AMORIANI, HURITI I MITANI

Amoriani ili Amurum

Oko 2000.p.Kr. provalio je 2. semitski val u babilonsko podruje, na njegovom SZ boku na koji su se natisnula nomadska plemena Amoriana. Ti su narodi u sumerskim izvornim textovima nazivani skupnim imenom Martu, a u akadskim izvorima tome imenu odgovara ime Amurum; (imena ne oznaavaju posebno pleme ve sve nomade). Amoriani su usprkos otporu mezpotamskih vladara uspjeli prijei Eufrat i Tigris, prodrijeti u podruje Dijale i istono od Tigrisa. Njihov prvotni ivotni prostor su bile stepske zone na rubu plodnog polumjeseca i sirijske stepe. Prodor u Mezopotamiju zbivao se na mahove zbog mijenjanja ispae u ritmu godinjih doba, prenapuenosti stepskih podruja i oskudice vode, no i zbog elje da se pljakom stalnih naselja doe do bogata plijena. U toku razvoja, nomadi su se naselili u osvojenim podrujeima i pomijeali se s domaim puanstvom. Vjerovatno su uvelike sudjelovali u obaranju III. dinastije Ura. U starobabilonsko doba nastale su u Mezopotamiji lokalne dinastije kojima su osnivai bili nomadski poglavice. Procs asimilacije Amoriana sa civilizacijom i nainom ivota domaeg puanstva zavren je oko 1500.p.Kr. Stanovnike nizina koji se nisu iselili ve su ostali u stepama Amoriani su zvali Kaananci. Tim stepskim nomadima pripadao je i praotac Izraelaca, Abraham (o ranijom povijesti Izraelaca, prije pojave plemena Palestini, izvjeuju prie o patrijarsima u Knjizi Postanka).

Huriti i drava Mitana

Nije poznato kojem narodu pripadaju Huriti. Potjeu s istoka ili sjevera. Oko 2500.p.kr. ive u gorama izmeu jezera Van i jezera Urmia, istono od gornjeg toka Tigrisa. Njihov jezik nije ni indoeuropski ni semitski. Huriti su oko 2000.p.kr. vladali nekim gradovima u podruju Tigrisa. Religiozni huritski textovi iz Marija svjedoe da su polagano prodirali prema Eufratu. Mirnim putem su se mijeali sa ostalim narodima. Na sve veu mo Hurita upuuje veza s jednom grupom indoevropskih ili arijskih useljenika od kojih je najvei dio, poznat kao Arijci, oko serdine 2.tis.p.kr. upao u Indiju; njihov jezik je proto sanskrt. Arijski useljenici se mogu dokazati prema njihovim imenima i imenima bogova koji se prizivaju u dravnom ugovoru kralja Mativace Indra, Mitra, Varuna. Moe se nagaati da su Huriti i Arijci, koji kao marjanu ili mitani ine ratniko plemstvo, ivjeli u vrlo tijesnim vezama. Od 2.pol.16.st.p.kr. arijska grupa se u potpunosti izmjeala s narodom Huri. Pretpostavlja se da su Arijci sudjelovali u prodoru bojnih kola koja su vukli konji na Bliski Istok, i tako revolucionirali ratnu tehniku. Oko 1500.p.kr. dolo je do politiko ujedinjenja Hurita i Arijaca (peat u kom se spominje kralj Mitana). Drava Mitana je bila oko 150 g. vana politika sila na Bliskom Istoku. U dravi vlada useljeni indoarijski sloj, nad preteno huritskim puanstvom. Najpoznatiji huritski kralj je bio Jarim-lin, suvremenik Hamurabija i Zimrilima. Bio je kralj drave Jamhad s glavnim gradom Halpom (Alep). Svoju rezidenciju je premjestio u Alalak (Tell Atchana). Jo uvijek nije pronaen stari mitanski grad Vaukani, kraljevska rezidencija. Drava Mitana se u 15.st.p.kr. protezala od jezera Van do Asura i od Zagrosa do Sredozemnog mora. U 14.st.p.kr. pada u ruke hetitskog kralja Supiluliume I. koji ju je spojio s ostatkom podruja svoje vlasti. Kratko nakon toga potpada pod Asirju. No, to nije znaio kraj huritskog naroda jer su u 1.pol. zadnjeg tisuljea p.kr. u svojoj matinoj dravi na jezeru Van osnovali dravu Urartu.

