Astma

Benjamin Malkic

Pojava astme, posebno kod djece, u cijelom svijetu je u porastu. Meutim, astma se jo uvijek ne dijagnosticira na pravilan nain, niti se adekvatno lijei. Sreom su sada na raspolaganju nove metode za prepoznavanje, dijagnostiku, lijeenje i kontrolu astme.

Astma je karakterizirana ponavljajuim napadima kalja, piskanja, stezanja u prsima i oteanog disanja. Napadi mogu biti teki i tako ugroziti ivot osobe. Bitno je naglasiti da se oni mogu prevenirati.

Astma je hronina upala disajnih puteva, a hronino upaljeni disajni putevi su preosjetljivi. Nakon izlaganja razliitim podraajima - pokretaima, disajni putevi se zbog spazma miia, epova sluzi i otoka sluznice suavaju, a protok zraka je ogranien. Napadi astme su povremeni, ali je upala dinih puteva kronino prisutna. Astma je kronina bolest koja zahtijeva dugotrajnu terapiju, to za mnoge bolesnike znai svakodnevno uzimanje osnovnih lijekova.

Uobiajeni pokretai astme su virusne infekcije; alergeni kao grinje kune praine (u posteljini, sagovima, tapeciranom namjetaju), ivotinje s krznom, peludi, plijesni i gljivice; duhanski dim; aerozagadjenja; fizika aktivnost; stres i jaki emocionalni podraaji; kao i kemijski iritansi. Astmu ne moemo izlijeiti, ali je mogue lijeiti i kontrolirati tako da sprijeimo none i dnevne simptome, ozbiljne napade, smanjimo ili iskljuimo potrebu za simptomatskim lijekovima, omoguimo vodjenje produktivnog, fiziki aktivnog ivota, te omoguimo (priblino) normalnu plunu funkciju.

Prevencija astme je poeljna. Za djecu sa porodinom anamnezom astme ili atopije vrlo je vjerovatno da izbjegavanje pasivnog puenja, alergogenih produkata grinja kune praine i make, pomae u prevenciji nastanka astme. U odraslih pomae izbjegavanje kemijskih senzibilizatora na radnom mjestu.