PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

RODITELJSKO I STARATELJSKO PRAVO

SKRIPTA PRVA PARCIJALA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
POJAM I PREDMET RODITELJSKOG PRAVA Roditeljsko, brano i starateljsko pravo zajedno sainjavaju porodino pravo, kao posebnu: a.) granu prava i b.) discplinu pravnih nauka. Roditeljsko pravo se moe postmatrati kao dio: 1. pozitivnog prava (sa aspekta pozitivnog prava) 2. pravne nauke.

1.

S pozitivnopravnog aspekta, porodino pravo je: grana prava, odnosno skup pravnih normi koje ureuju: porodicu i odnose meu lanovima porodice: o odnose (branih i vanbranih) partnera, o roditelja i djece i o ostalih srodnika (krvnih, po usvojenju, po tazbini, o ustanovu starateljstva.

Roditeljsko pravo je dio porodinog prava. Roditeljsko pravo je: Skup pravnih normi koje ureuju odnose izmeu: roditelja i djece, te drugih bliskih srodnika. Karakteristike roditeljskog prava: 1. 1. Svi odnosi roditelja i djece i drugih srodnika: nisu pravne prirode, pa se zbog toga ne mogu ni urediti pravnim normama. zbog toga nisu predmet roditeljskog prava. 1. 2. Odnosi roditelja i djece i ostalih srodnika se uglavnom ureeni imperativnim normama, tih odnosa za: djecu, roditelje, ostale srodnike, ali i drutvenu zajednicu. Samo mali dio ovih odnosa je ureen normama dispozitivne prirode. 1. 3. Karakteristika odredbi koji ureuju odnose roditelja i djece je njihova sve vea: dejurizacija. Naime, u PZ-u se nalazi veliki broj normi koje nisu iskljuivo pravne prirode. Te norme upuuju na primjenu nekih vanpravnih metoda: pomoi roditeljima u ostvararvanju roditeljskog staranja, te pomoi i zatite djeteta metodama socijalnog rada, socijalne pomoi i dogojne pomoi. Te vanpravne metode su naroito vane sa aspekta zatite interesa djeteta. Blagovremena primjena ovih vanpravnih metoda e sprijeiti: nastupanje ozbiljnih i tekih propusta u ostvarivanju roditeljskog staranja. Meutim, u sluaju nastupanja ovih veih i tekih propusta roditelja, postoji mogunost, ali i potreba primjene represivnih mjera prema roditeljima. Tim mjerama se: osigurava zatita djeteta, ali istovremeno se dijete odvaja od roditelja, to negativno utjee na dalji psihiki i intelektualni razvoj djeteta. 2. Roditelsko pravo je, kao dio porodinog parava, i dio pravne nauke, odnosno naune discipline. zbog znaaja

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Roditeljsko pravo se bavi: pravnim ureenjem odnosa roditelja i djece i ostalih srodnikasistematizuje, tumai i objanjava pravne norme koje ureuju odnose roditelja i djece i ostalih srodnika. Predmet roditeljskog prava su: odnosi roditelja i djece i drugih srodnika. Subjekti ovih odnosa su fizike osobe. Poslovna sposobnost roditelja (potencijalnih roditelja, usvojilaca) se zahtijeva: u pravilu, kod utvrivanja roditeljskopravnog odnosa putem priznanja; za zasnivanja roditeljskog odnosa u sluaju: zaea medicinski potpomognutom oplodnjom i usvojenja. U sluaju roenja djeteta zaetog prirodnim putem, ne trai se poslovna sposobnost roditelja. Dijete postaje subjektom roditeljskog odnosa samim roenjem.

IZVORI RODITELJSKOG PRAVA Formalni izvori roditeljskog prava su: pisana pravna pravila koja ureuju odnose roditelja i djece i drugih bliskih srodnika. Ova (pisana pravna pravila) u naem pravu su sadrana u: 1.ustavima BiH i FBiH, 2. meunarodnim ugovorima, 3. zakonima i 4. podzakonskim aktima, koji su direktni izvor roditeljskog prava. Sudska praksa ima karakter posrednog ili supsidijarnog izvora roditeljskog prava. Pravna nauka ima odreeni znaaj u stvaranju i primjeni direktnih izvora roditeljskog prava. USTAVI Ustavi BiH i FBiH nemaju posebne odredbe koje se tiu odnosa roditelja i djece i drugih srodnika. Meu pravima i slobodama normiraju samo ona koja se tiu djeteta. Ustav FBiH u kataloga prava i sloboda normira: pravo na zatitu djece, koje se direktno tie djeteta, pravo na privatnost, na obrazovanje i zabranu svake diskriminacije, koja se odnose i na dijete i na ostale lanove porodice. U katalogu prava i sloboda, ustava BiH, na dijete i na ostale lanove porodice se odnose: 1. pravo na privatni i porodini ivot i 2. pravo na obrazovanje.
1

MEUNARODNI UGOVORI Na dijete i njegov poloaj se odnose i odredbe meunarodnih ugovora, kojima je Aneksom Ustava FBiH priznata snaga ustavnih odredbi, odnosno za koje se u Aneksu I Ustava kae da e se primjenjivati u BiH. Odredbe koje garantuju: prava djece, ili
1

Ustav RS normira: pravo na zatitu djeteta, pravo i dunost roditelja da se staraju o odgoju svoje djece, dunost djece da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomo, jednaka prava i dunosti djece roene u braku i van braka, pravo slobodnog odluivanja o raanju djece.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
njihovu zatitu i pomo ili preduzimanje mjera u interesu djeteta, sadrane su u: 1. Meunarodnom paktu o graanskim i politikim pravima, 2. Meunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima; 3. Evropskoj socijalnoj povelji; 4. Protokolu 7 Evropske konvencije o zatiti ljudskim prava i temeljnih sloboda; 5. Konvenciji o eliminisanju svih oblika diskriminacije ene. Znaaj Konvencije o pravima djeteta djeteta se ogleda u tome to je: priznala djetetu status subjekta prava, sa posebnim pravima; naglasila interes djeteta kao rukovodei kriterij u donoenju svih odluka koje se tiu djeteta. Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda sadri odredbe koje se odnose na prava ovjeka, (jer termin ovjek- obuhvaa i pojam odraslih i djece), to je ini izvorom roditeljskog prava. Multilateralni ugovori, izvori roditeljskog prava su:Konvencija o ostarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu i Konvencija o graanskopravnim aspektima otmice djece.
1

Ustav RS normira: pravo na zatitu djeteta, pravo i dunost roditelja da se staraju o odgoju svoje djece, dunost djece da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomo, jednaka prava i dunosti djece roene u braku i van braka, pravo slobodnog odluivanja o raanju djece

ZAKONI Zakoni koji su izvor roditeljskog prava se pojavljuju kao: osnovni i dopunski izvori.

1.

Osnovni izvor roditeljskog prava je PZFBiH. Ovaj zakon odnose izmeu roditelja i djece i drugih srodnika ureuje u potpunosti. Do poetka primjene ovog zakona, ovi odnosi su bili ureeni(bili su izvori rod. prava): Porodinim zakonom BiH (1979.), a do tada: Osnovnim zakonom o odnosima roditelja i djece i Osnovnim zakonom o usvojenju, koji su vaili na podruju cijele Jugoslavije. 2. Dopunski izvori roditeljskog prava su oni zakoni: kojima se ureuju samo neki aspekti, neka pitanja iz oblasti odnosa roditelja i djece i drugih srodnika i neki oblici zatite djeteta. Ovi zakoni kao dopunski izvori se mogu podijeliti u 2 grupe, oni koji ureuju 1. statusna i neka imovinska pitanja 2. drutvenu zatitu i brigu o djeci. Dopunski izvor roditeljskog prava su i oni zakoni koji ureuju postupke koji se tiu: djece, odnosno odnosa roditelja i djece. NAELA RODITELJSKOG PRAVA Iz teksta ustava i meunarodnih ugovora i PZ-a moe se izvesti nekoliko naela na kojima se zasniva ureenje odnosa roditelja i djece, a to su: 1. naelo zatite djece; 2. ravnopravnost roditelja;

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. pravo na potovanje porodinog i privatnog ivota. Zatita djece

1.

Ustav FBiH (u katalogu prava i sloboda) i niz meunarodnih ugovora izriito normiraju zatitu djece. U ustavu RS se u posebnim odredbama normira da dijete uiva posebnu zatitu i da roditelji imaju pravo i dunost da se staraju o podizanju i odgoju svoje djece. Zatita djece je normirana u nizu meunarodnih dokumenata, a to su: 1. Meunarodni pakt o graanskim i politikim slobodama 2. Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima 3. Evropska socijalna povelja 4. Protokol broj 7 Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda 5. Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije ene 6. Konvencija o pravima djeteta. Zatita djeteta i njegovih interesa je naroito osigurana Konvencijom o pravima djeteta, koja je u potpunosti posveena djetetu i njegovim pravima. Konvencija: dijete tretira kao autonomnu osobu sa posebnim pravima i normira mehanizam zatite tih prava. Rukovodee naelo konvencije je najbolji interes djeteta i postizanje dobrobiti djeteta u svim aktivnostima koje se tiu djeteta. Interesom djeteta se rukovode kako roditelji , tako i dravni organi u rjeavanju sporova. U prvom redu, zatitu djece osiguravaju roditelji. Onda kada roditelji: prestanu ostvarivati roditeljsko staranje, zanemare, ugroze ili povrijede interes djeteta, nadleni organ je duan reagovati preduzimanjem odgovarajuih mjera. Preduzimanjem preventivnih i represivnih mjera drava izvrava svoju obavezu propisanju meunarodnim ugovorima i onu koja proizlazi iz prava na zatitu djeteta koje je normirano u Ustavu FBiH. I u PZ-u zakonodavac kao primarnu normira odgovornost roditelja, a kao sekundarnu odgovornost drave, tj. njenu obavezu da zatiti interese djeteta. U okviru ovog naela ukazuje se i na ravnopravnost vanbrane i brane djece, koje zakonodavac izriito ne normira, jer su ta djeca bila i u ranijem PZBiH potpuno izjednaena sa branom i jer ta ravnopravnost proizlazi iz odredbi o opoj ravnopravnosti u Ustavu i meunarodnim ugovorima. U pravu RS zakonodavac izriito normira ravnopravnost vanbrane i brane djece.

2.

Ravnopravnost roditelja

Iz zabrane diskriminacije po bilo kojem osnovu (koja je normirana u oba naa ustava), pa izmeu ostalog i na spolu, proizlazi i zabrana diskriminacije roditelja. Iz zabrane diskriminacije roditelja se moe izvesti naelo ravnopravnosti roditelja , njihovih jednakih obaveza, odgovornosti i prava prema djeci. Zabrana diskriminacije uope, pa na osnovu nje i zabrana diskriminacije roditelja, normirana je u: 1. Meunarodnom paktu o graanskim i politikim slobodama i 2. Evropskoj konvenciji o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Odredbe o ravnopravnosti su sadrane u: 1. Konvenciji o eliminisanju svih oblika diskriminacije ene

