REVIZIJA ZALIHA Prilikom revizije zaliha, potrebno je potujui zahtjeve standarda 2.

, obezbjediti mogunost provjere dokaza uspostavljanja vrijednosti zaliha, kao i mogunost provjere klasifikacije. Pravno lice mora uspostaviti pravilnik o evidenciji i koritenju zaliha. Revizorski standardi insistiraju na uspostavljanju procedura, (pravila ponaanja) prilikom prijema, koritenja i otuenja zaliha. Prema revizorskim standardima smatra se da pravilno koritenje mora biti u direktnoj vezi sa pravilno uraenom procedurom. Zato emo u procedurama o krunom kretanju dokumentacije morati prepoznati koji postupci zahtjevaju koju dokumentaciju i koliko primjeraka.

Moramo imati odluke o kupovini zaliha, prodaji maina, dok ne trebamo odluke o prodaji tekuih sreds tava. Pravilnik o koritenju zaliha nije strogo povjerljiv te se moe preuzimati (prepisivati) iz drugih preduzea. U skladu sa pribavljanjem zaliha, zalihama je potrebno obezbjediti dokument koji govori o vrijednosti kao to je faktura i dokument koji govori o koliini a to je otpremnica. Faktura nije dokument koji ima navedenu koliinu ve je samo osnov za knjienje, dok je otpremnica dokument o koliini. Otpremnica se ispostavlja u dva primjerka i po prijemu i potpisu se vraa jedan primjerak poiljaocu. Jedan primjerak je za kupca a drugi za prodavca koji moe oekivati naplatu ukoliko je otpremnica potpisana i ovjerena. Otpremnica je znaajan dokument za transport. Koliinskog rabata nema na fakturi ali ga ima na otpremnici. Otpremnica ne treba u maloprodaji gdje je kupac nepoznat, ona se pie poznatom kupcu, prati fakturu i evidentira koliine prodate robe. Potpisom otpremnice kupac potvruje prijem robe (koliina i kvalitet). Ne moemo umjesto koliinskog rabata dati kalo. Prodavac ne moe platiti carinu kupcu. U cijenu se ne mogu uraunati povratne dravne obaveze. Zbog toga PDV nije u sastavu cijene zaliha. U kalkulaciju sticanja sredstva, ne mogu se uzimati obaveze koje e preduzee dobiti naknadno od drave, zato nema PDV-a na zalihama kao troka sticanja. Bilo koji porez koji nam se vraa ne smije biti troak sticanja. Revizoru je obaveza da paljivo prekontrolie kalkulaciju vrijednosti sticanja zaliha. Imajui u vidu da su vrijednosti razliite, moramo provjeriti dokumentaciju ili dokaze uspostavljanja fer vrijednosti.

Rabat koji je objavljen na fakturi ne uraunava se u cijenu sticanja zaliha. Rabat naknadno objavljen ne smije mijenjati cijenu sticanja. Rabat se priznaje samo ako se ispotuju klauzule (npr. Plaa se u roku ). Zakon o PDV-u potuje rok. Revizor e posebno se zainteresovati da u procedurama propie naine utvrivanja fer vrijednosti jer su to esto poslovne promjene pogodne za friziranje informacija. Revizor ne smije tolerisati fiktivne vikove da bi se pokrio gubitak. Revizor je obavezan da prisustvuej inventuri. Postoje mnoge podvale revizorima pred inventuru (trgovac trgovcu pozajmi robu samo za inventuru, fiktivno se proda roba npr. Izdamo fiktivnu fakturu a robu ne i navodno vraanje robe poslije inventure). Mudrost revizora e se ogledati u tome da u sluaju sumnje nae razloga za ponovnu provjeru zaliha nakon nekoliko dana. Revizoru je obaveza da posebno obrati panju na kretanje zaliha neposredno pred godinji popis, pred sastavljanje finansijskih izvjetaja jer je u praksi mogue da je premjetanje zaliha fiktivno. Revizor treba provjeriti fakture i otpremnice u periodu pred sainjavanje izvjetaja koje takodje mogu biti sainjene sa odreenom namjerom friziranja informacija (onakve kakve mi elimo informacije). Kod privatnih preduzea nema potrebe friziranja informacija (osim kad trebamo kredit) jer sami sebi potkradamo odreene informacije. Revizor je duan da provjeri na koji nain je se izvrilo knjienje povrata zaliha. Robe se odvezu i vrate se, ali se transportni trokovi moraju platiti. Prilikom revizije povrata zaliha u inostranstvo, mora se zatraiti povrat carine i taksi koje su plaene prilikom uvoza, kao i povrat PDV-a. Carinarnica preko koje se uvezao materijal po zakonu je duna ovjeriti povrat. Mora se na granini prelaz preko kojeg se uvezla roba na isti i vratiti. Pravno lice nema pravo na kamatu za povrat carine i poreza bez obzira to se iznos vraa. Rok za povrat carine u tom sluaju je 45 dana, a 15 dana je rok u kojem vlasnik ima pravo podnijet zahtjev za povrat od ovjere carinskog izlaza robe, u protivnom nee dobiti povrat carine.. 45 dana nakon podnoenja zahtjeva imamo pravo na zateznu kamatu. Carinik strogo provjerava vraenu koliinu i ne mora priznati onu koju priznaje i dobavlja, te automatski ne mora carina doi u obavezu povrata cjelokupne carine. Prilikom revizije vrijednosti zaliha, moramo obratiti panju na ukljuivanje kamata u vrijednost zaliha i provjerit da li je to ukljuenje u skladu sa standardom 23.

Ako je kamata ukljuena u vrijednost zaliha ona je oporeziva.

Revizor je obavezan da proprati primjenu standarda 2. u onom podruju u kojem nas obavezuje da se raskono ponaanje sa zalihama prizna kao rashod. Prilikom revizije zaliha, revizor je duan da napravi procjenu potrebne optimalne koliine zaliha kako bi se kroz to uskladile obaveze ili eventualno promjenila likvidnost. Tako e se revizor zainteresovati za uslove nabavke kao i mogunost kontinuirane nabave zaliha. Kod revizije zaliha posebno treba uspostaviti metodologiju jedne mjere u drugu, kako se nebi izgubila tu odreena vrijednost, tj. ako odreenu koliinu nabavljamo u kubicima ili kilogramima a prodajemo u komadima ili kvadratnim metrima.