Professional Documents
Culture Documents
Jadransko Osiguranje
Jadransko Osiguranje
SADRAJ
utemeljeno
osiguranju temeljni kapital iznosio je 16.000.000 jugoslavenskih dinara 1994. Drutvo je povealo temeljni kapital zamjenom i izdavanjem novih dionica te pristupom novih dioniara 1996. Drutvo je upisano u Trgovakom sudu u Splitu te uspostavilo poslovnu suradnju s Koncernom Agram 2001. realizirano pripajanje Mediteran osiguranja
1.2.
domae fizike osobe domae pravne osobe Republika Hrvatska strane fizike osobe
1.2.
1991. g. prva emisija dionica sastojala od 8.775 dionica nominalne vrijednosti 400,00 kn to je rezultiralo temeljnim kapitalom od 3.510.000 kn
1994. emitirano je 9.529 dionica 1997.g. emitirano je 12.296 dionica 2001.g.obavljena je etvrta emisija od 15.608 dionica te peta emisija od 17.500 dionica 2002.g. obavljena je posljednja emisija i sastojala se od 23.792 dionice Ulagai su najee bili fizike osobe i to manageri Drutva.
Danas Drutvo ima temeljni kapital u vrijednosti 50.000.000 kuna to ini 125.000 redovnih dionica (nema povlatenih dionica) koje dri 32 dioniara.
Jamstveni kapital iznosi 128.915.715 kuna
1.3.
Predmet poslovanja
1.4.
Organi Drutva
1.4.
Organi Drutva
1. GLAVNA SKUPTINA
Glavna skuptina Drutva ine dioniari, tonije 32 fizike osobe sa 75,23% vlasnikog udjela nijedna fizika osoba ne moe imati vie od 15 % vlasnikog udjela Glavnu skuptinu mogu sazvati dioniari, Nadzorni odbor ili Uprava
1.4.
Organi Drutva
2. NADZORNI ODBOR
Nadzorni odbor nadzire voenje poslova Drutva, podnosi glavnoj skuptini pisano izvjee o tom nadzoru , moe sazvati Glavnu skuptinu drutva, te zastupa Drutvo prema lanovima Uprave. lanove Nadzornog odbora bira Glavna skuptina Drutva Nadzorni odbor je sastavljen od predsjednika, potpredsjednika i ostala tri lana Broj lanova Nadzornog odbora mora biti neparan lanovi nadzornog odbora ne smiju biti lanovi Uprave lanovi nadzornog odbora odgovaraju solidarno za tetu Drutva.
1.4.
Organi Drutva
3. UPRAVA
Uprava vodi poslove Drutva i za to odgovara
lanove Uprave i predsjednika imenuje Nadzorni odbor Uprava podnosi nadzornom odboru redovita izvjea o tijeku poslova i poslovnoj politici Uprava, odnosno Direkcija sastavljena je od predsjednika i etiri direktora sektora na koje je Direkcija podijeljena Uprava nadgleda rad svih podrunica Podrunice su podijeljene na etiri odjela Svaki odjel je u nadlenosti odgovarajueg sektora. Svaka podrunica ima svoja zastupstva, odnosno prodajna mjesta
1.4.
Organi Drutva
NADZORNI ODBOR
UPRAVA
DIREKCIJA
SEKTOR PRODAJE
SEKTOR TETA
SEKTOR FINANCIJA
SEKTOR INFORMATIKE
PODRUNICE
ODJEL PRODAJE
ODJEL TETA
ODJEL FINANCIJA
ODJEL INFORMATIKE
1.5.
1.5.
U organizacijskom smislu Koncern Agram ine Financijska grupa, koja se dijeli na grupu Osiguranje i Grupu Banke i Leasing, te Korporativna grupa. Na osiguravateljskom tritu Republike Hrvatske , Koncern Agram u ukupnoj premiji sudjeluje s trinim udjelom od 22.4%, te udjelom od 27% na tritu neivotnih osiguranja Na tritu ivotnih osiguranja Agram sudjeluje s 10%.
1.5.
1.6.
Broj polica
200.000 150.000 100.000 50.000 0 2002 2003 2004 Godine 2005 2006
1.6.
1.6.
50.000,00
40.000,00
30.000,00
20.000,00
10.000,00
Analiza interne okoline se usmjerava na tri kljune dimenzije, a to su: 1. organizacijska struktura
2. organizacijska kultura
3. organizacijski resursi
2.1.