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. Protokolu 7 EKLJP. Razlika izmeu ova dva meunarodna ugovora se ogleda u tome: to se u prvom normiraju jednaka prava i odgovornosti bez obzira na status djeteta, dok je u drugom ravnopravnost osigurana samo za roditelje djece roene u braku, a ne i van braka. Ravnopravnost lanova porodice je jedno od naela na kojima PZ zasniva ureenje odnosa u porodici, tako da je na ovom naelu zasnovano i ureenje poloaja roditelja prema djeci. Normirano je da majka i otac roditeljsko staranje ostavaruju (zajedniki, sporazumno) ravnopravno, osim ako je zakonom drugaije ureeno. To znai da su roditelji u potpunosti izjednaeni: imaju iste odgovornosti, dunosti i prava prema djeci i izvravaju ih na isti nain bez obzira na to da li su djeca roena u braku ili van braka. PZ RS normira da su majka i otac ravnopravni u vrenju roditeljskog prava i dunosti. Drava je obavezna osigurati ravnopravnost roditelja i u praksi. Svi organi koji postupaju u predmetima u kojima se odluuje o roditeljskom staranju, moraju postupati u skladu sa ovim naelom. Odstupanje od ovoga naela je dozvoljeno samo radi zatite interesa djeteta. POTOVANJE PORODINOG I PRIVATNOG IVOTA Naelo potovanja privatnog i porodinog ivota proizlazi iz oba naa ustava (BiH, FBiH) i iz EKLJP. Ustav BiH priznaje pravo na privatni i porodini ivot, Ustav FBiH- samo pravo na privatnost. EKLJP garantuje svakom pravo na potovanje porodinog i privatnog ivota. U odredbama ustava i EKLJP ne spominje se izriito dijete kao subjekt tog prava, ali je njim obuhvaeno i dijete i njegovi roditelji. Zakonodavac pri ureenju odnosa izmeu roditelja i djece mora voditi rauna o tome da ne povrijedi pravo na potovanje porodinog ivota djeteta, roditelja, kao i bliskih srodnika, lanova porodice. Takoer, i nadleni organi u praksi, postupajui po zahtjevu roditelja, djeteta, ovlatenih osoba i organa moraju voditi rauna o tome da ne povrijede pravo na potovanje porodinog ivota djeteta, roditelja, kao i bliskih srodnika, lanova porodice. Mogunost ogranienja prava na potovanje porodinog i privatnog ivota, odnosno mogunost dravne intervencije u vrenje ovog prava je dozvoljeno samo iz sljedeih razloga: - zatita zdravlja ili morala i - zatita prava i sloboda djece, - uz potovanje zahtjeva da je intervencija izvrena u skladu sa zakonom koji ureuje ove odnose. Drugaije postupanje bi znailo povredu ustava i EKLJP. Povreda EKLJP je razlog za pokretanje postupka protiv BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Sud: utvruje da li intervencija dozvoljena/nedozvoljena, utvruje/ne utvruje povredu prava na potovanje porodinog ivota roditelja, odnosno djeteta.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PORODINI STATUS DJETETA Roditeljski odnos nastaje 1. prirodnim (raanjem djeteta) i 2. pravnim putem (pravni nain-usvojenje djeteta). 1. Roditeljski odnos raanjem se moe zasnovati u braku ili van braka, zavisno od toga da li su roditelji djeteta u vrijeme njegovog zaea ili roenja bili u braku ili ne. 2. U sluaju nastanka roditeljskog odnosa putem usvojenja, dijete dobija status usvojenog djeteta, i to od pravosnanosti rjeenja o zasnivanju usvojenja. Ovaj status djeteta, onda kada se radi o zasnovanom potpunom usvojenju, ne razlikuje ni po emu od statusa djeteta koje bioloki potjee od roditelja. Razlika je jedino u nainu nastanka. Ovakvo potpuno izjednaenje ne postoji kod nepotpunog usvojenja, jer su dejstva nepotpunog usvojenja ogranienija od nepotpunog, a pored toga zakon normira mogunost ogranienja nekih prava djeteta. Roditeljski odnos ne nastaje uvijek u isto vrijeme. Momenat zasnivanja roditeljskog odnosa zavisi od naina nastanka rod. odnosa. Brano dijete zasniva odnos s roditeljima samim roenjem, odnosno upisom u matinu knjigu roenih. I vanbrani roditeljski odnos moe nastati samim roenjem, onda kada je oinstvo djeteta priznato prije njegovog roenja ili odmah po njegovom roenju, to odmah bude upisano u matinu knjigu. Roditeljski odnos moe nastati i kasnije, tj naknadnim utvrivanjem materinstva i oinstva djeteta ili samo oinstva. Porodini status koji je dijete dobilo roenjem moe se i izmijeniti. Dijete koje je roeno kao brano, postaje vanbrano ako mu materinstvo ili oinstvo mu bude uspjeno osporeno. PZ ne normira suprotnu mogunost, tj. da dijete koje je imalo vanbrani status naknadno stekne brani status. PZ ne pravi ni sutinsku ni terminoloku razliku izmeu brane i vanbrane djece (naelo izjednaenja je bilo sadrano u ranijem zakonu, a u vaeem je izostavljano kao nepotrebno i suvino).

U najveem broju sluajeva, materinstvo se UTVRUJE!!!: 1.prijavljivanjem da je ena rodila dijete, te 2. upisivanjem ove injenice (da je majka rodila dijete) u matine knjige. Dijete stjee brani status ako je roeno: a.) za vrijeme trajanja braka ili b.) u periodu od 300 dana od prestanka braka. I kao otac djeteta se upisuje mu majke. Roenje djeteta se prijavljuje: u roku od 15 dana od dana roenja matiaru- matinog podruja na kojem se dijete rodilo.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Podaci sadrani u matinim knjigama se smatraju tanim, sve dok se ne dokae suprotno. Materinstvo se DOKAZUJE!!! : a.) izvodom iz matine knjige roenih, a b.) u sluaju nastanka spora o tome ko je majka djeteta, koriste se i druga dokazna sredstva. (jer je mogue da je ena koja je upisana u matinu knjigu kao majka djeteta, nije djetetova prirodna majka). Osobe kojima je zakon priznao pravo na tubu mogu pokrenuti sudski postupak za osporavanje materinstva. Ako se u provedenom sudskom potupku utvrdi da ena koja je upisana u matinu knjigu kao majka djeteta, nije majka tog djeteta i sud donese presudu o osporavanju njenog materinstva, tada e se na osnovu pravosnane presude u matinu knjigu upisati da ona nije majka djeteta. Uspjeno osporeno materinstvo ima za posljedicu: 1. da dijete gubi brani status (jer nedostaje 2. element branosti- brano materinstvo) 2. i na to dijete se ne moe primijeniti pretpostavka o muu majke kao ocu djeteta. U matinu knjigu e se upisati: da on nije otac i da je dijete roeno van braka. U pravilu, zakon kao majku djeteta odreuje enu koja ga je rodila, to se u sluaju spora o tome ko je majka djeteta utvruje u sudskom postupku, provoenjem dokaznog postupka. Pretpostavka materinstva tj. da je djetetova majka... ena koja ga je rodila smatra se neoborivom. Kod rjeavanja pitanja materinstva djece zaete medicinski potpomognutom oplodnjom, primjenom ove pretpostavke (da je djetetova majka, ena koja ga je rodila) daje se prednost eni koja je dijete rodila. Meutim, zakljuak da se ipak radi o oborivoj pretpostavci , upuuje odredba o: pravu ene da da osporava materinstvo djetetu koje je zaeto iz jajne elije druge ene, bez njene (pismene) saglasnosti. BRANO OINSTVO Trei element branog statusa je brano oinstvo. Dijete ima brani status, ako mu je otac: a.) mukarac koji je u braku sa njegovom majkom u vrijeme njegovog roenja ili b.) mukarac s kojim je ona bila u braku u vrijeme zaea djeteta. Brano oinstvo se zasniva na pravnoj pretpostavci PATER IST EST QUEM NUPTIAE DEMONSTRANT (otac je onaj na koga brak ukazuje). Znai u sluaju roenja djeteta: u braku ili u periodu od 300 dana od prestanka braka,

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ne utvruje se ko je njegov otacne provodi se sudski postupak radi dokazivanja da je mu majke prirodni otac djeteta, niti mu majke treba da prizna da je otac djeteta. Pretpostavka o oinstvu je oboriva pretpostavka (praesumptio iuris tantum). To znai da zakonom ovlatene osobe mogu osporiti oinstvo, tj. pokrenuti sudski postupak radi dokazivanja da pretpostavljani otac nije prirodni otac djeteta. Mu majke se smatra ocem djeteta, sve dok se ne dokae suprotno (do pravosnanosti presude o osporavanju oinstva). Pretpostavka oinstva, tj. pravilo da se mu majke smatra ocem djeteta koje je roeno u braku ili u periodu do 300 dana od prestanka braka), ne moe ukazati na oca u 2 sluaja:

1.

Kada ena: neposredno po prestanku braka zakljui novi brak i u njemu prije isteka 300 dana od prestanka prethodnog braka rodi dijete.

U ovom sluaju dolazi do sukoba pretpostavki oinstva, koji rjeava PZ, propisivanjem da e se u tom sluaju ocem djeteta smatrati mu iz kasnijeg braka.

2.

Kada je majka u vrijeme roenja djeteta u 2 braka, od kojih je: a.) jedan, ranije zakljuen, punovaan, a b.) drugi, u kojem se ostvaruje zajednica ivota, nepunovaan zbog branosti. I u ovom sluaju dolazi do sukoba pretpostavki oinstva, koji PZ ne rjeava, ve se taj sukob pretpostavki rjeava u sudskoj praksi. Zaee djeteta medicinski potpomognutom oplodnjom U tim sluajevima primjena pretpostavke o muu majke kao ocu djeteta ovisi od oblika medicinske pomoi. Pretpostavka oinstva je primjenjiva u sluaju vjetake oplodnje ene, kojoj se pribjegava u toku braka, kada brani partneri ne mogu prirodnim putem zaeti dijete. U 2 sluaja se prezumira oinstvo mua majke: 1. u sluaju spolne nemoi mua, kada se oplodnja vri njegovim plodnim elijama (homologena oplodnja), u ovom sluaju je pretpostavka neoboriva 2. u sluaju sterilnosti mua, kada se oplodnja vri oplodnim elijama drugog mukarca (heterogena oplodnja), u ovom sluaju pretpostavka oinstva se moe pobijati, odnosno on moe osporavati oinstvo ako se nije pismeno saglasio sa heterogenom inseminacijom. U sluaju medicinski potpomognute oplodnje kojoj se pribjegava nakon prestanka braka, koritenjem zamrznutog genetskog materijala (enskih i mukih oplodnih elija) ili zamrznutog embrija, oinstvo se nee moi odrediti primjenom pretpostavke, zbog proteka roka od 300 dana (pa makar on bio i njegov bioloki otac) Uslov za primjenu pretpostavke o muu majke kao ocu djeteta, jeste da je:

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ena s kojom je u braku zaista majka tog djeteta. Ukoliko se uspjeno ospori materinstvo, to automatski znai i : osporavanje branog oinstva i gubitak branog statusa djeteta. VANBRANI STATUS DJETETA Pz ne sadri posebnu odredbu o tome koja djeca imaju vanbrani status, ve se to izvodi iz njegovih odredaba. Vanbranim djetetom se smatra: 1. dijete koje rodi ena koja nije u braku (neudata ena) 2. dijete koje rodi ena koja je bila u braku, ali je dijete rodila nakon isteka roka od 300 dana od prestanka braka 3. dijete koje rodi ena u nepostojeem braku 4. dijete koje je steklo brani status ali mu je branost uspjeno osporena. PZ: ne pravi nikakvu razliku izmeu vanbrane djece( incestuozna, preljubnika...) nema poseban termin, jer se ne pravi razlika izmeu vanbranog i branog djeteta, osim u nainu utvrivanja roditeljskog odnosa ravnopravnost vanbrane i brane djece nije izriito normirana, jer se to smatra nepotrebnim (vanbrana djeca su jo od 1974. izjednaena sa branom) normira ravnopravnost lanova porodice iz ega poizlazi i ravnopravnost vanbrane i brane djece. Roditeljski odnos se zasniva na razliit nain: 1. za brano dijete- vai pretpostavka o muu majke kao ocu djeteta, u momentu roenja 2. za vanbrano dijete- ne vai slina pretpostavka. Otac vanbranog djeteta se utvuje u svakom konkretnom sluaju, na nain propisan zakonom, priznanjem ili sudskom odlukom. Meutim, ravnopravnost djece nije osigurana ve u momentu roenja djeteta, jer je vanbrano dijete tek od momenta utvrenja njegovog porijekla zaista u ravnopravnom poloaju sa branim djetetom. Pri utvrivanju vanbranog statusa djeteta, dovoljno je utvrenje: vanbranog materinstva i vanbranog oinstva, a ne trai se utvrivanje porijekla djeteta iz vanbrane zajednice. Materinstvo i oinstvo djeteta roenog van braka se utvruje na 2 naina: 1. priznanjem- vansudski nain utvrivanja 2. sudskom odlikom- sudski nain utvrivanja. Razlika izmeu ova 2 naina utvrivanja roditeljskopravnog odnosa je u tome to se: a.) materinstvo/oinstvo utvreni priznanjem, mogu osporiti b.) materinstvo/oinstvo utvreni sudskom odlukom se ne mogu osporiti. PRIZNANJE VANBRANOG OINSTVA I MATERINSTVA Priznanje materinstva i oinstva je: jednostrana izjava volje a.) ene koja sebe smatra majkom djeteta ili b.) mukarca koji sebe smatra ocem djeteta data u zakonom propisanoj formi i uz ispunjenje ostalih uslova normiranih u zakonu, a kojom se zasniva roditeljskopravni odnos. Za punovanost priznanja zahtijeva se ispunjenje odreenih:

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
materijalnih i formalnih uslova. PRIZNAVANJE VANBRANOG OINSTVA Oinstvo se moe priznati samo djetetu koji ima status vanbranog djeteta, bilo da je taj status: dobio roenjem ili naknadno, tj. uspjeno osporenim branim oinstvom. USLOVI ZA PRIZNANJE OINSTVA 1. Uslov Prvi uslov se tie osobe koja daje izjavu o priznanju. Za punovanost izjave o priznanju oinstva, trai se poslovna sposobnost, odnosno sposobnost za rasuivanje mukarca.2 PZ ovaj uslov izriito ne normira, ali ope je pravilo da pravno relevantnu izjavu volje moe dati samo poslovno sposobna osoba. Izjavu moe dati: punoljetna poslovno sposobna osoba, ali i maloljetna osoba koja je stekla poslovnu sposobnost bilo sklapanjem braka, bilo sudskom odlukom. Meutim, postoji izuzetak od pravila da samo poslovno sposobna osoba moe priznati oinstvo. Oinstvo moe priznati i maloljetnik ako je stariji od 16 godina, kao i osoba kojoj ograniena poslovna sposobnost, ako su sposobni shvatiti znaenje izjave o priznanju oinstva.3