Kultura i umjetnost Postoje samo rijetka svjedoanstva. Najpoznatiji su ostaci jedne palae to ju je Jarim-lin podigao u Alalaku. Palaa se sastoji od 2 dijela, stambenog i upravnog krila. Oba dijela imaju 2 kata, a odjeljena su velikim dvoritem koje je opkoljeno zidovima. Nain gradnje je vrlo tipian za Hurite (i za Hetite): temelj zidova se sastoji od velikog kamenja, gornji dio od erpia, a pojaana je drvenim okvirom. Unutranje prostorije, osobito velika dvorana sa stupovima u stambenom traktu, ukraene su freskama koje pokazuju izrazito naturalistiki stil. Kao motivi esto se potrebljuju bikovske glave (Minosova palaa u Knososu vrlo sline izvedbe). Gradska vrata u Alalaku podjeljena su trostrukim tekim kamenim pilastrima, imaju velike kule i ulaz presvoen lanim svodom. Slina vrata postoje u Harkemiu i hetitskoj Hatusi. Poznata je i glava od diorita to je vjerovatno portret kralja Jarim-lina. To je dobro modelirana plastika prave umjetnike kvalitete.

Kraljevina Urartu
Matino podruje Urartua lei oko jezera Van i Urmia, ukljuujui doline Eufrata i Tigrisa. To je podruje koje spaja Junu obalu Crnog Mora s gornjom Mezopotamijom. Asirci u svojim tekstovima to podruje nazivaju zemljom Nairi (dananja Armenija). U te su se zemlje povukli Huriti nakon raspada mitanske drave. Od 9.st.p.kr. pod Sardurom I. (832.-825.p.kr.) se stvarala jedinstvena drava. Njegova rezidencija je bila u Tupi na obali jezera Van. Kraljevi su bili u slubi nacionalnog boga Kaldija. Urartu je bila inovnika drava podijeljena u pokrajine kojima su upravljali namjesnici. Puanstvo je ivjelo od ratarstva i stoarstva. Sardur I. i njegovi nasljednici su izgradili jako kraljevstvo koje je obuhvaalo cijeli sjeverni dio Prednje Azije. Tek je asirski vladar Tiglatpilesar III. uspio oslabiti urartsku veliku dravu. Rusa I. (730.-714.p.kr.) je bio osniva nove dinastije. On je branio matino podruje u gorju. Oko 720.p.kr. porazili su ga indoeuropski Kimerijci koji su od 750.p.kr. prodirali iz Krima preko Kavkaza u Urartu. 714.p.kr. Sargon II. je u svom osmom pohodu napokon odnio pobjedu, no nije mogao potpuno podloiti Urartu. Rusa I. je izvrio samoubojstvo. Kasniji kraljevi su uspjeli zaustaviti Kimerijce. Urartu je do kraja asirske drave ostao jakom kraljevinom koja je ipak imala samo lokalno znaenje. Urartu su oko 620.p.kr. preplavili Skiti koji su se natisnuli iza Kimerijaca. Oni su slomili politiku mo Urartua. Nakon propasti asirske drave urartsko podruje je pripalo Medijcima. Graditeljstvo do 585.p.kr. Iz razdoblje Urartu su se sauvale ruevine oko 40 utvrda i uvrenih gradova. Zidine su bile graene od velikihkamena tesanaca koji su djelomice bili spojeni mortom. Kue su graene od opeka od ilovae, a temelji su im bili od velikih kamena lomljenaca. Unutar zidina, uvijek je najvea zgrada bila palaa. U Arinberdu je pronaena velika prostorija sa 30 stupova prototip ahemenidske dvorane sa stupovljem. Unutranjost zidova obino je ukraena slikarijama, a sauvani su ostaci mramornog friza s ugraviranim crteom. Podovi u palaama su obloeni crnim bazaltnim ploama u koje su umetnuti koncentrini krugovi od bijela vapnenca ili mramora. Hram grada Musasira, posveen bogu Bagbartuu, prikazan je na jednom asirskom reljefu koji opisuje kako je Sargon II. osvajao grad. Formu tog hrama, koji je jako slian grkim hramovima, nalazimo i kod frigijskih graevina, ali inae nigdje drugdje na Srednjem Istoku. Sitna umjetnost U nalazitima dolaze na vidjelo bronani kotlovi, vaze i oruje. Ti predmeti pokazuju savrenu tehniku obrade metala i vrlo lijep rad iskucavanja i graviranja. Pojedini primjerci nisu naeni u matinoj zemlji, ve izvan nje.