Gorivni lanci (gorivne elije)

Koritenje gorivnih lanaka za proizvodnju el. energije Energijske tehnologije FER 2012.

Energijske tehnologije

Sadraj
Uvod Kakvih vrsta ima
Vana pitanja za koritenje

Kako rade gorivni lanci

Ukratko Usporedba s drugim gorivima

Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske tehnologije 2

Uvod: to je to neposredna pretvorba

Nas zanima prvenstveno elektrina energija te kako je najjednostavnije proizvesti Neposredne (direktne) pretvorbe - pretvorbe u elektrinu energiju bez uporabe krunih procesa Gorivni lanci predstavljaju, uz fotonaponske lanke, najzanimljiviju direktnu (neposrednu) pretvorbu Neposredne pretvorbe:
Fotonaponski efekt Termoelektrini efekt Termoionski efekt Direktna transformacija kemijske energije: gorivni lanak akumulator Magnetohidrodinamiki proces Mnogi drugi (piezoelektricitet, statiki elektricitet, ...)

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske tehnologije 3

Gorivni lanak
gorivni lanak elektrokemijski je ureaj koji omoguuje neposrednu transformaciju kemijske energije u istosmjernu elektrinu energiju i toplinu ne sadri pokretne dijelove i u njemu nema izgaranja kemijski proces koji se odvija suprotan je procesu elektrolize vode rad je gorivnog lanka slian radu baterije (galvanskog lanka), no zahtijeva se stalan dotok goriva i kisika

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske tehnologije 4

Gorivni lanak graa - elektrode

gorivni se lanak sastoji od dvije elektrode izmeu kojih se nalazi elektrolit troilo je spojeno izmeu elektroda elektrode su prekrivene slojem katalizatora koji pospjeuju proces pretvorbe na anodu se dovodi gorivo (vodik, metanol, prirodni ili sintetiki plin) na katodu se dovodi oksidans (gotovo uvijek kisik ili zrak)

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske tehnologije 5

Gorivni lanak povijest i podjela

Gorivni lanak
elektrokemijski element koji kontinuirano transformira kemijsku energiju goriva i oksidacijskog sredstva u el. energiju

1838. C.F. Schnbein

Prema nainu rada:

primarni sekundarni

1839. W.R. Grove 1959. F. T. Bacon kreira iskoristivo rjeenje 60-te poetak koritenja (SAD i Rusija)

vodik + kisik = voda + el. en. + toplina

Baterija s kontinuiranim dotokom goriva (dvije elektrode i elektrolit) obrnuti proces od elektrolize

Prema vrsti elektrolita

polimerna membrana (PEMFC) fosforna kiselina (PAFC) alkalni (AFC) rastaljeni karbonati (MCFC) kruti oksidi (SOFC)
Energijske tehnologije 6

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Kako radi gorivni lanak

Gorivni lanak s membranom za izmjenu protona (PEM):
Sklop gorivnih lanaka
6

sastoji se od dvije porozne kisik iz elektroni zraka elektrode (anoda i katoda) + O2 gorivo - H2 prevuene platinom na strani prema vrstoj 1 membrani (elektrolit) koja ih razdvaja 2 toplina anodni katalizator 4 85 oC katalizator omoguava razdvajanje (platina) protoni elektrona od protona vodika 5 nekoriteni elektroni idu kroz troilo, a vodik voda i protoni idu kroz membranu anoda katoda zrak membrana za izmjenu katodni katalizator spaja protona (PEM) elektrone s protonima i kisikom Energijske tehnologije Energijske tehnologije: Gorivni lanci 7

Kako radi gorivni lanak- animacija

Za vodik i kisik kao gorivo:
kontakt vodika i kisika u plinskom stanju rezultira vodom i energijom u gorivnom lanku to se odvija u dva koraka vodik na anodi: 2H2 4H+ + 4e protoni, elektroni i kisik na katodi: 4H+ + 4e- + O2 2H2O
E = 1,229V
to je oksidni put redukcije kisika (kompleksno) postoji jo itav niz mehanizama ovisno o koritenom gorivu
Energijske tehnologije: Gorivnelanci Gorivni elije Energijske tehnologije 8

2H2 + O2 2H2O + en.

konani rezultat (voda) nastaje u reakcijskom sloju ovisno o vrsti elektrolita
kiseli katode alkalni - anoda