Za davanje izjave o priznanju ove osobe ne moraju imati odobrenje zakonskog zastupnika. Ovu izjavu navedene osobe daju lino, pa ih u tom sluaju ne moe zastupati roditelj, odnosno staratelj.4 Osobe koje ne mogu dati izjavu o priznanju oinstva-(4 sluaja), ne mogu pokrenuti ni sudski postupak radi utvrivanja vanbranog oinstva, jer zakon prirodnom ocu ne priznaje pravo na tubu onda kada on sam ne ispunjava uslov za priznanje. Zakon prirodnom ocu priznaje pravo na tubu onda kada ga je nepristanak ili nesaglasnost na priznanje majke, djeteta ili organa starateljstva sprijeio da prizna oinstvo. Priznanje oinstva putem punomonika PZ ne normira mogunost priznanja preko punomonika, jer se tim osigurava potovanje pravila nemogunosti zastupanja pri davanju strogo line izjave volje.5 2.
2 3

Uslov

To je jedini uslov koji mukarac mora ispuniti da bi mogao dati punovanu izjavu o priznanju. U oba sluaja organ pred kojim se vri priznanje oinstva mora utvrditi u svakom konkretnom sluaju da je osoba koja daje izjavu o priznanju oinstva sposobna shvatiti znaenje te izjave. 4 Zakonski zastupnik u ovom sluaju ne moe vriti svoju obavezu zastupanja iz 2 razloga: 1. jer u statusnim stvarima, u pravilu, nije dozvoljeno zastupanje 2. zakonski zastupnik ne zna nita vie o mogunosti da je on otac djeteta, nego otac djeteta, zna ono to mu je ovaj ispriao i to samo moe ponoviti. (nema smisla). 5 PZRS normira mogunost priznanja putem punomonika.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Drugi uslov se tie djeteta koje se priznaje. Dijete, u pravilu, postaje subjektom roditeljskopravnog odnosa, roenjem. Zbog toga se dijete priznaje tek nakon njegovog roenja, a moe ga se priznati tokom cijelog djetetovog ivota. Meutim, od ovog pravila se odstupa. Dozvoljava se mogunost priznanja: 1. prije roenja djeteta i 2. poslije smrti djeteta. Ogranienje prava na priznanje rokom Pravo da se prizna oinstvo nije ogranieno prekluzivnim rokom. Prekluzivnim rokom je ogranieno pravo utvrivanja vanbranog oinstva sudskim putem. Osoba koja eli priznati vanbrano dijete, moe to uiniti za sve vrijeme ivota djeteta. Priznanje djeteta prije roenja PZ normira i mogunost priznanja i prije roenja djeteta. Priznanje zaetog djeteta e proizvesti pravne posljedice, samo ako se dijete rodi ivo. U sluaju da se dijete ne rodi ivo, smatrat e se da izjava nije ni data.(uslovno dejstvo)

Priznanje djeteta nakon smrti djeteta PZ normira mogunost priznanja djeteta i poslije smrti djeteta, ali samo pod uslovom da je to dijete iza sebe ostavilo potomstvo. Ako ovaj uslov nije ispunjen(ako dijete nije ostavilo potomstvo), priznanje nee proizvesti pravne posljedice. 3. Uslov Trei uslov se tie razlike u godinama. Izmeu osobe koja priznaje i djeteta koje se priznaje mora postojati razlika u godinama koja je uobiajena i potrebna za zasnivanje prirodnog roditeljskog odnosa. PZ izriito ne normira ovaj uslov. Razlika u godinama, odnosno ispunjenje ovog uslova se cijeni u svakom konkretnom sluaju. 4. Uslov etvrti uslov se tie forme izjave priznanja. Za punovanost izjave o priznanju se trai da se izjava da: u posebnoj formi, na nain predvien u zakonom.

PZ normira da se oinstvo moe priznati pred: 1. matiarem 2. organom starateljstva 3. sudom 4. notarom 5. u testamentu. Osoba koja eli priznati oinstvo daje izjavu o tome na zapisnik pred matiarem, organom starateljstva, sudom ili notarem. 4.1. Zakon normira mogunost priznavanja pred matiarem i ne propisuje mjesnu nadlenost.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Dakle, priznanje je mogue pred matiarem: 1. nadlenim prema mjestu prebivalita/boravita priznavaoca, 2. nadlenim za upis djeteta u matinu knjigu roenih, ali i 3. pred bilo kojim drugim matiarem. Izjavu o priznanju, priznavalac daje lino pred matiarem, a matiar ovu izjavu unosi u zapisnik. Ako je priznanje uinjeno: pred matiarem koji nije nadlean za upis djeteta u matinu knjigu roenih, taj matiar je duan primjerak ovjerenog zapisnika odmah!!! dostaviti matiaru nadlenom za upis djeteta u matinu knjigu roenih. Meutim, matiar ne moe na osnovu ove zapisnike izjave izvriti upis priznanja u matinu knjigu roenih, ve to moe uraditi tek nakon pribavljanja pristanka, odnosno saglasnosti odreenih osoba, odnosno organa. 4.2. Izjava o priznanju se i pred organom starateljstva daje lino. Organ starateljstva 1. sastavlja zapisnik o izjavi priznanja, 2. ovjerava ga i 3. dostavlja matiaru nadlenom za upis djeteta u matinu knjigu roenih. Nakon ovoga organ starateljstva moe kasnije ponovo biti ukljuen radi davanja saglasnosti, odnosno pribavljanja pristanka na priznanje, onda kada je to potrebno. 4.3. Pred sudom se ova izjava moe dati na 2 naina. PZ ih izriito ne normira, ve je to stvar teorije i sudske prakse. Postoje 2 shvatanja: 1. naina.) kada priznavalac na vlasitu inicijativu pred sudom da izjavu o priznanju, b.) o tome se sastavi zapisnik c.) te primjerak ovjerenog zapisnika d.) dostavi matiaru nadlenom za upis djeteta u matinu knjigu roenih. 2. naindavanje izjave o priznanju oinstva u toku parnice radi utvrivanja vanbranog oinstva: a.) mukarac protiv kojeg je podnesena tuba radi utvrivanja oinstva, koji nije htio priznati dijete, iz bilo kojeg razloga, izmijeni stav i da izjavu da je dijete njegovo. b.) u tom sluaju nema vie potrebe nastavljati parnicu, ve se c.) priznanje oinstva unosi u zapisnik d.) te se taj ovjeren zapisnik dostavlja nadlenom matiaru. Iako je tueni priznao tubeni zahtjev, sud ne moe donijeti presudu na osnovu priznanja6 4.4. Izjava o priznanju se moe dati i pred notarom. a.) ovu izjavu priznavalac potpisuje b.) notar o njoj sainjava ispravu c.) tom se ispravom u njoj zapisana izjava dokazuje. 4.5. Priznanje oinstva uinjeno u privatnoj ispravi ne proizvodi pravne posljedice. Izuzetak od ovog pravila je: izjava o priznanju data u testamentu (izjavi posljednje volje). Punovanost priznanja uinjenog u testamentu se cijeni prema odredbama i
6

Postupak radi utvrivanja oinstva je poseban parnini postupak. Za njega je specifino ogranienje naela dispozitivnosti, tj. nemogunost priznanja tubenog zahtjeva i donoenje presude na osnovu tog priznanja.

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zakona o nasljeivanju i Porodinog zakona. Da bi izjava o priznanju bila punovana, potrebno je da je: 1. testament punovaan i 2. da testator-priznavalac ispunjava uslove propisane Porodinim zakonom.7 Zakonom je normirano ukljuivanje matiara i organa starateljstva u priznavanje oinstva. Matiar i organ starateljstva su duni preduzeti odreene radnje. Normirana je obaveza matiara da u sluaju: 1. upisa djeteta u matinu knjigu bez podataka o ocu, 2. pozove majku, 3. upozna je s pravom djeteta da zna ko mu je otac, te 4. upozori na obavezu da, radi dobrobiti djeteta, oznai osobu koju smatra ocem djeteta. (majka moe i bez ovog poziva dati izjavu o tome koga smatra ocem djeteta). U sluaju upisa u matinu knjigu roenih djeteta bez podataka o ocu, matiar je duan o tome odmah obavijestiti organ starateljstva nadlean prema mjestu prebivalita/boravita majke. a.) Ako je majka pred matiarem dala izjavu o tome koga smatra ocem djeteta, onda e matiar uz ovo obavjetenje, organu starateljstva dostaviti zapisnik sa tom izjavom. b.) Ako majka nije oznaila oca djeteta, u tom sluaju, organ starateljstva je duan u roku od 30 dana od prijema obavjetenja, pozvati majku da izjavi koga smatra ocem i upozoriti je na obavezu da, radi dobrobiti djeteta, oznai osobu koju smtra ocem. Nakon to organ starateljstva dobije podatke o potencijalnom ocu, bilo da je majka dala izjavu pred njim ili pred matiarom., organ starateljstva je duan u roku od 15 dana od prijema zapisnika, onosno izjave majke pozvati oca i ukoliko se odazove pozivu, upoznati ga sa izjavom majke o tome da ga smatra ocem djeteta i sa zakonskim odredbama o utvrivanju oinstva. Ako se otac odazove pozivu, on moe: priznati ili nepriznati oinstvo ili ne dati nikakvu izjavu. U sluaju da otac prizna oinstvo, organ starateljstva je duan: zapisnik o tome, zajedno sa zapisnikom o izjavi majke o ocu djeteta, dostaviti matiaru nadlenom za upis, radi upisa oinstva. O izjavi o priznanju oinstva, organ starateljstva je duan obavijetiti majku djeteta. Ukoliko pozvana osoba, u roku od 30 dana od dana dostavljanja poziva: izjavi da nije otac ili ne da nikakvu izjavu, organ starateljstva e o tome : 1. obavijestiti majku i
7

Npr. priznjanje nee biti punovano, ako je uinjeno u testamentu osobe koja ima 15 godina i koja je sposobna za rasuivanje, jer PZ zahtijeva da priznavalac bude stariji od 16 godina.

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. upoznati je sa zakonskim odredbama o utvrivanju oinstva sudskom odlukom. U tom sluaju, kada oznaeni mukarac: izjavi da nije otac ili ne da nikakvu izjavu, majka ima pravo podnijeti tubu radi utvrivanja oinstva ( i na taj nain zatiti interes djeteta). 1. Neodazivanje pozivu organa starateljstva, 2. utnja oznaene osobe ili 3. izjavljivanje da nije otac djeteta, nee biti smetnja da on nekada kasnije prizna oinstvo. Meutim, datu izjavu o priznanju oinstva, mukarac ne moe opozvati!!!! Postoji razlika izmeu: 1. opoziva izjave o priznanju i 2. osporavanja priznatog oinstva. Osoba koja je priznala oinstvo, a kasnije sazna za okolnosti koje bi iskljuivale njeno oinstvo, oinstvo moe osporavati tubom. Tu tubu ima pravo podnijeti: u roku od 6 mjeseci od dana saznanja za injenicu koja iskljuuje njegovo oinstvo. Subjektivni rok za podnoenje tube-je 6 mjeseci od saznanja za okolnost koja iskljuuje njegovo oinstvo. Objektivni rok za podnoenje tube- osoba ovu tubu moe podnijeti do navrene 10. godine ivota. Mukarac koji je priznao oinstvo, oinstvo moe osporavati unutar subjetivnog i objektivnog roka. Ukoliko bilo koji od ovih rokova istekne!!!! (objektivni ili subjektivni), mukarac gubi pravo na tubu!!!! Kod osporavanja se ne radi!!! o odustanku priznavaoca od priznanja (opozivu priznanja), ve o tome da on pokree sudski postupak u kojem e se dokazati da li je on otac ili ne. Uslov za osporavanje je: 1. saznanje za okolnosti koje iskljuuju njegovo oinstvo, te 2. podnoenje tube u zakonom odreenom roku. Mogunost osporavanja oinstva je u skladu sa nastojanjem da se , uvijek kada je to mogue, uskladi pravno sa biolokim oinstvom. 4. Pristanak majke, odnosno djeteta na priznanje je takoer uslov za punovanost priznanja. Za upis priznanja oinstva (u matinu knjigu), potreban je pristanak majke djeteta!!!! Izjavu o pristanku majka moe dati pred: (org. pred kojima se daje i izjava o priznanju) 1. mariarom, 2. organom starateljstva 3. sudom 4. notarom. Sluajevi u kojima organ starateljstva daje pristanak na priznanje Saglasnost na priznanje daje organ starateljstva, onda kada je: majka mlaa od 14 godina ili nije iva ili