Organizacijska struktura
Jadransko osiguranje ima mjeovitu organizacijsku strukturu (kombinacija funkcionalne i teritorijalne organizacijske strukture ) Mjeovite organizacijske strukture koristi dvojako: 1. Za organizacijsku strukturu koja na istoj razini kombinira divizijske jedinice prema geografskom podruju i proizvodu ili geografskom podruju i kupcima.
2. Za organizacijsku strukturu koja po dubini organizacijske piramide koristi kombinacije vrsta organizacijskih struktura.
2.1.
Organizacijska struktura
Nedostaci: mogu konflikt izmeu odjela udvostruenje napora (trokova) evaluacija relativne uspjenosti biti oteana
2.1.
Organizacijska struktura
Svaka podrunica zasebno obavlja poslove ugovaranja osiguranja, obrade teta, poslove financiranja i voenja knjigovostva.
2.2.
Organizacijska kultura
Organizacijska kultura utjee na nain organiziranja, vrstu strukture, stupanj (de)centralizacije, vrstu moi, primjenu autoriteta, stendardizaciju postupka, nain kontrole, kadrovsku politiku, sustav nagraivanja, formuliranje i provoenje strategije.
Prema tipologiji moemo je opisati kao integrativnu, to jest kao organizaciju koja obuhvaa brigu za ljude i uinak Kljune postavke organizacijske kulture:
Provoenje modernizacije radi ukupnog razvitka poduzea Motiviranje zaposlenih plaama tj. stimulacijama Prilagoavanje internim i eksternim utjecajima iz okoline
2.3.
Organizacijski resursi
LJUDSKI RESURSI
pridaje se velika pozornost zaposlenicima jer ih smatra najvanijim imbenikom uspjenog poslovanja zanatan trud i sredstva ulau se u edukaciju i njenu standardizaciju, sa svrhom stalnog podizanja stupnja strune osposobljenosti i pruanja kvalitetnijih usluga regurtiranje i selekcija se vri uz pomo javnih natjeaja, suvremenih testova, zavrnog strunog teaja i zavrnog strunog testa. na godinjoj razini, seminar Koncerna Agram. program Agramove poslovne akademije Agram Educa team building i neformalna druenja, Agramijada.
na kraju protekle godine u Drutvu je bilo zaposleno ukupno 536 djelatnika.
2.3.
SSS VKV KV
Organizacijski resursi
NSS
VSS
VS
22 29 17 58 28 20 19 189
4 10 5 12 10 6 9 56
7 52 33 72 39 34 35 272
1 1 2
1 6 1 8
2 2 4 1 9
50%
10% 2% 1% 2%
VS 2% SSS 1%
2%
35%
2.3.
2005
Organizacijski resursi
2006
-1.701.455
-154.506.653 -9.208.646 0 31.978.204
-2.465.350
-191.479.194 -40.534.444 30.447 13.145.232
2.3.
31.978.204 0 22.664.156 0 -12.151.365 -8.475.412 6.102.250 0 40.102.250 -10.455.688 29.662.145 749.775 0 30.411.920
Organizacijski resursi
C. TEHNIKI RAUN - UKUPNI OBRAUN 1. Rezultat tehnikog rauna - neivotna osig. (A,10) 2. Rezultat tehnikog rauna - ivotna osig. (B) 3. Prihod od ulaganja 4. Rasporeeni rezultat ulaganja s tehn. ra. ivotnih osig. 5. Trokovi ulaganja 6. Rasporeeni rezultat ulaganja na tehn. ra. neivotnog osig (A,2) 7. Ostali prihodi 8. Ostali trokovi, vrijednosna usklaenja D. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA E. POREZ NA DOBIT IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI F. DOBIT ILI GUBITAK IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI G. IZVANREDNI PRIHODI/RASHODI H. POREZ NA DOBIT IZ VANREDNIH AKTIVNOSTI I. DOBIT POSLIJE POREZA 13.145.232 0 22.314.740 0 -9.706.156 -8.558.707 13.040.543 0 30.235.652 -7.020.750 23.214.902 1.992.656 0 25.207.558
2.3.
2006. 825.223.605 0 52.714.930 551.983.895 0 116.008.068 77.667.333 26.849.379 825.223.605 201.261.534 0 530.172.214 0 0 92.369.073 1.420.784
Organizacijski resursi
1.148.657.439 0 50.949.617 864.489.798 0 126.876.327 90.606.373 15.735.324 1.148.657.439 474.387.649 0 585.983.202 0 0 86.346.784 1.939.804
2.3.