Prednosti
obnovljivost goriva dostupno u razliitim spojevima neotrovno ne oneiuje okoli lake skladitenje u odnosu na elektrinu energiju

Nedostaci
proizvodnja vodika platina transport skladitenje (volumen) sigurnost (u prometu) cijena

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske tehnologije 9

Podjela prema gorivu

Vodik Drugo gorivo

Iz ugljikovodinog goriva se reformacijom izdvaja vodik (npr. iz metanola vodenom parom na 280oC)
Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 10 tehnologije

Karakteristika gorivnog lanka

1,17 V (prazni hod) gubitci napona razni ovisno o vrsti gorivnog lanka i tehnikoj izvedbi te o struji
U [V]
1.2 1.0 cross-over teorijski napon 0.8 0.6 0.4 otpor elektrolita slow mass diffusion 0.4 0.8 1.2 0.2 0.0 1.6

slow reaction kinetics maks. snaga

istosmjerna snaga P = IU maksimalna snaga kod srednjih struja ovisna o unutranjem otporu elektrolita

0.6 0.4 0.2 0.0 0.0

maksimalna efikasnost kod manjih struja

(to je vea snaga, to je manja efikasnost vea snaga, vea struja, vei gubici)

I [A/cm2 ]

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 11 tehnologije

P [W/cm2]

0.8

Podjela prema vrsti elektrolita

Gorivni lanci s alkalnim elektrolitom

Alkaline Fuel Cell (AFC)

Gorivni lanci s fosfornom kiselinom

Phosphoric Acid Fuel Cell (PAFC)

Gorivni lanci s polimernom membranom kao elektrolitom

Polymer Electrolyte (Exchange) Membrane Fuel Cell (PEMFC)

Gorivni lanci s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom

Molten Carbonate Fuel Cell (MCFC)

Gorivni lanci s vrstim oksidima kao elektrolitom

Solid Oxide Fuel Cell (SOFC)

Metanolski gorivni lanci

Direct methanol fuel cells (DMFC)

Regenerativni itd. (preko 20 vrste)

Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 12 tehnologije

Vrste gorivnih lanaka

Vrstu odreuje elektrolit, katalizator, gorivo i radna temperatura Vrsta
C
el./komb.

PEM
90-110
40% / 80%

AFC
100-250
60%/>80%

PAFC
150-220
>40%/>85%

MCFC
500-700
46%/>80%

SOFC
700-1000
40%/<90%

Primjene
Prednosti

male, prijevoz
Brzo pokretanje, vrsti elektrolit lake odravanje Pt/Vulcan carbon
H2 + H2O

svemir, vojska (prij.)

Razni alkalni katalizatori - velika efikasnost Ni, Ni-Pt, .../ NiO, AG ...

velike stacionarne
Poveana tolerantnost na neistoe Pt/Vulcan carbon

velike stacionarne
Velika efikasnost i fleksibilnost za gorivo Ni-Al, Ni-Cr legure/ NiO
HC + CO

stacionarne, prijevoz
Velika efikasnost i fleksibilnost za gorivo Ni+YSZ/ (La,Sr)MnO3-d
HC + CO

Katalizator:

anoda/katoda

Gorivo
Elektrolit

H2
KOH OH-
O2 + H2O

H2
H3PO4 H+

Ioni

Nafion H3O+

Na2CO3 CO32-
O2 + CO2

Y-ZrO2 O2-

Oksidant

O2

O2

O2

Nastaje: H2O, CO2 PEM = polymer electrolyte membrane, ili proton exchange membrane AFC = alkalni gorivni lanci

PAFC = phosphoric acid fuel cell MCFC = molten carbonate fuel cell SOFC = solid oxide fuel cell
Energijske 13 tehnologije

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

 Space Shuttle Alkaline Fuel Cell Power Plant, snage 12kW

Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 14 tehnologije

Odabir gorivnih lanaka

Temperatura odreuje pogonske parametre i gorivo

Temperatura okolice
Brzo pokretanje H2 ili CH3OH kao goriva Katalizator se lako otruje

Visoke temperature
Fleksibilnost za gorivo Vrlo visoka efikasnost Dugo vrijeme za pokretanje

Primjene
Prijenosni izvor Veliki broj ciklusa ukljuivanja Male dimenzije

Primjene
Stacionarni izvor Pomoni izvori u prijenosnim sustavima

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 15 tehnologije

Primjena gorivnih lanaka

Bazna optereenja elektroenergetske mree(?) Kogeneracijska postrojenja Elektrina i hibridna vozila Pomona napajanja (UPS) Prenosiva napajanja Prijenosni ureaji

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 16 tehnologije

Zato gorivni lanci?