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
proglaena umrlom ili joj je oduzeta poslovna sposobnost ili joj je boravite nepoznato najmanje 3 mjeseca. U tim situacijama se pristanak majke na priznanje nadomijeta saglasnou organa starateljstva. Pristanak majke se ne trai kada izjavu o priznanju oinstva da osoba za koju se majka prethodno: prilikom prijave roenja djeteta ili po pozivu matiara ili organa starateljstva, izjavila da je otac djeteta. Ta ranija izjava majke!!! se smatra njenim pristankom na priznanje!!! Pristanak samo majke je dovoljan!!! ako je dijete: 1. mlae od 14 godina ili 2. starije, a nesposobno za rasuivanje. Pristanak djeteta na priznanje Meutim, ako je dijete navrilo 14 godina i sposobno je shvatiti znaenje priznanja, onda je potreban i njegov pristanak na priznanje. Izjavu o priznanju, dijete daje pred organom starateljstva, nadlenim prema prebivalitu/ boravitu djeteta. (odreena mjesna nadlenost je u interesu djeteta) Pristanak djeteta i pristanak majke moe nadomjestiti saglasnost organa starateljstva u situacijama kada: a.) je dijete mlae od 14 , ili starije od 14 godina, ali nesposobno za rasuivanje, b.) a u isto vrijeme postoje razlozi zbog kojih ni majka ne moe dati pristanak. Matiar nadlean za upis djeteta u matinu knjigu roenih, majku e pozvati da da izjavu, onda kada primi: izjavu o priznanju oinstva ili zapisnik o priznanju oinstva ili testament uz koje nije priloena njena izjava o pristanku na priznanje oinstva. Izjavu o pristanku na priznanje, majka mora dati u roku od 15 dana od poziva matiara da to uini. Organ starateljstva je duan dostaviti izjavu o pristanku djeteta matiaru, u roku od 15 dana od kad je tu izjavu matiar zatraio, onda kada je pristanak djeteta potreban matiaru. Na isti nain je normirana i obaveza organa starateljstva na dostavljanje saglasnosti na priznanje, u sluaju kada organ starateljstva daje saglasnost na priznanje. Matiar obavjetava osobu koja je priznala oinstvo, o tome: da li je dobijen pristanak, odnosno saglasnost na priznanje. Ako pristanak, odnosno saglasnost nisu dati u predvienom roku, mukarac koje sebe smatra ocem moe pokrenuti postupak radi utvrivanja oinstva u roku od jedne godine od prijema obavjetenja o nedobijanju pristanka!!!, odnosno saglasnosti, a najkasnije do navrene 18. godine djeteta.

PRIZNANJE VANBRANOG MATERINSTVA USLOVI ZA PRIZNANJE MATERINSTVA

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ena koja priznaje materinstvo, ne dokazuje da je majka djeteta, jer poto je njena izjava dobrovoljna, ona se smatra istinitom. Da bi izjava o priznanju bila punovana, moraju biti ispunjeni sljedei uslovi: 1. da je majka poslovno sposobna, odnosno sposobna za rasuivanje 2. uslov koji se tie razlike u godinama izmeu priznavateljice i djeteta 3. uslov koji se tie forme u kojoj moe biti data izjava o priznanju. Vezano za uslov na strani djeteta koje se priznaje, je u tome to Zakon ne normira mogunost priznavanja materinstva prije roenja djeteta. ena koja je priznala materinstvo, ne moe ga opozvati. Meutim, majci je priznato pravo na osporavanje svog priznatog materinstva, ukoliko je saznala za injenicu koja iskljuuje njeno materinstvo. Tubu moe podnijeti: u roku od 6 mjeseci od saznanja za injenicu koja iskljuuje njeno materinstvo, a najkasnije do djetetove navrene 10. godine. ivota djeteta. Uslov koji se tie pristanka, odnosno saglasnosti na priznanje, ureen je drugaije nego kod priznanja oinstva. Za upis priznanja materinstva u matinu knjigu roenih potrebna je prethodna saglasnost organa starateljstva nadlenog prema mjestu roenja djeteta. Potreban je pristanak djeteta za priznanje materinstva, ako je dijete navrilo 14 godina i sposobno je shvatiti znaenje priznanja. Izjavu o pristanku, dijete daje pred organom starateljstva nadlenim prema mjestu svog prebivalita, odnosno boravita. Kada matiar nadlean za upis djeteta u matinu knjigu roenih primi izjavu ili zapisnik o priznanju materinstva ili testament, odmah e zatraiti od organa starateljstva da u roku od 30 dana dostavi saglasnost, odnosno pristanak. Nakon to dobije saglasnost organa starateljstva, odnosno pristanak djeteta, matiar e priznanje materinstva upisati u matinu knjigu roenih. I dijete moe uskratiti svoj pristanak za priznanje materinstva. Isto kao i u sluaju priznanja oinstva, ukoliko se saglasnost, odnosno pristanak ne daju u predvienom roku(30 dana), ena koja je priznala dijete moe pokrenuti sudski postupak radi utvrivanja materinstva, u roku od jedne godine od prijema obavijesti o nedobijanju saglasnosti, odnosno pristanka, a najkasnije do navrene 18. godine djeteta. SUDSKO UTVRIVANJE PORIJEKLA DJETETA Roditeljskopravni odnos se vansudski utvruje priznanjem, a o roditeljskopravnom odnosu se sudski odluuje u 2 sluaja: 1. utvrivanje vanbranog materinstva i oinstva, a 2. osporavanje materinstva i oinstva. UTVRIVANJE VANBRANOG OINSTVA I MATERINSTVA Onda kada vanbrani roditeljski odnos nije utvren priznanjem, roditeljski odnos se moe utvrditi u sudskom postupku. Ovaj postupak se pokree tubom koju podnose ovlatene osobe

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
protiv zakonom odreenih osoba u zakonom propisanom roku. Suskim putem se (kao i priznanjem) moe utvrivati samo oinstvo vanbrane djece, bilo da su taj status dobili roenjem, bilo naknadno (tako to im je uspjeno osporena branost). UTVRIVANJE VANBRANOG OINSTVA U naem pravu je dozvoljeno utvrivanje vanbranog oinstva na zahtjev ovlatenih osoba. Zakon zabranjenuje utvrivanje vanbranog oinstva u 2 sluaja: 1. kada je dijete zaeto vjetakim putem; 2. kada je dijete usvojeno potpunim oblikom usvojenja. PRAVO NA TUBU I ROKOVI ZA PODNOENJE TUBE PZ pravo na tubu radi utvrivanja vanbranog oinstva priznaje: 1. djetetu 2. majci djeteta 3. mukarcu koji se smatra ocem djeteta, a sprijeen je da ga prizna 4. organu starateljstva. 1. Dijete PZ priznaje djetetu pravo na tubu radi utvrivanja oinstva. Njegovo pravo na tubu ne ograniava rokom. Ako je dijete maloljetno ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, u njegovo ime tubu moe podnijeti majka ako ostvaruje roditeljsko staranje ili ako majka ne ostvaruje roditeljsko staranje, tubu u ime djeteta moe podnijeti djetetov staralac uz saglasnost organa starateljstva. Maloljetno dijete moe i samo podnijeti tubu radi utvrivanja oinstva ako je steklo poslovnu sposobnost prije punoljetstva. Nakon punoljetstva, dijete, u pravilu, vie nema pravo na izdravanje prema ocu. 2. Majka Majci se priznaje samostalno pravo na tubu. Meutim, majka moe podnijeti tubu za utvrivanje i u ime djeteta, kao njegova zakonska zastupnica. PZ ovlauje majku da podnese tubu radi utvrivanja oinstva do navrene 18. godine ivota djeteta. Majka gubi samostalno pravo na tubu kada dijete postane punoljetno, bez mogunosti da joj samostalno pravo na tubu bude produeno u sluaju poslovne nesposobnosti djeteta. U ovom sluaju, kada dijete postane punoljetno, majka moe podnijeti tubu samo u ime djeteta: 1. ako je djetetu imenovana za staraoca, nakon to je dijete stavljeno pod starateljstvo ili 2. ako ostvaruje roditeljsko staranje i nakon punoljetstva djeteta. Majka ima mogunost birati kako e podnijeti tubu, 1. moe je podnijeti u svoje ime

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. 3. moe je podnijeti i u ime djeteta (kao djetetovazakonska zastupnica) ili istovremeno i u svoje ime i u ime i u ime djeteta, kao njegova zakonska zastupnica.

Uglavnom majka podnosi tubu u svoje ime onda: 1. kada ne ostvaruje roditeljsko staranje nad djetetom, 2. odnosno kada nije njegova zakonska zastupnica (kada joj je oduzeto roditeljsko staranje). U tom sluaju majka tui: 1. dijete i 2. mukarca kojeg smatra ocem djeteta. 3.Prirodni otac, odnosno mukarac koji se smatra ocem vanbranog djeteta Pravo na tubu se ovom mukarcu priznaje samo onda kada mu je onemogueno da prizna!!!! vanbrano oinstvo, a ne i onda kada nije spreman priznati dijete, ve eli da se u sudskom postupku, utvrdi da li je on otac, izvoenjem svih potrebnih dokaznih sredstava. U namjeri da prizna dijete za svoje mukarca moe onemoguiti!!!: 1. odbijanje pristanka, odnosno saglasnosti na priznanje ili 2. neizjanjenje o priznanju 3. te priznanje tog djeteta uinjeno od nekog drugog mukarca. Ve je reeno, da mukarac koji je dao izjavu o priznanju oinstva, u sluaju: nedobijanja pristanka, odnosno saglasnosti na priznanje u zakonom predvienom roku (15 dana od poziva na davanje) moe pokrenuti postupak radi utvrivanja oinstva. Tubu moe podii: u roku od godinu dana od prijema obavjetenja o nedobijanju pristanka, odnosno saglasnosti, a najkasnije do navrene 18. godine djeteta (objektivni rok). Drugi sluaj utvrivanja vanbranog oinstva po tubi mukarca koji se smatra ocem, je onaj u kojem on osporava oinstvo priznato od drugog mukarca i istovremeno trai utvrivanje svog oinstva. Da bi mukarac koji se smatra ocem djeteta podnio tubu radi utvrivanja vanbranog oinstva, on mora u toj tubi postaviti i zahtjev za osporavanje priznatog oinstva. U postupku e se medicinskim vjetaenjem 1. prvo utvrivati da li je on otac djeteta, pa ako se utvrdi da je on otac djeteta, 2. osporit e se oinstvo onog koji je ranije priznao dijete za svoje. Meutim, ako se utvrdi da on nije otac djeteta, sud e odbiti !!! oba zahtjeva: o i zahtjev za utvrivanje oinstva o i zahtjev za osporavanje oinstva. 3. Organ starateljstva8 Organ starateljstva moe podnijeti tubu radi utvrivanja oinstva ako majka ne pokree postupak radi utvrivanja oinstva. Tubu moe podnijeti do navrene 18. godine ivota djeteta. Ukoliko mukarac kojeg je majka oznaila kao oca djeteta, ne prizna oinstvo, od majke se oekuje da: a.) u svoje ime ili b.) u ime djeteta ili c.) i u svoje ime i u ime djeteta protiv njega podnese tubu radi utvrivanja oinstva.
8

Organ starateljstva ima poloaj stranke u postupku.

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ako majka to ne uradi, organ starateljstva moe pokrenuti postupak na osnovu podataka dobijenih od nje. PZ ne ostavlja mogunost majci djeteta da se protivi podnoenju tube od strane organa starateljstva. Mogua je i situacija da mukarac smatra da bi mogao biti otac djeteta, ali u to nije sasvim siguran, pa ne eli priznati oinstvo, a poto bez neuspjelog pokuaja priznanja oinstva, on ne moe pokrenuti sudski postupak za utvrivanja oinstva, on bi organu starateljstva mogao dostaviti potrebnu informaciju, na osnovu koje organ starateljstva moe pokrenuti postupak radi utvrivanja vanbranog oinstva. Mogua je i situacija da organ starateljstva dobije podatke o ocu i od mukarca koji se smatra ocem, ali ne ispunjava uslove za punovano priznanje oinstva (mlai je od 16 godina). OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUBA (U poloaju tuenog se pojavljuju), tuba radi utvrivanja oinstva se moe podnijeti protiv: 1. djeteta- kada tubu podnosi: a.) majka djeteta ili b.) mukarac koji sebe smatra ocem djeteta majke djeteta- kad tubu podnosi: a.) dijete, b.) mukarac koji sebe smatra ocem c.) organ starateljstva mukaraca ije se oinstvo utvruje-kada tubu podnosi: a.) dijete, b.) majka ili c.) organ starateljstva nasljednika mukarca za kojeg se tvrdi da je otac djetetakada tubu podnosi: a.) dijete, b.) majka ili c.) organ starateljstva.

2.

3.

4.

