome prijetnja mora da bude: ozbiljna, stvarna, mogua, neposredna i neotklonjiva da bi bila pravno relevantna. Uinitelj djela moe biti svaka osoba, a u pogledu krivnje potreban je direktni umiljaj koji karakterizira navedena namjera. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje tri godine. Kvalificirani oblik krivinog djela terorizma javlja se u dva oblika ispoljavanja: 1) ako je uslijed osnovnog djela nastupila smrt jedne ili vie osoba. Tea posljedica mora biti rezultat nehata, Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje pet godina. 2) ako je uinitelj sa umiljajem liio ivota neku osobu. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

22.Financiranje teroristikih aktivnosti Djelo se sastoji u neposrednom ili posrednom davanju ili prikupljanju sredstava sa ciljem da se upotrijebe ili znajui da e se upotrijebiti u cjelini ili djelimino za injenje sljedeih krivinih djela: uzimanje talaca, ugroavanje osoba pod meunarodnom zatitom, neovlateno pribavljanje i raspolaganje nuklearnim materijalom, piratstvo, otmica aviona ili broda, ugroavanje sigurnosti zrane ili morske plovidbe, unitenje i uklanjanje znakova koji slue sigurnosti zranog prometa, zloupotreba telekomunikacionih znakova i terorizam ili drugog krivinog djela koje moe prouzrokovati smrt ili teu tjelesnu povredu civilne osobe ili osobe koja aktivno ne uestvuje u neprijateljstvima u oruanom sukobu, ako je svrha takvog djela zastraivanje stanovnitva ili prisiljavanje organa vlasti BiH ili druge vlasti ili me. organizacije da neto uini ili ne uini. Osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u Meunarodnoj konvenciji o spreavanju financiranja terorizma iz 1999. godine. Objekt zatite je meunarodna sigurnost i druge vrijednosti zatiene meunarodnim pravom. Ovim su djelom zapravo inkriminirane pripremne radnje kojima se stvaraju uvjeti i pretpostavke za uinjenje tekih krivinih djela protiv meunarodne sigurnosti, odnosno drugih vrijednosti zatienih meunarodnim pravom. Radnja uinjenja je davanje ili prikupljanje sredstava. Radnja se moe uiniti neposredno ili posredno, odnosno na drugi prikladan nain.. Za postojanje djela bitno je da se novana i druga sredstva prikupljaju ili daju za uinjenje dvije grupe krivinih djela: 1. djela predvienih u grupi krivinih djela protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom koje zakon izriito navodi: a) uzimanje talaca, b) ugroavanje osoba pod meunarodnom zatitom,

44

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
c) neovlateno pribavljanje i raspolaganje nuklearnim materijalom, d) piratstvo, e) otmica aviona ili broda, f) ugroavanje sigurnosti zrane ili morske plovidbe, g) unitenje i uklanjanje znakova koji slue sigurnosti zranog prometa, h) zloupotreba telekomunikacionih znakova, i) terorizam, 2. djela koja mogu da imaju za posljedicu smrt ili teku tjelesnu povredu civilne osobe ili druge osobe koja aktivno ne uestvuje u neprijateljstvima u oruanom sukobu. U ovom sluaju je potrebno da se radi o djelu koje je po svojoj prirodi ili kontekstu samo sredstvo za ostvarenje druge svrhe - a to je zastraivanje stanovnitva ili prisiljavanje organa vlasti BiH ili druge vlasti ili me. organizacije da neto uini ili ne uini (ovdje se radi o specifinoj radnji ucjene). Posljedica djela je apstraktna opasnost po vrijednosti zatiene meunarodnim pravom. Uinitelj djela moe da bude svaka osoba, a u pogledu krivnje potreban je umiljaj. Za ovo je djelo propisana kazna zatvora u trajanju od jedne do deset godina. 23.Neizvravanje naredbi i presuda meunarodnog krivinog suda Djelo se sastoji u odbijanju da se postupi po naredbi Meunarodnog krivinog suda da se lii slobode, pritvori ili izrui tom sudu osoba protiv koje je pokrenut krivini postupak ili na drugi nain onemoguavanju da se izvri takva naredba ili u odbijanju izvrenja pravosnane i izvrne presude Meunarodnog krivinog suda ili na drugi nain onemoguavanju izvrenja takve presude od strane slubene osobe u institucijama BiH, institucijama entiteta i institucijama Brko Distrikta BiH. Objekt zatite je obaveza drave da sarauje sa meunarodnim institucijama, posebno Meunarodnim krivinim sudom. Radnja uinjenja je odbijanje da se postupi po naredbi ili presudi Meunarodnog krivinog suda ili na drugi nain onemoguavanju njihovog izvrenja. To se moe uiniti injenjem (aktivnim suprotstavljanjem da se postupi po navedenim odlukama) ili neinjenjem (proputanjem da se postupi po ovakvim obavezama uope ili u odreenom vremenu). Bitno je da se radnja uinjenja odnosi na odluke Meunarodnog krivinog suda koje se mogu javiti u dva vida: 1) naredba o lienju slobode, pritvaranju ili izruenju individualno odreene osobe protiv koje je pokrenut krivini postupak pred ovim sudom, 2) pravosnana i izvrna presuda ovog suda. Uinitelj djela moe biti samo slubena osoba u institucijama BiH, njenih entiteta ili Brko Distrikta. U pogledu krivnje potreban je umiljaj. Za ovo djelo je propisana kazna zatvora u trajanju od jedne do deset godina.

45

WWW.BH-PRAVNICI.COM