CO2

Sirova nafta

Biomasa

Reformiranje

H2O

Budunost(?)
Benzin Reformiranje Vodik Gorivni lanci

Ovdje moda idemo Ovdje smo

Motori
Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Motori
Energijske 17 tehnologije

Potencijalne primjene

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 18 tehnologije

Toyota FCHV-BUS1

FC Submarine 212A class, Fincantieri 2003

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 19 tehnologije

Voller Energy V100

Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 20 tehnologije

Samsung DMFC Laptop

Hitachijev PDA pogonjen gorivnim elijama

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 21 tehnologije

Vodik i platina
Energetska gustoa vodika

4 kg vodika za 400 km

veliki sadraj energije po jedinici mase

(2,6 puta vie energije po jedinici mase od benzina)

metalni hidridi
Mg2NiH4 LaNi5H6

ukapljen
<-241 oC

stlaen
200 bar

mali sadraj energije po jedinici volumena

(tekueg vodika = 0,07 g/cm3, benzina 0,75 g/cm3, vode = 1 g/cm3 ; za isti iznos energije 4 je puta vei volumen vodika od benzina)

Konvencionalni gorivni lanci trebaju platinu

Cilj smanjivanja potreba od 1 g/kW ~ 1 mg/kW Cijena:
100 kW stroj 100 g Pt (=> skupo)

Resursi:
za sve automobile na Zemlji treba desetak puta vie Pt od dokazanih rezervi (5600 t; 80% rezervi u jednom rudniku u JAR, a 15% u Rusiji)

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 22 tehnologije

Proizvodnja vodika - izvori

Voda Ugljen 4% 18% Udio 30% 48% Nafta

Prirodni plin

0%

20%

40%

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 23 tehnologije

Proizvodnja vodika
Proizvodnja Iz vode
elektrolizom
energijom iz nuklearnih i obnovljivi izvora anoda

katoda

kisik voda

vodik

Biomasa (ugljen)
rasplinjavanje/piroliza

Fosilna goriva
prirodni plin reformiranjem benzin direktno

gorivo komora za izgaranje

ispust

zrak
neistoe vodik

Toplinska energija
iz nuklearnih i drugih izvora termika disocijacija parno reformiranje

reformiranje pare

proiavanje vodika
Energijske 24 tehnologije

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Termiki procesi za proizvodnju vodika

Direktna termoliza vode trai temperature vie od 2500C za veu proizvodnju vodika
H2O => H2 + 1/2 O2 (2500C min.)

Termokemijsko razlaganje vode u sumpor/jod ciklusu. Potrebna procesna toplina (para-plin temperature oko 900C) u izmjenjivau topline
H2SO4 => SO2 + H2O + 1/2 O2
I2 + SO2 + 2H2O => 2HI + H2SO4 2HI => I2 + H2

(850C min.)
(120C min.) (450C min.)

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 25 tehnologije

Nuklearni reaktori i proizvodnja vodika

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 26 tehnologije

Pohranjivanje vodika
Pohranjivanje pod tlakom
gubitci energije ~22% oko 250 bar potreban veliki prostor

ukapljivanjem
na niskoj temperaturi gubitci vodika ~0,2%/dan

napredno
metalni i kemijski hidridi jeftinije i efikasnije

skupo
kapitalni trokovi za velika spremita 1 do 2 $/W
Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 27 tehnologije

Snaga i efikasnost gorivnih lanaka

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 28 tehnologije

Ukupna efikasnost
Za pravu ocjenu vano je uzeti u obzir cijeli ciklus

H2

H2

H2

H2

H2

H2

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 29 tehnologije

Ukupni utjecaj na okoli

H2 H2 H2 H2 H2

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 30 tehnologije

Stanje i perspektive

MP3-a na GC, do 60 h

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 31 tehnologije

Infrastruktura u poetku

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 32 tehnologije

Infrastruktura u budunosti

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 33 tehnologije

Ukratko o gorivnim lancima

Opisan je gorivni lanak Navedeni su razlozi zato je gorivni lanak vaan Prednosti
direktna proizvodnja el. en. bez pokretnih dijelova (tiho i kompaktno) smanjivanje isputanja staklenikih plinova rjeavanje problema energenta za transport kod ograniene dostupnosti fosilnih goriva