Poslije smrti osobe za koju se tvrdi da je otac djeteta, tuba radi utvrivanja oinstva se podnosi protiv nasljednika te osobe. Tuba se moe podnijeti u roku od: jedne godine od smrti ove osobe, odnosno 6 mjeseci nakon pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju. (u ovom se rjeenju odreuju nasljednici, pa od tog momenta tuilac zna koga moe tuiti).9 MOGUNOST UTVRIVANJA OINSTVA PRIJE ROENJA DJETETA I POSLIJE NJEGOVE SMRTI Oinstvo se moe priznati!!! i prije roenja djeteta, pod uslovom da se dijete rodi ivo. Mukarac koji nije mogao priznati oinstvo nasciturusa,
Tuba se mora podnijeti u roku od godine dana do smrti mukarca, a ako unutar tog roka od godinu dana nije zavren ostavinski postupak, onda se rok vee za okonanje ostavinskog postupka. Taj rok istie protekom 6 mjeseci od pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju.
9

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
a.) zato to je ena koja nosi dijete uskratila saglasnost ili b.) zato to ga je ve neko prije njega priznao, ne moe podnijeti: tubu radi utvrivanja oinstva, odnosno tubu radi osporavanja i utvrivanja oinstva prije nego to se dijete rodi. Dozvoljena je mogunost utvrivanja vanbranog oinstva nakon smrti djeteta, ali pod uslovom da je dijete ostavilo potomstvo. UTVRIVANJE OINSTVA U SLUAJU VIE SALONIKA U sluaju da je tuba podnesena protiv vie mukaraca s kojima je majka u kritino vrijeme zaea odravala spolne odnose, sud mora utvrditi koji je od njih otac, odnosno da li je i jedan od tih mukaraca otac djeteta. Isto tako je mogue da u toku postupka radi utvrivanja oinstva, tueni mukarac istakne prigovor da je majka djeteta u vrijeme zaea imala spolne odnose sa vie mukaraca (exceptio plurium concubentium prigovor vie salonika). Isticanjem ovog prigovora, sud ne moe po slubenoj dunosti proiriti postupak na ove mukarce, ve to moe uraditi samo majka djeteta. Majka takoer ima mogunost: i da nakon okonanja postupka voenog protiv jednog mukarca, pokrene novi postupak tubom protiv ovih ostalih mukaraca ili da pokrene poseban postupak protiv svakog od njih. DEJSTVA UTVRENOG VANBRANOG OINSTVA Punovanim priznanjem vanbranog oinstva i utvrenjem oinstva pravosnanom sudskom presudom, a.) zasniva se roditeljski odnos izmeu vanbranog djeteta i oca sa svim posljedicama koje nastaju iz tog odnosa: b.) dijete stjee sva prava i dunosti koje ima i brano dijete prema ocu, a c.) srodniki odnos se zasniva i sa svim srodnicima vanbranog oca i d.) ukljuuje se u njegovu porodicu.

1.

Utvrenje vanbranog oinstva (priznanjem ili pravosnanom sudskom odlukom), ima retroaktivno dejstvo, to znai da se ovaj mukarac ije je oinstvo utvreno smatra se ocem djeteta od djetetovog roenja.10 Zbog toga je i presuda kojom se utvruje oinstvo po svojoj prirodi deklarativna, odnosno utvrujua.

2. 3.

Status djeteta se ne mijenja: dijete je od roenja imalo vanbrani status kojeg i dalje zadrava. Presuda o utvrivanju vanbranog oinstva i priznanje oinstva imaju apsolutno dejstvo, tj. djeluju prema svima (erga omnes) i svi ih moraju potovati. Jedina razlika se ogleda u tome to se
10

Samim roenjem je nastao roditeljski odnos, samo se presudom deklarie, odnosno utvruje njegovo postojanje.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
oinstvo utvreno sudskom presudom ne moe osporavati, dok se oinstvo utvreno priznanjem moe osporavati.

4. Nakon utvrenog vanbranog oinstva, djetetu kome je bilo odreeno lino ime (ime i prezime), moe se odrediti novo lino ime u roku od 2 godine od utvrivanja oinstva. Ako je dijete starije od 10. godina, za tu promjenu linog imena je potreban i pristanak djeteta.
Ukoliko se roditelji ne uspiju saglasiti o ovoj promjeni, o prezimenu e odluiti organ starateljstva.

5.

Utvreno vanbrano oinstvo se upisuje u matinu knjigu roenih, pa je sud donesenu presudu, nakon njene pravosnanosti, obavezan dostaviti matiaru, isto tako je i organ pred kojim je data izjava o priznanju oinstva, obavezan matiaru dostaviti ovjeren zapisnik sa izjavom o priznanju, odnosno notarski obraenu ispravu koja sadri izjavu o priznanju.

6.

Presuda o utvrenom oinstvu sadri i odluku kojom se otac obavezuje da izdrava maloljetno dijete ili punoljetno dijete koje su roditelji duni izdravati. Sud o izdravanju ovog djeteta odluuje po slubenoj dunosti. Sud e raspravljati i odluiti o izdravanju djeteta i bez obzira na to da li je u tubi ili tokom postupka postavljen alimentacioni zahtjev.

Pravo na izdravanje ima i majka djeteta. Ona ima pravo traiti od oca djeteta izdravanje za vrijeme od: 1. 3 mjeseca prije poroaja i 2. jednu godinu nakon poroaja, ukoliko se stara o djetetu, a nema dovoljno sredstava za ivot. Otac djeteta je duan ovo izdravanje davati srazmjerno svojim mogunostima. 8. Nakon utvrivanja vanbranog oinstva, nekada e se morati odluiti i o snoenju trokova izazvanih: 1. trudnonom i 2. poroajem vanbranog djeteta. Oba roditelja su obavezna: da uestvuju ovim trokovima, u skladu sa svojim imovinskim mogunostima. Ukoliko o tome nastane spor, sud e, na zahtjev jednog od roditelja, odrediti udio svakog od njih u snoenju ovih trokova. Pretpostavka za ostvarenje ovog zahtjeva je prethodno utvreno vanbrano oinstvo, priznanjem ili sudskom odlukom.

7.

UTVRIVANJE VANBRANOG MATERINSTVA SUDSKOM ODLUKOM Onda kada je porijeklo djeteta od majke nepoznato, a ne moe se utvrditi priznanjem, ostaje mogunost da se utvrdi sudskom odlukom. PRAVO NA TUBU I ROKOVI ZA PODNOENJE TUBE

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pravo na tubu radi utvrivanja materinstva priznato je: 1. djetetu 2. eni koja se smatra majkom djeteta 3. mukarcu koji se smatra ocem djeteta 4. organu starateljstva. 1. Dijete U ime djeteta kojem je oduzeta poslovna sposobnost tubu moe podnijeti staralac uz saglasnost organa starateljstva. Maloljetno dijete ovu tubu moe podnijeti ako je steklo poslovnu sposobnost prije punoljetstva. Ne normira se rok za posnoenje tube, to znai da dijete ima pravo na utvrivanje vanbranog materinstva tokom cijelog ivota (kao i vanbranog oinstva). 2. ena koja sebe smatra majkom djeteta moe pokrenuti sudski postupak radi utvrivanja materinstva, onda kada ova nije uspjela da prizna svoje dijete za svoje, bilo zato to: 1. su joj dijete ili organ starateljstva uskratili pristanak ili 2. je druga ena ve priznala dijete za svoje. 1. U prvom sluaju, majka moe podnijeti tubu u roku od: a.) godinu dana od prijema obavijesti o nedobijanju pristanka, odnosno saglasnosti za priznanje, a b.) najkasnije do navrene 18. godine djeteta.

U drugom sluaju- kada majka koja sebe smatra majkom djeteta osporava materinstvo eni koja je upisana kao majka u matinu knjigu roenih. Tubu radi osporavanja priznatog materinstva i radi utvrivanja svog materinstva, ena moe podnijeti: a.) u roku od 6 mjeseci od saznanja da je ona majka, a b.) najkasnije do navrene 10. godine ivota djeteta. ena koja se smatra majkom djeteta istovremeno podnosi tubu: a.) radi osporavanja priznatog materinstva i b.) radi utvrivanja vanbranog materinstva. 2. Sud bi odbacio tubu radi osporavanja materinstva, koja ne bi sadravala i zahtjev za utvrivanje materinstva, jer po njoj ne bi mogao raspravljati i odluivati. U oba sluaja u ime ene kojoj je oduzeta poslovna sposobnost, u njeno ime tubu moe podnijeti njen staralac uz odobrenje organa starateljstva. 3. Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta ima pravo na tubu radi utvrivanja materinstva, kako bi nakon toga mogao ostvariti svoje pravo na utvrivanje oinstva. Utvreno materinstvo je pretpostavka za utvrivanje oinstva. Ovu tubu mukarac mora podnijeti a.) u roku od 6 mjeseci od saznanja za roenje djeteta, a b.) najkasnije do 18. godine ivota djeteta. 4. Organ starateljstva je ovlaten podnijeti tubu radi utvrivanja materinstva, radi zatite interesa djeteta. Rok: Organ starateljstva moe podnijeti tubu do navrene 18. godine ivota djeteta. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUBA Tueni mogu biti: 1. dijete kada tubu podnosi: a.) ena koja se smatra majkom djeteta i b.) mukarac koji se smatra ocem djeteta.

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. ena ije se materinstvo utvruje- kada tubu podnosi a.) dijete, b.) mukarac koji sebe smatra ocem djeteta i c.) organ starateljstva ena ije se materinstvo osporavakada tubu radi osporavanja priznatog i radi utvrivanja svog materinstva podnosi ena koja sebe smatra majkom djeteta. nasljednici ene za koju se tvrdi da je majka djeteta- kada tubu podnosi a.) dijete, b.) mukarac koji sebe smatra ocem djeteta ili c.) organ starateljstva.

3.

4.

Tuba se mora podnijeti: a.) u roku od 1 godine od smrti ene za koju se tvrdi da je majka djeteta, odnosno b.) 6 mjeseci od pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju. MOGUNOST UTVRIVANJA MATERINSTVA POSLIJE SMRTI DJETETA Zakon normira mogunost utvrivanja materinstva i nakon smrti djeteta, ali pod uvjetom da je dijete ostavilo potomstvo. DEJSTVO UTVRENOG VANBRANOG OINSTVA Punovanim priznanjem vanbranog materinstva i utvrenje vanbranog materinstva pravosnanom sudskom odlukom: 1.sniva se roditeljsko pravni odnos izmeu djeteta i ene ije je materinstvo utvreno, sa svim posljedicama koje nastaju iz tog odnosa. 2.vrenje materinstva (u oba sluaja) ima: retroaktivno dejstvo, jer se ena ije je majinstvo utvreno se smatra majkom djeteta od samog njegovog roenja. 3. Priznanje i sudska odluka djeluju erga omnes: prema svima i svi ih moraju potovati. Razlika izmeu materinstva utvrenog na ova 2 naina ogleda se u tome to se: a.) materinstvo utvreno pravosnanom sudskom presudom ne moe osporavati, dok se b.) materinstvo utvreno priznanjem moe osporavati. 4. Nakon utvrenog vanbranog oinstva, djetetu kojem je odreeno lino ime (ime i prezime) moe se odrediti novo lino ime u roku od 2 godine od utvrenja vanbranog oinstva. Za promjenu linog imena potrebna je i pristanak djeteta starijeg od 10 godina. Ukoliko se majka i otac ne uspiju saglasiti o ovoj promjeni, organ starateljstva e odluiti o prezimenu djeteta. 5. Utvreno vanbrano materinstvo se upisuje u matinu knjigu roenih i za to je potrebno da sud presudu, naon njene pravosnanosti dostavi matiaru nadlenom za upis. Ukoliko je materinstvo utvreno priznanjem, organ pred kojim je data izjava o priznanju, duan je primjerak ovjerenog zapisnika(odnosno notarski obraenu ispravu koja sadri izjavu o priznanju) dostaviti matiaru nadlenom za upis. 6.

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Presuda o utvrenom materinstvu sadri i odluku kojom se majka obavezuje izdravati: a.) maloljetno dijete ili b.) punoljetno dijete koje su roditelji duni izdravati. Sud e po slubenoj dunosti donijeti odluku o izdravanju, bez obzira na to da li je u tubi ili tokom parnice postavljen alimentacioni zahtjev.