Organizacijski resursi
TABLICA : Premije Premija osiguranja(u 000 kn) Zaraunata bruto premija Zaraena premija 31.12.2005 546.181.641 502.887.949 31.12.2006 612.059.413 576.974.843
TABLICA: tete
% teta u premiji 53,98 % teta u premiji 55,75
2005. 330.432.286
2006. 341.262.649
298.440.246
31.992.040
48,76
5,85
314.977.811
26.284.838
51,46
4,29
2.3.
Organizacijski resursi
FIZIKI RESURSI
Investiranje u kapitalne objekte predstavlja strateku odrednicu Koncerna Postoje suvremeno opremljene poslovne zgrade, planira se i izgradnja novih i preureenje postojeih objekata Najvei je dio izgradnje svojih graevinskih objekata ostvareno 1997. godine, Fiziki resursi, odnosno materijalna imovina i oprema su vrlo prikladni za djelatnosti koje drutvo obavlja Stupanj tehnike opremljenosti rada je na vrlo visokom nivou. Lociranost fizikih rasursa je prikladna, s obzirom na poslove koje obavljaju U tijeku su ili su zavrene nove poslovne zgrade u Osijeku (Eurodom), u Karlovcu, Sarajevu i Livnu (uredi tvrtki lanica Koncerna te Poliklinike Sunce) Zaokruivanje cijele grane autoindustrije kroz koncern Agram (kupnja, leasing, osiguranje, servis)
2.3.
Organizacijski resursi
Glavna pretpostavka za uspjeno funkcioniranje svakog poduzea Poduzee mora raspolagati s informacijama i korisno ih upotrebljavati Potrebno je izgraditi mreu puteva kretanja informacija bez mogunosti zastoja i nemogunosti protoka do svih zaposlenih Kao sredstva internog komuniciranja u Drutvu se koriste: Internet, e-mail, mreni sistem mobilnog internog komuniciranja, interna baza podataka... Tim resursima se omoguuje nesmetani protok obavijesti i odluka Uprave, Nadzornog odbora Uvela se jo i izravna komunikacija s kupcima putem internet straniceJO, gdje kupac moe saznati svei nformacije u vezi Drutva, polica, upuivat pritube i dr
3.1.
Povoljne prilike u nacionalnoj ekonomiji utjeu i na bolje poslovanje osiguranja i na razgranatost njihove mree. Konkurencija domaih i inozemnih kua (neivotna osiguranja) Trini faktori nisu svugdje podjednako vani Osnovni izvori kapitala su premije osiguranja i krediti banaka esto mijenjanje poreznih zakona od strane drave, pogotovo uvoenje novih poreza na auto odgovornost i kasko ima negativan utjecaj Drutvo nastoji proirivati skup osiguranika kvantitativno (iriti broj osiguranika) i kvalitativno (iriti strukturu vrsta osiguranja) Trite osiguranja je teko 8 milijardi kuna sa mogunostima rasta lanice Koncerna Agram (Jadransko, Euroherc, Sunce osiguranje i Agram Life) dre skoro jednu etvrtinu cjelokupnog trita
3.1.
ZNANSTVENO-TEHNOLOKA OKOLINA
Drutvo kroz svoj razvoj prati tehnika dostignua, posebno u informatikoj obradi podataka Posjeduje vrlo sofisticiranu informatiku opremu, te je informatiki sustav umreen Kvalitetni i suvremeni sustavi su potrebni za laki prihvat, obradu i pohranu podataka Takvi programi trebaju podravati sva fakturiranja, obavijesti, opomene, izvjea, blagajniko poslovanje, raunovodstvo, izrade polica, transfere i drugo. S druge strane nema tehnikog ogranienja s aspekta energije, vode i dr... Glavne smjernice za izgradnju hrvatskog inovacijskog sustava odreene su nacionalnim programom stratekog razvitka, znanosti i tehnologie kojeg provodi MZOS. Sektor informatike je u poduzeu najmanji i po brojnosti kadra i po trokovima koje generira u drutvu i po tome predstavlja veliku priliku za poduzee
3.1.
POLITIKO-PRAVNA OKOLINA
Politiko-pravna okolina okonala je svoju ekonomsku izolaciju Hrvatske, te se poboljavaju odnosi s Europskom unijom Tim promjenama mijenjaju se i odreeni uvjeti poslovanja Drutva, stopa kamata i sl. Sama drava radi razlike izmeu drutava,kod dodjele poslova iz oblasti osiguranja, drava daje prednost veim konkurentskim firmama, kao to je Croatia osiguranje Problem su nedostatni adekvatni propisi iz podruja osiguranja ime se usporava rjeavanje sluajeva na sudovima i stvaraju se epovi, te se gomilaju nenaplaena potraivanja naroito kod ozljede osoba ili materijalne tete.