Navedene su neke izvedbe gorivnih lanaka Izneseni su primjeri koritenja gorivnih lanaka Sigurnost koritenja je usporediva s drugim plinovima Opisana je ideja ekonomije vodika Nedostatci
proizvodnja pohranjivanje ekonominost
Energijske 34 tehnologije

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

to treba znati (nauiti)

Neposredna pretvorba. Gorivni lanak:
Princip rada Svrha Vrste Namjene Karakteristika Snage Problemi Efikasnosti

Vodikova ekonomija. Vodik:

Proizvodnja Pohrana

Ukupni utjecaj na okoli. Ukupna efikasnost. Stanje i perspektiva koritenja gorivnih lanaka i vodika.
Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 35 tehnologije

Dodatni slajdovi

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 36 tehnologije

Podjela prema vrsti elektrolita

Energijske 37 tehnologije

Gorivni lanci s fosfornom kiselinom

Phosphoric Acid Fuel Cell (PAFC)
elektrolit je fosforna kiselina katalizator platina radna temperatura 150-200oC gorivo reformirani vodik, oksidans kisik ili zrak elektrina efikasnost 60-70%, kogenerativna do 85% raspon snage 25-300kW najvie koriten tip lanaka za komercijalne svrhe upotrebljavaju se za kogeneraciju (kole, bolnice, hoteli, zrakoplovni terminali,...)
Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 38 tehnologije

Gorivni lanci s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom

Molten Carbonate Fuel Cell (MCFC)

elektrolit je najee je mjeavina Li2CO3 i K2CO3 radna temperatura 600-750oC nisu potrebni plemeniti katalizatori gorivo reformirani vodik i CO (HC+CO), oksidans kisik ili zrak elektrina efikasnost 50-60%, kogenerativna do 85% za vee snage potrebna je toplinska izolacija lanaka mogunost proizvodnje pare za reformiranje vodika efikasnost im se poveava ako se kombiniraju s parnom turbinom
Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 39 tehnologije

Gorivni lanci sa vrstim oksidima kao elektrolitom

Solid Oxide Fuel Cell (SOFC)

elektrolit je ZrO2 (cirkonij dioksid) nisu potrebni plemeniti katalizatori radna temperatura 800-1000oC gorivo reformirani vodik i CO (HC+CO), oksidans kisik ili zrak elektrina efikasnost 40-55%, kogenerativna do 85% raspon snage 1kW-20MW uputanje u rad (zagrijavanje) prije trajalo nekoliko sati, novim tehnologijama skraeno na 15-ak min. mogunost proizvodnje pare za reformiranje vodika efikasnost im se poveava ako se kombiniraju s parnom turbinom
Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 40 tehnologije

Metanolski gorivni lanak

Direct methanol fuel cells (DMFC)

elektrolit je polimerna membrana katalizator platina radna temperatura 50-120oC gorivo metanol, oksidans zrak elektrina efikasnost do 40% raspon snage 0,1W- 50 W pogodne za male prijenosne ureaje (mobiteli, PDA, digitalne kamere, laptopi...)

o anoda: CH3OH + H2O CO2 + 6H+ + 6eo katoda: (3/2)O2 + 6H+ + 6e- 3H2O o sveukupna reakcija: CH3OH + (3/2)O2 CO2 + 2H2O

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 41 tehnologije

Gorivni lanci s polimernom membranom kao elektrolitom

Polymer Electrolyte (Exchange) Membrane Fuel Cell (PEMFC)

elektrolit je polimerna membrana katalizator platina radna temperatura 60-100oC gorivo reformirani vodik, oksidans kisik ili zrak osjetljivi na ugljini monoksid elektrina efikasnost 50-60%, kogenerativna do 85% raspon snage 50 W-150kW velika specifina snaga po jedinici mase brzo pokretanje (< 1 min) primjena za:

manja transportna vozila, priuvna napajanja za telekomunikacije, raunalne sustave

Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 42 tehnologije

Alkaline Fuel Cell (AFC)