OSPORAVANJE OINSTVA I MATERINSTVA DJETETA Osporavanje oinstva i materinstva je drugi nain utvrivanja porijekla djeteta sudskim putem. Suskom odlukom se moe odluiti o zahtjevu za osporavanje oinstva i materinstva utvrenog: 1. primjenom pravne pretpostavke i 2. onog utvrenog prizanjem. Ne moe se osporiti oinstvo i materinstvo utvreno sudskom presudom. OSPORAVANJE BRANOG OINSTVA Osporavanje branog oinstva znai: pobijanje pravne pretpostavke o muu majke kao ocu djeteta. Svrha osporavanja je dokazivanje da pravno stanje ne odgovara faktikom, tj. da pretpostavljeni otac nije i prirodni otac djeteta. PRAVO NA TUBU I ROKOVI ZA PODNOENJE TUBE Pravo na tubu radi osporavanja branog oinstva imaju: 1. dijete 2. mu majke djeteta 3. majka djeteta 4. mukarac koji sebe smatra ocem. 1. Dijete Zakon priznaje djetetu da osporava da mu je otac osoba koja je u matinu knjigu roenih upisana kao njegov otac. Primjenom pravne pretpostavke o muu majke kao ocu djeteta, u matinu knjigu roenih se kao otac djeteta roenog u braku ili u periodu do 300 dana prestnka braka, upisuje mu majke. Zakon priznaje pravo djetetu da ospori oinstvo mua majke. Ako su majka djeteta, mu majke djeteta i mukarac koji se smatra ocem djeteta propustili u zakonom propisanom roku podnijeti tubu radi osporavanja oinstva, tada jedino ostaje mogunost da se oinstvo ospori tubom podnesenom od djeteta. Dijete moe podii tubu radi osporavanja oinstva do navrene 25. godine ivota. To znai da mu pravo na tubu pripada od momenta roenja. U ime maloljetnog djeteta tubu radi osporavanja branog oinstva podnosi poseban staralac, koji mu se postavlja za ovu parnicu. U ime djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsko staranje nakon punoljetstva, tubu takoer podnosi poseban staralac (koji mu se postavlja za ovu parnicu).

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U ime punoljetnog djeteta koje je stavljeno pod starateljstvo nakon to mu je oduzeta poslovna sposobnost, ovu tubu podnosi njegov staralac uz prethodno odobrenje organa starateljstva. 2. Mu majke djeteta Osporavanje oinstva je jedan od statusnih sporova ija je karakteristika: nemogunost zastupanja. Meutim, PZ normira mogunost da mu majke kojem je oduzeta poslovna sposobnost bude zastupan u paternitetskom sporu, u cilju zatite njegovog moralnog i materijalnog interesa. Ako je muu oduzeta poslovna sposobnost, tubu radi osporavanja oinstva moe podnijeti njegov staralac uz odobrenje organa starateljstva. Mu kojem je ograniena poslovna sposobnost moe sam podnijeti tubu radi osporavanja oinstva. Mu moe podnijeti tubu radi utvrivanja oinstva u roku od: a.) 6 mjeseci od saznanja za injenicu koja iskljuuje njegovo oinstvo, a b.) najkasnije do navrene 10. godine djeteta. Mu ne mora u trenutku roenja djeteta znati za injenicu koje dovode u sumnju njegovo oinstvo, on moe naknadno saznati da je npr. da je ena imala spolne osnose i sa drugim mukarcem/mukarcima ili kada se utvrdi da je mu majke nesposoban za zaee djeteta. Ako mu majke nije za ivota nije pokrenuo postupak radi utvrivanja oinstva, u tom sluaju ni njegovi nasljednici to ne mogu uraditi(nisu ovlateni podnijeti tubu). Nasljednici mogu samo nastaviti zapoeti postupak. 3. Majka djeteta Majci djeteta se priznaje tuba radi osporavanja branog oinstva. Majka moe podnijeti tubu radi osporavanja branog oinstva: u roku od 6 mjeseci od roenja djeteta.11 4. Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta PZ priznaje pravo na tubu radi osporavanja branog oinstva mukarcu koji se smatra ocem djeteta zaetog ili roenog u braku, dakle, PZ priznaje pravo na tubu biolokom ocu djeteta.

Mukarac koji se smatra ocem djeteta moe podnijeti tubu radi osporavanja branog oinstva ako ispunjava sljedee uslova: 1. 2. 3. ako je s majkom djeteta ivio u zajednici u vrijeme zaea djeteta ili je ovu zajednicu s majkom zasnovao prije roenja djeteta, te ako istom tubom trai da se utvrdi njegovo oinstvo.

Tubu moe podnijeti u roku od: a.) jedne godine od roenja djeteta. Zakonodavac je pravo prirodnog oca na tubu ograniio uslovima i rokom, kako bi sprijeio neovlateno mjeanje u brane odnose.12

Taj rok je objektivan, jer se njegov poetak vee za roenje djeteta kao objektivnu okolnost. Nema potrebe za odreivanjem subjektivnog roka.
11

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Mogunost nastavljanja postupka nakon smrti ovlatenika na tubu PZ ne priznaje nasljednicima osoba ovlatenih na podnoenje tube radi osporavanja branog oinstva, samostalno pravo na ovu tubu. Osobama koje imaju pravni interes, a to su najee nasljednici umrle osobe, priznato je samo pravo da nastave zapoeti postupak. PZ izriito zabranjuje osporavanje oinstva nakon smrti djeteta, tako da njegovi nasljednici kao osobe sa pravnim interesom ne mogu nastaviti zapoeti postupak.13 Osobe koje imaju pravni ineteres, zapoeti postupak mogu nastaviti: a.) u roku od jedne od smrti ove osobe, odnosno b.) 6 mjeseci od pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUBA PZ priznaje svojstvo stranke u postupku radi osporavanja oinstva sljedeim osobama, tj. tueni mogu biti: 1. dijete- kada tubu podnosi : a.) majka djeteta, b.) mu majke djeteta i c.) mukarac koji sebe smatra ocem djeteta (pa osporava brano oinstvo i trai utvrivanje svog oinstva).14 2. majka djeteta- kada tubu podnosi: a.) dijete, b.) mu majke i c.) mukarac koji sebe smatra ocem djeteta. 3. mu majke- kada tubu podnosi: a.) dijete, b.) majka djeteta, c.) mukarac koji sebe smatra ocem djeteta. Sve osobe koje su navedene kao stranke u postupku, moraju biti obuhvaene tubom (dijete, majka djeteta, mu majke i mukarac koji sebe smatra ocem djeteta), bilo da su u poloaju tuenog ili tuioca. Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta se pojavljuje samo u poloaju tuioca. Dijete i majka mogu biti obuhvaeni kao tueni, ali mogu biti i u poloaju tuioca- kada podnose tubu protiv pretpostavljenog oca- mua majke. Majka u tom sluaju podnosi tubu u svoje ime, a dijete je zastupano od posebnog staraoca. Ukoliko neka od osoba, koje su navedene kao stranke u postupku, nije obuhvaena tubom, onda e sud tuiocu vratiti tubu radi dopune. Ako tuilac ne dopuni tubu u roku(koji ne moe biti dui od 8 dana) koji mu je sud odredio, sud e odbaciti tubu. Sve osobe koje su u poloaju tuioca ili tuenog su jedinstveni suparniari. NEMOGUNOST OSPORAVANJA BRANOG OINSTVA POSLIJE SMRTI DJETETA PZ normira da se ne moe osporavati oinstvo poslije smrti djeteta. OSPORAVANJE PRIZNATOG VANBRANOG OINSTVA Vanbrano oinstvo se moe osporavati samo onda kada je utvreno priznanjem. Oinstvo koje je utvreno pravosnanom sudkom presudom se moe osporavati, poto se o onome o emu je pravosnano odlueno izmeu istih stranaka ne moe ponovo odluivati odluivati (ne bis in idem).

Brak i prorodica se tite, jer se ova tuba moe prekinuti onda kada je u branoj zajednici ve dolo do poremeaja odnosa i do njenog faktikog prekida kada je majka zasnovala vanbranu zajednicu sa prirodnim ocem djeteta 13 U toj bi situaciji bilo jako teko i dokazati postojanje pravnog ineteresa. 14 Maloljetno dijete zastupa poseban staralac, a dijete kojem je oduzeta poslovna sposobnost zastupa njegov staralac.
12

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRAVO NA TUBU I ROKOVI RADI OSPORAVANJA PRIZNATOG OINSTVA Pravo na osporavanje priznatog vanbranog oinstva imaju: 1. dijete 2. mukarac koji je priznao oinstvo 3. mukarac koji sebe smatra ocem djeteta 1. Dijete Djetetu se priznaje pravo da opsorava da mu je otac osoba koja je u matinu knjigu roenih upisana kao njegov otac. Dijete moe podnijeti tubu do navrene 25. godine ivota. U ime maloljetnog djeteta, tubu podnosi poseban staralac koji se postavlja za ovu parnicu. Majka ne moe podnijeti ovu tubu u ime djeteta, jer dijete u ovom sluaju podnosi tubu a.) protiv mukarca koji ga je priznao i b.) majke koja se saglasila sa tim priznanjem. U ime djeteta kojem je oduzeta poslovna sposobnost tubu podnosi njegov staralac, ali uz prethodno odobrenje organa starateljstva. Dijete moe osporavati priznato oinstvo i onda kada je dalo pristanak na priznanje (dijete starije od 14 godina koje je sposobno shvatiti znaenje priznanja). Zakon majci djeteta ne priznaje pravo na tubu radi osporavanja vanbranog oinstva, jer je ona mogla uskratiti svoj pristanak na priznanje da je htjela. 2. Mukarac koji je priznao oinstvo Pravo na tubu radi osporavanja priznatog oinstva ima i mukarac koji je priznao oinstvo, ali je kasnije saznao za injenicu koja iskljuuje njegovo oinstvo. Npr. on moe naknadno saznati da je nesposoban za oplodnju ili da dijete ima krvnu grupu ili faktor koji je moralo naslijediti od drugog mukarca, odnosno da nije moglo naslijediti od njega i od majke. Ovaj mukarac moe podnijeti tubu u roku od 6 mjeseci od saznanja za injenicu koja iskljuuje njegovo oinstvo, a najkasnije do navrene 10. godine ivota djeteta. 3. Mukarac koji sebe smatra prirodnim ocem djeteta roenog van braka

Da bi ovaj mukarac mogao podnijeti tubu radi utvrivanja vanbranog oinstva, on mora u tubi postaviti i zahtjev za osporavanje priznatog oinstva. U sudskom postupku se 1. prvo medicinskim vjetaenjem utvruje da li je tuilac otac djeteta, a ako se utvrdi da jeste, 2. tek se onda osporava oinstvo mukarca koji je ranije priznao oinstvo. Ukoliko se utvrdi da tuilac nije otac djeteta, sud e odbiti oba zahtjeva: 1. zahtjev za utvrivanje vanbranog oinstva 2. zahtjev za osporavanje priznatog oinstva. Tuba se moe podnijeti u roku od 1 godine od upisa priznatog (a sada osporavanog oinstva). Ukoliko bi jedno lice podnijelo tubu u kojoj zahtijeva samo osporavanje priznatog oinstva, a ne i utvrivanje njegovog oinstva, sud bi takvu tubu odbacio. Mogunost nastavljanja postupka nakon smrti ovlatenika na tubu Nakon smrti osobe koja je pokrenula postupak radi osporavanja vanbranog oinstva, ovaj postupak mogu nastaviti osobe koje imaju pravni interes, a to su najee nasljednici te osobe. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUBA

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sljedeim osobama je priznato svojstvo sranaka u postupku, tj. tueni mogu biti: 1. dijete- kada tubu podnosi: a.) mukarac koji je priznao oinstvo, a koji je kasnije saznao za okolnost koja iskljuuje njegovo oinstvo, kada on osporava priznato oinstvo b.) mukarac koji sebe smatra ocem, koji osporava priznato oinstvo drugog mukarca, i trai istovremeno utvrenje svog oinstva. 2. majka djeteta- kada tubu podnese: a.) dijete, b.) mukarac koji je priznao oinstvo, pa ga osporava po znanju za injenicu koja iskljuuje njegovo oinstvo ili c.) mukarac koji sebe smatra ocem djeteta, pa pokrene postupak radi osporavanja priznatog oinstva drugog mukarca i trai utvrivanja svog oinstva mukarac koji je priznao oinstvo, kada tubu podnosi: a.) dijete ili b.) mukarac koji sebe smatra ocem djeteta, pa podnosi tubu radi osporavanja priznatog i utvrivanja svog oinstva.

3.

Uee u postupku isto kao i kod osporavanja branog oinstva. NEMOGUNOST OSPORAVANJA PRIZNATOG OINSTVA POSLIJE SMRTI DJETETA Ne moe se osporavati oinstvo (brano, vanbrano)nakon smrti djeteta. DEJSTVA USPJENO OSPORENOG OINSTVA Ako sud na osnovu provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom udovoljava tubenom zahtjevu za osporavanje branog oinstva, ta presuda e nakon svoje pravosnanosti proizvesti sljedea dejstva (pravne posljedice). 1. pretpostavljeni otac se vie ne smatra ocem djeteta. Porijeklo djeteta je nepoznato i to od roenja (ex tunc). Zbog toga e se porodini status djeteta promijeniti i dijete od roenja ima vanbrani status. 2. presuda djeluje erga omnes,tako da su je svi duni potovati.