3.1.
DEMOGRAFSKA OKOLINA
Moemo istaknuti da Drutvo raspolae kvalitetnim kadrovskim potencijalom Sistemi cjeloivotnog obrazovanja trebaju osigurati nove generacije visokokvalificiranog kadra te se oekuju pozitivni pomaci
PRIRODNA ILI FIZIKA OKOLINA Drutvo nije ekoloki zagaiva jer nije proizvodno poduzee U Drutvu se osiguravaju imovinska i prirodna dobra koja mogu utjecati na poduzee kao to su: poar, poplave, bujice, potresi i dr. Borba za zatitu prirodnog okolia i stanita biljnih i ivotinjskih vrsta osigurava nove mogunosti za rast broja polica osiguranja
3.1.1.
Utjecaj faktora +2
Vanost faktora
+8
-5 +3 -4 +3
9 8 9 8
+3
+27
-3 -3
7 7
-21 -21
+4
+20
- socijalni trendovi
6. Demografska okolina - demografski faktori - povijesni faktori UKUPNO:
+4
+24
+ +
+2 +2
4 3
+8 +6 +18
3.1.2.
Razina prilika
niska C
3.1.3.
Utjecaj
Kategorija podupiranja
Potencijalne prijetnja
Potencijalne posljedice
Vjeroja -tnost
Reakcija
Procjena ranjivosti
TRITE
-postojea konkurencija -pojava novih konkurenata -smanjenje broja klijenata -zaostajanje u uvoenju novih tehnologija -nedovoljna strunost i iskustvo kadrova - neracionalno zapoljavanje
-gubitak dijela trita -sniavanje cijena -smanjena dobit -umanjena efikasnost rada -umanjena konkurentnost -niska produktivnost rada -visoka fluktacija -poveani trokovi poslovanja -gubitak trita i dobiti -gubitak ugleda na tritu -poslovni gubitak -gubitak trita
10
0,7
SREDSTVA RADA TEHNOLOGIJA OSTALI PROIZVODNI RESURSI: LJUDSKI I FINANCIJSKI MENADMENT IMAGE PODUZEA
0,1
0,9
0,3
2,4
9 7 8,6
7 3 5,2
3.1.3.
Visok 10
I.
Bez zatite
II.
Opasno
Utjecaj prijetnji
3.86
III.
Ranjivo
IV.
Spremno
3.1.4.
Tehnologija koju koriste konkurenti - suvremena tehnologija
Vanost tehnologije
C
Visoka Visok (vodei)
D
Nizak (oponaajui)
3.2.
1) Dobavljai su prva dimenzija poslovne okoline koji osiguravaju radni materijal osiguranja, kao to je inventar, uredski materijal, struja, voda, telefonija, obrasci, pokloni... Najvaniji dobavljai: - Hrvatska elektroprivreda - T Com - Vodoopskrba i odvodnja - Grafoplast d.d. 2) Kupci su pojedinci koji najsnanije utjeu na opstanak i razvitak osiguranja. Jadransko je posebno specijalizirano za prodaju osiguranja za auto odgovornost i kasko te iz tog segmenta dolazi i najvei broj kupaca. Kako su osiguravajue kue financijske institucije, najee, kao to je i ovdje sluaj, dobavljai tvrtke su ujedno i kupci.
3.2.
3) Konkurenti Znaajno utjeu na poduzea i to ne samo neposrednim konkurentskim djelovanjem nego i meusobnim odnosima osiguravateljskih kua. Izotrena konkurencija uvjetuje sniavanje cijena osiguravateljskih usluga. Od 23 prisutna osiguravajua drutva na tritu, etiri su lanovi Koncerna Agram. Tri drutva, ukljuujui i Jadransko su meu vodeih 10, a Agram Life je na dvanaestom mjestu sa 1,5 % trinog udjela. Vano je odrati takav udio i jo ga poveati
NAZIV DRUTVA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Croatia Euroherc Allianz Jadransko Zagreb Grawe Kvarner WS Triglav Merkur UDIO % 38,0 11,3 10,1 7,3 5,8 5,0 3,9 3,7 3,1
10
Sunce
2,3
3.2.
4) Dioniari Pojedinano ili u okviru pojedinih upravljakih organa u poduzeu danas predstavljaju jedan od najvanijih dijelova poslovne okoline. Glavni cilj dioniara je poveanje cijene dionica kroz poveanje vrijednosti tvrtke. Vlasniku strukturu ine 35 dioniara, a veinom su to fizike osobe Status dioniara se najee nudi upravo mladim managerima i zaposlenicima
5) Kreditori Pridonose ostvarenju zacrtanih poslovnih planova poduzea. Jadransko osiguranje posluje obino sa svojim vlastitim sredstvima, a ako se kreditira onda su mu kreditori banke lanice Koncerna Agram
3.2.1.