Gorivni lanci s alkalnim elektrolitom

kao elektrolit se koristi kalijev hidroksid radna temperatura 20-250oC mogu rabiti razliite neplemenite katalizatore potrebni vodik i kisik visoke istoe elektrina efikasnost 60-70% osjetljivi na ugljikove spojeve (zaguenje s CO2) mogua primjena vozila, svemirske letjelice, podmornice, stacionarni objekti
Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 43 tehnologije

5 x 200kW sustava fosfornih gorivnih lanaka, Anchorage Mail Processing Center Alaska
Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 44 tehnologije

 1932. g. inenjer Francis Thomas Bacon uvodi tehniki upotrebljiva rjeenja rabi alkalni kalijev hidroksid kao elektrolit 1959. predstavlja gorivni lanak sastavljen od 40 lanaka snage 5 kW te korisnosti od 60%

Francis Bacon s 5 kW alkalnim gorivnim lankom

Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 45 tehnologije

 1959. g. Harry Karl Ihrig radei za tvrtku Allis-Chalmers demonstrira prvo vozilo pokretano gorivnim lancima kombiniranjem 1008 lanaka blok je proizvodio 15 kW snage za pokretanje traktora

Projektni tim Allis-Chalmersa s 5 kW fosfornim gorivnim lankom

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 46 tehnologije

 Allis-Chalmers gorivni lanci pogonili je traktor, 1959. APOLLO gorivni lanak.

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 47 tehnologije

 60-ih se godina u razvoj gorivnih lanaka ukljuuje NASA 1955. godine kemiar Willard Thomas Grubb iz General Electrica razvija membranu za razmjenu protona (PEM) Uporaba na svemirskom projektu Gemini bila je prva komercijalna uporaba gorivnih lanaka NASA-ini gorivni lanci koriteni
za misiju Gemini, 1965.
Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 48 tehnologije

 proizvoa zrakoplova Pratt & Whitney modificira Baconov alkalni lanak koji se pokazao izdrljivijim od General Electricovog PEM dizajna s NASA-om potpisuju ugovor za izradu novih alkalnih gorivnih lanaka za Apolo program

Alkalni gorivni lanak Pratt & Whitneya koritena u Apolo programu

U svemirskoj letjelici, osim izvora elektrine energije, gorivni je lanak proizvodio pitku vodu.
Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 49 tehnologije

 naftni embargo 1973. g. nastojanjima smanjenja ovisnosti o uvozu nafte potaknut je razvoj gorivnih lanaka tijekom 70-ih i 80-ih istraivanja novih materijala i tehnologija u zadnjih su nekoliko godina svi vei proizvoai automobila predstavili prototipove auta pokretanih gorivnim lancima primjena gorivnih lanaka sve se vie iri na sve vie podruja

Alkaline Fuel Cell Vehicle, based on Austin A40, 1970.

Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 50 tehnologije

Siemens Westinghouse 250 kW gorivni lanak sa vrstim oksidom

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 51 tehnologije

kolski model gorivnog lanka na metanol

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 52 tehnologije

Intelligent Energy Fuel Cell Motorbike ENV

Bombardier one wheel vehicle

Honda FCMC scooter

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 53 tehnologije

Toyota FCHV PEM FC vozilo na gorivne lanke

Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 54 tehnologije

Prvi FC Powered Electric Airplane FASTec, 2002

120-tonska, 1.2MW Army PEM fuel cell lokomotiva, razvijena od strane FuelCell Propulsion Instituta
Energijske tehnologije: Gorivni lanci Energijske 55 tehnologije

 Chugoku Electric Power 1kW PEM

Plug Power i Hondin prototip Home Energy Stationa proizvodi dovoljno vodika za jedno vozilo na dan
Energijske tehnologije: Gorivni lanci 56 Energijske tehnologije

 MTU CFC HotModuel instalacija u Essenu 250kW MCFC komercijalizacija do kraja 2008. (oekivanje)

Siemens Westinghouse 250kW gorivni lanak sa vrstim oksidom. najvei SOFC 250kW sustav u svijetu
Energijske tehnologije: Gorivni lanci 57 Energijske tehnologije

Efikasnost gorivnog lanka

82,96%

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 58 tehnologije

Neki od uobiajenijih gorivnih lanaka

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 59 tehnologije

Usporedba tehnologija gorivnih lanaka

Energijske tehnologije: Gorivni lanci

Energijske 60 tehnologije