3. Nakon to se djetetu uspjeno ospori brano oinstvo, dijete raskida srodniki odnos sa ocem i njegovim srodnicima, pa gubi sva prava i dunosti koja su mu prema njima pripadala. S ranije prezumiranim ocem, dijete zasniva tazbinsko srodstvo, postaje mu pastorak, a ovaj njegov ouh. 3. Poto je porijeklo od oca nepoznato, roditeljsko staranje ostvaruje samo majka, sve dok ne bude utvreno ko je otac djeteta.

Pravosnana presuda kojom je uspjeno osporeno priznato vanbrano oinstvo, proizvodi gotovo ista dejstva, kao i presuda o osporavanju branog oinstva. Razlika je u tome to se presudom o osporavanju priznatog vanbranog oinstva ne mijenja porodini status djeteta. Ono je vanbrani status imalo od roenja, te ga idalje zadrava. Ako je priznato oinstvo osporilo dijete ili osoba koja je uinila priznanje, porijeklo djeteta od oca je nepoznato. Meutim, dijete nee ostati bez utvrenog vanbranog oinstva, vee se sada ocem djeteta smtrati osoba ije je oinstvo utvreno presudom o osporavanju priznatog oinstva i utvrivanju oinstva, umjesto mukarca ije je oinstvo bilo utvreno priznanjem. Sud je duan pravosnanu presudu o uspjeno osporenom oinstvu dostaviti matiaru, radi upisa oinstva u matinu knjigu roenih.

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
POJAM USVOJENJA Usvojenje je poseban oblik porodino-pravne zatite: djece bez roditelja ili bez odgovarajueg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodniki odnos. Usvojenje je ustanova: 1. porodinog prava i 2. socijalne zatite djece bez roditeljskog staranja. Zasnivanjem usvojenja, usvojioci stjeu roditeljsko staranje. Usvojioci postaju roditelji i titulari roditeljskog staranja iji je sadraj i nain ostvarivanja identian kao kod roditeljskog staranja koje ostvaruju prirodni roditelji (tj.koje nastaje prirodnim putem.) Nae porodino zakonodavstvo predvia 2 oblika usvojenja1. potpuno i 2. nepotpuno usvojenje. Do donoenja Porodinog zakona BiH 1979. godine, prema Zakonu o usvojenju bive Jugoslavije postojala samo jedna vrsta usvojenja- nepotpuno usvojenje. Nepotpunim usvojenjem se izmeu 1. usvojioca i 2. usvojenika i njegovih potomaka zasnivaju : odnosi srodstva, kao i prava i dunosti koja po zakonu postoje izmeu roditelja i djece. Potpunim usvojenjem, izmeu 1. usvojioca i njegovih srodnika i 2. usvojenika i njegovih potomaka nastaju odnosi koji su po svim svojim dejstvima identini odnosima izmeu krvnih srodnika. Usvojenik: 1. se potpuno integrie u porodicu usvojioca i 2. prekida sve veze sa prirodnom porodicom.

PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA PRETPOSTAVKE NA STRANI usvojIOCA Potpuno usvojiti dijete mogu: 1. brani partneri zajedniki, 2. maeha ili ouh djeteta koje se usvaja i 3. vanbrani partneri koji u vanbranoj zajednici ive najmanje 5 godina.

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Usvojioci ne mogu biti: 1. lica koja nisu u braku ili 2. lica koja ive u vanbranoj zajednici koja je trajala krae od 5 godina. Potpuno moe usvojiti samo jedna osoba, jedino ako je ta osoba maeha ili ouh djeteta koje se usvaja. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Usvojiti se moe dijete do desete godine ivota. PZ predvia mogunost usvojenja djece koja imaju ive roditelje. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJA PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJIOCA Nepotpuno mogu usvojiti samo: 1. brani partneri zajedniki 2. jedan brani partner uz pristanak drugog 3. maeha i ouh Nepotpuno mogu usvojiti i : 1. lice koje nije u braku i 2. vanbrani partneri, ali zakon za njih predvia dodatne uvjete. U oba sluaja usvojenje je mogue ako postoje naroito opravdani razlozi. A kada su u pitanju vanbrani partneri, uz to vanbrana zajednica mora trajati najmanje 5 godina. Postojanje opravdanih razloga je uvjet za punovanost usvojenja. To je faktiko pitanje, koje nadleni organ starateljstva cijeni u svakom konkretnom sluaju. Najee se u praksi nadlenih organa kao opravdan razlog navodi: a.) privrenost i vezanost djeteta za budueg usvojioca, b.) prethodno staranje za dijete u nekom drugom svojstvu, te c.) posebno lini kvaliteti uvojioca.

PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Nepotpuno se moe usvojiti: samo maloljetno dijete, odnosno dijete do navrene 18. godine ivota. Ako je dijete: a.) navrilo 10 godina ivota i b.) ako je sposobno da shvati znaenje usvojenja,

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
potreban je i pristanak djeteta. ZASNIVANJE USVOJENJA Predvien je jedinstven postupak za zasnivanje i potpunog i nepotpunog usvojenja. NADLENOST Prema PZ-u stvarno nadlean za zasnivanje usvojenja je organ starateljstva, znai: a.) centar za socijalni rad, a b.) u opinama i kontonima gdje ne postoji centar za socijalni rad- opinska sluba kojoj je povjereno vrenje tih poslova.15 Mjesno je nadlean za zasnivanje usvojenja organ starateljstva: a.) mjesta prebivalita, odnosno b.) boravita djeteta, ako se njegovo prebivalite ne moe utvrditi. Mjesna nadlenost je a.) izriito normirana, kao i b.) nemogunost njenog mijenjanja dogovorom stranaka u smislu Zakona o upravnom postupku. Ipak, uprkos tome, u praksi se deavalo suprotno. POSTUPAK ZASNIVANJA USVOJENJA U postupku za zasnivanje usvojenja postoji nekoliko faza: 1. pokretanje postupka 2. pripremne radnje 3. radnje u postupku 4. donoenje rjeenja o usvojenju. POKRETANJE POSTUPKA Postupak za zasnivanje usvojenja se pokree na zahtjev osobe koja eli usvojiti. Organ starateljstva utvruje sve relevantne injenice od kojih zavisi uspjeh usvojenja. U postupku zasnivanja usvojenja iskljuena je javnost.

PRIPREMNE RADNJE Relevantne injenice od kojih zavisi uspjeh usvojenja, organ starateljstva utvruje u prethodnom postupku. Federalni ministar rada i socijalne politike je propisao: 1. metode utvrivanja podobnosti za usvojenje 2. nain izrade miljenja o podobnosti.
Prema Evropskoj konvenciji o usvojenju sudska ili upravna vlast moe biti jedino tijelo u ijoj se nadlenosti nalazi zasnivanje usvojenja. Pitanje usvojenja je u savremenom pravu rijeeno razliito i u skladu s ovom odredbom Konvencije.
15

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Organ starateljstva po slubenoj dunosti obavlja sljedee radnje: pribavlja miljenja o podobnosti osobe koja eli usvojiti dijete od: 1. organa starateljstva njenog prebivalita 2. porodinog savjetovalita i 3. drugih odgovarajuih organizacija i strunjaka (socijalni radnik, psiholog, ljekar, pedagog, psiholog, ljekar i dr.) 1. Roditelji djeteta, 2. brani partner osobe koja eli usvojiti dijete i 3. dijete daju svoj pristanak na usvojenje pred a.) organom starateljstva koji vodi postupak ili b.) organom starateljstva svog prebivalita, odnosno boravita ako se prebivalita ne moe utvrditi. Dijete starije od 10 godina koje je sposobno shvatiti znaenje usvojenja daje svoj pristanak bez priststva roditelja i osoba koje ga ele usvojiti. RADNJE U POSTUPKU USVOJENJA U postupku zasnivanja usvojenja 1. roditelji djeteta, 2. brani partner osobe koja eli usvojiti dijete daju pristanak za usvojenje pred organom starateljstva: a.) koji vodi postupak ili b.) organom starateljstva svog prebivalita, odnosno boravita. Dijete daje svoj pristanak bez prisustva roditelja i lica koja ga ele usvojiti. Roditelj svoj pristanak na usvojenje moe dati i a. prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja, b. ali tek kada dijete navri 3 mjeseca ivota. PZ je izriito prihvatio blanco saglasnost , odnosno pristanak na usvojenje od strane nepoznatih usvojilaca. Prije davanja pristanka na usvojenje, organ starateljstva e upoznati roditelja sa pravnim posljedicama njegovog pristanka. Pristanak se daje na zapisnik, a ovjeren prepis zapisnika se uruuje roditeljima. Roditelj moe odustati od pristanka na usvojenje u roku od 30 dana od potpisivanja zapisnika. Roditelj nije stranka u postupku, u sluaju kada: a.) pristanak roditelja na usvojenje nije potreban ili b.) kada je data blanco saglasnost. U tom sluaju, roditelj ne moe:

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
a.) dobiti uvid u spise i b.) ulagati pravne lijekove. U postupku zasnivanja usvojenja, organ starateljstva e upoznati sa pravnim posljedicama usvojenja: a.) roditelje djeteta, b.) usvojioca i c.) dijete starije od 10 godina. PROBNI SMJETAJ Porodino zakonodavstvo predvia institut probnog smjetaja kao obligatoran. Probni smjetaj, tj. smjetaj usvojenika u porodicu usvojioca ima za cilj da organ starateljstva provjeri ispravnost miljenja o podobnosti usvojioca i usvojenika za nastanak budueg roditeljskog odnosa. Trajanje probnog smjetaja je ogranieno na 6 mjeseci. Za vrijeme trajanja probnog smjetaja, dijete se nalazi pod posebnim nadzorom organa starateljstva kako bi se ustanovilo da li su se usvojenik i usvojenici meusobno prilagodili i da li postoje naznake da e usvojenje biti u najboljem interesu djeteta.16 DONOENJE RJEENJA O ZASNIVANJU USVOJENJA Organ starateljstva e donijeti rjeenje kojim se zasniva usvojenje: 1. nakon ocjene svih provedenih dokaza, 2. kada organ starateljstva utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti predvieni zakonom, 3. odnosno kada utvrdi da e usvojenje biti korisno za usvojenika. U izreci rjeenja o zasnivanju usvojenja, organ starateljstva navodi: 1. ime i prezime, datum i mjesto roenja i dravljanstvo usvojenika, 2. ime i prezime jednog roditelja 3. matini broj i dravljanstvo usvojioca 4. vrstu usvojenja i 5. novo ime i prezime usvojenika. Protiv rjeenja o zasnivanju usvojenja, stranka moe podnijeti albu u roku od 8 dana od prijema rjeenja. Usvojenje je zasnovano kada rjeenje o usvojenju postane pravomono. Organ starateljstva je je duan pravomono rjeenje o zasnivanju usvojenja dostaviti nadlenom matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih. Matiar e u matinu knjigu roenih upisati podatke navedene u izreci. Organ starateljstva vodi:
Evropska konvencija o usvojenju sadri odredbu o obaveznom probnom smjetaju, iako ne precizira trajanje probnog smjetaja, ve navodi da to treba biti dovoljno dugo za praenje buduih odnosa djeteta i roditelja.
16

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
a.) spise predmeta, b.) zapisnik o usvojenju, c.) evidenciju i dokumentaciju o usvojenoj djeci. Podaci o usvojenju su slubena tajna. Uvid u spise predmeta o usvojenju e se dopustiti: 1. punoljetnom usvojeniku 2. usvojiocu 3. roditelju djeteta koji je dao pristanak na usvojenje. Uvid u spise e se dopustiti i: a.) maloljetnom usvojeniku, ali samo ako je to u njegovom interesu. TAJNOST USVOJENJA PZ obavezuje organ starateljstva da upozori usvojioce da dijete upoznaju sa injenicom usvajanja. Usvojioci su to duni uiniti: a.) najkasnije do 7. godine ivota, odnosno b.) odmah nakon zasnivanja usvojenja ako je dijete starije dobi.

POSLJEDICE USVOJENJA Potpunim usvojenjem, izmeu usvojioca i njegovih srodnika i usvojenika i njegovih potomaka nastaju odnosi koji su identini odnosima izmeu krvnih srodnika. Usvojenik se potpuno intergrie u porodicu usvojioca i prekida sve veze sa prirodnom porodicom. Zbog toga, roditeljsko staranje b.) potpuno prelazi na usvojioca, c.) bez mogunosti da se roditeljsko staranje biolokih roditelja aktivira u bilo kojem segmentu. Roditeljsko staranje prelazi na usvojioca kada odluka o usvojenju postane pravomona. U sluaju usvojenja od strane maehe ili ouha, ne prestaju prava i dunosti izmeu usvojenika i roditelja koji je u braku s usvojiocem (meehom i ouhom). U matinu knjigu roenih, usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika. Usvojioci sporazumno odreuju ime usvojenika. Usvojenik dobija zajedniko prezime usvojilaca. Ako ne postignu sporazum o prezimenu usvojenika, prezime usvojenika e odrediti organ starateljstva. Utvrivanje materinstva i oinstva nije dozvoljeno nakon zanivanja potpunog usvojenja.