Procjena 10%
Kljuni faktori
1
Potencijalna stopa rasta Prijetnja ulaska novog poduzea Intenzitet suparnitva nema barijera krajnja konkurencija jaka zavisnost raspoloivi kupci odreuju uvjete dobavlja odreuje uvjete visoka razina brze promjene sposobno rukovodstvo
2 3
-+----------+-------------------+-+-------------------+-
nemogue nema konkurencije nezavisan proizvod nema ih prodavatelj odreuje kupci odreuju uvjete niska razina nema promjena slaba sposobnost
4 5
7
8 9 10
----------+__nema__ --+----------+---------
3.2.2.
Vanosti 9 8
Procjena pretpostavki
Hrvatska Elektroprivreda
Podupirue
a) kakvoa b) sigurnost c) potivanje ugovornih obvz. Opirue a) monopolistike cijene 9 7 8 6
T-com
Vodoopskrba i odvodnja
Grafoplast d.d.
c) aurnost
Opirue a) suradnja b) plaanje
7 9
6 6
3.2.2.
Procjena pretpostavki
Pretpostavke
Vanosti
8 9 9
6 8 7
d) poslovni odnosi
Opirue a) suradnja Privatne osobe Podupirue a) cijene usluga b) servisiranje
9 8
7 6
c) asortiman
Opirue a) visoke cijene b) potivanje obaveza c) plaanje d) suradnja
9 8 7 8
6 6 5 6
KONKURENTI
Croatia osiguranje , Grawe Zagreb, Allianz, Kvarner WS Podupirue a) zajedniki interesi Opirue a) suradnja b) niske cijene 8 9 7 8 8 8
3.2.2.
9
JAVNOST Sredstva javnog informiranja Podupirue a) pozitivna zapaanja o poslovanju Opirue a) nepraenost medija 8 6 7 8
4. SWOT ANALIZA
PRIJETNJE (eksterna okolina)
1. Problem naplate potraivanja
2. Loe funkcioniranje pravne drave 3. Sniavanje cijena 4.Dolazak inozemne konkurencije
3. Stimulativno nagraivanje
4. Rast udjela na tritu 5. Izgraenost organizacijske kulture 6. Financiranje vlastitim kapitalom
5.
FORMULIRANJE STRATEGIJE
Visoka 20%
Stopa rasta
UPITNICI
PSI
Jaka
Slaba
SLIKA 14: Portfelj matrica industrijskog rasta i trinog udjela (BCG matrica) '' Jadranskog osiguranja '' d.d.
5.
FORMULIRANJE STRATEGIJE
Industrijska privlanost
Jaka
Osrednja
Poslovna snaga
SLIKA 15: Portfelj matrica industrijske privlanosti i poslovne snage (GE-matrica) '' Jadranskog osiguranja '' d.d.
5.
FORMULIRANJE STRATEGIJE
Mladost
Rast
Zrelost
Konkurentni poloaj
SLIKA 16: Portfelj matrica ivotnog ciklusa industrije i konkurentnog poloaja (ADL matrica) '' Jadranskog osiguranja '' d.d.
6. ZAKLJUAK
Da bi iskoristili sve prilike i otklonili sve prijetnje poduzee mora stalno pratiti promjene koje nastaju u okolini i znati ih anticipirati. U dinaminoj i turbolentnoj okolini organizacijska struktura poduzea treba biti dinamina, te se mjenjati sukladno nastalim promjenama u toj okolini. Management treba ovladati kljunim faktorima eksterne i interne okoline da na najefikasniji nain stigne do postavljenog cilja. Pravi izbor strategije poslovanja Jadranskog osiguranja i nain njenog provoenja, ne samo da su omoguili poslovanje ve i poziciju opasnog konkurenta.
6. ZAKLJUAK
Zapoljavanje i osposobljavanje mladog strunog kadra do sada je dalo zavidne rezultate, a oekuju se i u budue.
6. ZAKLJUAK
elja
Uprave je da svaki zaposlenik bude ukljuen i ima ulogu u poslovanju i uspjehu tvrtke.
ne ele postati velika tvrtka po broju zaposlenih, broju osiguranika i ukupnom prihodu, ve po kvaliteti svog poslovanja djelujuu u skladu sa sloganom:
PITANJA ???
HVALA NA PANJI!