Potpuno usvojenje je neraskidivo.

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U sluaju da odnos uvojioca i usvojenika ne bude uspjean, usvajanje se nee raskinuti. Na roditeljsko staranje e se primjeniti mjere: a.) ogranienja, te b.) oduzimanja staranja koje se primjenjuju kada je u pitanju roditeljsko staranja prirodnih roditelja. Potpuno usvojenje predstavlja smetnju za zakljuenje punovanog braka. Zato usvojenik i njegovi potomci ne mogu zakljuiti brak sa usvojiocem i njegovim srodnicima u istom stepenu kao ni srodnici po krvi. Ali, usvojenik ne moe zakljuiti brak ni sa svojim biolokim srodnicima u pravoj liniji i pobonoj liniji zakljuno sa 4. stepenom. Tuba za ponitenje braka u tom sluaju pripada: 1. branim partnerima i 2. organu starateljstva. Na lica koja su zasnovala potpuno usvojenje se primjenjuju ista pravila nasljednog prava koja vrijede i za krvne srodnike. POSLJEDICE NEPOTPUNOG USVOJENJA Nepotpunim usvojenjem se izmeu: 1. usvojioca i 2. usvojenika i njegovih potomaka zasnivaju a.) odnosi srodstva i b.) prava i dunosti koja postoje izmeu roditelja i djece. Nepotpuno usvojenje ne utjee na prava i dunosti usvojenika prema: a.) njegovim roditeljima i b.) drugim srodnicima. Specifinost srodnikih odnosa koji proistiu iz nepostupnog usvojenja je njihov duplicitet (duplicitet srodnikih odnosa).17 Vrenje roditeljskog prava od strane prirodnih roditelja de facto miruje, sa mogunou da se u odreenim situacijama to pravo ponovo aktivira (npr. u sluaju raskida usvojenja). Zasnivanjem nepotpunog usvojenja usvojilac stjee roditeljsko staranje prema usvojeniku. Usvojenik: 1. dobija prezime usvojioca, 2. osim ako usvojilac odlui : a.) da usvojenik zadri svoje prezime ili b.) da usvojenik svom prezimenu doda prezime usvojioca.
17

Odnos usvojenika sa njegovim krvnim srodnicima ne prestaje zasnivanjem usvojenja, a zasniva se odnos usvojenika i njegovih potomaka s usvojiocem sa svim pravima i dunostima koja postoje izmeu roditelja idjece.

36

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ukoliko je usvojenik stariji od 10 godina za promjenu njegovog imena i prezimena je potreban i njegov pristanak. Nepotpuno usvojenje predstavlja smetnju za zakljuenje punovanog braka. Takav brak je nitav. Tubu za ponitenje braka u ovom sluaju mogu podii: 1. brani partneri i 2. organ starateljstva. Nasljednopravni poloaj usvojenika i njegovih potomaka prema usvojiocu je isti kao poloaj njegove djece i drugih potomaka. Nasljednopravni poloaj usvojioca u odnosu na usvojenika, Zakon o nasljeivanju je normirao po principu reprociteta: U sluajevima u kojima: usvojenik i njegovi potomci nasljeuju usvojioca kao njegova djeca, usvojilac nasljeuje usvojenika i njegove potomke. Usvojilac moe usvojenika: 2. ograniiti ili 2. iskljuiti iz prava nasljeivanja pod uvjetima predvienim zakonom. U matinu knjigu roenih usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika.

RASKID USVOJENJA U situaciji kada nije ispunjena osnovna svrha usvojenja, kada usvojenja nije korisno za usvojenika, PZ predvia mogunost prestanka usvojenja raskidom. Usvojenje se moe raskinuti: 1. odlukom organa starateljstva a.) po slubenoj dunosti ili b.) na prijedlog usvojioca ako utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi usvojenika i 2. odlukom organa starateljstva a.) na pojedinani ili b.) zajedniki prijedlog usvojioca i punoljetnog usvojenika, ako utvrdi da za to postoje opravdani razlozi. RASKID USVOJENJA RJEENJEM ORGANA STARATELJSTVA PO SLUBENOJ DUNOSTI Nepotpuno usvojenje se moe raskinuti odlukom organa starateljstva po slubenoj dunosti ako to zahtijevaju opravdani interesi usvojenika. PZ ne navodi ta se smatra opravdanim interesima usvojenika, ali sigurno e to biti sluaj uvijek kada su u jednoj usvojenikoj vezi ugroeni vitalni interesi djeteta.

37

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Razlozi za raskid usvojenja: 1. objektivna nemogunost ostvarivanja roditeljskog staranja (npr. zbog teke bolesti, oduzimanja poslovne sposobnosti, izdravanja kazne zatvora) 2. niz situacija u kojima se usvojilac prema usvojeniku skrivljeno ponaa. Nee u svim situacijama doi do raskida usvojenja, jer organ starateljstva ima na raspolaganju mjere koje se primjenjuju kada se radi o roditeljskom staranju prirodnih roditelja.

USVOJENJE PO PORODINOM ZAKONU FBiH PZ FBiH normira da se usvojenje moe zasnovati kao potpuno i nepotpuno. U vezi s tim Evropska konvencija o usvojenju djece iz 1968. godine ne normira razliite oblike usvojenja, ali ih i ne zabranjuje. U Konvenciji se istie mogunost uvoenja raznovrsnih oblika usvojenja, jer ona podrava ozakonjenje svih rjeenja koja su za djecu povoljnija od onih rjeenja koja su sadrana u njenom tekstu. U zakonu su izvrene odreene inovacije, koje se posebno tiu: 1. uvjeta na strani usvojioca i usvojenika 2. pitanja tajnosti usvojenja. Uvjeti moraju biti koncipirani tako da se usvojenjem ostvari njegova osnovna svrha, a to je zatita najveeg interesa djeteta. Normiranjem ovih uvjeta, nastoji se direktno utjecati na stvaranje kvalitetne usvojenike veze, odnosno kvalitetnog roditeljskog odnosa. Usvojilac mora imati osobine i svojstva koja upuuju na to da e biti dobar roditelj. Dijete treba da bude podobno za usvojenje: a.) uope, a posebno b.) s osobom koja se pojavljuje kao njegov usvojilac. Pretpostavke za zasnivanje usvojenja, normirane u PZ-u su: 1. zajednike pretpostavke koje se odnose na oba oblika usvojenja; 2. pretpostavke za zasnivanje potpunog usvojenja 3. pretpostavke za zasnivanje nepotpunog usvojenja.

ZAJEDNIKE PRETPOSTAVKE ZA OBA OBLIKA USVOJENJA Zakon kao osnovni cilj, bez obzira na oblik usvojenja, istie brigu za dijete kojem treba osigurati porodicu i uvjete za normalan razvoj.

38

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za uspjeno ostvarenje ovog cilja poseban znaaj ima linost usvojioca kao budueg roditelja(razliiti zahtjevi koji se tiu godina starosti, branog statusa, zdravstvenih, moralnih osobina...) PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJIOCA Usvojilac mora posjedovati osobine i svojstva koja unaprijed pruaju jamstvo da posjeduje kvalitete dobrog roditelja. Usvojilac ne moe biti: 1. lice kojem je oduzeto roditeljsko staranje; 2. lice kojem je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost18 3. lice koje ne prua dovoljno jemstva da e pravilno ostvarivati roditeljsko staranje. 19 Usvojiti ne moe ni lice kod ijeg branog partnera postoji jedna od navedenih okolnosti (1-3.). Ne moe se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, ni brat, ni sestra.20 Staratelj ne moe usvojiti svog tienika, dok ga organ starateljstva ne razrijei dunosti staratelja. Usvojilac moe biti samo dravljanin BiH. I strani dravljanin moe biti usvojilac, ali samo ako je: 1. to usvojenje u najboljem interesu djeteta i 2. dijete ne moe biti usvojeni u BiH. 21 U sluaju meudravnog usvojenja, potrebno je prethodno odobrenje federalnog organa nadlenog za poslove socijalne zatite. Zakonodavac daje prednost domaim dravljanima, dok je mogunost stranih dravljana ograniio.22 PZ odreuje: 1. u kojoj ivotnoj dobi jedno lice moe biti usvojilac i 2. razliku u godinama koja mora postojati izmeu usvojioca i usvojenika. Usvojilac moe biti samo osoba: 1. od 25-45 godina23 i
Razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti su: duevna bolest, zaostali du. razvoj... Osobe koje su se odale alkoholu, drogi, koje imaju drutveno negativno ponaanje, teko da bi mogle ispuniti ovaj uvjet i biti podobne za usvojenje. 20 Izmeu njih ve postoje odreena prava i obaveze (izdravanje), pa nema potrebe zasnivati srodniki odnos vjetakim putem. 21 To je u skladu sa rjeenjem Konvencije o pravima djeteta. 22 Daje se prednost domaim dravljanima, jer zasnivanjem usvojenja sa stranim dravljaninom: 1. dijete mijenja sredinu, u pravilu, 2. dotadanji nain ivota 3. gubi dravljanstvo, a 4. nadleni organi ne mogu vriti nadzor nad vrenjem roditeljskog staranja usvojioca. 23 Ove godine su najblie godinama kada roditelji raaju djecu. Zakonodavac je odredio gornju i donju granicu za usvojioce.
18 19

39

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. Ako postoje naroito opravdani razlozi, usvojilac moe biti i lice: 1. starije od 45 godina, 2. uz uvjet, da dobna razlika izmeu usvojioca i usvojenika ne smije biti vea od 45 godina. Odstupanja od pravila o ivotnoj dobi usvojioca/usvojilaca i razlici u godinama: 1. ako usvojioci zajedno usvajaju isto dijete i ako samo jedan od njih ispunjava ove uvijete. 2. ako usvojioci usvajaju vie djece koja su meusobno braa i sestre(punorodna ili polurodna), mogu usvojiti i ako je samo jedan od njih: a.) u ivotnoj dobi od 25-45 godina i b.) ako je samo od jednog djeteta stariji 18 godina. Evropska konvencija o usvojenju kao pretpostavku za usvojenje predvia ivotnu dob od 21-35 godina. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Usvojenje se moe zasnovati samo ako je ono u interesu djeteta koje se usvaja. To u postupku zasnivanja usvojenja mora utvrditi nadleni organ. Nadleni organ e kroz ocjenu: a.) podobnosti usvojioca, njegovih osobina i motiva za usvojenje i b.) podobnosti usvojenika doi do saznanja koliko je usvojenje korisno za dijete. Interes djeteta kao pretpostavka za usvojenje je istaknut u nizu meunarodnih dokumenata (npr. Konvencija o pravima djeteta, Evropska konvencija o usvojenju). Moe se usvojiti samo maloljetno dijete, bez obzira na to da li se radi o potpunom ili nepotpunom usvojenju. Kada se radi o potpunom usvojenju, usvojiti se moe dijete do 10.godine ivota. Zakonodavac je predvidio protek vremena od roenja djeteta do njegovog usvojenja. Ne moe se usvojiti dijete prije isteka roka od 3 mjeseca. Ne moe se usvojiti dijete maloljetnih roditelja. Izuzetno, se ovo dijete moe usvojiti: 1. po proteku jedne godine od njegovog roenja, 2. ako nema izgleda da e se ono podizati u porodici roditelja, odnosno bliih srodnika. PZ normira pripremenu nemogunost usvojenja djeteta iji su roditelji nepoznati. Ovo dijete se ne moe usvojiti prije isteka tri mjeseca od njegovog naputanja. PRETPOSTAVKE NA STRANI PRIRODNIH RODITELJA Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja ili jedinog roditelja djeteta.

40

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pristanak roditelja mora biti izriit u odnosu na vrstu usvojenja. Nije potreban pristanak roditelja: 1. kome je oduzeto roditeljsko staranje 2. koji ne ivi s djetetom, a 3 mjeseca je u veoj mjeri zapustio staranje o djetetu 3. koji je maloljetan, a nije u stanju shvatiti znaenje usvojenja 4. kome je ograniena ili oduzeta poslovna sposobnost24 5. kome je boravite nepoznato najmanje 6 mjeseci, a u tom periodu se ne brine za dijete. Za usvojenje djeteta pod starateljstvom, potreban je pristanak staratelja, osim ako pristanak daje maloljetni roditelj. Ako je staratelj osoba zaposlena u organu starateljstva, pristanak za usvojenje daje staratelj za posebni sluaj.

24

Osoba kojoj je ograniena poslovna sposobnost nije se u stanju brinuti o zatiti svojih prava i obaveza i nalazi se pod starateljstvom.

41

WWW.BH-PRAVNICI.COM